SEARCH

Pretražite zakone, komentare, pitanja i odgovore te druge sadržaje sa online platforme

Propisi - Zakonski akti, Unsko-sanski kanton

U generalnu pretragu upišite naziv traženog dokumenta. Da biste suzili pretragu, koristite ponuđene opcije



Naslov Teritorija Objavljeno u Datum objave Preuzmi PDF Izmjene i dopune
Zakon o javno-privatnom partnerstvu USK Unsko-sanski kanton Službeni glasnik USK 15/20 09.06.2020 javno-privatno partnerstvo,partnerstvo
Zakon o dopuni Zakona o koncesijama USK Unsko-sanski kanton Službeni glasnik USK 18/19 19.07.2019 SG USK 09/17, SG USK 19/13, SG USK 07/09, SG USK 10/03 koncesije ZAKON o dopuni Zakona o koncesijama Ĉlan 1. U Zakonu o koncesijama („Sluţbeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ br. 10/03, 7/09, 19/13 i 9/17) u ĉlanu 3. stav (1) taĉka 6) iza rijeĉi vjetroturbini dodaju se rijeĉi „kao i solarne fotonaponske elektrane instalirane pojedinaĉne snage do 5 MW po jednoj fotonaponskoj elektrani“. Ĉlan 2. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Sluţbenom glasniku Unsko-sanskog kantona“. Broj: 01-02-4-104/19 Predsjedavajući Skupštine ... 12. juli 2019. godine Unsko-sanskog kantona B i h a ć Agan Bunić ▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐ 549. Na osnovu ĉlana 14. Stav (1) Poslovnika Skupštine Unsko-sanskog kantona (,,Sluţbeni glasnik Unsko-sanskog kantona" broj: 9/17) Predsjedavajući donosi sljedeću Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o uspostavljanju Kolegija Skupštine Unskosanskog kantona Ĉlan 1. Odluka o uspostavljanju Kolegija Skupštine Unsko - sanskog kantona (,,Sluţbeni glasnik Unsko-sanskog kantona" broj: 1/19 i 3/19) u osnovnom teksu, mijenja se i glasi: Ĉlan 2. U ĉlanu 2. stav (1) u taĉki e) rijeĉi „ASDA" se brišu. U istom ĉlanu dodaje se nova taĉka: 1) Rasim Pajić, predsjednik kluba poslanika ASDA.
Zakon o sudskim taksama USK Unsko-sanski kanton Službeni glasnik USK 10/19 06.05.2019 zakon,sudske takse,usk SLUŢBENI GLASNIK UNSKO-SANSKOG KANTONA Ponedjeljak, 6. maj 2019. ..BIHAĆ Izdanje na bosanskom jeziku ▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐ 296. Na osnovu ĉlana 11. b) i e) odjeljka A, poglavlja V Ustava Unsko-sanskog kantona - preĉišćen tekst („Sluţbeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj: 1/04, 11/04), Skupština Unsko-sanskog kantona na sjednici odrţanoj dana 25. 03. 2019. godine, d o n o s i : ZAKON O SUDSKIM TAKSAMA DIO PRVI - OPĆE ODREDBE Ĉlan 1. ( Predmet) (1) Ovim Zakonom propisuje se visina sudske takse, naĉin plaćanja sudske takse, postupak i uvjeti oslobaĊanja od plaćanja sudske takse, olakšice plaćanja, kaznene takse, postupak za naplatu neplaćene sudske takse u postupku pred sudovima Unsko-sanskog kantona (u daljem tekstu: Kanton). (2) Postupci u kojima se plaća sudska taksa i visina takse za pojedine radnje utvrĊeni su u Taksenoj tarifi, koja je sastavni dio ovog Zakona. Ĉlan 2. (Takseni obveznik) (1) Takse propisane ovim Zakonom plaća lice po ĉijem zahtjevu ili u ĉijem interesu se preduzimaju radnje u sudskom postupku, za koji je ovim Zakonom utvrĊeno plaćanje takse (u daljem tekstu: takseni obveznik). (2) Za podneske i zapisnike koji zamjenjuju podneske, takseni obveznik je lice koje podnosi, odnosno lice po ĉijem se zahtjevu zapisnik sastavlja. Godina XXIII - Broj 10 6. maj 2019. SLUŢBENI GLASNIK US KANTONA Broj 10 - Strana 2 (3) Za odluke suda prvog stepena takseni obveznik je tuţilac odnosno predlagaĉ. (4) Kada su, u skladu sa odredbama ovog Zakona, sudsku taksu duţna da plate dva ili više obveznika zajedno, njihova obaveza je solidarna. Ĉlan 3. (Dokaz o uplaćenoj sudskoj taksi) (1) Uz podnesak (tuţbe, prijedlog, pravni lijek i dr.) dostavlja se dokaz o uplaćenoj sudskoj taksi. (2) Kada takseni obveznik dostavlja dokaz o plaćenoj sudskoj taksi za sudsku odluku, duţan je naznaĉiti broj sudske odluke. (3) Ukoliko takseni obveznik smatra da ispunjava zakonom propisane uvjete da bude osloboĊen plaćanja sudske takse propisne ovim Zakonom, uz podnesak prilaţe zahtjev za oslobaĊanje takse i dokaze koji opravdavaju oslobaĊanje. DIO DRUGI - NASTANAK TAKSENE OBVEZE Ĉlan 4. (Nastanak taksene obveze) Ako ovim Zakonom nije drugaĉije propisano, taksena obveza nastaje: a) za tuţbu, prijedloge i podneske – danom podnošenja tuţbe, prijedloga odnosno podneska; b) za sudske odluke - danom donošenja sudske odluke, a ako se odluka dostavlja po zakonskim odredbama dostavljanju pismena na dan dostavljanja odluke; c) za paušalnu taksu u postupku raspravljanja zaostavštine – danom donošenja rješenja o naslijeĊivanju; d) u postupku steĉaja – danom donošenja rješenja o glavnoj diobi u postupku steĉaja; e) u postpuku likvidacije – danom donošenja rješenja o zakljuĉenju likvidacionog postupka; f) za sudske prijepise – kada se zatraţe od suda; g) za ostale radnje – kada se zatraţi njihovo preduzimanje. Ĉlan 5. (Plaćanje sudske takse) Sudska taksa se plaća u trenutku nastanka taksene obveze, ako ovim Zakonom nije drugaĉije propisano. Ĉlan 6. (Sudska taksa u zemljišno-knjiţnim postupcima) (1) U zemljišno-knjiţnim postupcima sudsku taksu je duţno platiti lice u ĉiju korist se vrši upis. (2) Ako upis traţi lice ĉije se pravo ograniĉava, opterećuje, ukida ili prenosi na drugo lice, to lice solidarno garantuje za plaćanje takse sa licima u ĉiju se korist vrši upis. (3) Ako se u zemljišno-knjiţnim postupcima, na osnovu jednog zahtjeva, upisuje više prava u korist jednog lica taksa se plaća onoliko puta koliko se upisa traţi.Sudska taksa za upis u zemljišno-knjiţnim postupcima plaća se i kad se upis vrši u toku parniĉnog, vanparniĉnog ili izvršnog postupka. Ĉlan 7. (Takse u stvarima penzijskog, invalidskog i zdravstvenog osiguranja) Za podneske i odluke u stvarima penzijskog, invalidskog i zdravstvenog osiguranja, djeĉijeg dodatka, starateljstva, usvajanja i socijalne pomoći, sudska taksa se plaća samo ako tuţba bude odbijena ili odbaĉena, a obaveza nastaje danom pravosnaţnosti odluke kojom je tuţba odbijena ili odbaĉena. Ĉlan 8. (Obaveza plaćanja takse u upravnom sporu) (1) Taksa za presudu u upravnom sporu se plaća samo kad sud odbije tuţbu. (2) Taksa za obveze iz stava (1) ovog ĉlana nastaje na dan dostavljanja naloga odnosno rješenja o obavezi plaćanja takse. Ĉlan 9. (Uplata takse) (1) Sudske takse su prihod Kantona i uplaćuju se na depozitni raĉun javnih prihoda Unsko-sanskog kantona. 6. maj 2019. SLUŢBENI GLASNIK US KANTONA Broj 10 - Strana 3 (2) Neplaćena ili nedovoljno plaćena sudska taksa nije zapreka za prijem podneska. Ĉlan 10. (Zastara) Pravo na naplatu sudske takse zastarjeva u roku od tri godine od dana pravosnaţnog okonĉanja postupka u vezi kojeg je nastala taksena obveza. DIO TREĆI - OSLOBAĐANJE OD PLAĆANJA TAKSE Ĉlan 11. ( OslobaĊanje od plaćanja sudske takse) (1) Od plaćanja sudske takse osloboĊeni su: a) Bosna i Hercegovina, Federacija, federalne jedinice i jedinice lokalne samouprave i njihovi organi, b) ustanove za socijalni rad, u postupcima u kojima uĉestvuje radi zaštite interesa trećih lica i u postupcima za povrat nosnovano isplaćenih sredstava, a za prava koja se finansiraju iz Budţeta Kantona i Budţeta Federacije Bosne i Hercegovine, c) radnici u postupku za ostvarivanje prava po osnovi radnog odnosa, kada je u pitanju statusni spor, osim ako tuţbenim zahtjevom ne potraţuju isplatu, d) humanitarne organizacije, e) graĊani slabog imovnog stanja , f) strani drţavljani i strane drţave ako je to predviĊeno meĊunarodnim ugovorom ili pod uslovima reciprociteta, g) ratni vojni invalidi, civilne ţrtve rata i osobe s invaliditetom, s procentom invalidnosti od najmanje 60%, h) ĉlanovi porodica šehida, poginulih boraca i civilnih ţrtava rata, i) stranke koje spor riješe medijacijom, j) logoraši i druge ţrtve torture, kršenja meĊunarodnog prava ljudskih prava i ozbiljnih povreda meĊunarodnog humanitarnog prava u postupku ostvarivanja prava na reparaciju, k) Agencija za privatizaciju Unsko-sanskog kantona, l) notari kada u ostavinskom postupku postupaju kao povjerenici suda, m) djeca kao stranke u postupcima vezanim za njihovo izdrţavanje, n) uĉenici i studenti za vrijeme redovnog školovanja, o) javne ustanove ĉiji je osnivaĉ Unsko-sanski kanton i gradska/općinska vijeća i koje se finansiraju iz Budţeta Kantona i budţeta gradova/općina, p) korisnici besplatne pravne pomoći, r) vjerske zajednice. (2) Sudsku taksu za podneske i radnje ne plaća lice koje poklanja svoju imovinu organima iz stava 1. ovog ĉlana, socijalno-humanitarnim, nauĉnim ili kulturnim organizacijama, ustanovama ili fondacijama. (3) GraĊanima slabog imovnog stanja u smislu stava (1) taĉka e) ovog ĉlana smatra se lice ĉiji prihod ukupnog domaćinstva, po ĉlanu domaćinstva iznosi do 30% prosjeĉne plaće u Federaciji Bosne i Hercegovine, u protekloj kalendarskoj godini. (4) Ĉlanom uţe porodice u smislu stava (1) taĉka h) smatraju se maloljetna djeca i djeca do 27 godina koja se nalaze na redovnom školovanju, nezaposleni braĉni drug i roditelji šehida, poginulog borca ili civilne ţrtve rata. (5) U sluĉaju sumnje o postojanju reciprociteta, mišljenje daje Federalno ministarstvo pravde. Ĉlan 12. (Postupak po prijedlogu za oslobaĊanje) (1) Ako stranka traţi oslobaĊanje od plaćanja sudske takse zbog slabog imovnog stanja, duţna je uz prijedlog za oslobaĊanje dostaviti dokaze o broju ĉlanova domaćinstva i o ukupnim prihodima svih ĉlanova domaćinstva, a ako nemaju prihode uvjerenje o nezaposlenosti. (2) Dokazi iz prethodnog stava se uzimaju u obzir samo ako ih je izdao nadleţni organ i ako od njihovog izdavanja nije proteklo više od šest (6) mjeseci. Ĉlan 13. (Odluĉivanje o oslobaĊanju od plaćanja takse) (1) OslobaĊanju od plaćanja sudske takse odluĉuje sud na prijedlog taksenog obveznika, osim u sluĉajevima, kada prijedlog nisu duţne podnijeti stranke iz 6. maj 2019. SLUŢBENI GLASNIK US KANTONA Broj 10 - Strana 4 ĉlana 10. stav (1) taĉka a), b), d), k), l) i o) ovog zakona. (2) Takseni obveznik koji traţi oslobaĊanje od plaćanje sudske takse moţe podnijeti pisani prijedlog u ĉasu poduzimanja prve procesne radnje za koju je propisana obaveza plaćanja takse ili u daljem toku postupka. Prijedlog se moţe podnijeti i usmeno izjavom na zapisnik na roĉištu. (3) Uz prijedlog za oslobaĊanje od plaćanja sudske takse stranka treba da podnese odgovarajuće dokaze, zavisno od zakonskog osnova po kojem traţi oslobaĊanje. (4) Rješenje o oslobaĊanju od plaćanja sudske takse odnosi se na sve takse u tom predmetu bez obzira kada je taksena obaveza nastala. (5) Protiv rješenja kojim se usvaja prijedlog za oslobaĊanje od plaćanja sudske takse nije dopuštena ţalba. Ĉlan 14. (OslobaĊanje plaćanja sudske takse u parniĉnom i vanparniĉnom postupku) (1) OslobaĊanje od plaćanja sudske takse u parniĉnom i vanparniĉnom postupku vaţi i u postupku izvršenja odluka donesenih u tim postupcima, ako se izvršenje predloţi u roku od tri mjeseca od dana pravosnaţno okonĉanog postupka. (2) OslobaĊanje od plaćanja sudske takse u vanparniĉnom i izvršnom postupku vaţi i u parniĉnom postupku koji nastane podvodom vanparniĉnog ili izvršnog postupka. Ĉlan 15. (Naplata sudske takse za lice ĉije je boravište nepoznato) Staralac odsutnog lica ĉije je boravište nepoznato i privremeni zastupnik stranke u postupku, nisu duţni da plaćaju sudsku taksu za lice koje zastupaju. Naplata ovih taksi vrši se iz imovine lica koje je zastupano. Ĉlan 16. (Primjena oslobaĊanja od plaćanja sudske takse) (1) OslobaĊanje od plaćanja sudske takse koristi samo licu koje je odlukom suda osloboĊeno plaćanja takse. (2) Kad više lica zajedniĉki predaju podnesak ili zajedniĉki preduzmu radnje u postupku, a jedno ili više njih je osloboĊeno od plaćanja sudske takse, lice koje nije osloboĊeno od plaćanja duţno je da plati razmjeran dio sudske takse, kao da nema osloboĊenih lica. Ĉlan 17. (Posebni sluĉajevi) (1) Ako u parniĉnom, vanparniĉnom ili izvršnom postupku stranka koja je osloboĊena od plaćanja sudske takse uspije u postupku, taksu koju bi ona bila duţna da plati da nije bila osloboĊena od plaćanja od takse, platit će stranka koja ne uţiva oslobaĊanje od plaćanja sudske takse, i to u srazmjeri u kojoj je osloboĊena stranka uspjela u postupku. (2) Ako stranke u postupku zakljuĉe sudsku nagodbu, sudsku taksu za nagodbu koje bi imala da plati osloboĊena stranka, platit će stranka koja nije u toj stvari osloboĊena od plaćanja takse, osim ako se stranke drugaĉije dogovore. (3) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog ĉlana u sluĉaju kad postoje uslovi iz ĉlana 405 st. 4. Zakona o parniĉnom postupku, sud moţe obavezati na plaćanje sudske takse stranku koja je osloboĊena plaćanja takse. DIO ĈETVRTI - OLAKŠICE I KAZNENE TAKSE Ĉlan 18. (Olakšice) Ako takseni obveznik uz podnesak dostavi sudu dokaz o uplati 50% propisanog iznosa sudske takse, oslobaĊa se plaćanja preostalog dijela takse za taj podnesak. Ĉlan 19. (Napomena o olakšici) (1) Napomena o olakšici plaćanja sudske takse i upozorenje se navode u nalogu i u rješenju o plaćanju takse. (2) Napomena o olakšici plaćanja sudske takse i upozorenje glase: Ako takseni obveznik u roku od 8 dana od dostave naloga ili rješenja plati 50% iznosa ukupne takse, oslobaĊa se od plaćanja preostalih 50% iznosa takse. Ako takseni obveznik u roku od 8 dana od dostave naloga odnosno rješenja ne plati 50% od ukupnog iznosa takse, a ni u roku od 6. maj 2019. SLUŢBENI GLASNIK US KANTONA Broj 10 - Strana 5 15 dana ne plati cijeli iznos takse, u sudskom izvršnom postupku prinudno će se naplatiti cjelokupni iznos takse i troškovi postupka. (3) Olakšica plaćanja se primjenjuje samo za fiziĉka lica, kao taksene obveznike. (4) Olakšica plaćanja se ne primjenjuje na taksene obveze nastale u zemljišno-knjiţnom postupku, u ostavinskom postupku i na druge taksene obaveze koje ne prelaze iznos od 20 KM. Ĉlan 20. (Kaznena taksa) Ako takseni obvenik ne plati sudsku taksu u roku odreĊenom rješenjem, u prinudnom postupku naplate sudske takse naplatit će se kaznena taksa u visini od 50% od ukupnog iznosa takse. DIO PETI - UTVRĐIVANJE VISINE TAKSENE OSNOVICE Ĉlan 21. (Naĉin utvrĊivanja) (1) U parniĉnom postupku sudske takse se plaćaju prema vrijednosti predmeta spora oznaĉenoj u tuţbi. (2) Izuzetno od prethodnog stava ako je za pojedine sporove ili za poduzete radnje posebnim tarifnim brojem odreĊen drugi iznos takse, plaća se taj iznos. (3) Ako se nakon podnošenja tuţbe promjeni vrijednost spora, ona se u toj visini uzima kao osnovica za odreĊivanje visine sudske takse za sve taksene obaveze nastale nakon promjene vrijednosti, osim za one taksene obaveze za koje je visina takse propisana posebnim tarifnim brojem. (4) Ako vrijednost predmeta spora nije oznaĉena u tuţbi, a sud je ne utvrdi u toku postupka, kao taksena osnovica uzima se iznos od 2.000 KM, osim u sluĉaju ako je visina takse za neke procesne radnje ili sporove propisana posebnim tarifnim brojem. Ĉlan 22. (Više tuţenih i tuţbenih zahtjeva) (1) Ako se s jednom tuţbom protiv istog tuţenog, istakne više tuţbenih zahtjeva, od kojih svaki ima oznaĉenu vrijednost spora, taksenu osnovicu ĉini zbir vrijednosti svih tuţbenih zahtjeva. (2) Ako tuţilac jednom tuţbom obuhvati dva ili više tuţenih i traţi da tuţbeni zahtjev bude usvojen prema slijedećem tuţenom, u sluĉaju da bude pravosnaţno odbijen prema onome koji je u tuţbi naveden prije njega ili ako prema svakom od njih istiĉe isti zahtjev, ili prema pojedinim od njih istiĉe razliĉite zahtjeve koji su u meĊusobnoj vezi, taksena osnovica se odreĊuje prema zahtjevu ĉija je vrijednost spora najveća. Ĉlan 23. (Visina sudske takse u vanparniĉnom postupku) U vanparniĉnim postupcima sudske takse se plaćaju u iznosima utvrĊenim posebnim odredbama tarife sudskih taksi. Ĉlan 24. (Visina sudske takse u izvršnom postupku) (1) U izvršnom postupku plaća se sudska taksa prema vrijednosti zahtjeva koji treba ispuniti. (2) Ako je izvršnom postupku prethodila parnica o istom zahtjevu, kao taksena osnovica u izvršnom postupku uzima se vrijednost predmeta spora utvrĊena u parnici, osim ako se izvršenje zahtjeva radi naplate manjeg novĉanog iznosa. (3) Ako se taksena osnovica ne moţe utvrditi po stavu (1) ili (2) ovog ĉlana, kao taksena osnovica uzima se iznos od 2.000 KM. (4) Izuzetno od odredbe stava (1) i (2) ovog ĉlana, ako je za pojedine procesne radnje u izvršnom postupku posebnim tarifnim brojem odreĊen drugi iznos takse, plaća se taj iznos. (5) Ako je izvršenje predloţeno radi naplate troškova postupka ili drugih sporednih potraţivanja taksena osnovica je u iznosu tih potraţivanja. 6. maj 2019. SLUŢBENI GLASNIK US KANTONA Broj 10 - Strana 6 Ĉlan 25. ( Visina sudske takse u upravnim sporovima ) U postupku u upravnim sporovima, sudske takse se plaćaju u iznosima utvrĊenim posebnim odredbama tarife sudskih taksi. Ĉlan 26. (Visina takse u ostalim postupcima) (1) U ostalim postupcima sudske takse se plaćaju u iznosima utvrĊenim posebnim tarifnim brojevima. (2) Sudsku taksu za upis u zemljišno-knjiţnim postupcima duţno je da plati lice u ĉiju se korist vrši upis. Ako upis traţi lice ĉije se pravo ograniĉava, opterećuju, ukida ili prenosi na drugo lice, to lice takoĊer solidarno garantuje za plaćanje takse sa licima u ĉiju korist se vrši upis. (3) Taksa za upis u zemljišno – knjiţnim postupcima plaća se i kad se upis vrši po sluţbenoj duţnosti, ako se ne radi o upisu koji je osloboĊen od takse. (4) Ako se u zemljišno-knjiţnim postupcima na osnovu jednog zahtjeva upisuje više prava u korist jednog lica, sudska taksa se plaća onoliko puta koliko se upisa traţi. (5) Sudska taksa za upis u zemljišno-knjiţnim postupcima plaća se i kad se upis vrši u toku parniĉnog, vanparniĉnog ili izvršnog postupka. Ĉlan 27. (Taksena osnovica ) (1) Za pravni lijek protiv odluke suda taksena osnovica je u visini vrijednosti predmeta spora u prvostepenom postupku, osim ako je ovim zakonom drukĉije propisano. (2) Ako vrijednost predmeta spora nije odreĊena taksena osnovica iznosi 2.000 KM. (3) Ako se odluka pobija samo u dijelu taksena osnovica je u visini vrijednosti pobijanog dijela. (4) Ako protiv iste odluke pravni lijek podnose obje stranke, taksena osnovica za svaku stranku je vrijednost dijela koji ona pobija. Ako vrijednost pobijanog dijela nije odreĊena, primjenjuje se osnovica iz stava (2) ovog ĉlana. (5) Kada se pravni lijek podnosi samo protiv odluke o troškovima postupka ili odluke o drugom sporednom potraţivanju, taksena osnovica je u visini troškova postupka odnosno drugog potraţivanja. DIO ŠESTI - POSTUPAK ZA NAPLATU NEPLAĆENE TAKSE Ĉlan 28. (Dostava naloga) (1) Iznos takse koju je takseni obveznik duţan platiti obraĉunava sudija, odnosno struĉni saradnik i pisani nalog, za plaćanje takse dostavlja taksenom obvezniku koji za poduzetu radnju nije dostavio dokaz o plaćenoj taksi. (2) Sud će stranci poslati nalog u roku od 8 dana od dana poduzimanja procesne radnje za koju se sudska taksa plaća, a ako to tada propusti sud će za sve poduzete radnje dostaviti nalog stranci u daljem toku postupka, a najkasnije u vrijeme dostave prvostepene odluke strankama odnosno punomoćnicima. (3) Protiv naloga za plaćanje sudske takse nije dopušten pravni lijek. Ĉlan 29. (Rok za plaćanje takse) Rok za plaćanje takse je 8 dana od dana dostave naloga, odnosno 15 dana od dana dostave rješenja o sudskoj taksi. Ĉlan 30. (Nalog) Nalog za plaćanje sudske takse sadrţi: oznaku broja sudskog predmeta, oznaku radnje za koju se taksa plaća, ukupan iznos takse, rok plaćanja, broj raĉuna na koji se ima izvršiti uplata, napomena o olakšici plaćanja i upozorenje o posljedicama neplaćanja u roku, pouku o nedopuštenosti pravnog lijeka protiv naloga. Ĉlan 31. (Naĉin uruĉenja naloga) (1) Ako je stranka liĉno prisutna pred sudom, a poduzima radnju za koju je duţna platiti sudsku taksu, sud će stranci odmah uruĉiti pisani nalog za plaćanje takse i to konstatovati na zapisnik sa roĉišta. 6. maj 2019. SLUŢBENI GLASNIK US KANTONA Broj 10 - Strana 7 (2) Ako se radnja pred sudom na roĉištu poduzima putem punomoćnika, a bez prisustva stranke, sud će stranci u roku od 8 dana od dana poduzete radnje dostaviti nalog za plaćanje sudske takse ili će nalog odmah uruĉiti punomoćniku stranke ako on na to pristane. Sud na zapisnik sa roĉišta konstatuje dostavljanje naloga punomoćniku. (3) Ako za stranku punomoćnik preuzme nalog, danom preuzimanja smatra se da je nalog uredno dostavljen stranci kao taksenom obvezniku. Ĉlan 32. (Takseni obveznici u inostranstvu ) Kad je sudsku taksu duţno platiti fiziĉko lice koje ima prebivalište u inostranstvu, bez obzira da li je drţavljanin Bosne i Hercegovine, odnosno pravno lice s sjedištem u inostranstvu ili strani drţavljanin, a taksu nije platio u trenutku nastanka taksene obveze, sud će voditi popis neplaćenih sudskih taksa i po završenom postupku izdat će nalog, odnosno rješenje za plaćanje takse, s tim da rok za plaćanje takse ne moţe biti kraći od 30 niti duţi od 90 dana. Ĉlan 33. (Postupak donošenja rješenja) (1) Ako sud u toku postupka za neke poduzete radnje propusti dostaviti nalog za plaćanje sudske takse ili ako je nalog dostavio u toku postupka ali taksa nije plaćena, sud će prije dostave prvostepene odluke strankama donijeti rješenje kojim će naloţiti taksenom obvezniku da plati ukupno utvrĊeni iznos neplaćene takse za radnje ranije poduzete u toku postupka, kao i iznos takse za prvostepenu odluku. (2) Ako protiv prvostepene odluke bude izjavljena ţalba, sud će u roku 8 dana ţalitelju dostaviti nalog za plaćanje sudske takse na ţalbu. (3) Ako sudske takse nisu plaćene po jednom ili više naloga dostavljenih stranci u toku postupka sud moţe u daljem toku postupka donijeti rješenje o plaćanju takse za pojedine taksene obaveze koje su do tada nastale ili ako ocijeni cjelishodnim na kraju postupka će donijeti rješenje o plaćanju svih taksi koje nisu plaćene. (4) Rješenje o sudskoj taksi sud dostavlja stranci kao taksenom obvezniku, osim ako stranka izriĉito izjavi sudu da pristaje da se nalozi i rješenja o sudskim taksama dostavljaju njenom punomoćniku. (5) Rješenjem iz stava (1) ovog ĉlana sud nalaţe taksenom obvezniku da plati ukupan utvrĊeni iznos sudske takse, uz naznaku svake radnje za koju se taksa plaća, pojedinaĉni iznosi takse za svaku radnju u toku postupka, ukupan iznos takse, rok plaćanja, broj raĉuna na koji će izvršiti uplatu, napomenu o olakšici plaćanja i upozorenje o prinudnom sudskom izvršenju u sluĉaju neplaćanja u roku i pouku o pravnom lijeku. (6) Protiv rješenja je dopuštena ţalba u roku od 15 dana od dana dostave rješenja. (7) Drugostepeni sud je duţan donijeti odluku po ţalbi u roku od 3 mjeseca, od prijema spisa. Ĉlan 34. (Obavijest o neplaćenoj taksi) (1) Pravosnaţno i izvršno rješenje sud će u roku od 15 dana dostaviti Kantonalnom pravobranilaštvu Unsko-sanskog kantona, uz obavijest da taksa nije plaćena. (2) Uz obavijest sud je duţan, ukoliko raspolaţe podacima, navesti podatke o adresi obveznika, raĉunima obveznika, da li je obveznik zaposlen i gdje ili korisik penzije i druge podatke o izvorima novĉanih primanja taksenog obveznika. Ĉlan 35. (Plaćanje na rate) (1) Takseni obveznik i Kantonalno pravobranilaštvo mogu zakljuĉiti sporazum o plaćanju sudske takse na rate. (2) Sporazum, iz prethodnog stava, se moţe zakljuĉiti za otplatu u najviše 6 mjeseĉnih rata, za sudsku taksu u iznosu većem od 300 KM. Samo izuzetno za manji iznos takse moţe se zakljuĉiti sporazum, ako to cjelishodnim ocijeni Kantonalno pravobranilaštvo. 6. maj 2019. SLUŢBENI GLASNIK US KANTONA Broj 10 - Strana 8 Ĉlan 36. (Prinudna naplata) (1) Sudske takse ĉiji se iznos odreĊuje na kraju postupka, takseni obveznik je duţan platiti u roku od 15 dana od dana dostavljanja rješenja kojim je utvrĊena ova obaveza. (2) Ako takseni obveznik ne plati sudsku taksu u navedenom roku, ista će se naplatiti u skladu sa Zakonom o izvršnom postupku . (3) Postupak za prinudnu naplatu neplaćene sudske takse pokreće, pred nadleţnim sudom, Kantonalno pravobranilaštvo, u roku od 3 mjeseca, od prijema rješenja i obavijesti o neplaćenoj taksi. Ĉlan 37. ( Pravno lice-takseni obveznik) (1) Ako je takseni obveznik pravno lice, sud će rješenjem utvrditi iznos neplaćene takse i visinu kaznene takse, i rješenje dostaviti banci kod koje se vodi raĉun taksenog obveznika, radi naplate takse. (2) Protiv rješenja iz stava (1) ovog ĉlana pravno lice moţe izjaviti ţalbu nadleţnom drugostepenom sudu u roku od 15 dana od dana dostave rješenja. Ţalba ne zadrţava naplatu takse. Ĉlan 38. (Izuzetak od prinudne naplate) Postupak prinudne naplate, kod fiziĉkih lica neće se provoditi ukoliko ukupan iznos neplaćene sudske takse u jednom predmetu, ne prelazi iznos od 20 KM. DIO SEDMI - POVRAT TAKSE Ĉlan 39. (Povrat takse na zahtjev stranke) (1) Lice koje je platilo sudsku taksu koju nije bilo duţno platiti, ili je platilo u iznosu većem od propisane, kao i lice koje je platilo sudsku taksu, a sudska radnja nije iz bilo kojih razloga izvršena, ima pravo na povrat takse. Postupak za povrat sudske takse pokreće se na zahtjev stranke. (2) Zahtjev za povrat sudske takse podnosi se sudu koji je rješavao u prvom stepenu. Sud je duţan da u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva donese rješenje o povratu takse. Ĉlan 40. (Povrat takse u upravnim sporovima) Stranka ima pravo na povrat plaćene sudske takse za tuţbu ili ţalbu ako u postupku u upravnim sporovima upravni akt po tuţbi bude poništen ili ako odluka prvostepenog suda po ţalbi bude ukinuta ili preinaĉena, ili ako se dozvoli obnova postupka. Ĉlan 41. (Zastarjelost prava povrata) Pravo na povrat sudske takse zastarijeva za jednu godinu po isteku godine u kojoj je taksa plaćena. DIO OSMI - NADZOR NAPLATE TAKSE Ĉlan 42. (Nadzor na izvršenjem Zakona) Nadzor nad izvršenjem odredaba ovog Zakona vrši Ministarstvo finansija i Ministarstvo pravosuĊa i uprave, svatko u okviru svoje nadleţnosti. DIO DEVETI - TARIFA SUDSKIH TAKSA Ĉlan 43. (Tarifa) Sudske takse se plaćaju po slijedećoj Tarifi: TAKSENA TARIFA POGLAVLJE I. PARNIĈNI I IZVRŠNI POSTUPAK Tarifni broj 1. (Podnesci) 1. Za tuţbu i za protivtuţbu, prema vrijednosti predmeta spora oznaĉenoj u tuţbi ili protivtuţbi, plaća se slijedeća taksa: a) do 1.000 KM…........................... 100 KM b) preko 1.000 do 3.000 KM….…...150 KM c) preko 3.000 do 5.000 KM…....... 200 KM d) preko 5.000 do 10.000 KM......... 250 KM 6. maj 2019. SLUŢBENI GLASNIK US KANTONA Broj 10 - Strana 9 e) preko 10.000 do 20.000 KM..….300 KM f) preko 20.000 do 30.000 KM........400 KM g) preko 30.000 do 40.000 KM........600 KM h) preko 40.000 do 50.000 KM........800 KM i) preko 50.000 do100.000 KM....1.000 KM j) preko 100.000 KM plaća se taksa 1% od vrijednosti spora, a najviše 10.000 KM. Izuzetno od odredbe taĉke 1. za podneske navedene u ostalim taĉkama ovog tarifnog broja, taksa se plaća u sljedećim iznosima: 2. Za tuţbu u sporovima o izdrţavanju (osim izdrţavanja djece) plaća se taksa u iznosu od 50 KM. 3. Za tuţbu utvrĊivanje i osporavanje oĉinstva ili materinstva plaća se taksa u iznosu od 100 KM. 4. Za tuţbu kojom se traţi razvod braka, poništenje braka, utvrĊivanje postojanja ili nepostojanja braka i utvrĊivanje da je brak zakljuĉen plaća se taksa u iznosu od 200 KM, a za prijedlog za sporazumni razvod braka taksa u iznosu 100 KM. 5. Za tuţbu za utvrĊenje braĉne ili vanbraĉne steĉevine plaća se taksa u iznosu 200 KM. 6. Za tuţbu u sporovima s kojim roditeljem će dijete ţivjeti, o roditeljskom staranju i o kontaktima roditelja sa djecom plaća se taksa u iznosu 100 KM. 7. Za tuţbu za utvrĊenje prava vlasništva ili prava sluţnosti, taksa u iznosu 200 KM. 8. Za tuţbu za predaju u posjed nekretnine ili pokretnine plaća se taksa u iznosu od 100 KM. 9. Za tuţbu zbog smetanja posjeda plaća se taksa u iznosu 100 KM. 10. Za tuţbu za utvrĊenje ništavosti ugovora, poništenje ugovora ili raskid ugovora – taksa u iznosu 200 KM. 11. Za tuţbu zbog smetanja posjeda plaća se taksa u iznosu od 100 KM. 12. Za tuţbu za iseljenje ili za otkaz ugovora o korištenju stana, taksa u iznosu 100 KM. 13. Za tuţbu zbog otkaza ugovora o najmu ili zakupu stvari i za tuţbu o otkazu ugovora o zakupu poslovnih prostorija, plaća se taksa u iznosu od 200 KM. 14. Za prijedlog za obezbjeĊenje dokaza, prijedlog za privremenu ili mjeru osiguranja stavljen u tuţbi ili samostalno–taksa u iznosu 50 KM. 15. Za prijedlog za povrat u prijašnje stanje - taksa u iznosu 100 KM. 16. Za prijedlog za izvršenje ili prijedlog za protivizvršenje – taksa u visini iznosa takse iz taĉke 1. ovog tarifnog broja. 17. Za ţalbu na rješenje kojim se odluĉuje o prigovoru protiv rješenja o izvršenju 100 KM. 18. Za prijedlog da se prizna odluka inostranog suda u statusnim stvarima, odnosno utvrdi da je odluka inostranog suda podobna za izvršenje, plaća se taksa u iznosu od 100 KM, a za ţalbu protiv rješenja donesenog o prijedlogu, taksa u iznosu 200 KM. 19. Za ţalbu protiv presude i za ţalbu protiv rješenja u sporovima zbog smetanja posjeda, plaća se taksa 200 KM. 20. Za ţalbu protiv rješenja, plaća se taksa u visini takse na tuţbu u tome postupku. 21. Za ţalbu protiv rješenja kojim se usvaja ili odbija prijedlog za povraćaj u preĊašnje stanje, taksa u iznosu 50 KM. 22. Za prijedlog za ponavljanje postupka plaća se taksa u dvostrukom iznosu takse za tuţbu u tome predmetu, a najviše 200 KM. 23. Za zapisnik sa roĉišta u parniĉnom ili izvršnom postupku plaća se taksa u iznosu od 3,00 KM. NAPOMENA: 1. Za podnesak primljen na zapisnik kod suda u toku rasprave, plaća se taksa kao za pisani podnesak iz ovoga tarifnog broja. 2. Kad je u tuţbi stavljen prijedlog za izdavanje privremene ili mjere osiguranja ili kad se u ţalbi stavi prijedlog za povraćaj u preĊašnje stanje, plaća se, pored takse na tuţbu odnosno ţalbu i taksa za odnosni prijedlog. 3. Ako je u nekom od podnesaka navedenih u ovom Tarifnom broju stavljen zahtjev za upis u zemljišne knjige, neće se naplaćivati i taksa predviĊena za podnesak kojim se traţi upis u zemljišnu knjigu. 6. maj 2019. SLUŢBENI GLASNIK US KANTONA Broj 10 - Strana 10 4. Za podneske koji nisu navedeni u ovom Tarifnom broju, kao i za prijedloge uz podneske, ne plaća se taksa. Tarifni broj 2. (Odluke) 1. Za prvostepenu presudu, plaća se taksa u visini takse na tuţbu. 2. Za prvostepenu presudu o protiv tuţbi plaća se taksa u visini takse na protiv tuţbu. 3. Za rješenje o priznanju strane sudske ili arbitraţne odluke plaća se taksa u visini takse na prijedlog za priznanje strane odluke. 4. Za presudu zbog propuštanja, presudu na osnovu odricanja ili presudu na osnovu priznanja plaća se taksa u visini 50 % takse na tuţbu. 5. Za rješenje o odbacivanju ili povlaĉenju tuţbe plaća se taksa u visini 50% takse na tuţbu, a najviše 100 KM. 6. Za rješenje o izvršenju taksa u visini 50 % takse na prijedlog za izvršenje, a najviše 500 KM. 7. Za rješenje kojim se usvaja prijedlog za protiv izvršenje taksa u visini 50 % takse na prijedlog za protiv izvršenje, a najviše 500 KM. 8. Za rješenje kojim se usvaja ili odbija prijedlog za povraćaj u preĊašnje stanje taksa u visini 50 KM. 9. Za rješenje o priznanju odluke inostranog suda u statusnim stvarima ili inostrane arbitraţne odluke plaća se taksa u iznosu od 150 KM. 10. Za rješenje kojim prvostepeni sud odbacuje ţalbu, reviziju ili prijedlog za ponavljanje postupka, taksa u iznosu 50 KM. NAPOMENA: 1. Obaveza plaćanja takse za prvostepenu odluku ne zavisi od toga da li je odluka postala pravosnaţna. 2. Za prvostepene odluke koje nisu navedene u ovom Tarifnom broju, kao i za odluke suda drugog i trećeg stepena, ne plaća se taksa. 3. Ako viši sud ukine odluku i predmet vrati na ponovno suĊenje prvostepenom sudu, za odluku u novom postupku ne plaća se taksa. 4. Ako je odluka ukinuta povodom usvojenog prijedloga za povraćaj u preĊašnje stanje ili prijedloga za ponavljanje postupka, za nove odluke u tim postupcima ne plaća se taksa. 5. Ako je više parnica spojeno radi zajedniĉkog raspravljanja, taksa za presudu plaća se posebno za svaku, kao da ne postoji spajanje više parnica. POGLAVLJE II . VANPARNIĈNI POSTUPAK Odjeljak A. – Opće odredbe Tarifni broj 3. Za podneske, radnje i odluke u pojedinim vanparniĉnim postupcima takse se plaćaju u iznosima propisanim odgovarajućim tarifnim brojem. Odjeljak B – Posebne odredbe za pojedine radnje vanparniĉnog postupka Tarifni broj 4. (Postupak za raspravljanje zaostavštine) 1. Za raspravljanje zaostavštine, kada je postupak završen rješenjem o nasljeĊivanju, plaća se taksa prema vrijednosti ĉiste zaostavštine i to: do 5.000 KM vrijednosti ...................50 KM, preko 5.000 KM do 20.000 KM vrijednost................................................100 KM, preko 20.000 KM do 50.000 KM vrijednost…............................................150 KM, preko 50.000 do 100.000 KM ............... 200 KM, preko 100.000 do 200.000 KM …….….300 KM, preko 200.000 do 500.000 KM…..….....500 KM, preko 500.000 KM, taksa u visini 1% na iznos iznad te vrijednosti zaostavštine, ali ne više od 5.000 KM. 2. Za zapisnik sa roĉišta o raspravljanju zaostavštine plaća se taksa u iznosu 3 KM. 6. maj 2019. SLUŢBENI GLASNIK US KANTONA Broj 10 - Strana 11 NAPOMENA: 1. Taksa se plaća samo ako je postupak za raspravljanje zaostavštine završen donošenjem rješenja o nasljeĊivanju. 2. Taksu plaćaju nasljednici u srazmjeri nasljedniĉkog djela. 3. Prilikom utvrĊivanja ĉiste vrijednosti zaostavštine odbit će se ostavioĉevi dugovi, troškovi sahrane ostavioca, legati i drugi tereti, troškovi popisa i procjene zaostavštine i drugi troškovi. 4. Ne plaća se posebna taksa za diobu nasljedstva ako nasljednici sporazumno predloţe diobu i sporazum o diobi bude unesen u rješenje o nasljeĊivanju. 5. Za prijedlog da se provede ostavinska rasprava i za druge podneske u toku postupka za raspravljanje zaostavštine, ne plaća se taksa. Tarifni broj 5. (Sastavljanje i ĉuvanje testamenta) 1. Za sastavljanje sudskog testamenta plaća se taksa u iznosu od 100 KM. 2. Za ĉuvanje testamenta u sudu i za opozivanje testamenta pred sudom plaća se taksa u iznosu od 100 KM. 3. Za opoziv testamenta plaća se taksa u iznosu 50 KM. 4. Za zamjenu ili za vraćanje testamenta koji je na ĉuvanju kod suda, plaća se taksa u iznosu 20 KM. Tarifni broj 6. (Postupak za diobu) 1. Za prijedlog za diobu stvari i nekretnina u suvlasništvu plaća se taksa u iznosu od 100 KM. 2. Za rješenje o diobi nekretnina i stvari u suvlasništvu plaća se taksa u iznosu 100 KM. 3. Za ţalbu protiv rješenja o diobi stvari i nekretnina u suvlasništvu plaća se taksa u iznosu od 100 KM. 4. Za zapisnik sa roĉišta plaća se taksa u iznosu 3 KM. Tarifni broj 7. (Postupak za ureĊenje upravljanja i korištenja zajedniĉkim stvarima) 1. Za prijedlog za ureĊivanje upravljanja i korištenja zajedniĉkim stvarima plaća se taksa u iznosu 100 KM. 2. Za rješenje o upravljanju i korištenju zajedniĉkim stvarima plaća se taksa u iznosu 100 KM. 3. Za ţalbu protiv rješenja o upravljanju i korištenju zajedniĉkim stvarima plaća se taksa u iznosu 100 KM. 4. Za zapsnik sa roĉišta plaća se taksa u iznosu 3 KM. Tarifni broj 8. (Postupak za ureĊenje meĊa) 1. Za prijedlog za ureĊenje meĊa, plaća se taksa u iznosu od 100 KM. 2. Za rješenje o ureĊenju meĊa plaća se taksa u iznosu 100 KM. 3. Za ţalbu protiv rješenja o ureĊenju meĊa plaća se taksa u iznosu 100 KM. 4. Za zapsnik sa roĉišta plaća se taksa u iznosu 3 KM. Tarifni broj 9. (Ovjeravanje potpisa, rukopisa, prepisa i prevoda) 1. Za podnesak kojim se traţi ovjera potpisa, rukopisa ili prepisa, plaća se taksa u iznosu od 5 KM. 2. Za ovjeru svakog potpisa (rukoznaka),plaća se taksa u iznosu od 5 KM. 3. Za ovjeru prijepisa plaća se taksa za prvi polutabak 5 KM a za svaki sljedeći 2 KM. 4. Za ovjeru rukopisa plaća se taksa za prvi polutabak 5 KM a za svaki sljedeći 2 KM. 5. Za ovjeru potpisa sudskog tumaĉa na prevodima plaća se taksa u iznosu od 10 KM. 6. Za ovjeru potpisa na punomoćju plaća se taksa u iznosu 10KM. 7. Ako se ovjerava prepis isprave, pisane na stranom jeziku plaća se taksa u iznosu 10 KM. NAPOMENA: 1. Potpisi na ispravi koju izdaje drţavni organ, potpisi ovlaštenih lica za potpisivanje firme ili pravnog lica smatraju se kao jedan potpis, ako 6. maj 2019. SLUŢBENI GLASNIK US KANTONA Broj 10 - Strana 12 su propisana ili pravilima ovlaštena za potpisivanje dva ili više lica. 2. Za podnesak kojim se traţi ovjera potpisa (rukoznaka) na ispravi, plaća se jedna taksa bez obzira koliko se potpisa (rukoznaka) na ispravi ovjerava. 3. Kad stranka preda sudu u toku postupka prepisa isprave na kom radnik suda svojim potpisom potvrdi da je vidio izvornik, na takvu potvrdu ne plaća se taksa. 4. Za ovjeru potpisa (rukooznaka) i peĉata plaća se jedna taksa. 5. Ako se jednim podneskom traţi ovjera potpisa (rukooznaka) na više isprava, plaća se taksa na podnesak onoliko puta koliko ima isprava ili rukopisa. 6. Pod tabakom se podrazumijeva list hartije od dvije strane formata A-4. Zapoĉeti polutabak raĉuna se kao cijeli. 7. Za ovjeru potpisa na punomoćju, odnosno ugovoru, plaća se jedna taksa, bez obzira da li se ovjerava jedan ili više potpisa. POGLAVLJE III - ZEMLJIŠNO – KNJIŢNI POSTUPAK Uvid u zemljišnu knjigu Uvid u zemljišnu knjigu se ne naplaćuje. Tarifni broj 10. (Podnesci) 1. Za preuzimanje zahtjeva za uknjiţbu i brisanje plaća se sudska taksa u iznosu od 20 KM. 2. Za izdavanje neovjerenog prepisa ili izvatka naplaćuje se taksa u iznosu od 5 KM. 3. Za izdavanje ovjerenog prepisa ili sluţbenog izvatka naplaćuje se taksa u iznosu od 10 KM. 4. Za izdavanje (istorijskog) izvadka iz ruĉno voĊene zemljišne knjige plaća se taksa u iznosu 50 KM. 5. Za dopune i potvrde prepisa i izvadaka naplaćuje se ista taksa kao i za njihovo izdavanje. Tarifni broj 11. (Uknjiţba) 1. Sudsku taksu snosi osoba u ĉiju korist se vrši uknjiţba, osim ako ugovorne strane utvrde drugaĉije. 2. Visina takse odreĊuje se prema vrsti i vrijednosti pravnog posla, kako slijedi: a) Uknjiţba vlasništva..........................0,2%; b) Uknjiţba hipoteke, zemljišnog duga ili doţivotnog prava izdrţavanja, trajnog stanarskog prava, trajnog prava korištenja, stvarnih sluţnosti i tereta, pravo dugoroĉnog najma i zakupa, prava preĉe kupovine i realnih tereta................................................0,2%; c) Uknjiţba hipoteka za odobravanje kredita za privrednu djelatnost….0,2% vrijednosti kredita, s tim da ne moţe biti manja od 50,00 KM niti veća od 1.000,00 KM; d) Minimalni iznos sudske takse za uknjiţbu........................................ 50KM; e) Maksimalni iznos sudske takse za uknjiţbu...............................100.000 KM; f) Uknjiţba predbiljeţbe ili zabiljeţbe naplaćuje se paušalno...................50 KM. g) Uknjiţba etaţiranja objekta kolektivnog stanovanja (zgrade) ili poslovnog objekta 200 KM, a za etaţiranje objekat individualnog stanovanja (kuće)...50 KM. 3. Ako ne postoji vrijednost pravnog posla, naplaćuje se minimalna taksa...............50KM. 4. Za ţalbu ili prigovor protiv rješenja u zemljišno knjiţnim postupcima plaća se taksa u iznosu od 50 KM. NAPOMENA: 1. Taksu za upis duţno je platiti lice u ĉiju se korist vrši upis. Ako upis traţi lice ĉije se pravo ograniĉava, opterećuje, ukida ili prenosi na drugo lice, jamĉi i ono za plaćanje takse solidarno s licima u ĉiju se korist upis vrši. 2. Taksa za upis se plaća i kad se upis vrši po sluţbenoj duţnosti, ako se ne radi o upisu koji je osloboĊen od takse. 3. Ako se na osnovi jednog zahtjeva upisuje više prava u korist jednog lica kod istog suda, taksa se plaća onoliko puta, koliko se upisa traţi. 4. Taksa za upis plaća se i kad se upis vrši toku parniĉnog, vanparniĉnog ili izvršnog postupka. 5. Ako se upis uknjiţbe ili predbiljeţbe odlukom višeg suda u cijelosti ili djelomiĉno ukine ili 6. maj 2019. SLUŢBENI GLASNIK US KANTONA Broj 10 - Strana 13 izmijeni, vraća se cjelokupno plaćena taksa, odnosno njen srazmjerni dio. POGLAVLJE IV. TAKSE U POSTUPKU STEĈAJA I LIKVIDACIJE Tarifni broj 12. (Podnesci) 1. Za prijedlog da se otvori postupak steĉaja ili likvidacije plaća se taksa u iznosu od 100 KM. 2. Za prijavu povjerilaca u postupku redovne likvidacije i steĉaja, plaća se taksa u visini 1% od vrijednosti potraţivanja s tim da ne moţe biti manja od 50 KM, niti veća od 10.000 KM. 3. Za ţalbu protiv odluke u steĉajnom ili likvidacijskom postupku plaća se taksa u visini 1% od vrijednosti potraţivanja s tim da ne moţe biti manja od 100 KM, niti veća od 10.000 KM. 4. Kao osnov za plaćanje takse na prijavu povjerilaca uzima se iznos traţbine koji povjerilac prijavljuje, pri tome će se uzimati da uslovljena traţbina nije uslovljena. Ako povjerilac naknadno snizi prijavljenu traţbinu, taksa se plaća prema visini sniţene traţbine od trenutka sniţenja. 5. U steĉajnom postupku, od zbira iznosa koji su upotrebljeni ili stoje na raspolaganju za podmirenje dugova steĉajne mase, plaća se taksa u iznosu od 100 KM do 1.000 KM, u zavisnosti od sloţenosti postupka. 6. Taksu u steĉajnom postupku odreĊuje sud po okonĉanju postupka, a duţan je platiti steĉajni upravnik iz steĉajne mase nakon pravosnaţnosti rješenja o glavnoj ili naknadnoj diobi. POGLAVLJE V. UPIS U SUDSKI REGISTAR Tarifni broj 13. (Podnesci) 1. Za prijavu u sudski registar plaća se 50 KM. 2. Ako se jednim podneskom traţi više upisa za isti subjekat upisa, plaća se samo jedna taksa iz ovog Tarifnog broja. Tarifni broj 14. (Upis u registar) 1. Za rješenje o upisu osnivanja privrednog društva plaća se taksa u iznosu od 300 KM. 2. Za rješenje o upisu osnivanja dijelova privrednog društva plaća se taksa u iznosu 150 KM. 3. Za rješenje o upisu osnivanja drugih pravnih lica koji nisu navedeni u taĉkama 1. i 2. ovog tarifnog broja plaća se taksa u iznosu od 200 KM. 4. Za rješenje o upisu lica ovlašćenog za zastupanje pravnog lica plaća se taksa u iznosu od 100 KM. 5. Za rješenje o upisu prava vršenja spoljnotrgovinskog prometa plaća se taksa u iznosu od 200 KM, pored iznosa iz stava 1. ovog tarifnog broja. 6. Za rješenje o upisima koji nisu obuhvaćeni prethodnim stavovima ovog tarifnog broja plaća se taksa u iznosu od 150 KM po jednom upisu. 7. Za zahtjev za brisanje upisa iz sudskog registra plaća se taksa u iznosu od 100 KM. 8. Za rješenje po zahtjevu za brisanje upisa, plaća se taksa u iznosu od 100 KM. 9. Kada se više privrednih društava spajaju u jedno, pored takse za podnesak plaća se i taksa za brisanje svakog dosadašnjeg subjekta upisa, kao i taksa za upis novoosnovanog subjekta. 10. Ako se jednim podneskom traţi više upisa, plaća se taksa za svaki upis posebno. 11. Za ţalbu protiv rješenja u postupku upisa u sudski registar plaća se taksa u iznosu 100 KM. Tarifni broj 15. (Objavljivanje) 1. Za dostavljanje upisanih podataka radi objavljivanja u sluţbenom glasilu plaća se 50 KM takse. 2. Za objavljivanje podataka ĉije je upisivanje traţeno jednim podneskom, plaća se samo jedna taksa iz ovog Tarifnog broja. 6. maj 2019. SLUŢBENI GLASNIK US KANTONA Broj 10 - Strana 14 POGLAVLJE VI. POSTUPAK U UPRAVNIM SPOROVIMA Tarifni broj 16. (Podnesci) 1. Za tuţbu protiv upravnog akta, plaća se taksa u iznosu 100 KM. 2. Za tuţbu za ponavljanje postupka, plaća se taksa u iznosu 100 KM . 3. Za tuţbu u sporovima iz zdravstvenog, penzijskog i invalidskog osiguranja, djeĉijeg dodatka, starateljstva, usvojenja i socijalne pomoći plaća se taksa u iznosu od 20 KM. 4. Za zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke u upravnom sporu plaća se taksa u iznosu 200 KM. Tarifni broj 17. (Odluke) Za presudu u upravnom sporu plaća se taksa: 1. Kada je predmet spora procjenjiv – 1% od vrijednosti spornog predmeta, s tim da ne moţe biti manja od 100 KM niti veća od 5000 KM. 2. Kada je predmet spora neprocjenjiv plaća se taksa u iznosu 100 KM. 3. Kada se radi o sporovima iz zdravstvenog, penzijskog i invalidskog osiguranja, starateljstva, djeĉijeg dodatka, usvajanja i socijalne pomoći taksa za presudu plaća se u iznosu od 20 KM. 4. Ako je predmet spora djelimiĉno procjenjiv, taksa se plaća kao da je predmet procjenjiv. POGLAVLJE VII. POSEBNI SLUĈAJEVI Tarifni broj 18. (Sudska uvjerenja i potvrde) 1. Za podnesak kojim se traţi izdavanje uvjerenja, plaća se taksa u iznosu 5 KM . 2. Za uvjerenje plaća se taksa u iznosu 10 KM. 3. Ako se jednim uvjerenjem posvjedoĉava više ĉinjenica plaća se jedna taksa. 4. Za potvrdu o pravosnaţnosti ili izvršenosti koja se stavlja na sudski otpravak, plaća se taksa 5 KM. 5. Ne plaća se taksa iz ovog Tarifnog broja za potvrde koje sud izdaje stranci, svjedoku, vještaku ili tumaĉu da su prisustvovali roĉištu ako su oni bili obavezni da prisustvuju, i ako im ta potvrda sluţi iskljuĉivo radi pravdanja izostanka sa posla. 6. Taksa za uvjerenje lijepi se na samom podnesku kojim se traţi izdavanje uvjerenja. 7. Ako se uvjerenje izdaje u dva ili više primjeraka, za drugi i svaki daljnji primjerak plaća se polovina takse iz ovog Tarifnog broja. Tarifni broj 19. (Razmatranje spisa) 1. Za razmatranje završenih sudskih spisa plaća se 10 KM takse. Tarifni broj 20. (Prepisi) 1. Za pismeni ili usmeni zahtjev da se izvrši prepisivanje sudskog akta plaća se 5 KM takse. 2. Za prepisivanje sudskih akata kao i za prepisivanje akata iz zbirke isprava koje je sud izvršio na zahtjev stranke, plaća se od svake zapoĉete stranice originala 5 KM takse. 3. Ako se istovremeno sudski prepis ovjerava, plaća se posebno za ovjeravanje 5 KM takse. 4. Za raspravni zapisnik koji je izraĊen istovremeno sa sastavljanjem originala plaća se taksa u iznosu 3 KM. 5. Za izdavanje transkripta audio zapisa plaća se taksa od 2 KM po stranici. Kao cijela stranica smatra se svaka zapoĉeta stranica teksta u standardnom formatu. 6. Za izdavanje audio zapisa na CD-u plaća se taksa u iznosu od 5 KM. Tarifni broj 21. (Izvod iz sudskog registra i drugih javnih knjiga) 1. Za izvode iz sudskog registra i drugih javnih knjiga ako se izdaju na zahtjev stranaka, plaća se taksa od 10 KM po jednoj stranici. 2. Za zahtjev za izdavanje izvoda ne plaća se taksa. Tarifni broj 22. (Sudski depozit) Za ĉuvanje (depozit) novca, stvari i papira od vrijednosti na zahtjev stranke, plaća se taksa godišnje od 1% od deponovane vrijednosti, a najmanje 100 KM. 6. maj 2019. SLUŢBENI GLASNIK US KANTONA Broj 10 - Strana 15 1. Ova taksa ne plaća se na depozit koji se ulaţe na zahtjev drţavnih organa, ako se podigne u roku. 2. Taksa se plaća za svaku godinu unaprijed. Zapoĉeta godina raĉuna se kao cijela. 3. Ako se vrijednost stvari ne moţe procijeniti po njihovoj prirodi, izvršit će se procjena od strane vještaka o trošku deponenta. Tarifni broj 23. (Protesti) 1. Za molbu za protest mjenica, ĉeka i drugih isprava ili ugovora zbog neakceptiranja, neisplate ili neispunjavanja, plaća se taksa u iznosu 5 KM. 2. Za protest plaća se taksa prema vrijednosti i to: a) od 150 KM do 500 KM ..........….10 KM, b) preko 500 KM do 1.000 KM....... 15 KM, c) preko 1.000 KM do 5.000 KM....20 KM, d) preko 5.000 KM……………….. 30 KM. 3. Ako se jednom molbom traţi više protesta, odnosno zamjena protesta, plaća se jedna taksa za molbu, ali se i u tom sluĉaju plaća posebna taksa za svaki protest, odnosno zamjenu protesta Tarifni broj 24. (Pravna pomoć) Za podnesak ĉiji se sadrţaj saopštava usmeno na zapisnik pred sudom, plaća se taksa predviĊena u tarifi za odnosni podnesak. (Ostali predmeti) Tarifni broj 25. 1. Za prijedlog stranke da sud postavi sudiju ili predsjednika izabranog suda (arbitraţe) plaća se taksa u iznosu od 5 KM. 2. Za sastavljanje potvrde o pravosnaţnosti i izvornosti presude izabranog suda, plaća se taksa u iznosu od 10 KM. Tarifni broj 26. 1. Za izdavanje Jedinstvenog pristupnog koda (JPK) kojega sud stranci dostavlja poštom ili putem sudskog dostavljaĉa, plaća se taksa u iznosu od 10 KM. 2. Ako se na zahtjev stranke JPK predaje stranci neposredno u sudu – taksa se ne plaća. DIO DESETI - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Ĉlan 44. (Taksa u poslovima sudske uprave) U poslovima sudske uprave primjenjuju se odredbe o adiministrativnim taksama propisane Zakonom o administrativnim taksama i tarifi kantonalnih administrativnih taksa Unsko-sanskog kantona. Ĉlan 45. (Taksene obveze nastale prije stupanja na snagu ovog Zakona) (1) Ako je taksena obaveza nastala prije dana stupanja na snagu ovog Zakona, a taksa nije plaćena, taksa se plaća u visini utvrĊenoj ranijom tarifom koja je vaţila do stupanja na snagu ovog Zakona. (2) Nakon stupanja na snagu ovog Zakona, za takse koje nisu plaćene, naplata će se provoditi na naĉin i u postupku propisanom ovim Zakonom. (3) Ako je do stupanja na snagu ovog Zakona plaćena taksa za radnju koja će se izvršiti poslije njegovog stupanja na snagu, neće se plaćati nova taksa po ovom Zakonu, niti će se vraćati više naplaćena taksa. (4) Ako je takseni obveznik osloboĊen plaćanja takse u postupku koji do stupanja na snagu ovog Zakona nije okonĉan, dato oslobaĊanje vaţi i poslije stupanja na snagu ovog Zakona. Ĉlan 46. (Zastarjele sudske takse) Sudske takse koje su zastarjele na dan stupanja na snagu ovog Zakona neće se prinudno naplaćivati. Ĉlan 47. (Prestanak vaţenja) Stupanjem na snagu ovog Zakona prestaje da vaţi Zakon o sudskim taksama-preĉišćeni tekst („Sluţbeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj: 17/16). 6. maj 2019. SLUŢBENI GLASNIK US KANTONA Broj 10 - Strana 16 Ĉlan 48. (Stupanje na snagu Zakona) Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Sluţbenom glasniku Unsko-sanskog kantona“. Broj: 01-02-01-43/2018 Predsjedavajući Skupštine ...25. mart 2018. godine Unsko-sanskog kantona B i h a ć Agan Bunić ▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐ 297. U skladu sa odredbama V. A. 11. m) Ustava Unsko-sanskog kantona – preĉišćeni tekst („Sluţbeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ br. 1/04 i 11/04), ĉlana 46. Zakona o prostornom ureĊenju i graĊenju („Sluţbeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ br. 12/13 i 3/16) i ĉlana 95. Poslovnika Skupštine Unsko-sanskog kantona („Sluţbeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj: 9/17) na prijedlog Vlade Unsko-sanskog kantona, na drugoj redovnoj sjednici odrţanoj 25. 03. 2019. godine, Skupština Unsko-sanskog kantona donosi ODLUKU o izmjeni Odluke o pristupanju izradi Prostornog plana Unsko-sanskog kantona za period od 2012. do 2032. godine I U Odluci o pristupanju izradi Prostornog plana Unsko-sanskog kantona za period od 2012. do 2032. godine („Sluţbeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ br. 23/11, 9/16 i 8/17), taĉka XVI mijenja se i glasi: „Gradovi/općine na podruĉju Kantona kojima je rok primjene razvojnih planskih dokumenata istekao, mogu pokrenuti proceduru njihove izrade shodno odredbama Zakona o prostornom ureĊenju i graĊenju, ali su obavezne usvajati samo one faze planova koje su usvojene i za Prostorni plan Unsko-sanskog kantona. Izuzetno, nosilac pripreme Plana moţe dati saglasnost za nastavak izrade više faze razvojnog planskog dokumenta ukoliko su konceptualne i planske postavke istog usaglašene sa usvojenom fazom Prostornog plana Unsko-sanskog kantona. Gradovi/općine koje imaju usvojene razvojne planske dokumente kojima rok primjene nije istekao, primjenjivaće se postavke tih planova, do donošenja Prostornog plana Kantona. Gradovi /općine mogu pokrenuti postupak izmjena i/ili dopuna razvojnog planskog dokumenta kojima rok primjene nije istekao, te usvajati i više faze u odnosu na Prostorni plan Unsko-sanskog kantona, ukoliko su konceptualne i planske postavke istog usaglašene sa usvojenom fazom Prostornog plana Kantona i uz saglanost Nosioca pripreme Prostornog plana Kantona. Gradovi/općine su duţne u roku od jedne godine od dana usvajanja Prostornog plana Unsko-sanskog kantona svoje razvojne planske dokumente uskladiti sa Prostornim planom Kantona“. II Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Sluţbenom glasniku Unsko-sanskog kantona“. Broj: 01-02-3-44/19 Predsjedavajući Skupštine ...25. mart 2018. godine Unsko-sanskog kantona B i h a ć Agan Bunić ▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐ 298. Na osnovu ĉlana 16. stav (4) i ĉlana 18. stav (1) Zakona o Univerzitetu u Bihaću – preĉišćeni tekst („Sluţbeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj: 24/17), ĉlana 95. Poslovnika Skupštine Unsko-sanskog kantona („Sluţbeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj: 9/17) na prijedlog Vlade Unsko-sanskog kantona, na drugoj redovnoj sjednici odrţanoj dana 25. 03. 2019.godine, Skupština Unsko-sanskog kantona donosi ODLUKU o razrješenju ĉlana Upravnog odbora Univerziteta u Bihaću ispred osnivaĉa I Razrješava se ĉlan Upravnog odbora Univerziteta u Bihaću ispred osnivaĉa Magistar Ratko Kneţević, prof. engleskog jezika i knjiţevnosti, imenovan Odlukom Skupštine Unsko-sanskog kantona broj: 01-02-3-662/18 od 05.03.2018.godine („Sluţbeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj: 8/18), iz razloga jer je imenovani postao uposlenik Univerziteta u Bihaću. 6. maj 2019. SLUŢBENI GLASNIK US KANTONA Broj 10 - Strana 17 II Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objaviće se u „Sluţbenom glasniku Unsko-sanskog kantona“. Broj: 01-02-3-41/19 Predsjedavajući Skupštine ...25. mart 2018. godine Unsko-sanskog kantona B i h a ć Agan Bunić ▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐ 299. Na osnovu ĉlana 67. stav (4) Zakona o unutrašnjim poslovima Unsko-sanskog kantona („Sluţbeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj 13/16 i 16/17) i ĉlana 95. Poslovnika Skupštine Unsko-sanskog kantona („Sluţbeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj: 9/17) na prijedlog Komisije za izbor, imenovanja i finansijsko administrativna pitanja, na drugoj redovnoj sjednici odrţanoj 25 .03. 2019. godine, Skupština Unsko-sanskog kantona donosi ODLUKU o izmjenama Odluke o novĉanim primanjima ĉlanova Odbora za ţalbe javnosti Ĉlan 1. U Odluci o novĉanim primanjima ĉlanova Odbora za ţalbe javnosti broj: 01-02-3-490/17 od 10.04.2017. godine, „ĉlan 2. mijenja se i glasi: (1) Predsjedavajući Odbora za ţalbe javnosti ima pravo na novĉanu naknadu u iznosu od 250,00 KM. (2) Ĉlanovi Odbora za ţalbe javnosti imaju pravo na novĉanu naknadu u iznosu od 200,00 KM. (3) Lice iz Sluţbe Skupštine Unsko-sanskog kantona koje obavlja administrativno tehniĉke poslove za potrebe Odbora ima pravo na novĉanu naknadu u iznosu od 200,00 KM.“ Ĉlan 2. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja a primjenjivaće se od dana 01. 04. 2019. godine. Broj: 01-02-3-42/19 Predsjedavajući Skupštine ...25. mart 2018. godine Unsko-sanskog kantona B i h a ć Agan Bunić ▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐ 300. Na osnovu ĉlana 6. Zakona o javnim preduzećima („Sluţbene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ broj: 8/05, 81/08 i 22/09) i ĉlana 95. Poslovnika o radu Skupštine Unsko-sanskog kantona („Sluţbeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj: 9/17), na prijedlog Vlade Unsko-sanskog kantona, na drugoj redovnoj sjednici odrţanoj dana 25. 03. 2019. godine, Skupština Unsko-sanskog kantona donosi ODLUKU I Daje se saglasnost na Revidirani plan rada i poslovanja Šumsko-privrednog društva „Unsko-sanske šume“ d.o.o. Bosanska Krupa, broj: 011-2638-21718 od 08.11.2018.godine uz Zakljuĉak Vlade Unsko-sanskog kantona, broj: 03-017-183/19 od 15.03.2019. godine, kojim se traţi povećanje sjeĉe drvnih sortimenata sa planiranih 412 315 m³ na 450 000 m³ neto drvne mase. II Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i biće objavljena u „Sluţbenom glasniku Unsko-sanskog kantona“. Broj: 01-02-3-45/19 Predsjedavajući Skupštine ...25. mart 2018. godine Unsko-sanskog kantona B i h a ć Agan Bunić ▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐ 301. Na osnovu ĉlana 93. i 96. stav (2) Poslovnika Skupštine Unsko-sanskog kantona („Sluţbeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj: 9/17), na prijedlog Vlade Unsko-sanskog kantona, na drugoj redovnoj sjednici odrţanoj dana 25. 03. 2019. godine, Skupština Unsko-sanskog kantona donosi ZAKLJUĈAK I Prima se na znanje Izvještaj o radu Kantonalnog suda u Bihaću za 2018. godinu. 6. maj 2019. SLUŢBENI GLASNIK US KANTONA Broj 10 - Strana 18 II Ovaj Zakljuĉak stupa na snagu danom donošenja i objaviće se u „Sluţbenom glasniku Unsko-sanskog kantona“. Broj: 01-02-4-46/19 Predsjedavajući Skupštine ...25. mart 2018. godine Unsko-sanskog kantona B i h a ć Agan Bunić ▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐ 302. Na osnovu ĉlana 93. i 96. stav (2) Poslovnika Skupštine Unsko-sanskog kantona („Sluţbeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj: 9/17), na prijedlog Vlade Unsko-sanskog kantona, na drugoj redovnoj sjednici odrţanoj dana 25.03.2019. godine, Skupština Unsko-sanskog kantona donosi ZAKLJUĈAK I Prihvata se Program rada sa finansijskim planom za 2019. godinu broj: 140/19 od 31. 01. 2019. godine ZU Zavod za javno zdravstvo Unsko-sanskog kantona. II Ovaj Zakljuĉak stupa na snagu danom donošenja i objaviće se u „Sluţbenom glasniku Unsko-sanskog kantona“. Broj: 01-02-4-47/19 Predsjedavajući Skupštine ...25. mart 2018. godine Unsko-sanskog kantona B i h a ć Agan Bunić ▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐ 303. Na osnovu 96. stav (2) Poslovnika Skupštine Unsko-sanskog kantona („Sluţbeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj: 9/17), na drugoj redovnoj sjednici odrţanoj dana 25. 03. 2019. godine, Skupština Unsko-sanskog kantona donosi ZAKLJUĈAK I Uvaţavajući javni interes za sprovoĊenje postupka deratizacije proljetne i jesenje, a po potrebi i vanredne, koju provodi Zavod za javno zdravstvo Unsko-sanskog kantona, odobrava se utrošak novĉanih sredstava akumuliranih u ovoj ustanovi, u visini troškova koji će biti potrebni za njeno sprovoĊenje. II Ovaj Zakljuĉak stupa na snagu danom donošenja i objaviće se u „Sluţbenom glasniku Unsko-sanskog kantona“. Broj: 01-02-4-48/19 Predsjedavajući Skupštine ...25. mart 2018. godine Unsko-sanskog kantona B i h a ć Agan Bunić ▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐ 304. Na osnovu 96. stav (2) Poslovnika Skupštine Unsko-sanskog kantona („Sluţbeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj: 9/17), na drugoj redovnoj sjednici odrţanoj dana 25. 03. 2019. godine, Skupština Unsko-sanskog kantona donosi ZAKLJUĈAK I Traţi se od Zavoda za javno zdravstvo Unsko-sanskog kantona da iz akumuliranih sredstava finansira sistemsku analizu štetnih tvari u vodama za piće svih izvorišta ili sistema za vodosnabdjevanje, i da analiza obuhvati štetne tvari sa liste svjetske zdravstvene organizacije gdje je oko 60 najštetnijih i u okolišu najprisutnijih hemijskih tvari. II Ovaj Zakljuĉak stupa na snagu danom donošenja i objaviće se u „Sluţbenom glasniku Unsko-sanskog kantona“. Broj: 01-02-4-49/19 Predsjedavajući Skupštine ...25. mart 2018. godine Unsko-sanskog kantona B i h a ć Agan Bunić ▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐ 305. Na osnovu ĉlana 93. i 96. stav (2) Poslovnika Skupštine Unsko-sanskog kantona („Sluţbeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj: 9/17), na prijedlog Vlade Unsko-sanskog kantona, na drugoj redovnoj sjednici odrţanoj dana 25. 03. 2019. godine, Skupština Unsko-sanskog kantona donosi 6. maj 2019. SLUŢBENI GLASNIK US KANTONA Broj 10 - Strana 19 ZAKLJUĈAK I Prihvata se Program rada i Finansijski plan ZU Dom zdravlja Bihać za 2019.godinu. II Ovaj Zakljuĉak stupa na snagu danom donošenja i objaviće se u „Sluţbenom glasniku Unsko-sanskog kantona“. Broj: 01-02-4-50/19 Predsjedavajući Skupštine ...25. mart 2018. godine Unsko-sanskog kantona B i h a ć Agan Bunić ▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐ 306. Na osnovu ĉlana 93. i 96. stav (2) Poslovnika Skupštine Unsko-sanskog kantona („Sluţbeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj: 9/17) na drugoj redovnoj sjednici odrţanoj dana 25. 03. 2019. godine, Skupština Unsko-sanskog kantona donosi ZAKLJUĈAK I Prihvata se Program rada i Finansijski plan ZU Dom zdravlja Buţim za 2019.godinu. II Ovaj Zakljuĉak stupa na snagu danom donošenja i objaviće se u „Sluţbenom glasniku Unsko-sanskog kantona“. Broj: 01-02-4-51/19 Predsjedavajući Skupštine ...25. mart 2018. godine Unsko-sanskog kantona B i h a ć Agan Bunić ▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐ 307. Na osnovu ĉlana 93. i 96. stav (2) Poslovnika Skupštine Unsko-sanskog kantona („Sluţbeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj: 9/17) na drugoj redovnoj sjednici odrţanoj dana 25. 03. 2019. godine, Skupština Unsko-sanskog kantona donosi ZAKLJUĈAK I Prihvata se Plan i program rada sa finansijskim planom prihoda i rashoda ZU Dom zdravlja Velika Kladuša za 2019.godinu. II Ovaj Zakljuĉak stupa na snagu danom donošenja i objaviće se u „Sluţbenom glasniku Unsko-sanskog kantona“. Broj: 01-02-4-52/19 Predsjedavajući Skupštine ...25. mart 2018. godine Unsko-sanskog kantona B i h a ć Agan Bunić ▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐ 308. Na osnovu 96. stav (2) Poslovnika Skupštine Unsko-sanskog kantona („Sluţbeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj: 9/17), na drugoj redovnoj sjednici odrţanoj dana 25. 03. 2019. godine, Skupština Unsko-sanskog kantona donosi ZAKLJUĈAK I Traţi se od ZU Dom zdravlja Buţim da u funkciju stavi ambulante porodiĉne medicine u podruĉnim ambulantama u kojima postoje uvjeti za njihov rad. II Ovaj Zakljuĉak stupa na snagu danom donošenja i objaviće se u „Sluţbenom glasniku Unsko-sanskog kantona“. Broj: 01-02-4-53/19 Predsjedavajući Skupštine ...25. mart 2018. godine Unsko-sanskog kantona B i h a ć Agan Bunić ▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐ 309. Na osnovu 96. stav (2) Poslovnika Skupštine Unsko-sanskog kantona („Sluţbeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj: 9/17), na drugoj redovnoj sjednici odrţanoj dana 25. 03. 2019. godine, Skupština Unsko-sanskog kantona donosi 6. maj 2019. SLUŢBENI GLASNIK US KANTONA Broj 10 - Strana 20 ZAKLJUĈAK I Nalaţe se Vladi Unsko-sanskog kantona, Ministarstvu zdravstva Unsko-sanskog kantona, Zavodu zdravstvenog osiguranja Unsko-sanskog kantona i Domu zdravlja Velika Kladuša da iznaĊu naĉina da se radnicima Agrokomerca, d.d. Velika Kladuša obezbijedi zdravstvena zaštita na podruĉju Unsko-sanskog kantona. II Ovaj Zakljuĉak stupa na snagu danom donošenja i objaviće se u „Sluţbenom glasniku Unsko-sanskog kantona“. Broj: 01-02-4-54/19 Predsjedavajući Skupštine 25. mart 2018. godine Unsko-sanskog kantona B i h a ć Agan Bunić ▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐ 310. Na osnovu ĉlana 93. i 96. stav (2) Poslovnika Skupštine Unsko-sanskog kantona („Sluţbeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj: 9/17), na prijedlog Vlade Unsko-sanskog kantona, na drugoj redovnoj sjednici odrţanoj dana 25. 03. 2019. godine, Skupština Unsko-sanskog kantona donosi ZAKLJUĈAK I Prima se na znanje Informacija o stanju sigurnosti na podruĉju Unsko-sanskog kantona za 2018. godinu. II Ovaj Zakljuĉak stupa na snagu danom donošenja i objaviće se u „Sluţbenom glasniku Unsko-sanskog kantona“. Broj: 01-02-4-55/19 Predsjedavajući Skupštine ...25. mart 2018. godine Unsko-sanskog kantona B i h a ć Agan Bunić ▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐ 311. Na osnovu ĉlana 93. i 96. stav (2) Poslovnika Skupštine Unsko-sanskog kantona („Sluţbeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj: 9/17), na prijedlog Vlade Unsko-sanskog kantona, na drugoj redovnoj sjednici odrţanoj dana 25. 03. 2019. godine, Skupština Unsko-sanskog kantona donosi ZAKLJUĈAK I Prima se na znanje Informacija o stanju sigurnosti saobraćaja na podruĉju Unsko-sanskog kantona za 2018. godinu. II Ovaj Zakljuĉak stupa na snagu danom donošenja i objaviće se u „Sluţbenom glasniku Unsko-sanskog kantona“. Broj: 01-02-4-56/19 Predsjedavajući Skupštine ...25. mart 2018. godine Unsko-sanskog kantona B i h a ć Agan Bunić ▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐ 312. Na osnovu ĉlana 93. i 96. stav (2) Poslovnika Skupštine Unsko-sanskog kantona („Sluţbeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj: 9/17), na prijedlog Vlade Unsko-sanskog kantona, na drugoj redovnoj sjednici odrţanoj dana 25. 03. 2019. godine, Skupština Unsko-sanskog kantona donosi ZAKLJUĈAK I Prima se na znanje Informacija o stanju nasilja u porodici na podruĉju Unsko-sanskog kantona za 2018. godinu. II Ovaj Zakljuĉak stupa na snagu danom donošenja i objaviće se u „Sluţbenom glasniku Unsko-sanskog kantona“. Broj: 01-02-4-57/19 Predsjedavajući Skupštine ...25. mart 2018. godine Unsko-sanskog kantona B i h a ć Agan Bunić ▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐ 313. Na osnovu ĉlana 93. i 96. stav (2) Poslovnika Skupštine Unsko-sanskog kantona („Sluţbeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj: 9/17), na prijedlog Vlade Unsko-sanskog 6. maj 2019. SLUŢBENI GLASNIK US KANTONA Broj 10 - Strana 21 kantona, na drugoj redovnoj sjednici odrţanoj dana 25.03.2019. godine, Skupština Unsko-sanskog kantona donosi ZAKLJUĈAK I Prima se na znanje Informacija o sigurnosti od vršnjaĉkog nasilja u školama na podruĉju Unsko-sanskog kantona za 2018. godinu. II Ovaj Zakljuĉak stupa na snagu danom donošenja i objaviće se u „Sluţbenom glasniku Unsko-sanskog kantona“. Broj: 01-02-4-58/19 Predsjedavajući Skupštine ...25. mart 2018. godine Unsko-sanskog kantona B i h a ć Agan Bunić ▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐ 314. Na osnovu ĉlana 93. i 96. stav (2) Poslovnika Skupštine Unsko-sanskog kantona („Sluţbeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj: 9/17), na prijedlog Vlade Unsko-sanskog kantona, na drugoj redovnoj sjednici odrţanoj dana 25. 03. 2019. godine, Skupština Unsko-sanskog kantona donosi ZAKLJUĈAK I Prima se na znanje Informacija o primjeni alternativne kriviĉne sankcije rad za opće dobro na slobodi na podruĉju Unsko-sanskog kantona u 2018. godini. II Ovaj Zakljuĉak stupa na snagu danom donošenja i objaviće se u „Sluţbenom glasniku Unsko-sanskog kantona“. Broj: 01-02-4-59/19 Predsjedavajući Skupštine ...25. mart 2018. godine Unsko-sanskog kantona B i h a ć Agan Bunić ▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐ 315. Na osnovu ĉlana 96. i 107. stav (5) Poslovnika Skupštine Unsko-sanskog kantona („Sluţbeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj: 9/17), na prijedlog Vlade Unsko-sanskog kantona, na drugoj redovnoj sjednici odrţanoj dana 25. 03. 2019. godine Skupština Unsko-sanskog kantona donijela je sljedeći ZAKLJUĈAK I Prihvata se mišljenje Vlade Unsko-sanskog kantona o Inicijativi zastupnika Hujić Zlatka za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o koncesijama. II Zaduţuju se Vlada Unsko-sanskog kantona i resorno ministarstvo da u roku od 30 dana pripreme Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o koncesijama i isti dostave Skupštini Unsko-sanskog kantona. III Ovaj Zakljuĉak stupa na snagu danom donošenja i objaviće se u „Sluţbenom glasniku Unsko-sanskog kantona“. Broj: 01-02-4-60/19 Predsjedavajući Skupštine ...25. mart 2018. godine Unsko-sanskog kantona B i h a ć Agan Bunić 6. maj 2019. SLUŢBENI GLASNIK US KANTONA Broj 10 - Strana 22 ▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐ 316. 6. maj 2019. SLUŢBENI GLASNIK US KANTONA Broj 10 - Strana 23 ▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐ 317. Općinski sud u Cazinu, sudija Seferagić Ekrem, postupajući u vanparniĉnoj stvari predlagaĉa Rastovac Milorad sin Đure i Rastovac Ljubomir sin Milana, Rujnica bb, protiv protupredlagaĉa JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo, Podruţnica Elektrodistribucija Bihać, radi odreĊivanja naknade za eksproprisanu nekretninu, v. sp. -, van roĉišta, objavljuje O G L A S o postavljenju privremenog zastupnika Odlukom Ovog suda br. 20 0 V 044224 17 V od 25.01.2019. godine, shodno odredbi ĉlana 296. stav 1. i 2. taĉka 5. i ĉlana 297. ZPP, u ovoj pravnoj stvari predlagaĉa Rastovac Milorad sin Đure i Rastovac Ljubomir sin Milana, Rujnica bb, protiv protupredlagaĉa JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo, Podruţnica Elektrodistribucija Bihać, radi odreĊivanja naknade za eksproprisanu nekretninu, predlagaĉima nepoznatog boravišta Rastovac Milorad sin Đure i Rastovac Ljubomir sin Milana, sud je postavio privremenog zastupnika u licu Huskić Edina, advokat iz Cazina. Privremeni zastupnik zastupaće predlagaĉa, štititi njegova prava i interese sve do okonĉanja ovog postupka, odnosno dok se predlagaĉ ne pojavi pred ovim sudom, ili dok organ starateljstva ne obavijesti sud da je istom postavio staratelja. Broj:20 0 V 044224 17 V SUDIJA 08. aprila 2019. Cazin Seferagić Ekrem ▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐ 318. Općinski sud u Cazinu, sudija Seferagić Ekrem, postupajući u vanparniĉnoj stvari predlagaĉa Duraković Rahim sin Mustafe iz Cazina, Gornja Koprivna bb, protiv protupredlagaĉa JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo, Podruţnica Elektrodistribucija Bihać, radi odreĊivanja naknade za eksproprisanu nekretninu, v. sp. -, van roĉišta, objavljuje O G L A S o postavljenju privremenog zastupnika Odlukom Ovog suda br. 20 0 V 044897 17 V od 31.01.2019. godine, shodno odredbi ĉlana 296. stav 1. i 2. taĉka 5. i ĉlana 297. ZPP, u ovoj pravnoj stvari predlagaĉa Duraković Rahim sin Mustafe iz Cazina, Gornja Koprivna bb, protiv protupredlagaĉa JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo, Podruţnica Elektrodistribucija Bihać, radi odreĊivanja naknade za eksproprisanu nekretninu, predlagaĉu nepoznatog boravišta Duraković Rahim sin Mustafe, sud je postavio privremenog zastupnika u licu Berberović Sabina, advokat iz Cazina. Privremeni zastupnik zastupaće predlagaĉa, štititi njegova prava i interese sve do okonĉanja ovog postupka, odnosno dok se predlagaĉ ne pojavi pred ovim sudom, ili dok organ starateljstva ne obavijesti sud da je istom postavio staratelja. Broj:20 0 V 044897 17 V SUDIJA 08. aprila 2019. Cazin Seferagić Ekrem ▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐ 319. Općinski sud u Velikoj Kladuši po sutkinji Jasmini Miljković, u pravnoj stvari tuţitelja Amir Ĉuturić, sin Asima iz Golubovića bb, Velika Kladuša, zastupan po punomoćniku advokatu Adnanu Šehić, protiv tuţenih: 1. Abid Huskić, sin Naze Golubovići bb, 2. Fata Dţaferović kći Naze Tod. Slapnica bb, 3. Mirsad Alibegić sin Ajše, Tod. Ĉelinja bb, 4. Mirsada Alibegić kći Ajše, Tod. Ĉelinja bb, 5. Asim Ĉuturić sin Ajše, Golubovići bb, 6. Safet Ĉuturić sin Ajše, Golubovići bb, 7. Huse Ĉuturić sin Ajše, Golubovići bb, 8. Enver Ĉuturić sin Ajše, Golubovići bb, 9. Ekrem Ĉuturić sin Ajše, Golubovići bb, 10. Fata Ponjević kći Ajše, T.Slapnica bb, 11. Fikreta Salkić kći Ajše, T. Slapnica bb, 12.Emina Salkić kći Ajše, Golubovići bb, 13. Arif Hašić sin Arifa, Barake bb, 14. Muho Hašić sin Arifa, Barake bb, 15. Suljo Hašić sin Arifa, Barake bb, 16. Hasan Nadarević sin Dţemala, Golubovići bb, 17. Osman Nadarević sin Dţemala, Golubovići bb, 18. Dţemila Ćufurović kći Dţemala, Golubovići bb, 19. Fatima Husić kći Dţemala, Golubovići bb, 20. Ajnija Ramić kći Dţemala, Pjanići bb, 21. Šemsa Alibegić kći Dţemala, Ul. Ibrahima Mrţljaka bb. 22. Said Nadarević sin Dţemala, Golubovići bb, radi utvrĊivanja prava vlasništva, 6. maj 2019. SLUŢBENI GLASNIK US KANTONA Broj 10 - Strana 24 vrijednost spora 1.000,00 KM, vanraspravno dana 09.04.2019.godine, donio je O G L A S o postavljanju privremenog zastupnika Rješenjem ovog suda br. 23 0 P 040143 18 P od 09.04.2019. godine, na osnovu ĉl. 296. st. 1. 2. taĉka 4. Zakona o parniĉnom postupku tuţenim: 1. Abidu Huskić, sin Naze Golubovići bb, 2. Fati Dţaferović kći Naze Tod. Slapnica bb, 3. Mirsadu Alibegić sin Ajše, Tod. Ĉelinja bb, 4. Mirsadi Alibegić kći Ajše, Tod. Ĉelinja bb, 5. Asimu Ĉuturić sin Ajše, Golubovići bb, 6. Safetu Ĉuturić sin Ajše, Golubovići bb, 7. Husi Ĉuturić sin Ajše, Golubovići bb, 8. Enveru Ĉuturić sin Ajše, Golubovići bb, 9. Ekremu Ĉuturić sin Ajše, Golubovići bb, 10. Fati Ponjević kći Ajše, T.Slapnica bb, 11. Fikreti Salkić kći Ajše, T. Slapnica bb, 12.Emini Salkić kći Ajše, Golubovići bb, 13. Arifu Hašić sin Arifa, Barake bb, 14. Muhi Hašić sin Arifa, Barake bb, 15. Sulji Hašić sin Arifa, Barake bb, 16. Hasanu Nadarević sin Dţemala, Golubovići bb, 17. Osmanu Nadarević sin Dţemala, Golubovići bb, 18. Dţemili Ćufurović kći Dţemala, Golubovići bb, 19. Fatimi Husić kći Dţemala, Golubovići bb, 20. Ajniji Ramić kći Dţemala, Pjanići bb, 21. Šemsi Alibegić kći Dţemala, Ul. Ibrahima Mrţljaka bb. 22. Saidu Nadarević sin Dţemala, Golubovići bb, u ovoj pravnoj stvari postavlja se privremeni zastupnik u osobi advokata Fikreta Ĉelebić iz Bosanskog Novog. Istim rješenjem odreĊeno je da će privremeni zastupnik zastupati tuţene u postupku sve dok se tuţeni ili njihovi punomoćnici ne pojave pred sudom, odnosno dok organ starateljstva ne obavijesti sud da je tuţenima postavio staratelja. Broj:23 0 P 040143 18 P SUTKINJA 09. aprila 2019. Velika Kladuša Jasmina Miljković ▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐ 320. Općinski sud u Cazinu po sudiji Vildani Omanović u pravnoj stvari tuţitelja 1. Jušić Ibrahim sin Sulje nastanjen u Ćoralići bb, općina Cazin i 2. Behrić Halid sin Hasana nastanjen u Ćoralići bb, općina Cazin oba zastupana po punomoćniku Nadarević Šerifu advokatu iz Cazina protiv tuţenika 1. Mahmutović Husein sin Selima nepoznatog boravišta liĉno i po pravu predstavljanja iza umrlog oca Mahmutović Selima sin Šabana i brata Mahmutović Hasana sin Selima zastupan po privremenom zastupniku advokatu Kasić Mirzetu iz Bihaća, 2. Harbaš Alija sin Redţe nepoznatog boravišta po pravu predstavljanja iza umrlog Harbaš Redţo sin Alije 3. Huremagić Edin sin Ćamila nastanjen u Ćoralići bb općina Cazin i 4. Huremagić (Ibradţić) Šerifa nastanjena u mjestu Ćoralići bb općina Cazin, radi utvrĊenja i uknjiţbe, vsp. 1.000,00 KM, izdaje slijedeći O G L A S o postavljanju privremenog zastupnika Tuţeniku Harbaš Alija sin Redţe, sada nepoznatog boravišta po prijedlogu tuţitelja za privremenog zastupnika postavlja se advokat Kasić Mirzet iz Bihaća koji će vršiti sva prava i duţnosti zakonskog zastupnika tuţenika dok se tuţenik ili njegov punomoćnik ne pojavi pred sudom odnosno dok organ starateljstva ne postavi staratelja. Broj:20 0 P 048186 17 P SUDIJA 12. aprila 2019. Cazin Vildana Omanović ▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐ 321. Općinski sud u Velikoj Kladuši, sudija Ismet Alibašić, u pravnoj stvari tuţiteljice Mujić Đula kći Ibrahima iz Velike Kladuše, Vejinac bb, koju zastupa punomoćnik Kajtezović Amir iz Velike Kladuše, protiv tuţenih Sead Velić sin Arifa iz Slovenije, Sabid Velić sin Arifa iz Njemaĉke, Rasima Bašić roĊeno Velić kći Arifa iz Velike Kladuše, Todorov, Kada Salkić roĊeno Velić kći Arifa iz Velike Kladuše, Vejinac – Todorovo bb, Ibro Velić sin Hasana iz Velike Kladuše, Todorovo – Vejinac bb, Izet Velić sin Hasana, Emina Subašić roĊeno Velić kći Hasana iz Velike Kladuše, Todorovo, Senija Duraković roĊeno Velić kći Hasana iz Velike Kladuše, Todorovsko Ĉelinje bb, Fatima Velić kći Bajre iz Velike Kladuše, Todorovo – Vejinac bb, Sebiha roĊeno Velić – Pajazetović kći Bajre iz Velike Kladuše, Vejinac – Todorov bb, Sefija Velić kći Bajre iz Velike Kladuše, Todorovo – Vejinac bb, Ibrahim Velić sin Bajre iz Slovenije, Zumreta Torić kći Hasiba iz Cazina, Luĉka bb, Alija Velić sin Mehmeda, Slovenija, Abdo Velić sin Mehmeda iz Slovenije, Omer Velić sin Mehmeda 6. maj 2019. SLUŢBENI GLASNIK US KANTONA Broj 10 - Strana 25 iz Slovenije, Bajro Velić sin Mehmeda iz Slovenije, Semka Velić kći Mehmeda iz Velike Kladuše, Vejinac bb, Rešida Hozdić roĊeno Huskić iz Velike Kladuše, Todorov bb, Miralim Huskić sin Ale iz Velike Kladuše, Todorov bb, Ahmet Huskić sin Ale iz Velike Kladuše, Todorov bb, Šemso Huskić sin Ale iz Velike Kladuše, Todorov bb, Fikret Huskić sin Ale iz Velike Kladuše, Vejinac bb, Ramiz Velić sin Saliha, Hasib Velić sin Abida iz Velike Kladuše, Todorov bb, Minka Velić kći Abida iz Velike Kladuše, Vejinac bb, Senada Ibriĉić roĊeno Velić kći Abida, Adila Velić kći Derviša iz Velike Kladuše, Vejinac bb, Rezija Velić kći Derviša iz Velike Kladuše, Todorovska Slapnica bb, Silahić Sabid sin Abida iz Velike Kladuše, Todorovo bb, Silahić Refik sin Abida, Ahmet Velić sin Zuhdije, Senad Velić sin Zuhdije, Senada Velić kći Zuhdije, Suada Velić kći Zuhdije, Fatima Murić roĊeno Nuhanović kći Mehmeda iz Velike Kladuše, Todorovo bb, Hajra Keserović roĊeno Mujić kći Šerifa iz Velike Kladuše, Polje bb, Senada Sulejmanagić roĊeno Mujić kći Šerifa iz Velike Kladuše, Todorov bb, Mirsada Mujić kći šerifa iz Velike Kladuše, Vejinac bb, Husein Mujić sin Šerifa iz Bihaća, Vasif Bega Bišĉevića, Zuhdija Mujić sin Huseina iz Velike Kladuše, Todorov bb, Asim Mujić sin Ferida iz Velike Kladuše, Todorov bb, Mirsad Mujić sin Smaila, Dautović roĊeno Garvanović Fatima kći Ibrahima, Kajtezović roĊeno Garvanović Emina iz Velike Kladuše, Šumatac bb, Garvanović Fehim sin Ibrahima iz Velike Kladuše, Šumatac bb, Garvanović Mehmed sin Ibrahima iz Velike Kladuše, Šumatac – Šabići, Garvanović Osman sin Ibrahima iz Velike Kladuše, Šumatac bb, Garvanović Rasema kći Ibrahima iz Velike Kladuše, Šumatac bb, Huskić Huse sin Alije, Huskić Bajrama kći Hasana i Šabić roĊeno Huskić Đula,radi utvrĊenja vlasništva i upisa u zemljišne knjige, vsp. 1.000,00 KM, dana 15.04.2019. godine, donio je slijedeće: O G L A S o postavljanju privremenog zastupnika Rješenjem ovog suda broj: 23 0 P 039731 17 P od 15.04.2019. godine, na osnovu ĉl. 296. st. 1. 2. taĉka 4. Zakona o parniĉnom postupku tuţenim Sead Velić sin Arifa iz Slovenije, Sabid Velić sin Arifa iz Njemaĉke, Rasima Bašić roĊeno Velić kći Arifa iz Velike Kladuše, Todorov, Kada Salkić roĊeno Velić kći Arifa iz Velike Kladuše, Vejinac – Todorovo bb, Ibro Velić sin Hasana iz Velike Kladuše, Todorovo – Vejinac bb, Izet Velić sin Hasana, Emina Subašić roĊeno Velić kći Hasana iz Velike Kladuše, Todorovo, Senija Duraković roĊeno Velić kći Hasana iz Velike Kladuše, Todorovsko Ĉelinje bb, Fatima Velić kći Bajre iz Velike Kladuše, Todorovo – Vejinac bb, Sebiha roĊeno Velić – Pajazetović kći Bajre iz Velike Kladuše, Vejinac – Todorov bb, Sefija Velić kći Bajre iz Velike Kladuše, Todorovo – Vejinac bb, Ibrahim Velić sin Bajre iz Slovenije, Zumreta Torić kći Hasiba iz Cazina, Luĉka bb, Alija Velić sin Mehmeda, Slovenija, Abdo Velić sin Mehmeda iz Slovenije, Omer Velić sin Mehmeda iz Slovenije, Bajro Velić sin Mehmeda iz Slovenije, Semka Velić kći Mehmeda iz Velike Kladuše, Vejinac bb, Rešida Hozdić roĊeno Huskić iz Velike Kladuše, Todorov bb, Miralim Huskić sin Ale iz Velike Kladuše, Todorov bb, Ahmet Huskić sin Ale iz Velike Kladuše, Todorov bb, Šemso Huskić sin Ale iz Velike Kladuše, Todorov bb, Fikret Huskić sin Ale iz Velike Kladuše, Vejinac bb, Ramiz Velić sin Saliha, Hasib Velić sin Abida iz Velike Kladuše, Todorov bb, Minka Velić kći Abida iz Velike Kladuše, Vejinac bb, Senada Ibriĉić roĊeno Velić kći Abida, Adila Velić kći Derviša iz Velike Kladuše, Vejinac bb, Rezija Velić kći Derviša iz Velike Kladuše, Todorovska Slapnica bb, Silahić Sabid sin Abida iz Velike Kladuše, Todorovo bb, Silahić Refik sin Abida, Ahmet Velić sin Zuhdije, Senad Velić sin Zuhdije, Senada Velić kći Zuhdije, Suada Velić kći Zuhdije, Fatima Murić roĊeno Nuhanović kći Mehmeda iz Velike Kladuše, Todorovo bb, Hajra Keserović roĊeno Mujić kći Šerifa iz Velike Kladuše, Polje bb, Senada Sulejmanagić roĊeno Mujić kći Šerifa iz Velike Kladuše, Todorov bb, Mirsada Mujić kći šerifa iz Velike Kladuše, Vejinac bb, Husein Mujić sin Šerifa iz Bihaća, Vasif Bega Bišĉevića, Zuhdija Mujić sin Huseina iz Velike Kladuše, Todorov bb, Asim Mujić sin Ferida iz Velike Kladuše, Todorov bb, Mirsad Mujić sin Smaila, Dautović roĊeno Garvanović Fatima kći Ibrahima, Kajtezović roĊeno Garvanović Emina iz Velike Kladuše, Šumatac bb, Garvanović Fehim sin Ibrahima iz Velike Kladuše, Šumatac bb, Garvanović Mehmed sin Ibrahima iz Velike Kladuše, Šumatac – Šabići, Garvanović Osman sin Ibrahima iz Velike Kladuše, Šumatac bb, Garvanović Rasema kći Ibrahima iz Velike Kladuše, Šumatac bb, Huskić Huse sin Alije, Huskić Bajrama kći Hasana i 6. maj 2019. SLUŢBENI GLASNIK US KANTONA Broj 10 - Strana 26 Šabić roĊeno Huskić Đula, koje zastupa privremeni zastupnik Suad Velić advokat iz Velike Kladuše, ovoj pravnoj stvari postavlja se privremeni zastupnik u osobi advokata Suada Velića iz Velike Kladuše. Istim rješenjem odreĊeno je da će privremeni zastupnik zastupati tuţene u postupku sve dok se tuţeni ili njihovi punomoćnici ne pojave pred sudom, odnosno dok organ starateljstva ne obavijesti sud da je tuţenim postavio staratelja. Broj:23 0 P 039731 17 P SUDIJA 15. aprila 2019. Velika Kladuša Ismet Alibašić ▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐ 322. Općinski sud u Velikoj Kladuši po sutkinji Jasmini Miljković, u pravnoj stvari tuţitelja Kapić Selim, sin Hasana, Velika Kladuša, zastupan po punomoćniku advokatu Mirsadi Bašić, protiv tuţenih: 1. Ostojić Branko sin Jove, Podzvizd, 2. Ostojić Anka kći Jove, Podzvizd, 3. Šakanović Ismet, sin um. Ahme, Rajnovac, 4. Šakanović Redţo, sin Mehe, Podzvizd, 5. Šakanović Zehida, Rajnovac bb, 6. Šakanović Samir, sin Hasana, Rajnovac, 7. Šakanović Husein, sin Hasana, Rajnovac, 8. Ponjević roĊ. Šakanović Rubija, kći Hasana, Rajnovac, 9. Omeragić roĊ. Šakanović Fatima kći Hasana, Rajnovac, 10. Kapić Hasan, Rajnovac, radi utvrĊivanja prava vlasništva, vrijednost spora 1.000,00 KM, vanraspravno dana 17.04.2019.godine, donio je O G L A S o postavljanju privremenog zastupnika Rješenjem ovog suda br. 23 0 P 043519 19 P od 17.04.2019. godine, na osnovu ĉl. 296. st. 1. 2. taĉka 4. Zakona o parniĉnom postupku tuţenim: 1. Ostojić Branku sin Jove, Podzvizd, 2. Ostojić Anki kći Jove, Podzvizd, 3. Šakanović Ismetu, sin um. Ahme, Rajnovac, 4. Šakanović Redţi, sin Mehe, Podzvizd, 5. Šakanović Zehidi, Rajnovac bb, 6. Šakanović Samiru, sin Hasana, Rajnovac, 7. Šakanović Huseinu, sin Hasana, Rajnovac, 8. Ponjević roĊ. Šakanović Rubiji, kći Hasana, Rajnovac, 9. Omeragić roĊ. Šakanović Fatimi kći Hasana, Rajnovac, 10. Kapić Hasanu, Rajnovac, u ovoj pravnoj stvari postavlja se privremeni zastupnik u osobi advokata Ibrahima Kadića iz Velike Kladuše. Istim rješenjem odreĊeno je da će privremeni zastupnik zastupati tuţene u postupku sve dok se tuţeni ili njihovi punomoćnici ne pojave pred sudom, odnosno dok organ starateljstva ne obavijesti sud da je tuţenima postavio staratelja. Broj:23 0 P 043519 19 P SUTKINJA 17. aprila 2019. Velika Kladuša Jasmina Miljković ▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐ 323. Općinski sud u Cazinu po sudiji Vildani Omanović u pravnoj stvari tuţitelja Dţinić Izet sin Jasima iz Trţaĉkih Raštela 28, općina Cazin zastupan po punomoćniku advokatu Abdagić Jasminu iz Cazina protiv tuţenika Dţinić Šerifa kći Ahmeta nepoznatog boravišta, Velić roĊ. Dţinić Izeta kći Jasima iz Ćoralića bb, (zakonski nasljednik iza Dţinić Jasima sin Ahmeta iz Cazina Trţac bb), Dţinić Mirzet sin Rasima iz Trţca bb, Dţinić Izeta kći Rasima iz Trţca bb, Dţinić Mirzeta kći Rasima nepoznatog boravišta, Dţinić Šemsa kći Rasima nepoznatog boravišta, Dţinić Jasminka kći Rasima nepoznatog boravišta, mal. Dţinić Nurka kći Husnije iz Trţca bb, Dţinić Sead sin Dţemala iz Trţca bb kao nasljednik um. Dţinić roĊ. Ĉajić Derviše, Dţinić Nurija sin Husnije i Zejne iz Trţca bb, Dţinić Zuhdija sin Husnije i Zejne iz Trţca bb, Dţinić Remzija udova Mirsada iz Trţca bb, Dţinić Husnija sin Mirsada iz Trţca bb, Dţinić Mirza sin Mirsada iz Trţca bb, Dţinić Merhunisa kći Mirsada iz Trţca bb, Dţinić Mirela kći Mirsada iz Trţca bb i Dţinić Mirzet sin Redţife iz mjesta Ćehići br. 41 sve općina Cazin, radi utvrĊenja te uknjiţbe vsp. 1.000,00 KM, izdaje slijedeći O G L A S o postavljanju privremenog zastupnika Tuţenicima Dţinić Šerifa kći Ahmeta, Dţinić Šemsa kći Rasima, Dţinić Mirzeta kći Mirsada i Dţinić Jasminka kći Rasima, sada nepoznatog boravišta po prijedlogu tuţitelja za privremenog zastupnika postavlja se advokat Abdagić Omer iz Cazina koji će vršiti sva prava i duţnosti zakonskog zastupnika tuţenika dok se tuţenik ili njegov punomoćnik ne pojavi pred sudom odnosno dok organ starateljstva ne postavi staratelja. Broj:20 0 P 047192 18 P 2 SUDIJA 18. aprila 2019. Cazin Vildana Omanović 6. maj 2019. SLUŢBENI GLASNIK US KANTONA Broj 10 - Strana 27 SADRŢAJ 296. Zakon o sudskim taksama 1 297. Odluka o izmjeni Odluke o pristupanju izradi Prostornog plana Unsko-sanskog kantona za period od 2012. do 2032. godine 16 298. Odluka o razrješenju ĉlana Upravnog odbora Univerziteta u Bihaću ispred osnivaĉa 17 299. Odluka o izmjenama Odluke o novĉanim primanjima ĉlanova Odbora za ţalbe javnosti 17 300. Odluka Skupštine Unsko-sanskog kantona broj: 01-02-3-45/19 od 25.03.2019. godine 17 301. Zakljuĉak Skupštine Unsko-sanskog kantona broj: 01-02-4-46/19 od 25.03.2019. godine 18 302. Zakljuĉak Skupštine Unsko-sanskog kantona broj: 01-02-4-47/19 od 25.03.2019. godine 18 303. Zakljuĉak Skupštine Unsko-sanskog kantona broj: 01-02-4-48/19 od 25.03.2019. godine 18 304. Zakljuĉak Skupštine Unsko-sanskog kantona broj: 01-02-4-49/19 od 25.03.2019. godine 18 305. Zakljuĉak Skupštine Unsko-sanskog kantona broj: 01-02-4-50/19 od 25.03.2019. godine 19 306. Zakljuĉak Skupštine Unsko-sanskog kantona broj: 01-02-4-51/19 od 25.03.2019. godine 19 307. Zakljuĉak Skupštine Unsko-sanskog kantona broj: 01-02-4-52/19 od 25.03.2019. godine 19 308. Zakljuĉak Skupštine Unsko-sanskog kantona broj: 01-02-4-53/19 od 25.03.2019. godine 19 309. Zakljuĉak Skupštine Unsko-sanskog kantona broj: 01-02-4-54/19 od 25.03.2019. godine 20 310. Zakljuĉak Skupštine Unsko-sanskog kantona broj: 01-02-4-55/19 od 25.03.2019. godine 20 311. Zakljuĉak Skupštine Unsko-sanskog kantona broj: 01-02-4-56/19 od 25.03.2019. godine 20 312. Zakljuĉak Skupštine Unsko-sanskog kantona broj: 01-02-4-57/19 od 25.03.2019. godine 20 313. Zakljuĉak Skupštine Unsko-sanskog kantona broj: 01-02-4-58/19 od 25.03.2019. godine 21 314. Zakljuĉak Skupštine Unsko-sanskog kantona broj: 01-02-4-59/19 od 25.03.2019. godine 21 315. Zakljuĉak Skupštine Unsko-sanskog kantona broj: 01-02-4-60/19 od 25.03.2019. godine 21 316. Ovlaštenje broj: 11-23-485-UP-1/19 od 17.04.2019. godine 22 317. Oglas o postavljanju privremenog zastupnika broj: 20 0 V 044224 17 V od 08.04.2019. godine, Općinskog suda u Cazinu 23 318. Oglas o postavljanju privremenog zastupnika broj: 20 0 V 044897 17 V od 08.04.2019. godine, Općinskog suda u Cazinu 23 319. Oglas o postavljanju privremenog zastupnika broj: 23 0 P 040143 18 P od 09.04.2019. godine Općinskog suda u Velikoj Kladuši 23 320. Oglas o postavljanju privremenog zastupnika broj: 20 0 P 048186 17 P od 12.04.2019. godine, Općinskog suda u Cazinu 24 321. Oglas o postavljanju privremenog zastupnika broj: 23 0 P 039731 17 P od 15.04.2019. godine Općinskog suda u Velikoj Kladuši 24 322. Oglas o postavljanju privremenog zastupnika broj: 23 0 P 043519 19 P od 17.04.2019. godine Općinskog suda u Velikoj Kladuši 26 323. Oglas o postavljanju privremenog zastupnika broj: 20 0 P 047192 18 P 2 od 18.04.2019. godine Općinskog suda u Cazinu 26 OBAVJEŠTENJE Obavještavamo pravna i fiziĉka lica, dosadašnje pretplatnike, kao i lica koja ţele da se pretplate za „Sluţbeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ za ovu godinu, da godišnja pretplata iznosi 200 KM,za elektronsku verziju jednog broja (CD)10KM, a za internet izdanje 100 KM a moţe se izvršiti na raĉun broj 3380002210005877 u korist budţeta USK-a, vrsta prihoda 722631, budţetska organizacija 3201001, identifikacijski broj 4263249630000. Izdavaĉ: Vlada Unsko-sanskog kantona, Ulica Alije Đerzeleza broj 2 Bihać; Telefon 316-000 Za izdavaĉa: Šefik Veladţić; Redakcija tel. 316-018, 316-003 i pretplata: tel. 316-001, fax 227-796
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama USK Unsko-sanski kanton Službeni glasnik USK 04/19 15.03.2019 SG USK 25/17, SG USK 12/17, SG USK 16/16, SG USK 22/12 šume 15. mart 2019. SLUŢBENI GLASNIK US KANTONA Broj 4 - Strana 158 broj: 1/04 i 11/04), po skraćenom postupku Skupština Unsko-sanskog kantona, na prvoj redovnoj sjednici odrţanoj dana 06. 03. 2019. godine donosi Z A K O N o izmjenama i dopunama Zakona o šumama Ĉlan 1. U Zakonu o šumama („Sluţbeni glasnik Unsko-sanskog kantona“, broj: 22/12, 16/16, 12/17 i 25/17) ĉlan 26. stav (6) mijenja se i glasi: „(6) Privremeno oduzimanje drveta i nedrvnih šumskih proizvoda (zapljena) koji su stavljeni u promet u suprotnosti sa odredbama ovog ĉlana vrše ĉuvari šuma, pripadnici policije i nadleţni šumarski inspektori, dok privremeno oduzimanje sredstava kojima je izvršena nezakonita radnja vrše pripadnici policije u skladu sa vaţećim propisima koji se odnose na kriviĉnu, odnosno prekršajnu odgovornost. Privremeno oduzeti šumski proizvodi pohranjuju se na mjestu koje odredi Uprava za šumarstvo. U sluĉaju da postoji mogućnost da se u toku pohranjivanja šumskim proizvodima umanji vrijednost, zaplijenjenu robu licitacijom će prodati Uprava za šumarstvo, a financijska sredstva će se deponovati na poseban raĉun Budţeta kantona“. U istom ĉlanu stav (11) mijenja se i glasi: „(11) Pravna i fiziĉka lica koja nanesu štetu šumama i šumskom zemljištu u drţavnom vlasništvu po bilo kojem osnovu duţni su štetu nadoknaditi po odštetnom cjenovniku. Naknada se uplaćuje na poseban raĉun Budţeta kantona“. Ĉlan 2. U ĉlanu 27. stav (9), poslije rijeĉi „Uprave za šumarstvo“, interpunkcijski znak „zarez“ i rijeĉi „korisnika šuma“ brišu se. Ĉlan 3. U ĉlanu 63. stav (1) mijenja se i glasi: „Kantonalna uprava za šumarstvo je samostalna uprava“. Ĉlan 4. U ĉlanu 64. stav (1) dodaje se nova taĉka a) koja glasi: „a) Osigurava neposrednu zaštitu drţavnih šuma, kao i privatnih šuma u sluĉaju da su poslovi ĉuvanja preneseni ugovorom na Kantonalnu upravu za šumarstvo od strane vlasnika privatne šume“. Ĉlan 5. (1) U ĉlanu 65. stav (1) rijeĉi „korisnik šuma je duţan“ zamjenjuju se rijeĉima „ Kantonalna uprava za šumarstvo duţna je“. (2) U istom ĉlanu, u stavu (2) rijeĉi „šumskoprivrednog društva“ zamjenjuju se rijeĉima „Kantonalne uprave za šumarstvo“. (3) Stavovi (3) i (4) ĉlana 65. brišu se. (4) U stavu (7) istog ĉlana rijeĉi „korisnik šuma“ zamjenjuju se rijeĉima „ Kantonalne uprave za šumarstvo“. (5) Dosadašnji stavovi (5), (6), (7), (8), (9), (10) i (11) istog ĉlana, postaju stavovi (3), (4), (5), (6), (7), (8) i (9). Ĉlan 6. U ĉlanu 66. stav (2) iza taĉke i) dodaju se nove taĉke j) i k), koje glase: j) naknada za nanesenu štetu šumama i šumskom zemljištu u drţavnom vlasništvu utvrĊene u ĉlanu 26. stav (11) Zakona; k) naknada od prodaje robe utvrĊene u ĉlanu 26. stav (6) Zakona. Ĉlan 7. U ĉlanu 69. stav (1) dodaje se nova taĉka a) koja glasi: 15. mart 2019. SLUŢBENI GLASNIK US KANTONA Broj 4 - Strana 159 „a) finansiranje tro škova rada Uprave za šumarstvo“; (1) U istom ĉlanu u stavu 1. taĉka f) briše se. Ĉlan 8. Ĉlan 91a. mijenja se i glasi: „Zaposlenici, koji su na dan 26.06.2018. godine bili rasporeĊeni na radnim mjestima drţavnih sluţbenika i namještenika u Kantonalnoj upravi za šumarstvo koja se nalazila u sastavu Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, ostvaruju u kontinuitetu sva prava i obaveze iz radnog odnosa u samostalnoj Kantonalnoj upravi za šumarstvo“. Ĉlan 9. Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i Kantonalna uprava za šumarstvo će u roku od 3 mjeseca usaglasiti i donijeti podzakonske akte za provedbu ovog zakona. Ĉlan 10. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Sluţbenom glasniku Unsko-sanskog kantona“. Broj: 01-02-1-22/19 Predsjedavajući Skupštine 06. marta 2019. godine Unsko-sanskog kantona Bihać Agan Bunić ▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐▐ 152. Shodno odredbama IV.2.e) i V.A.11.b) Ustava Unsko-sanskog kantona – Preĉišćeni tekst („Sluţbeni glasnik Unsko-sanskog kantona“, broj: 1/04 i 11/04), i ĉlana 46. Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine („Sluţbene novine Federacije Bosne i Hercegovine“, broj: 35/05), po skraćenom postupku Skupština Unsko-sanskog kantona, na prvoj redovnoj sjednici odrţanoj dana 06. 03. 2019. godine donosi ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ORGANIZACIJI I NADLEŢNOSTIMA KANTONALNIH ORGANA UPRAVE I UPRAVNIH ORGANIZACIJA Ĉlan 1. U Zakonu o organizaciji i nadleţnostima kantonalnih organa uprave i upravnih organizacija („Sluţbeni glasnik Unsko-sanskog kantona“, broj 9/13, 11/14, 8/15, 16/17 i 25/17), ĉlan 17a. taĉka d) mijenja se i glasi: “d) provodi procedure izrade šumsko privredne osnove za šume u drţavnom vlasništvu i za privatne šume“, u istom ĉlanu iza taĉke s) dodaje se nova taĉka t) koja glasi: „ t) osigurava neposrednu zaštitu drţavnih šuma, kao i privatnih šuma u sluĉaju da su poslovi ĉuvanja preneseni ugovorom na Kantonalnu upravu za šumarstvo od strane vlasnika privatne šume“. u istom ĉlanu stav (2) mijenja se i glasi: „Zaposlenici, koji su na dan 26.06.2018. godine bili rasporeĊeni na radnim mjestima drţavnih sluţbenika i namještenika u Kantonalnoj upravi za šumarstvo koja se nalazila u sastavu Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, ostvaruju u kontinuitetu sva prava i obaveze iz radnog odnosa u samostalnoj Kantonalnoj upravi za šumarstvo“. Ĉlan 2. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Sluţbenom glasniku Unsko-sanskog kantona“. Broj: 01-02-1-21/19 Predsjedavajući Skupštine 06. marta 2019. godine Unsko-sanskog kantona Bihać Agan Bunić
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama USK Unsko-sanski kanton Službeni glasnik USK 25/17 25.12.2017 SG USK 04/19, SG USK 12/17, SG USK 16/16, SG USK 22/12 šume Z A K O N o izmjenama i dopunama Zakona o šumama Ĉlan 1. U Zakonu o šumama („Sluţbeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ br. 22/12, 16/16 i 12/17) u članu 9. stav (3) riječi „najduţe četiri godine“ zamjenjuju se riječima „do donošenja šumskoprivrednih osnova“. Ĉlan 2. Član 91a. stav (1) mijenja se i glasi: „(1) Zaposlenici kantonalne uprave za šumarstvo rasporeĎeni na poslove neposredne zaštite šuma preuzimaju se i rasporeĎuju od strane korisnika šuma bez javnog poziva, a u skladu sa stručnom spremom i radnim iskustvom najkasnije do 30.06.2018.godine“. U istom članu dodaje se novi stav (2) koji glasi: „(2) U roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona rukovodilac kantonalne uprave za šumarstvo će uz saglasnost ministra uvrditi kriterije primjenom kojih će dio zaposlenika iz stava (1) ovog člana, u skladu sa potrebama kantonalne uprave za šumarstvo zadrţati u radnom odnosu u kantonalnoj upravi za šumarstvo za rad u privatnim šumama.“ (3) U stavu (2) koji postaje stav (3) riječi „u roku od šest mjeseci od stupanja Zakona na snagu“ zamjenjuju se riječima „najkasnije do 30.06.2018.godine“.
Zakon o izmjeni Zakona o komunalnim djelatnostima USK Unsko-sanski kanton Službeni glasnik USK 14/17 21.07.2017 SG USK 20.09.2015., SG USK 13/12, SG USK 06/12, SG USK 11/11, SG USK 041/11 komunalna djelatnost,usk,zakon,izmjena Na osnovu člana 11.b) odjeljka A poglavlja V Ustava Unsko-sanskog kantona-prečišćeni tekst (“Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona”, broj 1/04 i 11/04), na prijedlog Vlade Unsko-sanskog kantona, Skupština Unsko-sanskog kantona, na 35. sjednici održanoj dana 21.7.2017. godine, po skraćenom postupku donosi ZAKON O IZMJENI ZAKONA O KOMUNALNIM DJELATNOSTIMA Član 1. U Zakonu o komunalnim djelatnostima (“Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona”, broj: 4/11, 11/11, 6/12, 13/12 i 8/15) član 36. briše se. Član 2. (Stupanje na snagu) Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Unsko-sanskog kantona”. Broj: 01-02-1-602/17 Predsjedavajući Skupštine USK-a Datum, 21.7.2017. godine _____________________ Prof. Nijaz Hušić
Zakon o izmjeni Zakona o šumama USK Unsko-sanski kanton Službeni glasnik USK 12/17 05.07.2017 SG USK 04/19, SG USK 25/17, SG USK 16/16, SG USK 22/12 šume,zakon ZAKON o izmjeni Zakona o šumama Član 1. U članu 10. stav (1) Zakona o šumama (“Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona”, br. 22/12 i 16/16), mijenja se i glasi: “(1) Šumsko privredne osnove za šume u državnom vlasništvu izrađuje korisnik šuma koji posjeduje certifikat ili saglasnost nadležnog organa, a za šume u privatnom vlasništvu izrađuje pravno lice koje je registrovano u skladu sa odredbama važećeg Zakona o registraciji privrednih subjekata, koje posjeduje certifikat nadležne institucije i koje je izabrano u skladu sa važećim Zakonom o javnim nabavkama. Ukoliko se određene usluge izrade šumsko privredne osnove za šume u državnom vlasništvu pribavljaju od drugog pravnog lica, iste se pribavljaju u postupku javne nabavke prema važećem Zakonu o javnim nabavkama.” Član 2. U članu 91a, riječi “šest mjeseci” zamjenjuju se riječima “dvanaest mjeseci”. Član 3. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Unsko sanskog kantona”.
Zakon o turizmu USK Unsko-sanski kanton Službeni glasnik USK 08/17 25.04.2017 turizam V SLUZBENI GLASNIK UNSKO-SANSKOG KANTONA Godina XXI - Broj 8 Utorak, 25. aprila 2017. BIHAĆ Izdanje na bosanskom jeziku •••••••••••••••••••• 263. Na osnovu člana 2. stav (l) tačka k), člana 3. stav (l) tačka g) poglavlja IV i člana 11. stav l. tačka b) odjeljka A poglavlja V Ustava Unskosanskog kantona ("Službeni glasnik Unskosanskog kantona" broj: 1/04 i 11/04), na prijedlog Vlade Unska-sanskog kantona, na 29. redovnoj sjednici održanoj 10.04.2017.godine Skupština Unska-sanskog kantona, donosi ZAKON o turizmu Unsko-sanskog kantona DIO PRVI - TURISTIČKA DJELATNOST POGLAVLJE I. OPĆE ODREDBE Član l. (Predmet zakona) Ovim zakonom uređuje se planiranje i razvoj turizma, turistički subjekti, obavljanje turističke djelatnosti, utvrđuju mjere na promociji i razvoju turizma na području Unska-sanskog kantona (u daljem tekstu: Kanton), uređuje se osnivanje, organizacija i rad Turističke zajednice Unskosanskog kantona, način njenog finansiranja i poslovanja, kriteriji za kategorisanje turističkih mjesta i nadzor nad sprovođenjem ovog zakona. Član 2. (Značenje pojedinih izraza) Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju slijedeća značenja: a) Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetilaca nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako sa takvim boravkom nije povezana nikakva njihova privredna djelatnost. b) Turista je fizičko lice koje najmanje 24 sata boravi van mjesta svog prebivališta, radi zadovoljavanja kulturnih, društvenih, socijalnih, historijskih i drugih potreba relaksacije i odmora, a bez svrhe sticanja dobiti. c) Korisnik turističke usluge j e turista, putnik, potrošač ili drugo fizičko lice koje neposredno koristi usluge turističkih subjekata iz ovog zakona. Broj 8 - Strana 530 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 25. aprila 2017. d) Turistička destinacija je država, region odnosno mjesto koje u sebi sadrži više atrakcija koje se na tržištu mogu ponuditi kao turistički proizvod. e) Turistička infrastruktura su objekti za informisanje, odmor, snabdijevanje, rekreaciju, edukaciju i zabavu turista, planinarski objekti, rekreativne staze i planinarski putevi,staze zdravlja, vidikovci, panoramski putovi, biciklističke staze, pješačke staze i sl. f) Turistička suprastruktura su ugostitelj ski objekti galerije, izložbe, kongresni i zabavni objekti koji su u neposrednoj vezi sa ugostiteljskim objektom. g) Putnik je kupac koji kupuje ilije saglasan kupiti turistički paket aranžman, odnosno turističko putovanje ili druge turističke usluge. Putnik je i lice u korist kojeg kupac kupuje turistički aranžman, odnosno usluge ili lice na koje kupac ili lice za koje je kupac kupio turistički paket aranžman, prenese pravo korištenja turističkog paket aranžmana ili usluge. h) Turistički paket aranžman je ugovoreni posao u kojem se putniku prodaju ili nude na prodaju za jedinstvenu unaprijed utvrđenu cijenu najmanje usluga prijevoza i smještaja, uz uslov da aranžman traje duže od 24 sata ili uključuje barem jedno noćenje. i) Izletnički program je kombinacija od najmanje dvije ponuđene usluge koje traju manje od 24 sata i ne uključuju noćenje, odnosno smještaj. j) Putnička agencija - organizator putovanja je putnička agencija koja organizuje turistički paket aranžman i koja ga neposredno prodaje ili nudi na prodaju putem posrednika. k) Putnička agencija - posrednik (subagent) je putnička agencija koja prodaje ili nudi za kupnju turistički paket aranžman koji je sastavio organizator putovanja, ili koja pruža druge posredničke usluge. l) Prebukiranje (over-booking) je multiplikovanje broja potvrđenih rezervacija od pojedinih pružalaca usluga koji pružaju usluge smještaja ili putničkih agencija, a koje ima za posljedicu nepružanje usluge smještaja ili nepružanje usluge na ugovoreni način. m) Uzanse u turizmu su pravila kojima se uređuju poslovni običaji nastali iz ugovora o pružanju turističkih ili ugostiteljskih usluga, koja se primjenjuju ako su ih stranke ugovorile ili ako iz okolnosti proizilazi da su htjele njihovu primjenu, a koji se definišu u okviru komorskih udruženja subjekata u turizmu. n) Klaster čine geografski koncentrisane, međusobno povezane organizacije iz srodnih ili različitih djelatnosti koje se udružuju radi jačanja pojedinačnih organizacija učesnika u klasteru i klastera kao cjeline. POGLAVLJE Il. PLANIRANJE I RAZVOJ TURIZMA Član 3. (Planiranj e) (l) Planiranje i razvoj turizma obuhvata donošenje strateških planova o budućem razvoju turističke privrede, proglašenje i održivo korišćenje turističkih prostora i mjesta. (2) Planiranje u oblasti turizma zasniva se na principima integralnog razvoja turizma i ostalih komplementamih djelatnosti, načelima održivog razvoja turizma, obezbjeđenja jedinstvenih standarda za pružanje usluga u turizmu, kao i saradnje javnog i privatnog sektora u kreiranju turističkog proizvoda, uz osiguranje efikasnog korišćenja turističkog mjesta. (3) Održivim turizmom smatra se svaki vid turizma koji doprinosi zaštiti životne sredine, socijalnom i ekonomskom integritetu i unapređivanju prirodnih, stvorenih i kulturnih vrijednosti na trajnoj osnovi. Član 4. (Planska dokumenta) (l) Planska dokumenta u turizmu su: a) Strategija razvoja turizma Unska-sanskog kantona b) Marketing plan turizma Unska-sanskog kantona c) Plan promocije turizma Unska-sanskog kantona d) Master - plan e) Strategije razvoja turizma jedinica lokalne samouprave. (2) Planska dokumenta iz stava (l) tač. b), c), d) i e) ovog člana moraju biti usaglašena sa Strategijom razvoja turizma Unska-sanskog kantona. 25. aprila 2017. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 8 - Strana 531 Član 5. (Strategija razvoja turizma Unsko-sanskog kantona) (l) Strategija razvoja turizma Unsko-sanskog kantona (u daljem tekstu: Strategija Kantona) je sveobuhvatan dokument o srednjoročnom razvoju turističke privrede u skladu sa ukupnim ekonomskim, socijalnim, ekološkim i kulturnohistorijskim razvojem Kantona, sa osnovnim ciljevima i vizijom razvoja turizma Kantona i služi kao polazna osnova za izradu ostalih planskih akata u turizmu. (2) Strategiju donosi Skupština Unsko-sanskog kantona, na prijedlog Vlade Unsko-sanskog kantona (u daljem tekstu: Vlada). (3) Strategija Kantona sadrži analizu postojećeg stanja razvoja turizma, viziju razvoja turizma, ciljeve razvoja turizma, strateške i prioritetne pravce razvoja, plan implementacije, investicioni okvir i ostale bitne elemente za planiranje razvoja turizma koji se definišu projektnim zadatkom. (4) Strategija Kantona se realizuje posredstvom Marketing plana Unsko-sanskog kantona, Plana promocije turizma Unsko-sanskog kantona, Master - plana, Strategija razvoja turizma jedinica lokalne samouprave, kao i posredstvom prostornih i urbanističkih planova u skladu sa zakonom koji reguliše oblast uređenja prostora. Član 6. (Marketing plan Unsko-sanskog kantona i Plan promocije turizma Unsko-sanskog kantona) (l) Marketing plan Unsko-sanskog kantona (u daljem tekstu: Marketing plan) sadrži istraživanje tržišta, identifikaciju ciljnih grupa - tržišta, pozicioniranje marketinškog programa i ostale bitne elemente za planiranje promocije turizma koji se definišu projektnim zadatkom. (2) Marketing plan donosi Vlada na prijedlog Ministarstva privrede Unsko-sanskog kantona (u daljem tekstu: Ministarstvo). (3) Turistička zajednica Unsko-sanskog kantona podnosi prijedlog Marketing plana Ministarstvu. (4) Marketing plan se donosi za period od pet godina. (5) U skladu sa Marketing planom, Turistička zajednica Unsko-sanskog kantona kreira Plan promocije turizma Unsko-sanskog kantona (u daljem tekstu: Plan promocije), kojim definiše svoje promotivne aktivnosti u turizmu na godišnjem nivou. Član 7. (Master-plan) (l) Master-plan je kompleksan, istraživački i sveobuhvatan planski dokument, kojim se na osnovu Strategije Kantona utvrđuju ciljevi, programi i planovi razvoja turizma, koncept razvoja prostora u pogledu razmještaja objekata turističke infrastrukture, turističke suprastrukture, investicije u turizmu, planovi marketinga i konkurentnosti, kao i mjere za njihovo provođenje, za određeni prostor od značaja za razvoj turizma, odnosno za turističku destinaciju. (2) Master-plan donosi Vlada na prijedlog Ministarstva. Član 8. (Strategije razvoja turizma jedinica lokalne samouprave) (l) Strategije razvoja turizma jedinica lokalne samouprave su planski dokumenti kojim se bliže određuje razvoj prioritetnih turističkih proizvoda utvrđenih Strategijom Kantona. (2) Strategiju razvoja turizma jedinice lokalne samouprave donosi vijeće jedinice lokalne samouprave uz aktivno učešće svih turističkih subjekata na području jedinice lokalne samouprave. (3) Strategija razvoja će se donijeti u roku od godinu dana od dana donošenja Odluke o proglašenju nekog lokaliteta turističkim mjestom. Član 9. (Prostori od posebnog značaja) (l) Vlada može odlukom pojedine prostore proglasiti od posebnog značaja za razvoj turizma. (2) Za prostore od posebnog značaja za razvoj turizma može se proglasiti prostor sa posebnim turističko-ugostiteljskim sadržajem pogodan za turističku valorizaciju kultumo-historijskih mjesta, te posebna mjesta locirana u prostornim cjelinama sa izraženim pejzažnirn, atraktivnim i rekreativnim osobinama na kojima se planira izgradnja objekata turističke infrastukture i suprastrukture od općeg interesa. (3) Odredbe iz st. (l) i (2) ovog člana se ne odnose na zakonski proglašeno zaštićeno područje, kojim upravlja Javno preduzeće Nacionalni park "Una" d.o.o.Bihać, u skladu sa Zakonom Broj 8 - Strana 532 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 25. aprila 2017. o Nacionalnom parku "Una" ("Službene novine Federacije BiH" broj:44/08), Planom upravljanja, te Prostornim planom područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH "Sliv rijeke Une" za period od dvadeset (20) godina. (4) Odluka iz stava (l) ovog člana sadrži procjenu opravdanosti proglašenja određenog prostora od posebnog značaja za razvoj turizma, opis prostora sa određenim granicama i popisom katastarskih parcela, kartografski prikaz prostora, kao i obaveze u pogledu očuvanja, zaštite i razvoja prostora. (5) Ministarstvo priprema prijedlog odluke iz stava (l) ovog člana, po prethodno pribavljenom mišljenju Ministarstva za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša, Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva općinskog/gradskog vijeća. (6) Za pojedina geografska područja, a u svrhu ostvarivanja zajedničkih ciljeva u turizmu mogu se osnivati turistički klasteri. Član 10. (Koncesija) (l) Vlada može proglašeno prirodno bogatstvo ili dobro u općoj upotrebi pogodno za izgradnju turističke infrastukture i turističke suprastrukture odlukom dati na korišćenje i upravljanje pravnom licu dodjelom koncesije. (2) Odluka iz stava (l) ne odnosi se na zaštićena prirodna područja i speleološke objekte za koje je mogućnost davanja koncesija regulisana odredbama federalnog Zakona o zaštiti prirode i Zakona o Nacionalnom parku "Una"("Službene novine Federacije BiH" broj:44/08). (3) Odluka iz stava (l) ovog člana sadrži podatke o prirodnom bogatstvu ili dobru u općoj upotrebi koje se daje na koncesiju, iznos koncesione naknade, rok trajanja koncesije, uslove i način korišćenja prostora, prava i obaveze koncesionara i ostale podatke u skladu sa zakonom koji reguliše oblast koncesija. (4) Postupak iz stava (l) ovog člana provodi se u skladu sa Zakonom o koncesijama Unskosanskog kantona. Član 11. (Turističko mjesto) (l) Turističko mj esto j e organizaciona i funkcionalna cjelina sa formiranom turističkom ponudom, prirodnim vrijednostima, kulturnim dobrima, znamenitostima od značaja za turizam, komunalnom, saobraćajnom i turističkom infrastrukturom i drugim sadržajima za smještaj i boravak turista na području jedinica lokalne samouprave (općina ili grad). (2) Zahtjev za kategorizaciju turističkog mjesta podnosi se Ministarstvu od strane jedinice lokalne samouprave. (3) Ministarstvo proglašava područje jedinice lokalne samouprave za turističko mjesto na osnovu kvalitativnih i kvantitativnih pokazatelja. (4) Područje jedinice lokalne samouprave proglašava se kao turističko mjesto ukoliko ispunjava uslove propisane ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona. (5) Ministar privrede Unsko-sanskog kantona (u daljem tekstu: ministar) će u roku od šest mjeseci donijeti Pravilnik kojim će propisati bliže uslove i kriterije za proglašavanje turističkog mjesta, te odrediti kvalitativne i kvantitativne kriterije za proglašavanje turističkog mjesta. Član 12. (Komisija) (l) Ministar rješenjem imenuje Komisiju za proglašenje turističkog mjesta. (2) Ministar, na prijedlog Komisije iz stava (l) ovog člana, donosi rješenje o proglašenju područja jedinice lokalne samouprave, kao turističkog mjesta. Rješenje kojim je proglašeno turističkim mjestom područje jedinice lokalne samouprave je konačno, a protiv istog se može pokrenuti upravni spor. (3) Rješenje iz stava (2) ovog člana podliježe reviziji nakon isteka roka od pet godina od dana njegovog dostavljanja. POGLAVLJE III. OBAVLJANJE TURISTIČKE DJELATNOSTI Član 13. (Turistička djelatnosti turističke usluge) (l) Turistička djelatnost, u smislu ovog zakona, je pružanje usluga i posredovanje u turističkom prometu. (2) Turističke usluge, u smislu ovog zakona, su pružanje usluga putničke agencije, turističkog vodiča, pratioca, animatora i zastupnika, pružanje usluga u seoskom domaćinstvu, lovno-ribolovnom, zdravstvenom, kongresnom, planinskom, avanturističkom, vjerskom, 25. aprila 2017. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 8 - Strana 533 kulturnom i drugim oblicima turizma, usluge na skijaškom terenu, usluge na divljim vodama, kao i pružanje ostalih turističkih usluga. Član 14. (Subjekti koji mogu obavljati turističku djelatnost) (l) Turističku djelatnost obavljaju privredna društva, druga pravna lica, obrtnici i fizička lica koja su upisana u odgovarajuće registre za vršenje te djelatnosti (u daljem tekstu: turistički subjekti), koji ispunjavaju uslove za pružanje turističkih usluga propisane ovim zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga zakona. (2) Pod uslovima propisanim ovim zakonom turističku djelatnost mogu obavljati i pravna lica koja upravljaju zaštićenim područjem. Član 15. (Turistička djelatnost) Turistička djelatnost obuhvata: a) organiziranje i provođenje putovanja i boravka lica, b) posredovanje u pružanju pojedinačnih i grupnih usluga putovanja i boravaka i obavljanje drugih za njih vezanih usluga, c) pružanje usluga turističkog vodiča, pratioca i zastupnika, d) turističku animaciju, e) usluge iznajmljivanja objekata, plovnih objekata za odmor i rekreaciju, f) davanje obavijesti i savjeta o ponudi korištenja usluga prijevoza, boravka i drugih za putnika važnih usluga, g) staranje o prtljagu putnika tokom korištenja turističkih usluga, h) posredovanje kod osiguranja putnika i prtljage, i) poslovi na razvijanju i organiziranju posebnih oblika turizma (seoski, zdravstveni, kongresni, lovno-ribolovni, planinski, vjerski, kulturni, avanturistički, sportsko-rekreativni, izletnički i dr.), j) pribavljanje putnih isprava, viza i drugih isprava potrebnih za prijelaz granice i boravak u inozemstvu, k) izdavanje u zakup vozila, bicikla, raft čamaca, plovila, skijaške opreme, opreme za padobransko jedrenje i druge sportske opreme, kao i posredovanje kod davaoca usluga radi njihovog pribavljanja, l) poslove u vezi s pribavljanjem dozvola za lov i ribolov, m) poslove na organiziranju i izvođenju programa putovanja i boravka na zahtjev ili po programu putnika, grupe putnika ili pravnih licaorganizatora inicijative putovanja i boravka, organiziranje skupova ili izložbi sa ili bez putovanja i boravka sudionika, usluge u okviru zdravstvenog, lovnog turizma i dr., n) prodaju i posredovanje u prodaji turističkih usluga, o) prodaju voznih karata, p) prodaju ulaznica za sportske, kulturne i druge priredbe, r) prodaju robe vezane za potrebe putovanja, posredovanje pri izdavanju i naplati putničkih čekova i kreditnih kartica, s) i druge poslove vezane za turističku djelatnost. Član 16. (Obaveze pravnih i drugih lica) (l) Subjekti iz člana 14. ovog zakona, koji obavljaju turističku djelatnost dužni su: (a) objaviti uslove, sadržaj i cijenu svake pojedine usluge i pridržavati se tih uslova, sadržaja i cijena, (b) za svaku izvršenu turističku uslugu korisniku usluge izdati račun s brojem i čuvati kopije tog računa za vrijeme koje je određeno propisima iz područja računovodstva, odnosno najmanje godinu dana od izdavanja računa, (c) voditi poslovne knjige u skladu s važećim propisima, (d) u prostorijama i na mjestima gdje se prodaju turističke usluge voditi knjigu žalbe, te u roku od 15 dana odgovoriti na svaki izneseni prigovor, te prigovor korisnika turističke usluge dostaviti nadležnoj tržišno-turističkoj inspekciji u roku od pet dana od dana podnošenja prigovora. Oblik, sadržaj i način vođenja knjige žalbe regulisan je federalnim propisom. (2) Subjekt za obavljanje turističke djelatnosti mora obezbijediti poslovni prostor, uređaje i opremu kao i uslove u pogledu zaposlenih lica, osim ako ovim zakonom nije drugačije određeno. (3) Subjekt može da počne obavljati turističke djelatnosti kada od nadležnog općinskog/ gradskog organa (u daljem tekstu: nadležni organ) dobije rješenje kojim se odobrava obavljanje Broj 8 - Strana 534 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 25. aprila 2017. turističke djelatnosti, osim ako ovim zakonom nije drugačije propisano. (4) U obavljanju turističke djelatnosti pravna i fizička lica iz člana 14. ovog zakona dužna su poslovati u skladu sa poslovnim običajima u turizmu (uzansama). Član 17. (Zabrana oglašavanja i reklamiranja) Zabranjuje se pružaocu usluga u turizmu da neposredno ili posredno, putem javnih glasila, internetom, promotivnim materijalom i sl., oglašava i/ili reklamira pružanje turističkih usluga, ako ne ispunjava uslove propisane Zakonom o turističkoj djelatnosti ("Službene novine Federacije BiH" broj: 32/09 - u daljem tekstu: federalni zakon), propisima donesenim na osnovu federalnog zakona, ovim zakonom propisima donesenim na osnovu ovog zakona. Član 18. (Ostali subjekti) (l) Sportski klubovi i savezi, sindikati, škole i druge obrazovne ustanove, kulturno-umjetnička društva, udruženja penzionera, strukovna udruženja i sl. (u daljem tekstu: udruženja), mogu organizirati putovanje i boravak isključivo za svoje članove. (2) Udruženja mogu organizirati turistički paket aranžman iz stava (l) ovog člana samo povremeno i bez sticanja dobiti. (3) Propaganda i predstavljanje turističkog paket aranžmana iz stava (l) ovog člana dopuštena je samo svojim sredstvima u vidu obavijesti saopštenjima koje dobivaju članovi udruženja. (4) Udruženja su obavezna za organizaciju turističkog paket aranžmana iz stava (l) ovog člana koristiti samo prijevozna sredstva u kojima su putnici i prtljaga osigurani. Član 19. (Period obavljanja turističke djelatnosti) (l) Turistički subjekt u pravilu posluje u toku cijele godine. (2) Turistički subjekt određene poslove 1z svoje djelatnosti može obavljati i sezonski. POGLAVLJE IV. PUTNIČKAAGENCIJA Član 20. (Putnička agencija) (l) Putničkom agencijom, u smislu ovog zakona, smatra se pravno lice upisano u registar društava, koje se bavi organizovanjem turističkih i poslovnih putovanja i boravaka, posredovanjem i pružanjem svih ostalih usluga u vezi s tim, te prodajom svog vlastitog turističkog proizvoda kojeg stvara objedinjavanjem raznih vrsta turističkih usluga. (2) Korištenje naznake "putnička agencija", usluge putničke agencije, minimalno tehnički uslovi koje moraju ispunjavati putničke agencije i način pružanja usluga, uslovi za pružanje usluga putničke agencije, sadržaj zahtjeva putničke agencije za izdavanje rješenja o odobrenju za rad, sadržaj rješenja, obaveze putničke agencije i prijevoz putnika propisani su federalnim zakonom. Član 21. (Vrste putničkih agencija) (l) Prema vrsti usluga koje pružaju putničke agencije su: a) putnička agencija organizator putovanja i b) putnička agencija posrednik (subagent). Član 22. (Jamčevina za aranžman) (l) Organizator putovanja dužan je za svaki aranžaman osigurati jamčevinu od banke ili osiguravajućeg društva radi naknade putniku: a) plaćanja cijene aranžmana, ako zbog nelikvidnosti ili stečaja organizatora izostanu usluge aranžmana, b) troškova koji nastanu zbog nelikvidnosti ili stečaja organizatora, za povratak putnika u mjesto polaska. (2) Jamčevina iz stava (l) ovog člana daje se u obliku police osiguranja, gotovinskog pologa, bankovne garancije i slično. Član 23. (Potvrda o osiguranju jamčevine) Organizator putovanja ili posrednik dužan je putniku, prilikom uplate iznosa aranžamana, izdati potvrdu o osiguranju jamčevine koja mu omogućuje neposredno ostvarenje prava na obeštećenje zbog nastalih troškova iz člana 22. ovog zakona u banci ili osiguravajućem društvu. 25. aprila 2017. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 8 - Strana 535 Član 24. (Ugovor o osiguranju) Putnička agencija koja organizira putovanja (aranžman) dužna je s osiguravateljem sklopiti ugovor o osiguranju od odgovornosti za štetu koju prouzrokuje putniku neispunjavanjem, djelimičnim ispunjavanjem ili neurednim ispunjavanjem obaveza koje se odnose na aranžman. Član 25. (Licenca) (l) Organizator putovanja iz člana 21. ovog zakona, nakon pribavljanja rješenja o odobrenju za rad iz člana 20. ovog zakona, za organiziranje turističkog putovanja dužan je od Ministarstva pribaviti licencu za organiziranje turističkog putovanja (u daljem tekstu: licenca). (2) U postupku izdavanja licence, Ministarstvo utvrđuje da li je organizator turističkog putovanja registrovan za obavljanje predmetne djelatnosti, odnosno da li su ispunjeni uslovi propisani zakonom. (3) Uz zahtjev za izdavanje licence, ovlašteno lice organizatora turističkog putovanja podnosi slijedeću dokumentaciju (original ili ovjerenu kopiju): a) rješenje o upisu u sudski registar, b) rješenje nadležnog organa kojim se odobrava obavljanje djelatnosti, c) potvrdu nadležnog suda da nad organizatorom putovanja nije otvoren postupak stečaja ili likvidacije, d) potvrdu nadležnog suda da organizatoru putovanja nije izrečena zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti i njegovom odgovornom licu, e) rješenje nadležnog poreznog ureda Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine o određivanju jedinstvenog identifikacionog broja ili uvjerenje Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine o određivanju PDV broja, f) odluku o osnivanju poslovne jedinice (kopija općeg akta), g) adrese poslovnih jedinica, h) akt o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta ili spisak zaposlenih koji direkno rade na organizaciji turističkog putovanja, i) dokaz o registraciji obveznika doprinosa obaveznog osiguranja od Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine, j) opće uslove putovanja, ovjerene od strukovnog udruženja/udruge turističkih agencija u Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu: UTA BiH), k) spisak ovjerenih paket aranžmana ili izleta realizovanih u prethodnoj godini, izuzev novoosnovanog organizatora putovanja, l) dokaz o posjedovanju jamstva definisanog federalnim zakonom, m) dokaz o članstvu u strukovnom udruženju UTABiH. Član 26. (Izdavanje Licence) (l) Ministarstvo izdaje licencu najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog i potpunog zahtjeva organizatora turističkog putovanja. (2) Licenca iz stava (l) ovog člana podliježe reviziji nakon isteka tri godine od dana dostavljanja. (3) Ministarstvo, po službenoj dužnosti, vodi računa o isteku roka iz stava (2) ovog člana. (4) Licenca je konačna i protiv nje nije dozvoljena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom. (5) Podnosilac zahtjeva za izdavanje licence snosi troškove postupka i troškovi se plaćaju prilikom podnošenja zahtjeva.Troškovi izdavanja licence uplaćuju se u korist Budžeta Unskosanskog kantona. (6) Na sva pitanja koja se odnose na izdavanje licence koja ovim zakonom nisu posebno uređena, primjenjuju se odgovarajuće odredbe zakona koji uređuje upravni postupak. (7) Ministarstvo vodi Registar izdatih licenci organizatorima turističkih putovanja. (8) Ministar pravilnikom propisuje oblik, sadržaj i način vođenja Registra izdatih licenci. Član 27. (Prestanak važenja Licence) (l) Licenca prestaje da važi: a) brisanjem iz Registra organizatora turističkog putovanja na osnovu zahtjeva nosioca licence, b) podjelom organizatora turističkog putovanja na dva ili više društava ili iz drugog razloga utvrđenog Zakonom o privrednim društvima, Broj 8 - Strana 536 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 25. aprila 2017. c) ako organizator turističkog putovanja prestane ispunjavati uslove iz člana 25. ovog zakona. (2) Rješenje o prestanku važenja licence donosi ministar. (3) Rješenje iz stava 2.ovog člana je konačno i protiv njega nije dozvoljena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadleženim sudom. Član 28. (Oduzimanje Licence) (l) Ministar donosi rješenje o oduzimanju licence organizatoru turističkog putovanja ako u postupku revizije ili inspekcijskog pregleda utvrdi: a) da je organizator putovanja prestao ispunjavati uslove propisane federalnim zakonom i članovima 24. i 25. ovog zakona, b) da su usljed neizvršenja ili djelimičnog izvršenja općih uslova putovanja ili programa putovanja greškom organizatora putovanja, u skladu sa uzansama, nastupile teže posljedice po korisnika turističke usluge (ugrožavanje zdravlja, nije obezbijeđen smještaj ili povratak u zemlju, putovanje je neopravdano trajalo duže od onog predviđenog programom putovanja i sl.), c) da ogranizator nudi ili prodaje programe putovanja bez ugovora o organizovanju putovanja ili ekskurzije, manjak ležajeva u ugostiteljskom objektu i sl.), d) da je organizator putovanja otkazao korisniku turističke usluge, a nije u zakonskom roku izvršio povrat uplaćenih sredstava, e) da je organizatoru u periodu važenja licence dva puta u roku od godinu dana izrečena novčana kazna za prekršaj ili neizvršavanje ugovorenih obaveza, f) da je licenca izdata organizatoru na osnovu neistinitih podataka. (2) U slučaju oduzimanja licence, organizator putovanja može da realizuje samo prethodno ugovorena putovanja. (3) Organizator kojem je oduzeta licenca može da obavlja djelatnost subagenta, ako ispunjava zakonom propisane uslove za tu djelatnost. (4) Organizator kojem je oduzeta licenca ne može podnijeti zahtjev za dobijanje licence prije isteka roka od godinu dana od dana dostavljanja rješenja o oduzimanju licence. (5) Rješenje iz stava (l) ovog člana je konačno i protiv njega nije dozvoljena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom. Član 29. (Grupna putovanja) (l) Ako putnička agencija organizuje grupna putovanja obavezna je, tokom cijelog putovanja, osigurati najmanje jednog turističkog pratioca, koji ispunjava uslove propisane ovim zakonom za svaku grupu do 7 5 putnika. (2) Ako putnička agencija ne raspolaže s turističkim pratiocem iz stava (l) ovog člana može osigurati stručnog radnika koji je osposobljen za rad u turističkoj djelatnosti. (3) Putnička agencija obavezna je navesti u programu putovanja da li je obilazak predviđen u pratnji pratioca putovanja ili turističkog vodiča. Član 30. (Program, prospekt ili katalog putovanja) (l) Putnička agencija je dužna za svaki aranžman, odnosno putovanje koje organizira, izdati program, prospekt ili katalog koji obavezno lično uručuje putniku prije zaključenja ugovora o organiziranom putovanju. (2) Sadržaj programa, prospekta ili kataloga propisan je federalnim zakonom. Član 31. (Poslovni prostor i poslovnica) (l) Putnička agencija koja neposredno pruža usluge putniku mora imati poslovni prostor u sjedištu firme koji ispunjava za to propisane uslove. (2) Putnička agencija može imati u svom sastavu poslovnice u kojima se obavlja registrirana djelatnost u skladu sa propisanim uslovima. (3) Uslovi koje mora ispunjavati poslovnica za pojedinu vrstu putničke agencije, propisani su federalnim propisom. Član 32. (Voditelj poslovnice) (l) Putnička agencija koja neposredno prodaje aranžmane i izletničke programe, mora u svakoj poslovnici imati najmanje jednog zaposlenog voditelja poslovnice. (2) Voditeljem poslovnice, u smislu ovog zakona, smatra se državljanin Bosne i Hercegovine koji ispunjava uslove za voditelja poslovnice propisane ovim zakonom. 25. aprila 2017. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 8 - Strana 537 (3) Voditelj poslovnice odgovoran je za rad poslovnice, u skladu sa zakonom. Član 33. (Uslovi za voditelja poslovnice) (l) Voditelj poslovnice mora ispunjavati sljedeće uslove: a) da je poslovno sposoban, b) da ima najmanje srednju stručnu spremu, c) da zna najmanje jedan svjetski jezik, d) da ima položen stručni ispit za voditelja poslovnice i dvije godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima u putničkoj agenciji ili drugim odgovarajućim poslovima u turizmu, e) da mu nije pravosnažnom presudom ili rješenjem o prekršaju izrečena zaštitna mjera zabrane obavljanja poslova voditelja poslovnice, dok ta mjera traje. (2) Strani državljanin može obavljati poslove voditelja poslovnice pod uslovom da ima radnu dozvolu i da ispunjava uslove iz st. (l) ovog člana. (3) Stručni ispit za voditelja poslovnice polaže se pred ispitnom komisijom na način propisan federalnim propisom. Član 34. (Prestanak pružanja usluga putničke agencije) Prestanak pružanja usluga putničke agencije propisan je federalnim zakonom. POGLAVLJE V. TURISTIČKI VODIČ, PRATILAC, ANIMATOR I ZASTUPNIK Član 35. (Turistički vodič) (l) Turistički vodič j e fizičko lice koj e turrstima pokazuje i stručno objašnjava prirodne ljepote i rijetkosti, kultumo-historijske spomenike, umjetnička djela, etnografske i druge znamenitosti, historijske događaje, ličnosti, legende vezane za te događaje i ličnosti, privredne i političke tokove i zbivanja, te ljepote pojedinih mjesta i područja. (2) Ne smatra se turističkim vodičem stručni radnik koji obavlja poslove vodiča na svom radnom mjestu kod pravnog ili fizičkog lica unutar poslovnog prostora u kojem radi (muzej, galerija, nacionalni park i slično), stručni radnik putničke agencije koji prati grupu turista iz mjesta u mjesto, vodič u planinama i jamama, u lovu i ribolovu, kao i voditelj i pratilac ekskurzije i izleta. (3) Turistički vodič vođenje grupe ili pojedinca predaje stručnom licu zaposlenom unutar institucija kulture (muzeji, galerije i sl.), unutar zaštićenih dijelova prirode ili u prostoru pravnog lica koje upravlja određenom atrakcijom. Član 36. (Odobrenje i uslovi za turističkog vodiča) (l) Za pružanje usluga turističkog vodiča, turistički vodič mora imati odobrenje koje na njegov zahtjev izdaje nadležni organ, na čijem području turistički vodič ima prebivalište. (2) Odobrenju iz stava (l) ovog člana izdaće se licu koje ispunjava slijedeće uslove: a) koje je državljanin Bosne i Hercegovine, b) koje ima potpunu poslovnu sposobnost, c) koje ima najmanje srednju stručnu spremu, d) da ima položen stručni ispit za turističkog vodiča, e) da zna najmanje jedan svjetski jezik na kojem će pružati usluge turističkog vodiča, f) da mu pravosnažnom presudom ili rješenjem o prekršaju nije izrečena zaštitna mjera zabrane obavljanja poslova turističkog vodiča, dok ta mjera traje, g) da udovoljava propisanim zdravstvenim uslovima. (3) Strani državljanin može pružati usluge turističkog vodiča, uz prioritetnu primjenu načela uzajamnosti, pod uslovom da ima radnu dozvolu i da ispunjava uslove iz stava (l) tač. b) do g) navedenog člana. (4) Sadržaj rješenja o odobrenju za pružanje usluga turističkog vodiča propisan je federalnim zakonom. (5) Pravosnažno rješenje o odobrenju za pružanje usluga turističkog vodiča upisuje se u Upisnik turističkih vodiča koji vodi nadležni organ. (6) Oblik, sadržaj i način vođenja Upisnika iz stava (5) ovog člana propisan je federalnim propisom. Broj 8 - Strana 538 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 25. aprila 2017. Član 37. (Prestanak odobrenja za turističkog vodiča) Prestanak odobrenja za pružanje usluga turističkog vodiča propisan je federalnim zakonom. Član 38. (Stručni ispit za turističkog vodiča) Postupak, način polaganja i program stručnog ispita za turističkog vodiča propisan je federalnim propisom. Član 39. (Obavljanje poslova turističkog vodiča) (l) Turistički vodič dužan je poslove vodiča obavljati savjesno i stručno u skladu sa odredbama ovog Zakona, poslovnim običajima u turizmu (uzanse), statutom i drugim aktima udruženja turističkih vodiča čiji je član. (2) Putnička agencija i drugi korisnici usluga turističkog vodiča ne mogu obavljanje usluga turističkog vodiča povjeriti licu koje ne ispunjava uslove propisane ovim Zakonom. Član 40. (Iskaznica turističkog vodiča) (l) Turistički vodič pri obavljanju poslova turističkog vodiča, mora imati iskaznicu turističkog vodiča, kojom se utvrđuje njegovo svojstvo. Iskaznicu turističkog vodiča, turistički vodič pri obavljanju poslova mora nositi na vidljivom mjestu. (2) Obrazac i izgled iskaznice turističkog vodiča, kao i način njenog izdavanja i upotrebe propisan je federalnim propisom. (3) Iskaznicu turističkog vodiča izdaje Ministarstvo, na zahtjev podnosioca na propisanom obrascu. (4) Troškove izrade iskaznice snosi turistički vodič. (5) Evidenciju o izdatim iskaznicama vodi Ministarstvo. Član 41. (Turistički pratilac) (l) Turistički pratilac je fizičko lice koje obavlja operativno-tehničke poslove u vođenju i praćenju turista, te daje turistima obavijesti o svrsi putovanja. (2) Turistički pratilac je lice koje ispunjava uslove iz člana 36. ovog Zakona, osim uslova iz stava 2. tačke d) tog člana. (3) Putnička agencija ne može obavljanje poslova turističkog pratioca povjeriti licu koje ne ispunjava uslove propisane ovim Zakonom. Član 42. (Turistički animator) (l) Turistički animator j e fizičko lice koj e planira i ostvaruje programe provođenja slobodnog vremena turista, a koji se odnose na sportsko-rekreativne, zabavne i kulturnodruštvene sadržaje. (2) Za turističkog animatora vrijede odredbe ovog zakona koje se odnose na turističkog pratioca. Član 43. (Turistički zastupnik) (l) Turistički zastupnik j e pravno ili fizičko lice koje zastupa domaćeg ili stranog organizatora putovanja ili posrednika, u odredištima putovanja. (2) Organizator putovanja, odnosno posrednik, dužan je pismeno obavijestiti davaoca usluga o turističkom zastupniku, njegovim ovlaštenjima i svim eventualnim promjenama. Član 44. (Ovlaštenja turističkog zastupnika) Ovlaštenja turističkog zastupnika su sljedeća: a) štiti interese i prava putnika i organizatora putovanja kod davaoca usluga, b) pruža obavještenja i upute putnicima kod izvršavanja programa putovanja i dodatnih usluga, c) naručuje dodatne usluge u ime organizatora putovanja, prema dobivenim ovlaštenjima, d) posreduje u pribavljanju dodatnih usluga za putnike (izleti, kulturne i sportske priredbe i sl.), e) obavlja i druge poslove potrebne za zaštitu interesa putnika i organizatora putovanja. 25. aprila 2017. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 8 - Strana 539 POGLAVLJE Vl. TURISTIČKE USLUGE U SEOSKOM DOMAĆINSTVU I DRUGIM OBLICIMA TURIZMA Član 45. (Turističke usluge u seoskom turizmu) (l) Seoski turizam, u smislu ovog zakona je boravak i smještaj turista u domaćinstvu, koje je organizirana kao turističko-seoska privreda (seosko domaćinstvo) radi odmora i rekreacije. (2) Turističke usluge u seoskom turizmu naročito su: iznajmljivanje konja za jahanje, zaprega, škola jahanja, lov i ribolov, organiziranje branja plodova i gljiva, berba voća i povrća, ubiranje ljetine, foto safari i slične aktivnosti u seoskom domaćinstvu. (3) Turističke usluge iz stava l. ovog člana može pružati vlasnik seoskog domaćinstva sa članovima svoje porodice ukoliko ispuni uslove propisane ovim zakonom i drugim propisima. (4) Ukoliko se u seoskom domaćinstvu pružaju usluge smještaja i ishrane, objekti moraju ispunjavati minimalno-tehničke uslove u skladu sa propisima koji reguliraju ugostiteljsku djelatnost. Član 46. (Rješenje o odobrenju za pružanje turističkih usluga u seoskom domaćinstvo) (l) Za pružanje turističkih usluga iz člana 45. ovog zakona član seoskog domaćinstva dužan je pribaviti rješenje o odobrenju za pružanje turističkih usluga u seoskom domaćinstvu od nadležnog organa prema mjestu pružanja usluga. (2) Rješenje iz stava (l) ovog člana izdat će se na zahtjev člana seoskog domaćinstva koji ispunjava sljedeće uslove: a) da je državljanin Bosne i Hercegovine, b) da je poslovno sposoban, c) da je vlasnik ili nosilac prava korištenja objekta, d) da ispunjava propisane zdravstvene uslove, e) da objekat u kojem će se pružati usluge ispunjava minimalne uslove propisane ovim zakonom i drugim propisama bez kojih se ne može izdati rješenje o ispunjavanju uslova za obavljanje djelatnosti, f) da mu nije pravosnažnom sudskom presudom ili rješenjem o prekršaju izrečena mjera sigurnosti ili zaštitna mjera zabrane pružanja usluga u domaćinstvu. (3) Nadležni organ dužan je riješiti o zahtjevu iz stava (2) ovog člana u roku od 15 dana od dana podnošenja potpunog zahtjeva sa potrebnom dokumentacijom. (4) Izuzetno od stava (l) ovog člana, član seoskog domaćinstva koji ima odobrenje za pružanje ugostiteljskih usluga u seoskom domaćinstvu, u skladu sa Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti može uz prethodnu obavijest nadležnom organu, pružati usluge iz člana 45. ovog zakona, uz ispunjavanje uslova propisanih ovim zakonom. (5) Protiv rješenja iz stava (l) ovog člana može se izjaviti žalba Ministarstvu u roku od 15 dana od dana dostavljanja rješenja. Član 47. (Sadržaj rješenja) (l) Rješenje iz člana 46. ovog zakona sadrži: a) ime i prezime, datum i mjesto rođenja, te adresu podnosioca zahtjeva, b) vrste turističkih usluga koje će se pružati, c) naznaku pruža li se usluga tokom cijele godine ili sezonski. (2) Rješenje iz stava (l) ovog člana nadležni organ dostavlja Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove, nadležnom poreznom uredu i Ministarstvu. (3) Za pružanje turističkih usluga članu seoskog domaćinstva mogu pomagati članovi njegovog domaćinstva. Član 48. (Prestanak važenja rješenja) (l) Rješenje o odobrenju iz člana 46. ovog zakona prestaje važiti: a) odjavom, danom navedenim u odjavi ili danom podnošenja odjave nadležnom organu u slučaju ako je u odjavi naveden datum unatrag, b) ako je inspekcijskim nadzorom utvrđeno da za pružanje turističkih usluga nisu ispunjeni uslovi propisani ovim zakonom, propisima donesenim na osnovu ovog zakona, a utvrđeni nedostaci nisu otklonjeni u ostavljenom roku, sa danom isteka tog roka, c) ako nadležni organ naknadno utvrdi da je izdano rješenje zasnovano na neistinitim podacima ili krivotvorenim dokumentima, d) ako se turističke usluge ne počnu pružati u roku od jedne godine dana od dana konačnosti rješenja. Broj 8 - Strana 540 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 25. aprila 2017. (2) Nadležni organ donosi rješenje o prestanku važenja rješenja iz stava (l) ovog člana i dostavlja ga nadležnoj inspekciji i nadležnom poreznom uredu. (3) Protiv rješenja iz stava (l) ovog člana može se izjaviti žalba Ministarstvu u roku od 15 dana od dana dostavljanja rješenja. Član 49. (Turističke usluge u drugim oblicima turizma) (l) Turističke usluge mogu se pružati i u lovno-ribolovnom, kongresnom, zdravstvenom, planinskom, avanturističkorn, vjerskom, kulturnom, omladinskom turizmu, na divljim vodama, na skijaškom terenu i drugim oblicima turizma. (2) Za obavljanje turističkih usluga iz stava (l) ovog člana pravna i fizička lica dužna su pribaviti rješenje za rad od nadležnog organa. (3) Uslugama na skijaškom terenu u smislu ovog zakona smatra se davanje na korištenje prostora, uređaja i opreme za rekreativno i sportsko skijanje, skijašku obuku i druge rekreativne i sportske aktivnosti na snijegu, te iznajmljivanje skijaške opreme, usluge korištenja ski i bebi liftova, žičara i sl. (4) Obaveze pravnog ili fizičkog lica koje upravlja skijaškim terenom propisane su federalnim zakonom, a uslovi pružanja usluga na skijaškom terenu propisani su Zakonom o javnim skijalištima. (5) Uslugama u omladinskom turizmu, u smislu ovog zakona smatra se organiziranje i provođenje boravka turista u hostelima ili drugim objektima koji su predviđeni za omladinu kao što su: studentski i omladinski domovi, kampovi, organiziranje kulturno-zabavnih, muzičkih, edukativnih i drugih programa i sadržaja koji su u vezi sa boravkom omladine. (6) Ministar će pravilnikom propisati minimalne uslove za pružanje usluga iz stava (l) ovog člana. Član 50. (Lovno-ribolovni turizam) (l) Pod turističkim uslugama u lovnoribolovnom turizmu podrazumijevaju se usluge prihvata i smještaja lovaca i ribolovaca u odgovarajuće objekte, organizovanje lova i ribolova i pružanje drugih usluga za potrebe lovno-ribolovnog turizma, kao što su usluge prijevoza do lovišta i po lovištu, obuku i iznajmljivanje lovačkih pasa, iznajmljivanje lovačkog oružja i sl. (2) Turističke usluge u lovno-ribolovnom turizmu mogu pružati lica registrovana za obavljanje te djelatnosti, u skladu sa propisima iz oblasti lova i ribolova. (3) Lica iz stava (2) dužna su turistima pružati usluge u skladu sa odredbama ovog zakona i propisima iz oblasti lova i ribolova. (4) Usluge smještaja u objektima lovnoribolovnog turizma pružaju se u skladu sa zakonom koji reguliše oblast ugostiteljstva. Član 51. (Turističke usluge u kongresnom turizmu) (l) Turističke usluge u kongresnom turizmu obuhvataju usluge organizovanja, promocije i/ ili održavanje kongresa, konferencija i sličnih događaja, sa ili bez usluge osoblja za provedbu i opremanje prostora u kojem se takvi događaji održavaju. (2) Usluge iz stava (l) ovog člana mogu pružati pravna lica iz člana 14. ovog zakona. (3) Na pružanje usluga kongresnog turizma iz stava (l) ovog člana koji se organizuje za svoje članove, korisnike i zaposlenike, u okviru svoje djelatnosti ili u skladu sa svojim općim aktima, ne primjenjuju se odredbe ovog zakona. Član 52. (Rješenje o odobrenju za pružanje usluga u kongresnom turizmu) (l) Za pružanje usluga u kongresnom turizmu iz člana 51. ovog zakona pravna lica dužna su pribaviti rješenje o ispunjavanju minimalnotehničkih uslova, odnosno rješenje o odobrenju za pružanje tih turističkih usluga od nadležnog organa prema mjestu svog sjedišta. (2) Rješenje iz stava (l) ovog člana dostavlja se Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove, nadležnom poreznom uredu i Ministarstvu. (3) Troškove postupka izdavanja rješenja snosi podnosilac zahtjeva. (4) Protiv rješenja iz stava (l) ovog člana može se izjaviti žalba Ministarstvu u roku od 15 dana od dana dostavljanja rješenja. 25. aprila 2017. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 8 - Strana 541 (5) Na prestanak važenja rješenja iz stava (l) ovog člana na odgovarajući način primjenjuju se odredbe člana 48. ovog zakona. Član 53. (Turističke usluge u zdravstvenom turizmu) (l) Pod turističkim uslugama u zdravstvenom turizmu smatraju se usluge medicinskog turizma, lječilišnog turizma i wellnessa. (2) Usluge medicinskog turizma obuhvataju usluge zdravstvene zaštite povezane sa putovanjem izvan mjesta boravka. (3) Usluge lječilišnog turizma obuhvataju usluge u kojima se stručno i kontrolisano koriste prirodni ljekoviti postupci (SPA i terme i sl.) u cilju poboljšanja i očuvanja zdravstvenih i psihofizičkih sposobnosti. (4) Wellness usluge (holistički i medicinski wellness) obuhvataju organizovano provođenje zdravstveno-preventivnih i kurativnih programa u svrhu prevencije bolesti, te unapređenja zdravlja. (5) Holistički wellness: beauty, psihofizička rekuperacija (fitnes, yoga, meditacija), masaža i sl. Holistička metoda obuhvata cjelovita liječenje čovjeka na metaboličkoj, fizičkoj, psihološkoj, sociološkoj i duhovnoj razini. U holističke pristupe spadaju: Tradicionalna kineska medicina Tibetanska medicina, Indijska medicina i sa njom najviše zastupljena Ayurveda. (6) Medicinski wellness: zdravstvenopreventivni i kurativni tretmani pod stručnim nadzorom multidisciplinarnog tima (ljekar, nutricionist, fizioterapeut, psiholog). Član 54. (Pružaoci usluga u zdravstvenom turizmu) (l) Usluge zdravstvenog turizma iz člana 53. ovog zakona mogu pružati specijalne bolnice, lječilišta i druge zdravstvene ustanove, pravna lica registrovana za obavljanje zdravstvene djelatnosti i zdravstveni radnici koji samostalno obavljaju privatnu praksu u skladu sa posebnim propisima kojima je regulisana zdravstvena zaštita, za korisnike svojih zdravstvenih usluga. (2) Izuzetno od stava (l) ovog člana, wellness usluge mogu pružati pravna i fizička lica iz člana 14. stav (l) ovog zakona. (3) Pružalac usluga u zdravstvenom turizmu pruža usluge u skladu sa odredbama ovog zakona, propisima donesenim na osnovu ovog zakona i u skladu sa odredbama posebnih propisa kojima je regulisana pojedina usluga zdravstvenog turizma iz člana 53. ovog zakona. (4) Pružalac usluga u zdravstvenom turizmu iz stava (l) ovog člana može pružati usluge organizovanja putovanja, bez osnivanja turističke agencije, samo za korisnike svojih usluga iz člana 53. ovog zakona. Član 55. (Rješenje o odobrenju za pružanje usluga u zdravstvenom turizmu) (l) Za pružanje usluga u zdravstvenom turizmu iz člana 53. ovog zakona pravna i fizička lica dužna su pribaviti rješenje o ispunjavanju minimalno-tehničkih uslova, odnosno rješenje o odobrenju za pružanje tih turističkih usluga od nadležnog organa prema mjestu svog sjedišta. (2) Rješenje iz stava (l) ovog člana dostavlja se Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove, nadležnom poreznom uredu i Ministarstvu. (3) Troškove postupka izdavanja rješenja snosi podnosilac zahtjeva. (4) Protiv rješenja iz stava (l) ovog člana može se izjaviti žalba Ministarstvu u roku od 15 dana od dana dostavljanja rješenja. (5) Na prestanak važenja rješenja iz stava (l) ovog člana na odgovarajući način primjenjuju se odredbe člana 48. ovog zakona. Član 56. (Turističke usluge u planinskom turizmu) (l) Pod turističkim uslugama u planinskom turizmu podrazumijevaju se usluge prihvata i smještaja planinara i turista u planinarske objekte, organizovanje planinarsko-pješačkih tura i pružanje planinarskih vodičkih usluga za potrebe planinskog turizma. (2) Turističke usluge u planinskom turizmu mogu pružati registrovane planinarske organizacije, u skladu sa propisima iz oblasti planinarstva. (3) Planinarski vodič je osoba koja se bavi planinarenjem duže vrijeme i koja je školovana na kursu u organizaciji verifikovanog planinarskog saveza ili planinarskog društva uz obavezno kontinuirano usavršavanje i obuku. (4) Na turističke usluge u planinskom turizmu iz stava (l) ovog člana koji se organizira za svoje članove, korisnike u okviru svoje djelatnosti ili u skladu sa svojim općim aktima, ne primjenjuje se odredbe ovog zakona. Broj 8 - Strana 542 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 25. aprila 2017. Član 57. (Turističke usluge u avanturističkom turizmu) (l) Turističke usluge u avanturističkom turizmu su usluge koje uključuju sportsko-rekreativne ili avanturističke aktivnosti (skijanje, jahanje, gorsko-planinsko vođenje, brdski biciklizam, padobransko jedrenje /paragliding/, zmajarenje, skakanje s užetom /bungee-jumping/, špiljarenje i sl.). (2) Usluge iz stave (l) ovog člana pružaju se pod uslovima propisanim federalnim zakonima, ovim zakonom, propisima donesenim na osnovu ovog zakona i drugim propisima koji uređuju pružanje istih. (3) Usluge iz stave (l) ovog člana mogu pružati lica (treneri, instruktori, učitelji, voditelji, vodiči i sl.) koja imaju odgovarajuće licence / dozvole nadležnih institucija ili udruženja, kojima se utvrđuje sposobnost i nivo vještine obavljanja aktivnosti. (4) Za aktivnosti koje se provode na nepristupačnim mjestima, kao i specifičnim destinacijama što se tiče prirodnih i klimatskih uvjeta (rijeke, planine i sl.) organizator i/ili lica koja ih izvode dužni su izvršiti procjenu rizika te donijeti planove i procedure otklanjanja opasnosti (elaborate spašavanja). (5) Lica iz stava (3) ovog člana moraju biti osposobljena za postupke i djelovanja u slučaju nesreće ili opasnosti prema posebnom programu koji provodi Kantonalni štab civilne zaštite. Član 58. (Način pružanja usluga u avanturističkom turizmu) (l) Pružalac turističkih usluga iz člana 57. ovog zakona obavezan je: a) imati odgovarajuću opremu za pružanje usluge, uz deklaraciju ovlaštenih proizvođača ili atestiranu, prema važećim standardima u ispravnom stanju, b) pribaviti koncesiju u skladu s propisima kojima se uređuju koncesije, ukoliko je ista potreba za pružanje usluge, c) upotrebljavati opremu prema uputama proizvođača, d) osigurati sredstva komunikacije, e) osigurati pribor za prvu pomoć ovisno o aktivnosti, f) osigurati ličnu opremu te korisnike usluga, g) u skladu sa procjenom opasnosti, osigurati prisustvo hitne medicinske pomoći i drugih službi za spašavanje, h) prije započinjanja pružanja usluga, istaknutom informacijom u pisanom obliku, te usmeno, upoznati korisnika usluge s vrstama rizika provođenja usluge, te načinom korištenja opreme, i) osigurati korisnike usluga od posljedica nesretnog slučaja, te upoznati korisnika usluge sa sadržajem ugovora o osiguranju (policom osiguranja). j) licima mlađim od 18 godina usluge iz člana 57. stav (l) ovog zakona mogu se pružati samo uz pismenu saglasnost roditelja odnosno staratelja, ukoliko roditelj, odnosno staratelj nije prisutan. (2) Pružalac usluga iz člana 57. stav (l) ovog zakona može odbiti pružanje usluga licu mlađem od 18 godina, bez obzira na saglasnost roditelja odnosno staratelja. Član 59. (Rješenje o odobrenju za pružanje usluga u avanturističkom turizmu) (l) Za pružanje usluga u avanturističkom turizmu pravno ili fizičko lice dužno je pribaviti rješenje o ispunjavanju minimalno-tehničkih uslova, odnosno rješenje o odobrenju za pružanje tih turističkih usluga izdato od strane nadležnog organa prema mjestu svog sjedišta. (2) Rješenje iz stava (l) ovog člana dostavlja se Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove, nadležnom poreznom uredu i Ministarstvu. (3) Troškove postupka izdavanja rješenja snosi podnosilac zahtjeva. (4) Protiv rješenja iz stava (l) ovog člana može se izjaviti žalba Ministarstvu u roku od 15 dana od dana dostavljanja rješenja. (5) Na prestanak važenja rješenja iz stava (l) ovog člana na odgovarajući način primjenjuju se odredbe člana 48. ovog zakona. Član 60. (Turističke usluge na divljim vodama) (l) Turističke usluge na divljim vodama su: rafting, kajak, kanu, kanjoning, speleo-ronjenje, hidrospid (hydrospeed) kao i ostale slične aktivnosti. (2) Pravna lica i obrtnici mogu pružati usluge iz stava (l) ovog člana pod uslovima propisanim 25. aprila 2017. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 8 - Strana 543 ovim zakonom i drugim propisama i u skladu sa zakonom koji reguliše oblast unutrašnje plovidbe. (3) Davalac uluga iz stava (2) ovog člana može obavljati djelatnost pod uslovom da od nadležnog organa pribavi rješenje u skladu sa članom 59. ovog zakona. (4) Usluge iz stava (l) ovog člana mogu pružati lica (treneri, instruktori, učitelji, voditelji, vodiči i sl.) koja imaju odgovarajuće licence / dozvole nadležnih institucija ili udruženja, kojima se utvrđuje sposobnost i nivo vještine obavljanja aktivnosti. (5) Za aktivnosti koje se provode na nepristupačnim mjestima, kao i specifičnim destinacijama što se tiče prirodnih i klimatskih uvjeta (rijeke, planine i sl.) organizator i/ili lica koja ih izvode dužni su izvršiti procjenu rizika te donijeti planove i procedure otklanjanja opasnosti (elaborate spašavanja). (6) Lica iz stava (4) ovog člana moraju biti osposobljena za postupke i djelovanja u slučaju nesreće ili opasnosti prema posebnom program koji provodi Kantonalni štab civilne zaštite. Član 61. (Turističke usluge u raftingu) (l) Turističke usluge u raftingu su: a) iznajmljivanje prostora uz uređene i djelomično ili potpuno zaštićene obale, b) iznajmljivanje plovnih objekata za odmor i rekreaciju, c) prihvat, čuvanje i održavanje plovila, d) usluge snabdijevanja raftera (vodom, namirnicama, rezervnim dijelovima, opremom i sl.) e) obuka za skipere i voditelje čamaca, f) uređenje i priprema plovila i čamaca, g) obezbjeđenje službe spašavanja i pružanja hitne medicinske pomoći, h) usluga skipera, i) druge usluge za potrebe turističkih usluga raftinga. (2) Usluge iz stava (l) ovog člana pružaju se pod uslovima propisanim federalnim zakonima, ovim zakonom, propisima donesenim na osnovu ovog zakona i drugim propisima koji uređuju pružanje istih. Član 62. (Način pružanja turističkih usluga na divljim vodama) (l) Pružalac turističkih usluga iz člana 60. ovog zakona obavezan je: a) imati odgovarajuću opremu za pružanje usluge, uz deklaraciju ovlaštenih proizvođača ili atestiranu, prema važećim standardima u ispravnom stanju, b) pribaviti koncesiju u skladu s propisima kojima se uređuju koncesije ukoliko je ista potreba za pružanje usluge, c) upotrebljavati opremu prema uputama proizvođača, d) osigurati sredstva komunikacije, e) osigurati pribor za prvu pomoć ovisno o aktivnosti, f) osigurati ličnu opremu za korisnike usluga, g) u skladu sa procjenom opasnosti, osigurati prisustvo hitne medicinske pomoći i drugih službi za spašavanje, h) prije započinjanja pružanja usluga, istaknutom informacijom u pisanom obliku, te usmeno, upoznati korisnika usluge s vrstama rizika provođenja usluge, te načinom korištenja opreme, i) osigurati korisnike usluga od posljedica nesretnog slučaja, te upoznati korisnika usluge sa sadržajem ugovora o osiguranju (policom osiguranja). (2) Licima mlađim od 18 godina usluge iz člana 60. stav (l) ovog zakona mogu se pružati samo uz pismenu saglasnost roditelja odnosno staratelja, ukoliko roditelj, odnosno staratelj nije prisutan. (3) Pružalac usluga iz člana 60. stav (l) ovog zakona može odbiti pružanje usluga licu mlađem od 18 godina, bez obzira na saglasnost roditelja odnosno staratelja. Član 63. (Rješenje o odobrenju za pružanje turističkih usluga na divljim vodama) (l) Za pružanje turističkih usluga na divljim vodama pravno ili fizičko lice dužno je pribaviti rješenje o ispunjavanju minimalno-tehničkih uslova, odnosno rješenje o odobrenju za pružanje tih turističkih usluga izdato od strane nadležnog organa prema mjestu svog sjedišta. Broj 8 - Strana 544 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 25. aprila 2017. (2) Rješenje iz stava (l) ovog člana dostavlja se Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove, nadležnom poreznom uredu i Ministarstvu. (3) Troškove postupka izdavanja rješenja snosi podnosilac zahtjeva. (4) Protiv rješenja iz stava (l) ovog člana može se izjaviti žalba Ministarstvu u roku od 15 dana od dana dostavljanja rješenja. (5) Na prestanak važenja rješenja iz stava (l) ovog člana na odgovarajući način primjenjuju se odredbe člana 48. ovog zakona. DIO DRUGI - PROMOCIJA I UNAPREĐENJE TURIZMA POGLAVLJE VII. TURISTIČKA ZAJEDNICA UNSKO-SANSKOG KANTONA, TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA/OPĆINE Član 64. (Ciljevi osnivanja Turističke zajednice Unsko-sanskog kantona) (l) Turistička zajednica Unsko-sanskog kantona (u daljem tekstu: Turistička zajednica) se osniva radi razvoja turizma, unapređenja turizma i promocije turizma na području Unsko-sanskog kantona u cjelini i privrednih interesa pravnih i fizičkih lica koja pružaju ugostiteljske i druge turističke usluge ili obavljaju drugu djelatnost neposredno povezanu s turizmom. (2) Ciljevi osnivanja Turističke zajednice su: a) unapređenje općih uslova boravka turista kroz formiranje cjelovite turističke ponude, podizanje kvaliteta turističkih i drugih komplementamih usluga, očuvanje i stvaranje prepoznatljivog i privlačnog turističkog ambijenta Kantona; b) razvijanje svijesti o važnosti turizma, kao i privrednim, društvenim i drugim efektima turizma, o potrebi i važnosti očuvanja i unapređenja svih elemenata turističkog proizvoda, a posebno zaštite životne sredine; c) podsticanj e razvoj a turističke infrastrukture pružanja informacija turistima; d) promocija turističkog proizvoda u Kantonu. (3) Turističku zajednicu osniva Unsko-sanski kanton (u daljem tekstu:osnivač). (4) Odluku o osnivanju Turističke zajednice, na prijedlog Vlade, donosi Skupština Unskosanskog kantona, a pripremne radnje za osnivanje Turističke zajednice obavlja Ministarstvo. Član 65. (Djelatnost i zadaci Turističke zajednice Unsko-sanskog kantona) (l) Djelatnost Turističke zajednice zasniva se na načelu ostvarivanja javnog interesa u oblasti turizma, čiji je osnovni cilj promocija turizma na području Kantona, bez ostvarivanja neposredne dobiti. (2) Izuzetno od stava (l) ovog člana, Turistička zajednica može da: a) organizira manifestacije i priredbe, b) objavljuje turističke komercijalne oglase u oglasnim medij ima, c) prodaje suvenire, ulaznice, turističke karte i brošure, osim sopstvenog promotivnog materijala, d) obavlja i druge poslove od javnog interesa koji su u funkciji razvoja turizma i koji nisu u suprotnosti sa ovim zakonom i drugim propisnna. (3) Osnovni zadaci Turističke zajednice su sljedeći: a) objedinjava turističku ponudu Kantona; b) preduzima mjere i aktivnosti na kreiranju turističkog proizvoda i turističkog imidža Kantona, kao i radnje na formiranju marke turističkog proizvoda destinacije Kantona; c) radi na promociji, plasmanu i podršci realizacije turističkog proizvoda, kao i pojedinih njegovih dijelova, vrijednosti usluga, koji čine integralni turistički proizvod; d) vrši promociju plansko-projektne dokumentacije iz oblasti turizma i njima komplementamih djelatnosti; e) radi na kontinuiranom inoviranju turističkog proizvoda i aktiviranju novih turističkih prostora; f) organizira jedinstveni turistički informacijski sistem, sistem prijave i odjave turista i statističku obradu u skladu sa evropskim standardima; g) sarađuje u aktivnostima i poslovima vezanim za standardizaciju, kategorizaciju i klasifikaciju turističkog proizvoda, usluga i objekata; h) radi na istraživanju turističkog tržišta u cilju pozicioniranja turističkog proizvoda na turističkom tržištu; 25. aprila 2017. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 8 - Strana 545 i) prati stanje na blagovremenog odluka; j) preduzima mjere i aktivnosti za razvoj 1 promociju turizma u turistički nerazvijenim dijelovima Kantona; k) obavlja informativne poslove u vezi sa turističkom ponudom i promoviše turističku ponudu Kantona u zemlji i inozemstvu; l) sarađuje sa turističkim zajednicama u Bosni i Hercegovini, u zemljama u okruženju, Evropi i svijetu; m) sarađuje sa putničkim agencijama i JP Nacionalni park "Una" d.o.o. Bihać vezano za turističke posjete i obilaske zaštićenih područja; turističkom tržištu u cilju donošenja odgovarajućih n) podstiče, unapređuje, promoviše i štiti izvorne vrijednosti i stvara uslove za njihovo korištenje u granicama održivog razvoja turizma Kantona; o) koordinira na poslovima razvoja turizma na lokalnom, entitetskom i državnom nivou; p) radi na razvoju gostoprimstva, očuvanju prirodnih i kulturnih vrijednosti i unapređenju ekološke zaštite prostora na kojem djeluje Turistička zajednica; r) radi na pripremi i implementaciji događaja od važnosti za Kanton; s) obavlja i druge poslove propisane ovim zakonom ili drugim propisom. (4) Turistička zajednica sudjeluje i provodi programe i akcije drugih oblika organiziranja koji su od zajedničkog interesa za sve subjekte u turizmu u cilju podizanja nivoa kvaliteta turističe ponude Kantona. (5) Sačinjava financijski izvještaj sa podacima o izvršavanju programa rada po pojedinačno utvrđenim zadacima, utrošenim financij skim sredstvima za njihovu realizaciju, s posebnim podacima o stečenim prihodima, načinu i svrsi trošenja sredstava javnih prihoda, te ostvarenje ukupnih prihoda i financijskom rezultatu poslovanja. (6) Turistička zajednica Unsko-sanskog kantona obavlja i druge aktivnosti kojima se obezbjeđuje uspješno provođenje promocije turizma, kao i ostale aktivnosti od javnog interesa u oblasti turizma po nalozima i uputama Ministarstva privrede. (7) Prilikom izrade Plana promocije turizma Unsko-sanskog kantona Turistička zajednica Unsko-sanskog kantona prije njegovog upućivanja Ministarstvu obavezna je da obavi javnu raspravu sa općinskim/gradskim turističkim zajednicama. Član 66. (Pravni status) (l) Turistička zajednica Unsko-sanskog kantona ima svojstvo pravnog lica i upisuje se sudski registar. (2) Prijavu za upis u sudski registar kao i sve upisane promjene dužno je podnijeti u roku od 15 dana lice ovlašteno osnivačkim aktom. (3) Rad turističke zajednice je javan, što se ostvaruje na način propisan statutom turističke zajednice. (4) U pogledu prava, obaveza i odgovornosti zaposlenih u turističkoj zajednici primjenjuju se propisi koji regulišu oblast radnih odnosa. (5) U pogledu ostalih pitanja u radu turističke zajednice koja nisu regulisana ovim zakonom primjenjuju se odgovarajuće odredbe zakona koji reguliše sistem javih službi. Član 67. (Finansiranje Turističke zajednice Unsko-sanskog kantona) (l) Prihodi Turističke zajednice su: a) prihodi iz budžeta osnivača, b) prihodi ostvareni preraspodjelom boravišne takse, c) prihodi od obavljanja privrednih djelatnosti iz člana 13. stav (2) ovog Zakona. d) prihodi po osnovu učešća u posebnim domaćim i međunarodnim programima suradnje, e) donacije f) kreditna zadužanja uz prethodnu saglasnost osnivača, g) prihodi iz drugih izvora. (2) Pored izvora prihoda navedenih u stavu (l) ovog člana, poslovanje ili pojedine aktivnosti turističke zajednice mogu se financirati i dodatnim sredstvima koja osiguravaju druge zainteresirane orgaruzacije. Član 68. (Statut Turističke zajednice Unsko-sanskog kantona) (l) Prava i obaveze Turističke zajednice utvrđuju se ovim zakonom i statutom Turističke zajednice. Broj 8 - Strana 546 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 25. aprila 2017. (2) Statut Turističke zajednice Unsko-sanskog kantona sadrži odredbe kojima se bliže uređuje: a) naziv i sjedište, b) djelatnosti i zadaci, c) unutrašnja organizacija, d) nadležnost organa upravljanja i drugih organa, e) način odlučivanja i glasanja, f) zastupanje i predstavljanje, g) prava,obaveze i odgovornosti zaposlenih, h) način organizovanja posla, i) imovina, način sticanja imovine i raspolaganju imovinom, j) način ostvarivanja javnosti rada, k) način i postupak donošenja statuta i drugih općih akata, l) druga pitanja od značaja za poslovanje Turističke zajednice. (3) Statut i odluku o izmjenama i dopunama statuta usvaja Nadzorni odbor uz prethodnu saglasnost Vlade. (4) Ako Turistička zajednica ne donese statut, odnosno odluku o izmjenama i dopunama statuta u roku od mjesec dana od dana prijema saglasnosti iz stava (3) ovog člana, smatrat će se da saglasnost nije ni data. (5) Statut Turističke zajednice i njegove izmjene i dopune objavljuju se u "Službenom glasniku Unsko-sanskog kantona". Član 69. (Organi Turističke zajednice) (l) Organi Turističke zajednice Unsko-sanskog kantona su: Nadzorni odbor i direktor. (2) Članove Nadzornog odbora imenuje i razrješava Vlada Unsko-sanskog kantona na prijedlog Ministarstva privrede. (3) Direktora Turističke zajednice Unskosanskog kantona imenuje i razrješava Vlada Unsko-sanskog kantona na prijedlog Nadzornog odbora. (4) Organi Turističke zajednice Unsko-sanskog kantona imenuju se na period od četiri godine, a članovi mogu biti ponovno birani, odnosno imenovani najviše na još jedan mandat. (5) U slučaju prestanka mandata člana organa prije isteka vremena na koje je biran, novi član se bira na vrijeme do isteka mandata na koji je izabran prethodnik. (6) Pri imenovanju članova Nadzornog odbora iz stava (l) ovog člana vodiće se računa o ravnopravnoj zastupljenosti oba spola. Član 70. (Nadzorni odbor) (l) Nadzorni odbor Turističke zajednice Unsko-sanskog kantona ima tri člana. (2) U Nadzorni odbor obavezno se imenuje jedan predstavnik Ministarstva, a ostali članovi imenuju se iz reda naučnih i stručnih lica iz oblasti turizma. Članovi Nadzornog odbora imenuju se javnim konkursom u skladu sa Zakonom o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima u Federaciji BiH. (3) Nadzorni odbor iz redova svojih članova bira predsjednika. (4) Nadzorni odbor: a) donosi statut TZUSK, b) donosi poslovnik o svome radu, c) donosi godišnji program rada sa financijskim planom, d) usvaja godišnji izvještaj o poslovanju i završni račun, e) donosi pravilnik o radu, f) odlučuje o korištenju sredstava u skladu sa zakonom i statutom, g) provodi proceduru izbora direktora javnim konkursom u skladu sa sa Zakonom o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima u Federaciji BiH. h) obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom i statutom. (5) Akti iz stava (4) tač.a),c),d), ovog člana donose se uz saglasnost Vlade Unsko-sanskog kantona. (6) Članovi Nadzornog odbora, pored općih uvjeta propisanih zakonom, trebaju ispunjavati i posebne uvjete: a) VSS-VII stepen stručne spreme ili drugi ili treći ciklus Bolonjskog sistema obrazovanja, b) najmanje 5 godina radnog iskustva nakon stijecanja VSS, Član 71. (Direktor Turističke zajednice Unsko-sanskog kantona) (l) Direktora Turističke zajednice Unskosanskog kantona imenuje Vlada Unsko-sanskog kantona na prijedlog Nadzornog odbora . 25. aprila 2017. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 8 - Strana 547 (2) Direktor se imenuje na period od četiri godine, javnim konkursom u skladu sa Zakonom o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima u Federaciji BiH i može biti ponovo imenovan najviše na još jedan mandat. (3) Direktor predstavlja i zastupa Turističku zajednicu, organizira i rukovodi radom i poslovanjem Turističke zajednice Unskosanskog kantona, donosi Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji poslova i radnih zadataka, predlaže akte koje donosi Nadzorni odbor, izvršava odluke Nadzornog odbora i preduzima mjere za njihovo provođenje, stara se o zakonitosti rada, odgovara za korištenje i raspolaganje imovinom i vrši druge poslove utvrđene zakonom i statutom. (4) Direktor Turističke zajednice Unskosanskog kantona mora da posjeduje: a) VSS-VII stepen stručne spreme ili drugi ili treći ciklus Bolonjskog sistema obrazovanja ekonomski ili fakultet turizma (smjerovi: upravljanje (menadžment), marketing ili turistički); b) najmanje sedam godina radnog iskustva, od čega najmanje pet godina na rukovodećim poslovima nakon sticanja VSS; c) aktivno znanje jednog stranog jezika (engleski, njemački, turski, arapski i dr.); d) zapažen profesionalni i naučni doprinos razvoju turističke djelatnosti se posebno vrednuje (objavljeni stručni i naučni radovi). Član 72. (Nadzor nad radom Turističke zajednice Unsko-sanskog kantona) (l) Nadzor nad radom organa upravljanja i rukovođenja Turističke zajednice Unskosanskog kantona obavlja Ministarstvo privrede i Kantonalna uprava za inspekcijske poslove. (2) Ministarstvo nadzire zakonitost rada, zakonitost akata i stepen izvršenja programa rada Turističke zajednice Unska-sanskog kantona. (3) U vršenju nadzora Ministarstvo Je ovlašteno da: a) zahtjeva izvještaje i podatke o radu, b) utvrdi stanje izvršavanja poslova, upozori na uočene nepravilnosti i odredi mjere i rokove za njihovo otklanjanje, c) izdaje instrukcije, d) naloži preuzimanje poslova koje smatra potrebnim, e) pokrene postupak za utvrđivanje odgovornosti, f) obavijesti nadležnu inspekciju u skladu sa posebnim zakonom, g) predloži Vladi da preduzme mjere za koje je ovlaštena. (4) U slučaju da organi upravljanja i rukovođenja Turističke zajednice Unskosanskog kantona postupe suprotno odredbama ovog zakona, Ministarstvo će uputiti prijedlog Vladi za pokretanje postupka utvrđivanja njihove odgovornosti. (5) U vršenju nadzora iz stava (l) ovog člana Ministarstvo je obavezno da Vladi pripremi godišnju informaciju o realizovanim projektima Turističke zajednice Unska-sanskog kantona koji su finasirani iz sredstava javnih prihoda. Član 73. (Ciljevi osnivanja Turističke zajednice općine/grada) (l) Turistička zajednica općine/grada (u daljem tekstu:Turistička zajednica) se osniva radi razvoja turizma, unapređenja turizma i promocije turizma na području jedinica lokalne samouprave i privrednih interesa pravnih i fizičkih lica koja pružaju ugostiteljske i druge turističke usluge ili obavljaju drugu djelatnost neposredno povezanu s turizmom. (2) Ciljevi osnivanja Turističke zajednice su: a) unapređenje općih uslova boravka turista kroz formiranje cjelovite turističke ponude, podizanje kvaliteta turističkih i drugih komplementarnih usluga, očuvanje i stvaranje prepoznatljivog i privlačnog turističkog ambijenta jedinica lokalne samouprave, b) razvijanje svijesti o važnosti turizma, kao i privrednim, društvenim i drugim efektima turizma, o potrebi i važnosti očuvanja i unapređenja svih elemenata turističkog proizvoda, a posebno zaštite životne sredine; c) podsticanj e razvoj a turističke infrastrukture i pružanja informacija turistima; d) promocija turističkog proizvoda jedinica lokalne samouprave. (3) Turističku zajednicu općine/grada osniva općinsko/gradsko vijeće (u daljem tekstu:osnivač). (4) Odluku o osnivanju Turističke zajednice, na prijedlog načelnika/gradonačelnika, donosi općinsko/gradsko vijeće, a pripremne radnje za Broj 8 - Strana 548 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 25. aprila 2017. osnivanje Turističke zajednice obavlja Stručna služba općine/grada. Član 74. (Djelatnost i zadaci Turističke zajednice općine/grada) (l) Djelatnost Turističke zajednice zasniva se na načelu ostvarivanja javnog interesa u oblasti turizma, čiji je osnovni cilj promocija turizma na području jedinice lokalne samouprave, bez ostvarivanja neposredne dobiti. (2) Izuzetno od stava (l) ovog člana, Turistička zajednica može da: a) organizira manifestacije i priredbe, b) objavljuje turističke komercijalne oglase u oglasnim medijima, c) prodaj e suvenire, ulaznice, turističke karte i brošure, osim sopstvenog promotivnog materijala, d) obavlja i druge poslove od javnog interesa koji su u funkciji razvoja turizma i koji nisu u suprotnosti sa ovim zakonom i drugim propisima. (3) Osnovni zadaci Turističke zajednice su sljedeći: a) objedinjava turističku ponudu općine/grada; b) preduzima mjere i aktivnosti na kreiranju turističkog proizvoda i turističkog imidža općine/grada, kao i radnje na formiranju marke turističkog proizvoda destinacije općine/grada, c) radi na promociji, plasmanu i podršci realizacije turističkog proizvoda, kao i pojedinih njegovih dijelova, vrijednosti usluga, koji čine integralni turistički proizvod; d) vrši promociju plansko-projektne dokumentacije iz oblasti turizma i njima komplementarnih djelatnosti; e) radi na kontinuiranom inoviranju turističkog proizvoda i aktiviranju novih turističkih prostora; f) organizira jedinstveni turistički informacijski sistem, sistem prijave i odjave turista i statističku obradu u skladu sa evropskim standardima; g) sarađuje u aktivnostima i poslovima vezanim za standardizaciju, kategorizaciju i klasifikaciju turističkog proizvoda, usluga i objekata; h) radi na istraživanju turističkog tržišta u cilju pozicioniranja turističkog proizvoda na turističkom tržištu; i) prati stanje na blagovremenog odluka; j) preduzima mjere i aktivnosti za razvoj 1 promociju turizma u svim djelovima općine/ grada; turističkom tržištu u cilju donošenja odgovarajućih k) obavlja informativne poslove u vezi sa turističkom ponudom i promoviše turističku ponudu općine/grada u zemlji i inozemstvu; l) sarađuje sa turističkim zajednicama u Bosni i Hercegovini, u zemljama u okruženju, Evropi i svijetu; m) sarađuje sa putničkim agencijama i JP Nacionalni park "Una" d.o.o. Bihać vezano za turističke posjete i obilaske zaštićenih područja; n) podstiče, unapređuje, promoviše i štiti izvorne vrijednosti i stvara uslove za njihovo korištenje u granicama održivog razvoja turizma općine/ grada, o) koordinira na poslovima razvoja turizma na kantonalnom, entitetskom i državnom nivou; p) radi na razvoju gostoprimstva, očuvanju prirodnih i kulturnih vrijednosti i unapređenju ekološke zaštite prostora na kojem djeluje Turistička zajednica; r) radi na pripremi i implementaciji događaja (event) od važnosti za općinu/grad; s) obavlja i druge poslove propisane ovim zakonom ili drugim propisom. (4) Turistička zajednica sudjeluje i provodi programe i akcije drugih oblika organiziranja koji su od zajedničkog interesa za sve subjekte u turizmu u cilju podizanja nivoa kvaliteta turističke ponude općine/grada. (5) Sačinjava financijski izvještaj sa podacima o izvršavanju programa rada po pojedinačno utvrđenim zadacima, utrošenim financij skim sredstvima za njihovu realizaciju, s posebnim podacima o stečenim prihodima, načinu i svrsi trošenja sredstava javnih prihoda, te ostvarenje ukupnih prihoda i financijskom rezultatu poslovanja. (6) Turistička zajednica općine/grada obavlja i druge aktivnosti kojima se obezbjeđuje uspješno provođenje promocije turizma, kao i ostale aktivnosti od javnog interesa u oblasti turizma po nalozima i uputama načelnika/gradonačelnika. (7) Prilikom izrade Plana promocije turizma Unsko-sanskog kantona Turistička zajednica 25. aprila 2017. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 8 - Strana 549 općine/grada obavezno učestvuje u javnoj b) djelatnosti i zadaci, raspravi. Član 75. (Pravni status) (l) Turistička zajednica ima svojstvo pravnog lica i upisuje se sudski registar. a) Prijavu za upis u sudski registar kao i sve upisane promjene dužno je podnijeti u roku od 15 dana lice ovlašteno osnivačkim aktom. b) Rad turističke zajednice je javan, što se ostvaruje na način propisan statutom turističke zajednice. c) U pogledu prava, obaveza i odgovornosti zaposlenih u turističkoj zajednici primjenjuju se propisi koji regulišu oblast radnih odnosa. d) U pogledu ostalih pitanja u radu turističke zajednice koja nisu regulisana ovim zakonom primjenjuju se odgovarajuće odredbe zakona koji reguliše sistem javih službi. Član 76. (Finansiranje Turističke zajednice općine/grada) (l) Prihodi Turističke zajednice su: a) prihodi iz budžeta osnivača, b) prihodi ostvareni preraspodjelom boravišne takse, c) prihodi od obavljanja privrednih djelatnosti iz člana 13. stav (2) ovog Zakona. d) prihodi po osnovu učešća u posebnim domaćim i međunarodnim programima suradnje, e) donacije f) kreditna zadužanja uz prethodnu saglasnost osnivača, g) prihodi iz drugih izvora. (2) Pored izvora prihoda navedenih u stavu (l) ovog člana, poslovanje ili pojedine aktivnosti turističke zajednice mogu se financirati i dodatnim sredstvima koja osiguravaju druge zainteresirane orgamzacije, Član 77. (Statut Turističke zajednice općine/grada) (l) Prava i obaveze Turističke zajednice općine/grada utvrđuju se ovim zakonom i statutom Turističke zajednice. (2) Statut Turističke zajednice općine/grada sadrži odredbe kojima se bliže uređuje: a) naziv i sjedište, c) unutrašnja organizacija, d) nadležnost organa upravljanja i drugih organa, e) način odlučivanja i glasanja, f) zastupanje i predstavljanje, g) prava,obaveze i odgovornosti zaposlenih, h) način organizovanja posla, i) imovina, način sticanja imovine i raspolaganju imovmom, j) način ostvarivanja javnosti rada, k) način i postupak donošenja statuta i drugih općih akata, l) druga pitanja od značaja za poslovanje Turističke zajednice. (3) Statut i odluku o izmjenama i dopunama statuta usvaja Nadzorni odbor uz prethodnu saglasnost općinskog načelnika/gradonačelnika. (4) Ako Turistička zajednica ne donese statut, odnosno odluku o izmjenama i dopunama statuta u roku od mjesec dana od dana prijema saglasnosti iz stava (3) ovog člana, smatrat će se da saglasnost nije ni data. (5) Statut Turističke zajednice 1 njegove izmjene i dopune objavljuju se u Službenim glasilima općine/grada. Član 78. (Organi Turističke zajednice općine/grada) (l) Organi Turističke zajednice su: Nadzorni odbor i direktor. (2) Članove Nadzornog odbora imenuje i razrješava općinski načelnik/gradonačelnik na prijedlog općinske/gradske službe nadležne za oblast turizma. (3) Direktora Turističke zajednice općine/ grada imenuje i razrješava općinski načelnik/ gradonačelnik na prijedlog Nadzornog odbora. (4) Organi Turističke zajednice općine/grada imenuju se na period od četiri godine, a članovi mogu biti ponovno birani, odnosno imenovani najviše na još jedan mandat. (5) U slučaju prestanka mandata člana organa prije isteka vremena na koje je biran, novi član se bira na vrijeme do isteka mandata na koji je izabran prethodnik. (6) Pri imenovanju članova Nadzornog odbora iz stava (l) ovog člana vodiće se računa o ravnopravnoj zastupljenosti oba spala. Broj 8 - Strana 550 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 25. aprila 2017. Član 79. (Nadzorni odbor) (l) Nadzorni odbor Turističke zajednice općine/grada ima tri člana. (2) U Nadzorni odbor obavezno se imenuje jedan predstavnik općine/grada, a ostali članovi imenuju se iz reda naučnih i stručnih lica iz oblasti turizma. Članovi Nadzornog odbora imenuju se javnim konkursom u skladu sa Zakonom o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima u Federaciji BiH. (3) Nadzorni odbor iz redova svojih članova bira predsjednika. (4) Nadzorni odbor: a) donosi statut Turističke zajednice općine/grada, b) donosi poslovnik o svome radu, c) donosi godišnji program rada sa financijskim planom, d) usvaja godišnji izvještaj o poslovanju i završni račun, e) donosi pravilnik o radu, f) odlučuje o korištenju sredstava u skladu sa zakonom i statutom, g) provodi proceduru izbora direktora javnim konkursom u skladu sa sa Zakonom o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima u Federaciji BiH, h) obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom i statutom. (5) Akti iz stava (4) tač.a),c),d), ovog člana donose se uz saglasnost općinskog načelnika/ gradonačelnika. (6) Članovi Nadzornog odbora, pored općih uvjeta propisanih zakonom, trebaju ispunjavati i posebne uvjete: a) VSS-VII stepen stručne spreme ili drugi ili treći ciklus Bolonjskog sistema obrazovanja, b) najmanje 5 godina radnog iskustva nakon sticanja VSS. Član 80. (Direktor Turističke zajednice općine/grada) (l) Direktora Turističke zajednice općine/ grada imenuje općinski načelnik/gradonačelnik na prijedlog Nadzornog odbora. (2) Direktor se imenuje na period od četiri godine, javnim konkursom u skladu sa Zakonom o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima u Federaciji BiH i može biti ponovo imenovan najviše na još jedan mandat. (3) Direktor predstavlja i zastupa Turističku zajednicu, organizira i rukovodi radom i poslovanjem Turističke zajednice grada/općine, donosi Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji poslova i radnih zadataka, predlaže akte koje donosi Nadzorni odbor, izvršava odluke Nadzornog odbora i preduzima mjere za njihovo provođenje, stara se o zakonitosti rada, odgovara za korištenje i raspolaganje imovinom i vrši druge poslove utvrđene zakonom i statutom. (4) Direktor Turističke zajednice općine/grada mora da posjeduje: a) VSS-VII stepen stručne spreme ili drugi ili treći ciklus Bolonjskog sistema obrazovanja, ekonomski ili fakultet turizma (smjerovi: upravljanje(menadžment), marketing ili turistički); b) najmanje sedam godina radnog iskustva, od čega najmanje pet godina na rukovodećim poslovima nakon sticanja VSS; c) aktivno znanje jednog stranog jezika (engleski, njemački, turski, arapski i dr.); d) zapažen profesionalni i naučni doprinos razvoju turističke djelatnosti se posebno vrednuje (objavljeni stručni i naučni radovi); Član 81. (Nadzor nad radom Turističke zajednice općine/grada) (l) Nadzor nad radom organa upravljanja i rukovođenja Turističke zajednice općine/grada obavlja općinski načelnik/gradonačelnik putem službe nadležne za oblast turizma općine/grada i Kantonalna uprava za inspekcijske poslove. (2) Općinski načelnik/gradonačelnik nadzire zakonitost rada, zakonitost akata i stepen izvršenja programa rada Turističke zajednice općine/grada. (3) U vršenju nadzora općinski načelnik/ gradonačelnik je ovlašten da: a) zahtjeva izvještaje i podatke o radu, b) utvrdi stanje izvršavanja poslova, upozori na uočene nepravilnosti i odredi mjere i rokove za njihovo otklanjanje, c) izdaje instrukcije, d) naloži preuzimanje poslova koje smatra potrebnim, e) pokrene postupak za utvrđivanje odgovornosti, 25. aprila 2017. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 8 - Strana 551 f) obavijesti nadležnu inspekciju u skladu sa posebnim zakonom, g) preduzme mjere za koje je ovlašten. (4) U slučaju da organi upravljanja i rukovođenja Turističke zajednice općine/grada postupe suprotno odredbama ovog zakona, općinski načelnik/gradonačelnik će pokrenuti postupak utvrđivanja njihove odgovornosti. (5) U vršenju nadzora iz stava (l) ovog člana općinski načelnik/gradonačelnik je obavezan da općinskom/gradskom vijeću pripremi godišnju informaciju o realizovanim projektima Turističke zajednice općine/grada koji su finansirani iz sredstava javnih prihoda. Član 82. (Kategorizacija turističkih mjesta) (l) Osnov za razvrstavanje u kategorije turističkih mjesta po ovom zakonu čine općine, grad, shodno svom značaju za turizam. (2) Osnovni kriterij za kategorizaciju turističkih mjesta su: a) trogodišnji prosjek ostvarenog broja turističkih noćenja u turističkom mjestu (broj noćenja); b) broj noćenja iz tačke a) ovog stava po stanovniku turističkog mjesta (koeficijent intenziteta turističkog prometa); c) ukupna vrijednost prometa u turističkoj i ugostiteljskoj djelatnosti po stanovniku mjesta (koeficijent specifičnog turističkog prometa). (3) Shodno kriterijima iz stava (2) ovog člana turistička mjesta se razvrstavaju u kategorije A, B, C i D. (4) Bliže kriterije, način vrednovanja kriterija za kategorizaciju turističkih mjesta i način određivanja kategorije turističkih mjesta na području Kantona propisuje ministar. Član 83. (Boravišna taksa) (l) Boravišna taksa je novčani iznos koji plaća lice koje izvan svog prebivališta koristi usluge smještaja u smještajnom objektu u kojem se obavlja turistička ili ugostiteljska djelatnost (u daljem tekstu: smještajni objekat). Lice koje koristi usluge noćenja u smještajnom objektu u kojem se obavlja ugostitelj ska djelatnost plaća boravišnu taksu po svakom ostvarenom noćenju, ako ovim zakonom nije drugačije određeno, po dolasku u smještajni objekat. (2) Smještajnim objektom, u smislu stava (l) ovog člana, smatra se: hotel, motel, pansion, turistički apartman, odmaralište, kamp, planinarski dom, soba za iznajmljivanje i svi drugi objekti u kojima se pružaju usluge smještaja. (3) Lica iz stava (l) ovog člana boravišnu taksu plaćaju pravnom ili fizičkom licu s kojim su ugovorile pružanje usluga smještaja. Izuzetno od stava (l) ovog člana lica koja pružaju ugostiteljske usluge smještaja u domaćinstvu (lica u domaćinstvu) plaćaju godišnji paušalni iznos boravišne takse za svaki krevet i smještajnu jedinicu koji se koristi za pružanje usluga smještaja u skladu sa propisima o pružanju usluga smještaja. Na dodatne (pomoćne) krevete ne plaća se godišnji paušalni iznos boravišne takse. (4) Dnevnu boravišnu taksu plaća organizator grupnog putovanja-agencija, po svakom grupnom dolasku turista u turističko mjesto bez noćenja. (5) Boravišnu taksu i dnevnu boravišnu taksu pod jednakim uslovima plaćaju domaći i strani državljani. Član 84. (Oslobađanja od obaveza plaćanja boravišne takse) (l) Boravišnu taksu ne plaćaju: a) djeca do 12 godina starosti; b) lica sa teškim čulnim i tjelesnim smetnjama (slijepi, gluhi, distrofičari i dr.); c) lica upućena na banjska i klimatska liječenja, odnosno specijalizovanu rehabilitaciju od nadležne ljekarske komisije; d) lica koja obavljaju sezonske poslove sa prijavljenim boravkom u turističkom mjestu; e) lica koja neprekidno borave u objektu za smještaj duže od 30 dana; f) učesnici školskih ekskurzija, odnosno učenici i studenti čiji boravak organizuju škole i fakulteti u okviru redovnih programa, održavanja sportskih i kulturnih manifestacija; g) strani državljani koji su po međunarodnim konvencijama i sporazumima oslobođeni plaćanja taksi; h) strani državljani koji organizirano, preko zvaničnih humanitarnih organizacija, dolaze radi pružanja humanitarne pomoći. (2) Lica iz stava (l) ovog člana ne plaćaju boravišnu taksu ako podnesu dokaz o ispunjavanju Broj 8 - Strana 552 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 25. aprila 2017. uslova utvrđenih u ovom stavu (članska karta, potvrda škole, ljekara, ljekarski uput i dr.). (3) Boravišnu taksu umanjenu za 50% plaćaju lica od 13 do 18 godina starosti. (4) Dnevnu boravišnu taksu ne plaćaju: a) djeca do 12 godina starosti; b) lica sa teškim čulnim i tjelesnim smetnjama (slijepi, gluhi, distrofičari i dr.); c) učesnici školskih ekskurzija, odnosno učenici i studenti čiji boravak organizuju škole i fakulteti u okviru redovnih programa, održavanja sportskih i kulturnih manifestacija; d) strani državljani koji su po međunarodnim konvencijama i sporazumima oslobođeni plaćanja taksi; e) strani državljani koji organizovano, preko zvaničnih humanitarnih organizacija, dolaze radi pružanja humanitarne pomoći. Član 85. (Visina i način naplate boravišne takse) (l) Visinu boravišne takse, na prijedlog Ministarstva, utvrđuje Vlada, najkasnije do kraja oktobra tekuće godine za narednu godinu. (2) Naplatu boravišne takse vrši pravno i fizičko lice koje pruža usluge smještaja (u daljem tekstu:davalac usluga). (3) Davalac usluga naplaćuje boravišnu taksu istovremeno sa naplatom usluge smještaja. (4) Ako davalac usluga ne naplati boravišnu taksu, dužan je da na svoj teret uplati iznos nenaplaćene boravišne takse. (5) Dnevna boravišna taksa iz člana 83. stav (4) ovog zakona iznosi 50% boravišne takse. Član 86. (Evidencija boravišne takse) (l) Davalac usluga je dužan da u računu za usluge smještaja posebno iskaže iznos boravišne takse, a u slučajevima iz člana 83. st.(1) i (4) ovog zakona da navede osnov oslobađanja od plaćanja boravišne takse, odnosno osnov za plaćanje umanjene takse. (2) Davalac usluga vodi evidenciju o uplaćenoj boravišnoj taksi u knjizi, odnosno drugoj odgovarajućoj evidenciji i vodi evidenciju o oslobađanju od obaveze plaćanja boravišne takse i umanjenoj boravišnoj taksi. (3) Davalac usluga dužan je nadležnoj kantonalnoj inspekciji i Turističkoj zajednici Unska-sanskog kantona do 15-og u mjesecu za prethodni mjesec dostaviti izvještaj o broju korisnika usluga smještaja i iznosu naplaćene boravišne takse, na obrascu koji propisuje ministar. Član 87. (Prijava i odjava turista) (l) Davalac usluga koji pruža usluge smještaja u smještajnim objektima iz člana 83.st.(1) i (2) ovog zakona dužan je u roku od 24 sata po dolasku prijaviti i po odlasku odjaviti Turističkoj zajednici Unska-sanskog kantona sva lica kojima se pruža usluga noćenja u smještajnom objektu. (2) Oblik i sadržaj obrasca prijave boravka građana koji se koriste uslugama noćenja u smještajnim objektima, te sadržaj i način vođenja evidencije o boravku građana u smještajnim objektima propisat će ministar. Član 88. (Način korištenja i raspoređivanja sredstava boravišne takse) (l) Sredstva od naplaćene boravišne takse i dnevne boravišne takse davalac usluga odnosno naplatilac dnevne boravišne takse, dužan je uplatiti na račun Turističke zajednice Unskasanskog kantona, prvog radnog dana naredne sedmice za proteklu sedmicu, do donošenja federalnog propisa. (2) Turistička zajednica Unska-sanskog kantona dužna je 80 % naplaćenih sredstava od boravišne takse vratiti na račun općinske/gradske turističke zajednice ili općine/grada sa područja kojeg je boravišna taksa i naplaćena u roku od 7 dana od dana uplate od strane davaoca usluge. POGLAVLJE VIII. NADZOR Član 89. (Nadzor) (l) Upravni nadzor nad provođenjem ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona obavlja općinski načelnik/gradonačelnik i Ministarstvo, svako u okviru svoje nadležnosti. (2) Inspekcijski nadzor u provođenju ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona, te pojedinačnih akata, uslova i načina rada nadziranih pravnih i fizičkih lica, provodi Kantonalna uprava za inspekcijske poslove putem nadležne tržišno-turističke inspekcije i drugih inspekcija u okviru svoje nadležnosti, u skladu sa 25. aprila 2017. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 8 - Strana 553 posebnim propisima donesenim od strane Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i Vlade Kantona. (3) Pravna i fizička lica čije su prostorije i prostori, uređaji i oprema, odnosno predmeti rada i poslovanja podvrgnuti inspekcijskom nadzoru, obavezni su omogućiti inspektoru nesmetano obavljanje inspekcijskog nadzora. (4) Inspekcijski nadzor treba biti obavljen tako da ne ometa redovno obavljanje rada poslovanja. Član 90. (Ovlaštenje inspektora) U provođenju inspekcijskog nadzora nadležni inspektor je ovlašten pregledati: poslovne i druge prostorije u kojima se obavlja turistička djelatnost, opremu, vozila kojima se obavlja turistička djelatnost, poslovne knjige, ugovore, isprave i evidencije i drugu poslovnu dokumentaciju koja mu omogućava uvid u poslovanje pravnih i fizičkih lica koje pružaju turističke usluge, te obaviti i druge radnje u svrhu inspekcijskog nadzora. Član 91. (Zabrana rada) (l) Kantonalni turističko-ugostiteljski inspektor će donijeti rješenje kojim će zabraniti pružanje turističke usluge ako utvrdi da: a) pravno ili fizičko lice obavlja turističku djelatnost, a da nije upisano u sudski registar, odnosno ne posjeduje rješenje, odnosno odobrenje nadležnog organa; b) pravno ili fizičko lice obavlja turističku djelatnost, a nije pribavilo rješenje da objekat, odnosno poslovni prostor u kojem pruža usluge, udovoljava uslovima propisanim ovim zakonom, ili propisima donesenim na osnovu ovog zakona; c) pravno lice ne posjeduje licencu. (2) Žalba na rješenje iz stava (l) ovog člana ne odlaže izvršenje rješenja. (3) Ukoliko inspektor, nakon što je rješenje o zabrani rada postalo izvršno, utvrdi da subjekt nadzora, i pored zabrane, obavlja turističku djelatnost, donijet će zaključak o dozvoli izvršenja prinudnim putem. (4) Troškovi prinudnog izvršenja kao i troškovi štete nastali prinudnim izvršenjem padaju na teret izvršenika-stranke. Član 92. (Mjere za otklanjanje nedostataka) (l) Ako su poslovni prostor, uređaji i oprema namijenjeni za obavljanje turističke djelatnosti prestali ispunjavati propisane uslove, po izdatom odobrenju inspektor će, bez odlaganja a najkasnije u roku od osam dana, narediti otklanjanje utvrđenih nedostataka s utvrđenim činjenicama odlučnim za donošenje rješenja, kojim će odrediti rok ne kraći od 30 dana pravnom ili fizičkom licu da prilagodi pružanje usluga u skladu sa zakonom. (2) Za sve ostale utvrđene nedostatke i nepravilnosti u poslovanju turističkih subjekata, utvrđene na osnovu ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona, inspektor će postupiti kao u stavu (l) ovog člana. (3) Ako nedostaci i nepravilnosti iz stava (l) i (2) ovog člana ne budu otklonjeni u određenom roku, inspektor će zabraniti pružanje turističkih usluga. (4) Žalba na rješenje iz stava (1), (2) i (3) ovog člana ne odlaže izvršenje rješenja. Član 93. (Nepridržavanje cijena) Ako inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi da je kupcu usluge naplaćena ili zaračunata viša cijena od utvrđene, naredit će prodavcu usluge da vrati više naplaćeni iznos oštećenom kupcu usluge i bez odlaganja izdati prekršajni nalog, odnosno podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. Član 94. (Saradnja sa drugim organima) Ako inspektor prilikom obavljanja inspekcijskog nadzora utvrdi nepravilnosti ili nepridržavanje propisa za čiji nadzor nije nadležan, obavijestit će nadležni organ, bez odlaganja, a najkasnije u roku od osam dana. DIO TREĆI - KAZNENE, PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE POGLAVLJE IX. KAZNENE ODREDBE Član 95. (l) Novčanom kaznom u iznosu od 1.500,00 KM do 15.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice ako: Broj 8 - Strana 554 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 25. aprila 2017. a) pruža usluge putničke agencije, a nije putnička agencija (član 19.stav (l)); b) se u prometu nezakonito koristi izrazom "putnička agencija" (član 19. stav (2)); c) pruža usluge protivno članu 17. ovog zakona; d) ne ispunjava propisane uslove za pojedinu vrstu putničke agencije ili ne pruža usluge na propisan način, ili ako pruža usluge one vrste putničke agencije za koju ne ispunjava propisane uslove (član 19.stav (2)); e) započne sa pružanjem usluga putničke agencije prije nego što je pribavilo rješenje nadležnog organa da je udovoljeno uslovima propisanim zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona (član 19. stav (2)); f) organizira turističko putovanje prije nego što je pribavilo licencu (član 24.); g) neposredno pruža usluge putniku, a nema poslovnicu ili poslovnica ne udovoljava propisanim uslovima (član 30.); h) ne osigura korištenje uplaćenog aranžmana ili naknadu štete zbog nastalih troškova ili ne osigura garanciju za svaki aranžman kod banke ili osiguravajućeg društva (član 21.); i) putniku prilikom uplate iznosa za aranžman ne izda potvrdu o osiguranju jamčevine, koja mu omogućava neposredno ostvarenje prava na naknadu štete zbog nastalih troškova (član 22.). (2) Za prekršaje iz stava (l) ovog člana kaznit će se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 200,00 KM do 2.000,00 KM. (3) Za prekršaje iz stava (l) ovog člana kaznit će se i voditelj poslovnice novčanom kaznom od 150,00 KM do 1.500,00 KM. Član 96. (l) Novčanom kaznom od 500,00 KM do 5.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice ako: a) organizira grupna putovanja, a da tokom cijelog putovanja ne osigura najmanje jednog turističkog pratioca koji ispunjava propisane uslove, za svaku grupu do 75 putnika, ili ako ne osigura stručnog radnika koji je osposobljen za rad u turističkoj djelatnosti, ukoliko ne raspolaže turističkim pratiocem koji ispunjava propisane uslove, ili ako za grupne posjete turističkim mjestima za koja je u programu predviđeno razgledavanje turističkog mjesta ne angažuje turističkog vodiča koji je ovlašten za pružanje usluga turističkog vodiča u tom turističkom mjestu (član 28.), b) za svaki aranžman, odnosno putovanje koje organizira ne izda program, prospekt ili katalog sa uslovima predviđenim ovim zakonom, ili ne uruči iste putniku prije zaključenja ugovora o aranžmanu (član 29.), c) pisano ne obavijesti davaoca usluga o turističkom zastupniku, njegovim ovlaštenjima i svim nastalim promjenama (član 42. stav (2)); d) pruža usluge u kongresnom turizmu bez pribavljenog rješenja o ispunjavanju minimalno-tehničkih uslova, odnosno rješenja o odobrenju za pružanje tih turističkih usluga od nadležnog organa (član 52. stav (l)); e) pruža usluge u zdravstvenom turizmu bez pribavljenog rješenja o ispunjavanju minimalno-tehničkih uslova, odnosno rješenja o odobrenju za pružanje tih turističkih usluga od nadležnog organa (član 55. stav (l)); f) pruža usluge u avanturističkom turizmu bez pribavljenog rješenja o ispunjavanju minimalno-tehničkih uslova, odnosno rješenja o odobrenju za pružanje tih turističkih usluga od nadležnog organa (član 59. stav (l)); g) za aktivnosti koje se provode na nepristupačnim mjestima, kao i specifičnim destinacijama što se tiče prirodnih i klimatskih uvjeta (rijeke, planine i sl.), organizator i/ili lica koja ih izvode ne izvrše procjenu rizika i nemaju donesen elaborat spašavanja (član 57. stav (4)); h) pruža usluge u avanturističkom turizmu, a ne ispunjava propisane obaveze (član 58. stav (l)); i) pruža usluge u avanturističkom turizmu licima mlađim od 18 godina bez pismene saglasnosti roditelja odnosno staratelja, ukoliko roditelj, odnosno staratelj nije prisutan (član 58. stav(2)); j) pruža usluge na divljim vodama bez pribavljenog rješenja o ispunjavanju minimalno-tehničkih uslova, odnosno rješenja o odobrenju za pružanje tih turističkih usluga od nadležnog organa (član 59. stav (l)); k) za aktivnosti koje se provode na nepristupačnim mjestima, kao i specifičnim destinacijama što se tiče prirodnih i klimatskih uvjeta (rijeke, planine i sl.), organizator i/ili lica koja ih izvode ne izvrše procjenu rizika i nemaju donesen elaborat spašavanja (član 62.stav (5)); 25. aprila 2017. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 8 - Strana 555 l) pruža usluge na divljim vodama, a ne ispunjava propisane obaveze (član 62.stav (l)); m) pruža usluge na divljim vodama licima mlađim od 18 godina bez pismene saglasnosti roditelja odnosno staratelja, ukoliko roditelj, odnosno staratelj nije prisutan (član 62.stav(2)); (2) Za prekršaje iz stava (l) ovog člana kaznit će se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 100,00 KM do 1.000,00 KM. (3) Za prekršaje iz stava (l) ovog člana kaznit će se i voditelj poslovnice novčanom kaznom od 70,00 KM do 700,00 KM. (4) Za prekršaje iz stave (l) ovog člana kazniti će se i fizičko lice novčanom kaznom od l 00,00 KM do 1.000,00 KM. Član 97. Novčanom kaznom u iznosu od 100,00 KM do 1.000,00 KM kaznit će se za prekršaj fizičko lice ako: a) bez odobrenja nadležnog organa obavlja poslove turističkog vodiča (čl. 35); b) pri obavljanju poslova turističkog vodiča nema iskaznicu turističkog vodiča ili koje iskaznicu ne nosi na vidljivom mjestu (čl. 39); c) pruža usluge turističkog pratioca, a ne ispunjava propisane uslove (čl. 40); d) pruža usluge turističkog animatora, a ne ispunjava propisane uslove (član 41. ); e) pruža usluge u seoskom turizmu, a ne ispunjava uslove propisane ovim zakonom i drugim propisima (član 46., 47., i 48.); f) pruža usluge u zdravstvenom turizmu iz člana 53. ovog zakona bez pribavljenog rješenja o ispunjavanju minimalno-tehničkih uslova, odnosno rješenja o odobrenju za pružanje tih turističkih usluga od nadležnog organa (član 55. stav (l)); g) pruža usluge iz člana 57. stav (l) i člana 60. stav (l) ovog zakona (treneri, instruktori, učitelji, voditelji, vodiči isl., bez odgovarajuće licence/dozvole nadležnih institucija ili udruženja, kojim se utvrđuje sposobnost i nivo vještine obavljanja aktivnosti (član 57. stav (3) i člana 60. stav (4)). Član 98. Novčanom kaznom za nepostupanje po rješenju inspektora kaznit će se: a) pravno lice novčanom kaznom od 500,00 KM do 1.500,00 KM; b) Odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 200,00 KM do 500,00 KM; c) Fizičko lice novčanom kaznom od 300,00 KM do 500,00 KM. Član 99. Za prekršaje utvrđene u či. 95., 96, i 97. ovog zakona , ako se ponove u roku od jedne godine od pravosnažnosti rješenja o prekršaju, uz novčanu kaznu sud može izreći i zaštitnu mjeru pravnom i fizičkom licu zabrane obavljanja turističke djelatnosti u trajanju od šest mjeseci. Član 100. (l) Novčanom kaznom u iznosu od 2000,00 KM do 5.000,00 KM kaznit će se za prekršaj Turistička zajednica ako: a) započne obavljati djelatnost prije nego što je upisana u sudski registar (čl.66. stav (l)); b) ne prijavi promjenu upisanih podataka (čl.66. stav (2)); c) donese statut i /ili izmjene i dopune statuta bez prethodne saglasnosti (čl.68. stav. (3)); d) ne objavi statut ili njegove izmjene i dopune (čl.68. stav (5)); e) ne ostvaruje zakonom utvrđene zadatke (član 61). f) ne donese godišnji program rada i finansijski plan na propisan način (čl. 70. stav (4) tačka c); g) ne donese godišnji izvještaj o radu i finansijski izvještaj na propisan način. (čl. 70. stav (4) tačka d); h) ne omogući Ministarstvu provedbu nadzora ili mu ne dostavi ili ne pripremi tačne i potpune izvještaje, podatke i druge materijale i obavijesti (čl. 72. stav (3)); i) ne otkloni nepravilnosti i nezakonitosti utvrđene nadzorom (čl. 88.stav (3); (2) Za prekršaje iz stava (l) ovog člana kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 2.500,00 KM i odgovorno lice u Turističkoj zajednici. Član. 101. (l) Novčanom kaznom od 3.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice koje pruža usluge smještaja, ako: a) ne naplati boravišnu taksu istovremeno sa naplatom usluge (čl. 85. stav (3)); Broj 8 - Strana 556 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 25. aprila 2017. b) u računu posebno ne iskaže iznos boravišne takse ili ne navede osnov oslobađanja od njenog plaćanja (či. 86. stav (l)); c) ne vodi ili netačno vodi evidenciju korisnika usluga smještaja (čl. 86. stav (2)); d) u propisanom roku ne podnese nadležnom organu izvještaj o broju korisnika usluge smještaja i iznosu naplaćene boravišne takse (član 86. stav (3)); e) ne vrši prijavu i odjavu turista na propisan način (čl. 87 stav (l)); f) sredstva od naplaćene boravišne takse ne uplati u propisanom roku (čl. 88. stav ( l)); (2) Za prekršaj iz stava (l) ovog člana kaznit će se odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 500,00 KM do 2.500,00 KM. (3) Za prekršaj iz stava (l) ovog člana kaznit će se fizičko lice koje pruža usluge smještaja novčanom kaznom od 2.000,00 KM do 5.000,00 KM. POGLAVLJE X. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 102. Do donošenja odluke Vlade Unska-sanskog kantona o visini boravišne takse, visina boravišne takse na području Unska-sanskog kantona obračunava se, naplaćuje i uplaćuje u iznosu od 2,00 KM. Član 103. Podzakonske akte i obrasce iz ovog zakona donijet će ministar u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član. 104. Danom upisa u sudski registar Turističke zajednice Unska-sanskog kantona prestaje sa radom Turistička zajednica Unska-sanskog kantona za čije osnivanje je Vlada Unska-sanskog Kantona dala saglasnost za pokretanje inicijative za osnivanje Turističke zajednice Unska-sanskog kantona broj: 03-017-142/97 od 12.03.1997. godine i briše se iz Upisnika koji se vodi kod Federalnog ministarstva okoliša i turizma. Član. 105. (l) Danom početka rada Turističke zajednice Unska-sanskog kantona, preuzeće se zaposlenici, arhiva i dokumentacija, sredstva rada kao i prava i obaveze Turističke zajednice koja prestaje sa radom. (2) Nezavisna revizorska kuća će prethodno izvršiti reviziju finansijskog poslovanja i utvrditi finansijsko stanje Turističke zajednice koja prestaje sa radom. Član 106. Postupci koji su pokrenuti prije stupanja na snagu ovog Zakona dovršit će se u skladu s propisima koji su važili do dana stupanja na snagu ovog zakona. Član. 107. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku Unskasanskog kantona. Broj: 01-02-1-491/17 l O. aprila 2017. godine Bihać Predsjedavajući Skupštine Unsko-sanskog kantona Nijaz Rušić, prof. •••••••••••••••••••• 264. Na osnovu člana 11. b) odjeljak A poglavlje V, a u vezi sa članom 2. e) poglavlja IV Ustava Unska-sanskog kantona - Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Unska-sanskog kantona" br. 1/04 i 11/04), na prijedlog Vlade Unska-sanskog kantona, Skupština Unska-sanskog kantona na 29. redovnoj sjednici održanoj dana 10.04.2017. godine, donosi: ZAKON o izmjenama i dopunama Zakona o pravobranilaštvu Član l. "(l) U Zakonu o pravobranilaštvu ("Službeni glasnik Unska-sanskog kantona" broj: 20/04) u članu l. stav (l) iza zareza dodaje se riječ "grada". (2) U cijelom tekstu Poglavlja I. (Opće odredbe), Poggavlja II. (Djelokrug pravobranilaštva) i Poglavlja III. Odjeljak 2. (Organizacija općinskog pravobranilaštva) i Poglavlja V. (Sredstva za rad pravobranilaštva) riječ "općina" zamjenjuje se riječima "grad/ općina", riječ "općinskog" zamjenjuje se riječima "gradskog/općinskog", riječi "općinski načelnik"
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o koncesijama USK Unsko-sanski kanton Službeni glasnik USK 09/17 05.03.2017 SG USK 18/19, SG USK 19/13, SG USK 07/09, SG USK 10/03 koncesije,usk ZAKON o izmjenama i dopunama Zakona o koncesijama Član 1. U Zakonu o koncesijama („Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj: 10/03, 07/09 i 19/13) u članu 27. iza stava (2) dodaje se stav (3) koji glasi: „Pravna lica koja nemaju zaključen ugovor o koncesiji a stekla su prava korištenja prirodnih bogatstava i pružanja javih usluga po materijalnim propisima, te koja u vlasništvu posjeduju izgrađene objekte i koriste prirodna bogatstva ili dobra u općoj upotrebi, stiču pravo i obavezu da podnesu zahtjev za dodjelu koncesije i zaključe ugovor samoinicijativnom ponudom“ Dosadašnji članovi 3., 4., 5., 6. i 7. postaju stavovi (4), (5), (6), (7) i (8). Član 2. Iza člana 35. dodaje se član 35 a. koji glasi: „(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 KM do 10.000,00 KM kazniti će se pravno lice koje ne podnese zahtjev shodno odredbama stava (3) člana 27. ovog Zakona. (2) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1000,00 KM kazniti će se odgovorno lice u pravnom licu za ne poduzimanje radnji iz stava (1) ovog člana.“ Član 3. Iza člana 38. Dodaje se član 38 a. koji glasi: „Započete procedure dodjele koncesija okončati će se po odredbama ovog Zakona.“ Član 4. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Unskosanskog kantona“
Zakon o administrativnim taksama i tarifi kantonalnih administrativnih taksa USK Unsko-sanski kanton Službeni glasnik USK 17/16 01.11.2016 administrativne takse,takse,usk,zakon,tarife 1. novembra 2016. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 17 - Strana 1021 Član 48. Za podneske, radnje i isprave po kojima je taksena obveza nastala do dana stupanja na snagu ovog Zakona, taksa se plaća po Zakonu o sudskim taksama («Sl. list R BiH” broj 17/93). Član 49. Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje da važi Zakon o sudskim taksama (“Sl. list R BiH” broj 17/93, 6/94 i 13/94) u dijelu koji se odnosi na taksu u postupku pred sudovima Kantona. Član 50. Sudske takse zastarjele na dan stupanja na snagu ovog Zakona, neće se prinudno naplaćivati. Član 51. Prečišćeni tekst sadrži slijedeće propise Zakon o sudskim taksama („Službeni list Unsko-sanskog kantona“ broj: 3/97), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudskim taksama („Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj: 6/98), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudskim taksama ( „Službeni glasnik Unskosanskog kantona“ broj: 4/03), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudskim taksama („Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj:8/05), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudskim taksama ( „Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj: 22/07), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudskim taksama ( „Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj:23/11) i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudskim taksama ( „Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj:13/15) Član 52. Prečišćen takst Zakona o sudskim taksama objavit će se u „Službenom glasniku Unskosanskog kantona“ i stupa na snagu osmog dana od dana objave. Član 53. Stupanjem na snagu ovog Zakona prestaju da važe svi Zakoni o sudskim taksama navedeni u članu 51.ovog zakona. Broj: 01-02-1-428/16 29. augusta 2016. godine B i h a ć Predsjedavajući Zakonodavno-pravne komisije Dr. sci. Albin Muslić 885. Na osnovu člana 160. Poslovnika o radu Skupštine Unsko-sanskog kantona, Zakonodavnopravna komisija, na 31. sjednici održanoj dana 29.08.2016. godine, utvrdila je prečišćen tekst Zakona o administrativnim taksama i tarifi kantonalnih administrativnih taksa („Službeni list Unsko-sanskog kantona“ broj: 3/97 i „Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj: 9/98, 8/99, 7/01, 4/03, 20/04, 4/09, 19/11, 29/12, 13/15), u kojim su naznačeni dani stupanja na snagu navedenog Zakona i njegovih izmjena i dopuna: ZAKON o administrativnim taksama i tarifi kantonalnih administrativnih taksa - prečišćeni tekst - I. OPĆE ODREDBE Član 1. Administrativne takse plaćaju se za spise i radnje u upravnim stvarima, kao i za druge predmete i radnje kod organa uprave i drugih pravnih lica kojima je povjereno da rješavaju u upravnim stvarima o određenim pravima i obavezama samostalno ili na koja su prenesena javna ovlaštenja. Član 2. (1) Spisi i radnje za koje se plaća taksa, kao i visina takse utvrđuju se taksenom tarifom. (2) Tarifa kantonalnih administrativnih taksa propisuje se ovim Zakonom, a tarifa općinskih administrativnih taksa propisuje se odlukom općinskog vijeća. Član 3. (1) Takseni obveznik je lice po čijem je zahtjevu pokrenut postupak ili se vrše radnje predviđene taksenom tarifom. (2) Ako za istu taksu postoje dva ili više obveznika njihova obveza je solidarna. Član 4. (1) Ako taksenom tarifom nije drukčije propisano, taksena obveza nastaje: Broj 17 - Strana 1022 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 1. novembra 2016. a) Za podneske – u trenutku kada se predaje, a podneske dane na zapisnik kada se zapisnik sastavlja, b) Za rješenja i druge isprave – u trenutku podnošenja zahtjeva za njihovo izdavanje, c) Za upravne radnje – u trenutku podnošenja zahtjeva za izvršenje tih radnji. Član 5. Taksa se plaća u trenutku nastanka obveze, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Član 6. Ako je taksenom tarifom propisano da se taksa plaća prema vrijednosti predmeta, kao osnovica za obračunavanje takse uzima se vrijednost označena u podnesku ili ispravi ili vrijedost utvrđena procjenom organa koji vodi postupak. Član 7. (1) Kada se isprava za koju se plaća taksa po zahtjevu stranke izdaje u dva ili više primjeraka, za drugi i svaki daljnji primjerak plaća se taksa kao i prepis i ovjera prepisa. (2) Taksa iz stava (1) ovog člana ne može biti veća od takse za prvi primjerak. Član 8. U rješenju ili drugoj ispravi za koju je taksa plaćena, mora se označiti da je taksa plaćena, u kojem iznosu i po kojem tarifnom broju. Član 9. (1) Netaksirani ili nedovoljno taksirani podnesci i drugi spisi ne smiju biti primljeni neposredno od stranke. (2) Ako taksirani ili nedovoljno taksirani podnesak stigne poštom, organ nadležan za odlučivanje po zahtjevu pozvat će taksenog obveznika opomenom da u roku od 8 dana od dana prijema opomene plati redovnu taksu i taksu za opomenu. (3) Nadležni organ pokrenut će postupak i po netaksiranom ili nedovoljno taksiranom podnesku iz stava (2) ovog člana, ali rješenje ili drugi akt ne može biti dostavljeno stranci prije nego što plati taksu po opomeni. Član 10. Odredba člana 9. stav (2) ovog Zakona ne primjenjuje se na podneske i druge spise koji netaksirani i nedovoljno taksirani stignu poštom iz inozemstva. Član 11. (1) Spisi i radnje u postupcima koji se vode po službenoj dužnosti ne podliježu taksi. (2) Žalbe koje se izjavljuju na odluke donesene u upravnom postupku pokrenutom po službenoj dužnosti ne podliježu taksi. Član 12. Od plaćanja takse oslobođeni su: a) Bosna i Hercegovina, Federacija, federalne jedinice i jedinice lokalne samouprave i njihovi organi, b) radnici u postupku za ostvarivanje prava po osnovi iz radnog odnosa, c) humanitarne organizacije, d) građani slabog imovnog stanja, e) strani državljani i strane države ako je to predviđeno međunarodnim ugovorom ili pod uslovima reciprociteta, f) svi priznati ratni vojni invalidi, g) članovi porodica šehida, poginulih boraca i civilnih žrtava rata, h) ratni vojni zarobljenik – logoraš, i) nosioci ratnih priznanja i odlikovanja, j) nezaposleni demobilisani borci, k) civilna žrtva rata, l) korisnici najniže penzije, u skladu sa odredbama Zakona o penzijskom – invalidskom osiguranju, na osnovu dokaza o zadnjoj isplaćenoj penziji, m) notari kada u ostavinskom postupku postupaju kao povjerioci suda. Član 13. (1) Građanima slabog imovnog stanja, u smislu člana 12. tačka 4. ovog Zakona, smatra se lice koje se prema propisama Federacije, kantona i jedinice lokalne samouprave na čijoj teritoriji ima prebivalište, smatra licem slabog imovnog stanja. (2) Članom uže porodice, u smislu člana 12. tačka 7. ovog Zakona smatraju se maloljetna djeca i djeca do 27 godina, koja se nalaze na redovnom školovanju, nezaposleni bračni drug i roditelji šehida, poginulog borca ili civilne žrtve rata. 1. novembra 2016. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 17 - Strana 1023 Član 14. Kada je postupak pokrenut na zahtjev više lica, od kojih su neka oslobođena od plaćanja takse, taksu u tom postupku plaća samo građanin koji nije oslobođen plaćanja takse. Član 15. Oslobođeni su od takse slijedeći spisi i radnje: a) u postupku za povraćaj nepravilno naplaćenih dadžbina; b) u postupku za upis u knjigu državljana; c) prijave i upisi u matične knjige; d) u postupku za ispravku grešaka u rješenjima, drugim ispravama i službenim evidencijama; e) za ostvarivanje prava iz zdravstvenog, penzijskog i invalidskog osiguranja; f) u postupku za ostvarivanje prava boraca i invalida i rješavanja statusa izbjeglica i raseljenih lica; g) podnesci upućeni organima za predstavke i pritužbe; h) u postupku za utvrđivanje radnog, penzijskog staža; i) diplome, svjedodžbe i uvjerenja u postupku sticanja obrazovanja u osnovnim i srednjim školama i visokoškolskim ustanovama; j) u vezi s vojnom obvezom i civilnom odbranom; k) u postupku za izdavanje i produženje važenja ličnih karata; l) prijave i dojave prebivališta i boravišta građana; m) u vezi s zaštitom spomenika kulture; n) u postupku za sahranu umrlih lica. Član 16. Općine mogu svojim propisima o taksama propisati i druga oslobađanja od taksa, pored oslobađanja propisanih u članu 12. i 15. ovog Zakona. Član 17. (1) U ispravama koje su oslobođene od plaćanja taksa, mora se označiti u kom se cilju izdaju i na osnovu kojeg propisa su oslobođeni od takse. (2) Isprave iz stava (1) ovog člana mogu se upotrijebiti i u druge svrhe, samo kad za njih bude plaćena odgovarajuća taksa. Član 18. Ako su za izvršenje usluga i korištenje podataka iz oblasti premjera i katastra nekretnine propisane posebne naknade, ne mogu se uvoditi administrativne takse. Član 19. Strani državljani pod uvjetima reciprociteta imaju ista prava po propisima o taksama kao i državljani Bosne i Hercegovine. Član 20. Na teritoriji Unsko-sanskog kantona kod organa uprave takse se plaćaju u gotovom novcu, uplatom na depozitni račun za javne prihode Unsko-sanskog kantona. Član 21. Prisilna naplata takse vrši se po propisima o prisilnoj naplati poreza građana, odnosno po propisima o prisilnoj naplati poreza od pravnih lica. Član 22. (1) Lice koje je platilo taksu u gotovom novcu, a koje nije bilo dužno da plati, ima pravo na povraćaj takse. (2) Postupak za povraćaj takse pokreće se po zahtjevu stranke. (3) Rješenje o povraćaju takse donosi organ kome je taksa plaćena: (4) Povraćaj takse vrši se na teret prihoda budžeta društveno-političke zajednice čijem organu je taksa plaćena. Član 23. Pravo na naplatu takse zastarjeva u roku od dvije godine, računajući od dana kada je taksu trebalo platiti, a pravo na povraćaj takse zastarjeva za dvije godine od dana kada je taksa plaćena. Član 24. Unutrašnju kontrolu primjene propisa o administativnim taksama vrši svaki organ u vršenju svoje djelatnosti. Broj 17 - Strana 1024 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 1. novembra 2016. Član 25. Propise o emitovanju i distribuciji administrativnih taksenih maraka donosi Vlada Unsko-sanskog kantona. Član 26. Kantonalne administrativne takse utvrđene i iskazane u tarifi kantonalnih administrativnih taksa plaćaju se u KM na uplatne račune kod Zavoda za platni promet. Član 27. Sastavni dio ovog Zakona je tarifa kantonalnih administrativnih taksa. II. TARIFE KANTONALNIH ADMINISTRATIVNIH TAKSA 1. OPĆE TAKSE Plaća se u KM Tarifni broj 1. Na zahtjeve, molbe, prijedloge, prijave i druge podneske samo ako ovom tarifom nije propisana druga taksa….................................................... 5,- Tarifni broj 2. Za sva rješenja za koja nije propisana posebna taksa............................................................... .10,- Tarifni broj 3. Na žalbe protiv rješenja ................................ .10,- Tarifni broj 4. Za uvjerenja, ako nije drugačije propisano ... .10,- Tarifni broj 5. Za prepisivanje i ovjeravanje službenih akata ili drugih isprava: a) za prepisivanje poluaraka ............................ 2,- b) za ovjeravanje poluaraka originala ............. .2.- Tarifni broj 6. a) Za opomenu kojom se neko poziva da plati dužnu taksu .................................................. 5,- b) Za mišljenje kantonalnih organa ili organizacija o primjeni kantonalnih propisa….............. .20,- c) Za stručno mišljenje (certifikati, potvrde, uvjerenja) kantonalnih organa uprave izdatih na zahtjev stranke ..................................... .30,- 2. TAKSE IZ OBLASTI UNUTARNJIH POSLOVA Tarifni broj 7. Za rješenje zahtjeva radi izdavanja: a) odobrenje za nabavku oružja .................... .20,- b) oružanih listova ........................................ .30,- c) odobrenja za držanje oružja ...................... .30,- d) odobrenja za višekratnu nabavku municije radi korištenja na strelištu ................................ .30,- e) odobrenje za skupljanje oružja .................. 30,- f) odobrenje za prevoz oružja i municije ....... 30,- g) odobrenje za obavljanje djelatnosti popravljanja i prepravljanja oružja ................................ .50,- h) odobrenje za otvaranje strelišta ................ .50,- Tarifni broj 8. Za rješenje zahtjeva iz oblasti saobraćaja za motorna i priključna vozila: a) Prva registracija.......................................... 20,- b) Ponovna prijava.......................................... 20,- c) Ponovna prijava i produženje registracije.. 20,- d) Produženje registracije.............................. .10,- e) Promjena vlasništva i produženje.............. .20,- f) Promjena vlasništva.................................... 20,- g) Promjena podataka o vlasniku.................... 10,- h) Promjena podataka o vozilu...................... .10,- i) Promjena dokumenata (POV, POR)........... .10,- j) Promjena stikera......................................... .10,- k) Promjena registarskih tablica.................... .10,- l) Izdavanje probnih tablica........................... .10,- m) Odjava vozila............................................... 5,- n) Privremena registracija.............................. .40,- Tarifni broj 9. Za rješavanje zahtjeva za registraciju vozila za koja je zakonom omogućena trajna registracija...................................................... .10,- Tarifni broj 10. Za rješavanje zahtjeva radi izdavanja: a) odobrenja za pohađanje obuke, radi sticanja certifikata za obavljanje poslova fizičke i tehničke zaštite, odnosno obavljanje poslova odgovornog lica......................................... .20,- 1. novembra 2016. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 17 - Strana 1025 b) službene iskaznice...................................... 20,- c) odobrenja za rad agencije za zaštitu ljudi i imovine..................................................... 100,- d) odobrenje za osnivanje podružnice agencije za zaštitu ljudi i imovine .............................. 100,- e) odobrenje za obavljanje poslova tehničke zaštite na području Unsko-sanskog kantona za koje nije neophodno osnivanje podružnice.50,- f) saglasnost na akt o osnivanju unutrašnje zaštitarske službe i odobrenje za rad ......... 20,- g) odobrenje za nabavku oružja agenciji za zaštitu ljudi i imovine ........................................... 35,- Tarifni broj 11. Za rješenje kojim se odobrava prvi upis plovnih objekata unutrašnje plovidbe u registar: a) za ostale plovne objekte izuzev čamaca .... 50,- b) za čamce .................................................. . 30,- Tarifni broj 12. Za izdavanje odobrenja i saglasnosti koje donosi Ministarstvo unutrašnjih poslova Unskosanskog kantona, a priprema Odsjek za zaštitu od požara i eksplozija: a) odobrenje za postavljanje kontejnera, privremenog skladišta za uskladištavanje eksplozivnih sredstava................................ 50,- b) odobrenje za postavljanje i korištenje postrojenja i uređaja za zapaljive tečnosti i gasove za čije postavljanje nije neophodno odobrenje za građenje................................ .50,- c) odobrenje za obavljanje djelatnosti nabavke i prodaje eksplozivnih materijala................ . 50,- d) saglasnost na projektnu – tehničku dokumentaciju o primjeni propisa, standarda i drugih normativa zaštite od požara kao i na osiguranost funkcionalnosti i efikasnosti projektom predviđenih, odnosno odobrenih mjera i normativa zaštite od požara.......... .35,- e) odobrenje za obavljanje poslova održavanja i ispitivanja aparata za gašenje požara ......... 35,- f) ostale saglasnosti, odobrenja......................... 5,- Tarifni broj 13. Za izdavanje: a) uvjerenja o davanju podataka iz kaznene evidencije radi ostvarivanja prava u inozemstvu ................................................. 20,- b) izvoda iz kaznene evidencije .................... .10,- Tarifni broj 14. Za izdavanje rješenja o promjeni ličnog imena.............................................................. .90,- 3. TAKSE IZ PODRUČJA UGOSTITELJSTVA I TURIZMA Tarifni broj 15. Za rješenje kojim se upisuje u registar što se vodi kod nadležnog kantonalnog organa uprave: a) Upisnik o minimalnim uvjetima i uvjetima za kategoriju ugostiteljskih objekata ............. .30,- b) Upisnik o minimalnim uvjetima i uvjetima za kategoriju objekata za pružanje ugostiteljskih usluga građana u domaćinstvu ................. .30,- c) Upisnik o pružanju ugostiteljskih usluga pravnih i fizičkih osoba u objektima zatvorenog tipa ............................................................ 30,- d) Upisnik turističkih vodiča ........................ .30,- e) Upis u Registar udruženja ...................... .150,- f) Upis promjena u Registaru udruženja ....... .80,- Tarifni broj 16. Za rješenje o ispunjenju minimalnih uvjeta i uvjeta za kategoriju ugostiteljskih objekata za smještaj: a) Za III kategoriju ( tri zvjezdice) .......... .3.000,- b) Za IV kategoriju (dvije zvjezdice) ....... 2.000,- c) Za V kategoriju ( jedna zvjezdica) ...... .1.000,- Tarifni broj 17. Za rješenje o ispunjavanju minimalnih uvjeta i uvjeta za kategoriju ugostiteljskih objekata vrste restoran iz skupine restoran: a) za kategoriju restoran «bronzana kuharska kapa» ....................................................... 500,- b) za kategoriju restoran «srebrena kuharska kapa» ................................................... 1.000,- c) za kategoriju restoran «zlatna kuharska kapa» .................................................... 1.500,- Tarifni broj 18. Izdavanje legitimacije turističkog vodiča ...... 20,- Tarifni broj 19. Za izdavanje standardiziranih ploča za seoski turizam .......................................................... .20,- Broj 17 - Strana 1026 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 1. novembra 2016. Tarifni broj 20. Za ovjeru: a) knjiga gostiju ............................................. 30,- b) knjiga žalbe .............................................. .30,- 4. TAKSE IZ PODRUČJA PROMETA Tarifni broj 21. Za licencu za obavljanje javnog prijevoza u unutrašnjem cestovnom prometu: a) za licencu A linijski prijevoz putnika, privrednom društvu.................................. .200,- b) za licencu B vanlinijski prijevoz putnika, privrednom društvu .............................. . .150,- c) za licencu B vanlinijski prijevoz putnika, obrtniku ..................................................... 50,- d) za licencu C prijevoz tereta , privrednom društvu .................................................... .150,- e) za licencu C prijevoz tereta, obrtniku ........ 50,- f) za licencu D taksi prijevoz, privrednom društvu ..................................................... .100,- g) za licencu D taksi prijevoz, obrtniku ........ .50,- h) za izdavanje licence za vozilo .................. .11,- i) za izdavanje iskaznice za vozača................ 15,- j) za izdavanje Rješenja o ispunjavanju tehničko-eksploatacionih uslova za vozilo.. 12,- k) saglasnost za poseban obrt javnog prijevoza..................................................... 15,- Tarifni broj 22. Za usklađivanje i registriranje kantonalnih redova vožnje javnog prijevoza putnika: a) za svaki predloženi polazak odnosno za svaki predloženi povratak u starom redu vožnje .50,- b) za svaki predloženi polazak odnosno za svaki predloženi povratak u starom redu vožnje sa promjenom uslijed više sile....................... .50,- c) za svaki predloženi polazak odnosno za svaki predloženi povratak u starom redu vožnje sa promjenom ............................................... 100,- d) za svaki predloženi polazak odnosno za svaki predloženi povratak u novom redu vožnje..500,- e) za rješenje o privremenoj obustavi javnog prijevoza putnika .................................... .100,- f) za rješavanje prigovora podnesenih Ministarstvu kao drugostepenom organu ..................... .100,- g) za rješavanje prigovora na prijedloge redova vožnje podnesenih Komisiji, te izdavanje rješenja po prigovoru .............................. .500,- Tarifni broj 23. Izdavanje potvrda o kvalitetno izvedenim radovima za sudjelovanje u postupcima javnih nabavki ...20,- 5. PRIVREDNE TAKSE Tarifni broj 24. (1) Za rješenja o ispunjavanju uvjeta na osnovu neposrednog uvida Komisije u tehničkotehnološku dokumentaciju za izvedene radove na objektima pilana : a) Pilana na električni pogon čija je oprema montirana u čvrstim građevinskim objektima.. 400,- b) Mobilne pilane koje nisu na električni pogon i čija je oprema montirana bez objekata ... .240,- (2) Za rješenje o ispunjavanju uvjeta na objektima industrijsko-proizvodnih pogona.................. 240,- Tarifni broj 25. Za izdavanje saglasnosti za obavljanje djelatnosti rezanog drveta ............................................... .50,- Tarifni broj 26. (1) Izdavanje rješenja o upotrebi na određeni rok sa pregledom ispitane posude pod pritiskom .20,- (2) Izdavanje odobrenja za podizanje, preinačenje, premještanje ili stavljanje u pogon postrojenja pod pritiskom ................................................. 50,- (3) Pregled i ocjena projektne dokumentacije u postupku pribavljanja rješenja za građenje .... 35,- (4) Odobrenje za izmjenu pomoćnih naprava ili rekonstrukciju, rješenje popravki na zgradi kotlovnice ...................................................... 35,- (5) Izdavanje isprave odnosno temeljnog lista za posude pod pritiskom .................................... .50,- (6) Ostale saglasnosti i odobrenja ................. .20,- Tarifni broj 27. (1) Rješenja kojim se dozvoljava geološko istraživanje mineralnih sirovina.................... 120,- (2) Rješenja kojim se dozvoljava eksploatacija mineralnih sirovina...................................... .160,- (3) Rješenja kojim se dozvoljava izvođenje radova po projektima................................... .180,- 1. novembra 2016. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 17 - Strana 1027 (4) Rješenja kojim se dozvoljava upotreba rudarskih objekata, postrojenja i uređaja..... .200,- (5) Rješenja o ispunjavanju uslova za obavljanje registrovanim djelatnostima iz oblasti rudarstva i industrije građevinskog materijala............... .220,- (6) Davanje stručnog mišljenja iz oblasti rudarstva ...................................................... 100,- (7) Upis u katastar istražnog polja................. .18,- (8) Upis u katastar ekploatacionog polja ....... 18,- (9) Učešće na javnom konkursu za dodjelu koncesija: a) za dodjelu koncesija za poljoprivredno zemljište................................................... .300,- b) za dodjelu koncesija za ostale resurse.... 1000,- (10) odobrenje koncesionog projekta na temelju samoinicijativne ponude................................ 400, (11) Rješenje kojim se potvrđuju geološke rezerve mineralne sirovine......................................... 120,- (12) Prenos eksploatacionog prava sa jednog na drugo privredno društvo................................ 100,- (13) Prenos rezultata geoloških istraživanja mineralnih sirovina sa jednog na drugo privredno društvo.......................................................... 100,- 6. TAKSE IZ OBLASTI POLJOPRIVREDE Tarifni broj 28. Zahtjev stranke za izdavanje mišljenja, uvjerenja, potvrda i certifikata i sl. 20,- Tarifni broj 29. (1) Za saglasnost o ispunjavanju uvjeta na lokaciju i projektnu dokumentaciju, a na osnovu neposrednog uvida komisije za obavljanje prometa sjemena, sadnog materijala, mineralnih đubriva i zaštitnih sredstava: a) maloprodajni objekti (poljoprivredne apoteke) - koji se bave samo prometom mineralnih đubriva poljoprivrednih alatki................................. 100,- - koji se bave prometom mineralnih đubriva poljoprivrednih alatki, sjemena i sadnog materijala .................................................. .200,- - koji se bave prometom mineralnih đubriva poljoprivrednih alatki, sjemena i sadnog materijala sredstava za zaštitu biljnih zaštitnih sredstava.................................................... .300,- b) veleprodajni objekti koji se bave prometom poljoprivrednih alatki, strojeva mineralnih đubriva, sjemena i sadnog materijala, kao i sredstava za zaštitu biljaka...................... .500,- Tarifni broj 30. Za izdavanje rješenja o ispunjavanju uslova za obavljanje prometa: a) u maloprodajnim objektima: - mineralnih đubriva poljoprivrednih alatki .200,- - mineralnih đubriva poljoprivrednih alatki, sjemena i sadnog materijala....................... 300,- - mineralnih đubriva poljoprivrednih alatki, sjemena i sadnog materijala sredstava za zaštitu biljnih zaštitnih sredstava.......................... 400, - b) veleprodajni projekti ............................ 1.000,- Tarifni broj 31. (1) Za izdavanje rješenja o pretvorbi poljoprivrednog u građevinsko zemljište........ 15,- (2) Za zahtjev za ostvarivanje kantonalnih novčanih poticaja pravnih lica........................ 15,- Tarifni broj 32. Za žalbu drugostepenom organu na izdano rješenje ........................................................... 15,- Tarifni broj 33. Za podnošenje zahtjeva za uređenje zemljišta (odobravanje projekta) i koncesije na poljoprivredno zemljište ................................ 80,- Tarifni broj 34. Za zahtjev za izlazak komisije na teren po raznim osnovama ..................................................... 100,- 7. TAKSE IZ OBLASTI VETERINARSTVA Tarifni broj 35. Zahtjev stranke za izdavanje mišljenja, uvjerenja, potvrda, certifikata i sl.................................... 20,- Tarifni broj 36. (1) Za držanje, uzgoj i reprodukciju životinja ................................................................ 100,- (2) Za klanje životinja, obradu, preradu i uskladištenje proizvoda životinjskog porijekla................................................................... 200,- (3) Za proizvodnju i promet lijekova, veterinarsko – medicinskih sredstava, sjemena V.O. i oplođenih jajnih ćelija ................................................. 200,- (4) Za proizvodnju hrane za životinje .......... 100,- Tarifni broj 37. (1) Zahtjev za suglasnost na lokaciju objekta ............................................................ 80,- Broj 17 - Strana 1028 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 1. novembra 2016. (2) Zahtjev za suglasnost na projektnu dokumentaciju objekta.................................... 80,- Napomena: objekti u domaćinstvu ne podliježu taksama iz ovog Tarifnog broja. Tarifni broj 38. Za izdavanje veterinarsko-zdravstvene saglasnosti za organiziranje: a) takmičenja sa životinjama (bodljavine bikova, koride, konjičke utrke, štaparijade i sl. manifestacije) ........................................... 300,- b) izložbe sa životinjama (izložbe pasa, ptica i drugih životinja)......................................... 80,- c) organizacija stočnih sajmova, pijaca, smotri, priredbi i drugih manifestacija.................... 80,- Tarifni broj 39. Za izdavanje rješenja o ispunjavanju veterinarsko – zdravstvenih uslova i upis u registar odobrenih objekata (osim izvoznih): a) Farme kopitara, papkara, peradi, kunića, krznašica, ribogojilišta, zooloških vrtova, valionica i sl., po objektu......................... 240,- b) Objekti za klanje životinja, obradu, preradu i uskladištenje proizvoda životinjskog porijekla (mesa, mlijeka, jaja, riba, rakova, puževa i sl.) - zanatskog tipa ........................................... .200,- - industrijskog tipa ....................................... 800,- c) Objekti za proizvodnju i uskladištenje hrane za životinje (TSH, mješaonice, silosi); - zanatskog tipa ........................................... 200,- - industrijskog tipa ....................................... 300,- d) Objekti za otkup, konzerviranje, obradu, preradu i uskladištenje sirove kože, krzna i vune; - zanatskog tipa ........................................... 300,- - industrijskog tipa ....................................... 300,- e) Za registraciju stočnih grobalja, registracija jama grobnica i objekata za neškodljivo uklonjanje životinja i namirnica animalnog porijekla.................................................... 160,- f) Objekti za promet sa namirnicama; - maloprodaja ............................................... 150,- - veleprodaja ............................................... .300,- g) objekti u domaćinstvu................................ 50,- h) objekt tržnica gdje se vrši prodaja namirnica animalnog porijekla namjenjenih ljudskoj ishrani (mlijeko i mliječni proizvodi, meso i mesni proizvodi, jaja, med itd)................ .160,- Tarifni broj 40. Za produženje rješenja i obnovu registracije odobrenih objekata ......................................... 50,- Tarifni broj 41. Za izdavanje rješenja o ispunjavanju veterinarskih – zdravstvenih uslova za obavljanje veterinarske djelatnosti: a) Veterinarska ustanova ............................ . 400,- b) Veterinarske službe i preduzeća ............. .200,- c) Veterinarske organizacije ........................ 200,- d) Samostalana veterinarska praksa ............. 150,- 8. TAKSE IZ OBLASTI VODOPRIVREDE Tarifni broj 42. Za izdavanje: (1) vodoprivredne saglasnosti pri obavljanju geoloških istraživanja, eksploatacije mineralnih sirovina i drugih geoloških radova na području kantona čije izvođenje može imati uticaj na promjene u režimu voda .............................. 100, (2) vodoprivrednih saglasnosti za građenje vodoprivrednih objekata, privrednih i drugih objekata koji mogu imati uticaj na režim voda ... 100,- (3) vodoprivredne saglasnosti za vađenje materijala iz vodotoka ................................. . 70,- (4) vodoprivredne dozvole za objekte i radove iz tačke 1. do 3. ovog tarifnog broja ................ . 70,- (5) vodoprivredne dozvole: a) za korištenje vode iz izvorišta za javnu opskrbu ................................................... .100,- b) za korištenje voda u energetske i druge pogonske svrhe ....................................... 150,- c) za ispuštanje prečišćenih i prethodno tehnološki tretiranih voda ........................................ . 200,- (6) vodoprivredna dozvola za ispuštanje prečišćenih i predhodno tehnološki tretiranih voda ........................................................... . 500,- Za produženje roka važnosti: a) vodoprivredne dozvole iz tačke 4. ovog tarifnog broja .......................................................... 50,- b) vodoprivredne dozvole iz tačke 5. ovog tarifnog broja .......................................... .100,- 1. novembra 2016. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 17 - Strana 1029 c) vodoprivredne dozvole iz tačke 6. ovog tarifnog broja ........................................................ 250,- 9. TAKSE IZ OBLASTI ŠUMARSTVA Tarifni broj 43. a) Za zahtjeve za sječu u privatnim šumama.. 10,- b) Izdavanje uvjerenja, potvrda i dr. iz oblasti šumarstva .................................................. .20,- c) Na žalbe kada se Kantonalno ministarstvo nalazi u drugom stepenu rješavanja……... .20,- d) Za zahtjeve za utvrđivanje uvjeta koje moraju ispunjavati izvođači radova u Šumarstvu zaključno sa izdavanjem Rješenja .......... .250,- e) Za zahtjeve za zamjenu šume i šumskog zemljišta u privatno vlasništvo sa državnim .... 200,- f) Davanje saglasnosti za radnju na šumi i šumskom zemljištu.................................... 200,- g) Izrada elaborata u postupku izdvajanja dijela državnih šuma iz šumsko-privrednog područja ................................................... 200,- h) Terenski uviđaj na lice mjesta radi davanja mišljenja Uprave u postupcima zakupa i uspostave prava služnosti na državnom šumskom zemljištu.................................. .200,- 10. TAKSE IZ OBLASTI ZDRAVSTVA Tarifni broj 44. Za izdavanje rješenja kojim se utvrđuje ispunjavanje uvjeta za rad privatnih zdravstvenih ustanova, odnosno njihovih organizacionih jedinica, kao i promjena sjedišta privatnih zdravstvenih ustanova i njihovih organizacionih jedinica......................................................... 800,- Tarifni broj 45. Za izdavanje rješenja kojim se odobrava rad (utvrđivanje ispunjavanja uvjeta za rad) privatne prakse – ordinacija, apoteke i dr.................. 700,- Tarifni broj 46. Za proširenje zdravstvene djelatnosti u zdravstvenim ustanovama, odnosno njihovim organizacionim jedinicama i privatnoj praksi ........................................................... 500,- Tarifni broj 47. Za izdavanje rješenja o preuzimanju osnivačkih prava nad zdravstvenim ustanovama, odnosno nad njihovim organizacionim dijelovima, u apotekarskoj djelatnosti ............................... 500,- Tarifni broj 48. Za izdavanje rješenja o promjeni odgovornog lica, odnosno direktora u zdravstenim ustanovama i privatnoj praksi........................................... 300,- Tarifni broj 49. Za izdavanje rješenja o promjeni odgovornog lica u specijaliziranim prodavnicama.................. 150,- Tarifni broj 50. Za izdavanje rješenja kojim se odobrava rad specijalizovanih prodavnica za promet medicinskih pomagala na malo ................... 300,- Tarifni broj 51. Za izdavanje saglasnosti na lokaciju apotekama u svim organizacionim oblicima (zdravstvena ustanova, ogranak, depo i privatna praksa).. 100,- Tarifni broj 52. Za izdavanje uvjerenja o obavljenom pripravničkom stažu, u svrhu priznavanja plana i programa pripravničkog staža (ispis pripravničke knjižice).......................................................... 30,- Tarifni broj 53. Za izdavanje uvjerenja o činjenicama iz službene evidencije Ministarstva zdravstva, rada i socijalne politike (uvjerenje o položenom stručnom ispitu, uvjerenje o pokrenutom postupku pred ovim organom i dr.).................................................. 15,- Tarifni broj 54. Za izdavanje rješenja kojim se utvrđuje ispunjavanje uvjeta za osnivanje i rad domova za stara i nemoćna lica, te drugih ustanova socijalne zaštite ........................................................... 800,- 11. TAKSE IZ SOCIJALNE OBLASTI Tarifni broj 55. Za izdavanje uvjerenja o poslovnoj sposobnosti za samostalni obrt ili ostvarenje drugih prava po osnovi poslovne sposobnosti ......................... 30,- Tarifni broj 56. Za ovjeru ili izdavanje uvjerenja za inozemstvo za članove porodice koje radnici izdržavaju u BiH radi oslobađanja od poreza na plaću u inozemstvu...................................................... 50,- Tarifni broj 57. Za izdavanje uvjerenja, saglasnosti pri otpustu iz BiH državljanstva, uređivanje obaveza prema srodnicima u BiH ......................................... 300,- Broj 17 - Strana 1030 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 1. novembra 2016. 12. TAKSE IZ OBLASTI PRAVOSUĐA Tarifni broj 58. (1) Za rješenja o postavljenju stalnog vještaka ....................................................... .150,- (2) Za rješenja o postavljenju stalnog sudskog tumača .......................................................... 150,- Tarifni broj 59. Za uvjerenja o davanju podataka iz kaznene evidencije radi ostvarivanja prava u inozemstvu .......................................................... 20,- Tarifni broj 60. Za izdavanje izvoda iz kaznene evidencije .... 10,- Tarifni broj 61. Za čuvanje (depozitnog) novca, stvari i papira od vrijednosti koje se daju na čuvanje plaća se 1% godišnje od svakih započetih 1 KM vrijednosti. 13. TAKSE I OBLASTI PROSTORNOG UREĐENJA I GRAĐENJA Tarifni broj 62. Za izdavanje rješenja o urbanističkoj saglasnosti, odnosno lokacijske informacije za izgradnju: a) izgradnju dalekovoda od 1500 m dužine trase........................................................... 270,- b) izgradnju dalekovoda preko 1500 m dužine trase ......................................................... 450,- c) izgradnju objekata od interesa za kanton..450,- d) izgradnja građevina i drugih zahvata koji mogu štetno uticati na okoliš kantona............... .270,- e) ostali objekti............................................ .200,- Tarifni broj 63. Za izdavanje stručnih mišljenja i informacija u postupcima izdavanja lokacijskih informacija, odnosno urbanističkih saglasnosti, kao i postupcima odobravanja građenja: (1) Stambeni objekti a) Površine do 300 m2.............................150 KM b) Površine od 300 do 500 m2 ................200 KM c) Površine preko 500 m2 .......................400 KM (1) Stambeno-poslovni objekti a) Površine do 300 m2.............................200 KM b) Površine od 300 do 500 m2 ................250 KM c) Površine preko 500 m2 .......................450 KM (2) Poslovni objekti a) Površine do 300 m2.............................250 KM b) Površine od 300 do 500 m2 ................300 KM c) Površine preko 500 m2 .......................500 KM (3) Industrijski objekti..............................400 KM (4) Objekti koji mogu imati utjecaja na okoliš ......................................................500 KM (5) Objekti od interesa za Kanton............500 KM (6) Elektroenergetski objekti....................300 KM (7) Telekomunikacijski objekti................300 KM (8) Hidrotehnički objekti..........................300 KM (9) Pomoćni objekti .................................100 KM (10)Ostali objekti ....................................300 KM Tarifni broj 64. Stručna ocjena komisije u postupku izdavanja urbanističke saglasnosti za: a) izgradnju građevina i vršenje djelatnosti i zahvata koji mogu u znatnoj mjeri uticati na okoliš, život i zdravlje ljudi kantona i šire............................................................ 300,- b) radove na objektima i područjima spomenika, kulturno-historijskog ili prirodnog nasljeđa koje kao nacionalne spomenike utvrdi Komsija za očuvanje nacionalnih spomenika u skladu sa Aneksom 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini............................... 200,- c) izgradnju građevina i zahvata koji će se odvijati na teritoriji dvaju ili više kantona............ .150,- Tarifni broj 65. Za izdavanje odobrenja za građenje za: a) dalekovode do 1500 m dužine trase......... 160,- b) dalekovode preko 1500 m dužine trase.... 320,- c) izgradnju objekata od interesa za Kanton.320,- d) izgradnja građevina i drugih zahvata koji mogu štetno uticati na okoliš kantona................ 400,- e) ostali objekti............................................. 160,- Tarifni broj 66. Za izdavanje odobrenja za upotrebu za: a) dalekovode do 1500 m dužine trase......... 250,- b) dalekovode preko 1500 m dužine trase.... 400,- c) izgradnju objekata od interesa za kanton. 500,- d) izgradnja građevina i drugih zahvata koji mogu štetno uticati na okoliš kantona................ 400,- e) ostali objekti............................................. 200,- 1. novembra 2016. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 17 - Strana 1031 Tarifni broj 67. Za izdavanje rješenja za obavljanje poslova upravitelja .................................................... 300,- Tarifni broj 68. Za iskoličavanje terena za izgradnju građevina: 1. koji će se odvijati na područjima dvaju ili više općina............................................................ 120,- 2. izgradnju građevina i zahvata od značaja za Kanton.......................................................... .200,- 3. proizvodne objekte preko 400 m2............ 150,- 4. klinički centar.......................................... .250,- 5. građevinske objekte iz oblasti turizma preko 2000 m2.................................................... 200,- 6. objekte u zaštitnom pojasu magistralnih i regionalnih puteva izvan urbanog područja: a) objekti do 100 m2.................................. .50,- b) objekti od 100 do 200 m2....................... 80,- c) objekti od 200 do 500 m2.................... .150,- d) objekti preko 500 m2........................... .200,- 7. pilane........................................................ .150,- 8. brente....................................................... .150,- 9. objekti za proizvodnju šljako-betonskih i betonskih elemenata................................... .80,- 10. objekti za drobljenje i separaciju kamena (kamenolomi).......................................... 200,- 11. objekti od kantonalnog značaja............... 350,- 14. TAKSE IZ OBLASTI ZAŠTITE OKOLIŠA I KOMUNALNIH DJELATNOSTI Tarifni broj 69. (1) Za izdavanje okolinskih dozvola............. 270,- (2) Za izdavanje dozvole za upravljanje otpadom ....................................................... 225,- (3) Za izdavanje rješenja radi odobrenja plana aktivnosti sa mjerama i rokovima za postupno smanjenje emisija, odnosno zagađenje i za usaglašavanje sa najboljom raspoloživom tehnikom........................................................ .40,- (4) za izdavanje rješenja o ispunjavanju propisanih minimalnih uslova stručne i tehničke osposobljenosti komunalnih preduzeća za obavljanje određene komunalne djelatnosti...................................................... 200,- (5) za izdavanje rješenja o ispunjavanju propisanih minimalnih uslova stručne i tehničke osposobljenosti privrednih društava za obavljanje određene komunalne djelatnosti................... 150,- (6) za izdavanje rješenja o ispunjavanju propisanih minimalnih uslova stručne i tehničke osposobljenosti obrtnika za obavljanje određene komunalne djelatnosti .................................... 30,- (7) za izdavanje rješenja – ovlašenja za mjerenje buke ............................................................. 100,- 15. TAKSE IZ OBLASTI OBRAZOVANJA Tarifni broj 70. Za izdavanje rješenja za rad i rješenja o ispunjavanju uvjeta za rad privatnih odgojno-obrazovnih ustanova ...................... 300,- Tarifni broj 71. Za izdavanje rješenja o nostrifikaciji i ekvivalenciji inozemnih školskih svjedodžbi....................................................... 15,- Tarifni broj 72. Podnošenje zahtjeva za odobrenje za izvođenje programa obrazovanja odraslih..................... 500,- Tarifni broj 73. Podnošenje zahtjeva za produženje dozvole vozač-instruktor motornih vozila................... .35,- Tarifni broj 74. (1) Podnošenje zahtjeva za izmjenu i dopunu rješenja rada autoškole..................................... 8,- (2) Ponošenje zahtjeva za rad autoškole ......... 8,- 16. TAKSE IZ OBLASTI FINANSIJA Tarifni broj 75. Podnošenje zahtjeva za povrat ili preknjiženje pogrešno ili više uplaćenih javnih prihoda..... 10.- 17. TAKSE IZ OBLASTI INSPEKCIJSKOG NADZORA Tarifni broj 76. (1) Izdavanje odobrenja za uništenje robe sa isteklim rokom trajanja u skladištima privrednih subjekata......................................................... 50,- (2) Izdavanje odobrenja za iskop i prijenos posmrtnih ostataka umrlog............................. .50,- (3) Izdavanje odobrenja za čišćenje poljoprivrednog zemljišta za privođenje zemljišta njegovoj namjeni............................................. 50,- Broj 17 - Strana 1032 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 1. novembra 2016. (4) Izdavanje uvjerenja kojim se dokazuje porijeklo ili vrijednost, količina i kakvoća ili zdravstvena ispravnost robe........................... .20,- (5) Izdavanje zapisnika po zahtjevu stranke o činjeničnom stanju poljoprivrednog zemljišta u postupku promjene namjene poljoprivrednog zemljišta u građevinsko ................................. 30,- (6) Izdavanje zapisnika po zahtjevu stranke o činjeničnom stanju nastale štete na usjevima na poljoprivrednom bilju i poljoprivrednog zemljišta.......................................................... 20,- (7) Izdavanje zapisnika o provjeri ispunjenosti uvjeta za obavljanje trgovinskih, proizvodnih i ostalih uslužnih djelatnosti: a) u objektima do 100 m2 na osnovu obavijesti pravnih lica................................................ .50,- b) u objektima od 100 m2 do 1000 m2, na osnovu obavijesti pravnih lica…….................... . 100,- c) u objektima preko 1000 m2 na osnovu obavijesti pravnih lica............................... 200,- III. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 28. Prečišćeni tekst sadrži sljedeće propise: Zakon o administrativnim taksama i tarifi kantonalnih administrativnih taksa („Službeni list Unskosanskog kantona“ broj: 3/97), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnim taksama i tarifi kantonalnih administrativnih taksa (Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj: 9/98), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnim taksama i tarifi kantonalnih administrativnih taksa (Službeni glasnik Unskosanskog kantona“ broj: 8/99), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnim taksama i tarifi kantonalnih administrativnih taksa (Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj: 7/01), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnim taksama i tarifi kantonalnih administrativnih taksa (Službeni glasnik Unskosanskog kantona“ broj:4/03), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnim taksama i tarifi kantonalnih administrativnih taksa (Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj: 20/04), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnim taksama i tarifi kantonalnih administrativnih taksa (Službeni glasnik Unskosanskog kantona“ broj:4/09), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnim taksama i tarifi kantonalnih administrativnih taksa (Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj:19/11), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnim taksama i tarifi kantonalnih administrativnih taksa (Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj: 29/12) i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnim taksama i tarifi kantonalnih administrativnih taksa (Službeni glasnik Unskosanskog kantona“ broj:13/15). Član 29. Prečišćen tekst Zakona o administrativnim taksama i tarifi kantonalnih administrativnih taksa objavit će se u „Službenom glasniku Unskosanskog kantona“, i stupa na snagu osmog dana od dana objave. Član 30. Stupanjem na snagu ovog Zakona prestaju da važe svi Zakoni o administrativnim taksama i tarifi kantonalnih administrativnih taksa navedeni u članu 28.ovog zakona. Broj: 01-02-1-427/16 29. augusta 2016. godine B i h a ć Predsjedavajući Zakonodavno-pravne komisije Dr. sci. Albin Muslić 886. Na osnovu člana 16. Zakona o Vladi Unskosanskog kantona („Službeni glasnik Unskosanskog kantona“, broj: 5/08), a u vezi sa članom 46. i 47. Zakona o izvršavanju Budžeta Unskosanskog kantona za 2016. godinu („Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona“, broj: 1/16), na prijedlog Ministarstva privrede, Vlada Unskosanskog kantona na sjednici održanoj dana 20.10.2016. godine, donosi: ODLUKU o usvajanju Programa utroška sredstava “Grant neprofitnim organizacijama-RA USK-a” iz Budžeta Unsko-sanskog kantona - Ministarstva privrede za 2016. godinu I Usvaja se Program utroška sredstava “Grant neprofitnim organizacijama-RA USK-a”, utvrđenih u razdjelu 15, glava 01, potrošačka jedinica 0001, funkcionalni kod 0490, ekonomski kod 614300, subanalitika FAN006, odobrenog Budžetom Ministarstva privrede za 2016. godinu,
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama USK Unsko-sanski kanton Službeni glasnik USK 16/16 19.10.2016 SG USK 04/19, SG USK 25/17, SG USK 12/17, SG USK 22/12 šuma,šume,zakon ZAKON o izmjenama i dopunama Zakona o šumama Član 1. (1) U Zakonu o šumama (,,Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona“, broj: 22/12), u članu 26. stav (6) riječi „Uprava za šumarstvo“ zamjenjuju se riječima „korisnik šuma“, a riječi ,,Budžeta kantona“, zamjenjuju se riječima ,,korisnika šuma“. (2) U članu 26 stav (11) riječi ,,na poseban račun Budžeta kantona“, zamjenjuju se riječima ,,na račun korisnika šuma“. Član 2. U članu 27. stav (9), poslije riječi „Uprave za šumarstvo“, dodaje se ,,zarez“ i riječi „korisnika šuma “. Član 3. U članu 41. stav (3), riječi „širima od dva metra“ brišu se. Član 4. U članu 44. stav (2) mijenja se i glasi: ,,(2) Državnim šumama i šumskim zemljištima upravljaju kantonalno ministarstvo i jedinice lokalne samouprave u skladu sa odredbama ovog Zakona“. Član 5. U članu 49. stav (4), riječi „Uprava za šumarstvo“ zamjenjuju se riječima „korisnik šuma“. Član 6. Član 50. mijenja se i glasi: ,, (1) Privatne šume, u smislu ovog Zakona, su sve šume i šumsko zemljište za koje fizičko SLUŽBENI GLASNIK UNSKO-SANSKOG KANTONA Godina XX - Broj 16 Srijeda, 19. oktobra 2016. BIHAĆ Izdanje na bosanskom jeziku Broj 16 - Strana 954 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 19. oktobra 2016. ili pravno lice dokumentima iz zemljišne knjige dokaže pravo vlasništva. (2) Privatnim šumama upravljaju i gospodare njihovi vlasnici u skladu sa ovim zakonom, podzakonskim propisima i odredbama šumsko privredne osnove. (3) Čuvanje privatnih šuma u nadležnosti je njihovih vlasnika, osim ukoliko vlasnik privatne šume te poslove ugovorom ne prenese drugom pravnom licu nadležnom za obavljanje tih poslova. (4) Vlasnik privatne šume ugovorom, uz naknadu, prenosi obavljanje stručnih poslova u šumarstvu, upravi za šumarstvo ili pravnom licu registrovanom za obavljanje poslova u šumarstvu. (5) Naknada iz stava 4. ovog člana iznosi najviše 10% od cijene na panju posječenih šumskih drvnih sortimenata po cjenovniku šumskih proizvoda kantonalnog ministarstva iz člana 4. tačka 16. ovog Zakona. Visinu naknade utvrđuje kantonalno ministarstvo. (6) Pod stručnim poslovima iz stava 4. ovog člana podrazumijevaju se doznaka, žigosanje šumskim čekićem, premjeravanje, evidentiranje, izdavanje otpremnog iskaza, planiranje šumskouzgojnih radova, stručni nadzor, stručni savjetodavni poslovi i zaštita šuma. (7) Naknada iz stava 4. ovog člana se uplaćuje kao namjenski prihod kantona ili pravnom licu registrovanom za obavljanje poslova u šumarstvu sa kojom je sklopljen ugovor. (8) Uprava za šumarstvo i pravno lice registrovano za obavljanje poslova u šumarstvu dužni su voditi evidencije o izvršenim radovima i provedenim mjerama predviđenim kantonalnim šumsko-razvojnim planom, šumsko privrednom osnovom i projektom za izvođenje. Podaci predviđeni evidencijama moraju se evidentirati za proteklu godinu najkasnije do 01. februara tekuće godine. Pravno lice registrovano za obavljanje poslova u šumarstvu dužno je kantonalnom ministarstvu dostaviti evidencije do 28. februara tekuće godine za prethodnu godinu. (9) Za privatne šume projekat za izvođenje izrađuje se u skladu sa odredbama člana 13. ovog Zakona i donosi ga Uprava za šumarstvo ili pravno lice registrovano za obavljanje poslova u šumarstvu na koje su preneseni stručni poslovi. (10) Kantonalni ministar donosi pravilnik kojim se propisuje način rada i oblik vođenja registra evidencija za privatne šume iz stava 8. ovog člana“. Član 7. U članu 64. stav (1), tačka a) se briše. Član 8. (1) U članu 65. stav (1) riječi ,,Ministarstvo poljoprivrede vodoprivrede i šumarstva putem Uprava za šumarstvo dužno je“, zamjenjuju se riječima ,,Korisnik šuma je dužan“. (2) U stavu (2) riječi ,,Uprave za šumarstvo“, zamjenjuju se riječima ,, šumskoprivrednog društva“. (3) Iza stava (2) dodaju se novi stavovi (3) i (4) i isti glase: ,,(3) Korisnik šuma dužan je nadoknaditi štetu koja je nastala nezakonitom sječom na području koje mu je dato na gospodarenje, bez obzira na počinioca bespravne sječe i količinu posječene drvne mase“. ,,(4) Rješenje o naknadi štete iz stava 3. ovog člana donosi šumarski inspektor u skladu sa odštetnim cjenovnikom iz člana 26. stav 13. ovog zakona, a šteta se uplaćuje na račun Budžeta Kantona“. (4) Dosadašnji stavovi (3), (4), (5), (6), (7), (8) i (9), postaju stavovi (5), (6), (7), (8), (9), (10) i (11). (5) U stavu (7) riječi ,,Uprave za šumarstvo“, zamjenjuju se riječima ,,korisnik šuma“. Član 9. U članu 66. stav (2) tačke j) i k) se brišu. Član 10. U članu 69. stav (1), tačka a) se briše. Član 11. Član 70. mijenja se i glasi: „(1) Sredstva iz člana 67. stav (1), tačka b) ovog Zakona, Jedinice lokalne samouprave koriste u skladu sa svojim potrebama“. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 12. U Zakonu o šumama, iza člana 91. dodaje se novi član 91a. i glasi: 19. oktobra 2016. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 16 - Strana 955 „član 91a. (1) U roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona, zaposlenici koji su bili zaposleni u kantonalnoj upravi za šumarstvo na poslovima neposredne zaštite šuma preuzimaju se i raspoređuju od strane šumskoprivrednih društava, bez javnog poziva, a u skladu sa stručnom spremom i radnim iskustvom. (2) Ministarstvo će u roku od šest mjeseci od stupanja Zakona na snagu izvršiti izmjene provedbenih propisa Zakona o šumama u skladu sa odredbama ovog Zakona. (3) Odredbe Zakona o organizaciji i nadležnostima kantonalnih organa uprave i upravnih organizacija imaju se uskladiti sa ovim Zakonom u roku od šest mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu“. Član 13. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u ,,Službenom glasniku Unsko-sanskog kantona“.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pružanju besplatne pravne pomoći USK Unsko-sanski kanton Službeni glasnik USK 03/16 10.02.2016 SG USK 22/12 pravna pomoć U članu 22. stav (1) riječi „potpuno ili djelomično“ brišu se.Član 6.Član 23. mijenja se, i glasi: „Član 23.(Način obračuna troškova i pripadnost)U slučajevima iz člana 22. Zakona, troškovi ostvareni po osnovu pružene pravne pomoći obračunavaju se prema advokatskoj tarifi, a prihod su budžeta Kantona.“ Član 7.Član 24. briše se. Član 8.Član 44. briše se.Član 9.Ovaj Zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Unsko-sanskog kantona.“Broj:01-02-1-262/16 Predsjedavajući Skupštine 25.01.2016.godine Unsko-sanskog kantona Bihać Nijaz Hušić, prof Na osnovu člana 11. l) odjeljak A. poglavlje V. Ustava Unsko-sanskog kantona („Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ br. 01/04 i 11/04), člana 20. a u vezi sa članom 26., 27., 28. i 30. Poslovnika Skupštine Unsko-sanskog kantona („Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj: 05/04), na prijedlog Kolegija, Skupština Unsko-sanskog kantona na 15. redovnoj sjednici održanoj 25.01.2016.godine, donijela je sljedeću 86.odnosno pisanu izjavu investitora za objekte iz člana 91. stav (4) ovog Zakona.“ Član 18.U članu 162. stav (5) riječi „kantonalnom urbanističko – građevinskom inspektoru, organiziranom unutar Kantonalne uprave za inspekcijske poslove“ zamjenjuju se riječima „Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove“. Stav (6) mijenja se i glasi: „Na rješenje kantonalnog urbanističko – građevinskog inspektora, kao i rješenje Kantonalne uprave za inspekcijske poslove, donesenog u drugom stepenu, nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor tužbom kod Kantonalnog suda u Bihaću u roku od 30 dana od dana prijema rješenja.“Stav (7) briše se. Član 19.Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Unsko - sanskog kantona.’’Broj:01-02-1-263/16 Predsjedavajući Skupštine25.01.2016.godine Unsko-sanskog kantona Bihać Nijaz Hušić, prof. Na osnovu člana 1. poglavlja IV i člana 11. b) poglavlja V, odjeljka A Ustava Unsko-sanskog kantona („Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ br. 1/04 i 11/04) na prijedlog Vlade Unsko-sanskog kantona Skupština Unsko-sanskog kantona na 15. redovnoj sjednici održanoj 25.01.2016. godine, donosi: ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU BESPLATNE PRAVNE POMOĆIČlan 1.U
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju i građenju USK Unsko-sanski kanton Službeni glasnik USK 03/16 10.02.2016 SG USK 12/13 prostorno uređenje,građenje 10. februar 2016. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 3 -Strana 217 SLUŽBENI GLASNIK UNSKO-SANSKOG KANTONA Godina XX - Broj 3 Srijeda, 10. februar 2016. BIHAĆ Izdanje na bosanskom jeziku 84. Na osnovu člana 11. b) odjeljka A poglavlja V i člana 2. d) poglavlja IV Ustava Unsko – sanskog kantona („Službeni glasnik Unsko – sanskog kantona“ br. 01/04 i 11/04), na prijedlog Vlade Unsko – sanskog kantona, Skupština Unsko-sanskog kantona, na 15. redovnoj sjednici održanoj 25.01.2016.godine, donosi: ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU I GRAĐENJU Član 1. U Zakonu o prostornom uređenju i građenju („Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona“, broj: 12/13) član 23. stav (1) mijenja se i glasi: „(1) Stručne poslove izrade planskih dokumenata obezbjeđuje Ministarstvo, odnosno općinski/gradski organ uprave nadležan za poslove prostornog uređenja, preko pravnih osoba registrovanih za obavljanje tih poslova, na osnovu javnog konkursa, a shodno odredbama Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik Bosne i Hercegovine’’, broj: 39/14), ili putem upravne organizacije, javne ustanove ili javnog preduzeća osnovanog od strane kantona, odnosno općine/grada, u cilju obavljanja tih poslova.“ Član 2. Član 25. mijenja se i glasi: „(Povjeravanje poslova izrade planskog dokumenta) (1) Izrada planskih dokumenata može se povjeriti samo pravnoj osobi registriranoj za obavljanje tih poslova ili upravnoj organizaciji, javnoj ustanovi ili javnom preduzeću osnovanom od strane kantona, odnosno općine/ grada, u cilju obavljanja tih poslova. (2) Za obavljanje stručnih poslova izrade planskih dokumenata i drugih stručnih poslova iz oblasti prostornog uređenja, općina/grad može osnovati upravnu organizaciju, javnu ustanovu ili javno preduzeće. (3) Nosilac izrade plana može dio planskog dokumenta tematski definisanog, kao saobraćajne, komunalne ili energetske infrastrukture, povjeriti drugoj pravnoj osobi registrovanoj za tu vrstu djelatnosti, uz saglasnost nosioca pripreme. (4) Pravna osoba iz prethodnog stava dužna je za pojedine faze planskog dokumenta da obezbijedi stručnu osobu odgovarajuće struke koja ima formalne i stručne reference. (5) Nosilac izrade plana dužan je pravnoj osobi iz stava (3) ovog člana staviti na raspolaganje dokumentaciju neophodnu za izradu planskog dokumenta, a naročito analitičko - dokumentacione osnove planskog dokumenta. (6) Zavod za prostorno uređenje i planiranje može izradu detaljnog planskog dokumenta iz člana 27. stav (3) povjeriti drugoj pravnoj osobi, kao nosiocu izrade plana registrovanom za tu vrstu djelatnosti uz obavezno raspisivanje javnog konkursa za izbor pravne osobe kojoj se povjerava izrada detaljnog plana, a shodno odredbama Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine. (7) U slučaju povjeravanja izrade plana pravnoj osobi iz stava (6) ovog člana, Zavod Broj 3 - Strana 218 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 10. februar 2016. za prostorno uređenje i planiranje je dužan istom staviti na raspolaganje dokumentaciju neophodnu za izradu plana. (8) Ugovori o pružanju usluga pripreme i izrade planskih dokumenata između nosioca pripreme i pravnih osoba registrovanih za obavljanje tih poslova, koji su zaključeni, a nisu realizirani do dana stupanja na snagu ovog Zakona ostaju na snazi. “ Član 3. U članu 46. stav (5) riječ „prema“ zamjenjuje se riječju „po“. Stav (6) mijenja se i glasi: „Izuzetno od odredbe stava (5) ovog člana izmjena i dopuna planskog dokumenta može se obavljati po skraćenom postupku ako se izmjenom i dopunom plana bitno ne mijenja temeljni koncept plana.“ Iza stava (6) dodaju se novi stavovi (7) i (8) koji glase: „(7) Nosilac pripreme plana u smislu stava (6) ovog člana podnosi Skupštini Kantona, odnosno općinskom vijeću prijedlog izmjene i dopune plana koji čini tekstualno obrazloženje sa grafičkim prikazom na odgovarajućem broju tematskih karata iz planskog dokumenta za koji se predlaže izmjena i dopuna. Ako se radi o planskom dokumentu užeg područja nosilac pripreme mora prethodno pribaviti saglasnost Ministarstva o usklađenosti izmjene i dopune s planom šireg područja. (8) Odluka o pristupanju izradi planskog dokumenta kao i usvojene izmjene i dopune planskog dokumenta od strane Skupštine Kantona, odnosno gradskog i općinskog vijeća objavljuje se u službenom glasniku Kantona, odnosno Grada i Općine .“ Član 4. U članu 49. stav (1) iza riječi „Bosne i Hercegovine“ preostali dio teksta se zamjenjuje tekstom: „ili se povjerava upravnoj organizaciji, javnoj ustanovi ili javnom preduzeću osnovanom od strane kantona, odnosno općine/ grada, u cilju obavljanja tih poslova.“ Član 5. U Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju i građenju član 5. briše se. Član 6. Član 68. mijenja se i glasi: „Protiv lokacijske informacije, kao i obavijesti da se lokacijska informacija ne može izdati nije dopuštena žalba niti se može pokrenuti upravni spor.“ Član 7. U članu 70a. dodaje se stav (3) koji glasi: „Stručno mišljenje nosioca izrade planskog dokumenta neće se tražiti ukoliko se zahtjevu investitora ne može udovoljiti iz razloga što isti ne ispunjava urbanističko – tehničke uslove propisane ovim i drugim posebnim zakonima.“ Član 8. U članu 71a. stav (2) briše se. Član 9. U članu 92. iza stava (3) dodaje se stav (4) koji glasi: „Službena osoba koja vodi postupak izdavanja akata o građenju ili učestvuje u postupku izdavanja akata o građenju¸ mora se izuzeti iz rada na predmetima u kojima je u izradi projektne dokumentacije učestvovala osoba sa kojom je isti srodnik po krvi u pravoj liniji, a u pobočnoj liniji do četvrtog stepena zaključno, bračni ili vanbračni drug ili srodnik po tazbini do drugog stepena zaključno.“ Član 10. U članu 94. u stavu (2) riječi „do 400 m2 ili pomoćne objekte korisne površine do 200 m2 „ zamjenjuju se riječima „do 800 m2 ili pomoćne objekte korisne površine do 400 m2.” Član 11. U članu 109. stav (2) tačka c) mijenja se i glasi: „Dokaz o pravu građenja na predmetnoj lokaciji – izvod iz zemljišne knjige za predmetnu nekretninu sa upisom investitora kao vlasnika nekretnine na kojoj se gradi, izvod iz zemljišne knjige za predmetnu nekretninu, sa upisom prava građenja na ime investitora, pravosnažna sudska odluka ili pravosnažno rješenje nadležnog organa na osnovu kojeg je investitor stekao pravo vlasništva ili pravo 10. februar 2016. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 3 -Strana 219 korištenja radi građenja, ugovor na osnovu kojeg je investitor stekao pravo vlasništva, ugovor o partnerstvu sklopljen sa vlasnikom zemljišta ili nekretnine, ugovor o koncesiji kojim se stiče pravo građenja, notarski obrađena saglasnost vlasnika nekretnine, izvod iz popisnog katastra za područja na kojima nije moguće uspostaviti zemljišnu knjigu.“ U članu 109. stav (3) mijenja se i glasi: „Ako se ustanovi da postoji neslaganje zemljišno-knjižnog i faktičkog stanja na predmetnoj nekretnini, organ koji vodi postupak izdavanja odobrenja za građenje će raspraviti pitanje prava građenja kao prethodno pitanje, te će izvesti potrebne dokaze na osnovu kojih će se utvrditi pravo građenja, a koji postupak će se provesti na trošak investitora.“ Član 12. Član 112. briše se. Član 13. U članu 115. stav (1) mijenja se i glasi: „Investitor je dužan podnijeti zahtjev za izmjenu i/ili dopunu odobrenja za građenje ako tokom građenja namjerava na građevini učiniti bilo kakve izmjene unutar dispozicije objekta, kojim se odstupa od rješenja datih glavnim projektom na osnovu kojeg je izdato odobrenje za građenje, a ne mijenjaju se uslovi utvrđeni u datoj lokacijskoj informaciji, odnosno urbanističkoj saglasnosti.“ U članu 115. stav (5) tačka (b) iza riječi „nekretnini“ stavlja se tačka. Preostali dio teksta briše se. Član 14. U članu 120. iza stava (3) dodaju se stavovi (4) i (5) koji glase: „(4) Odobrenje za građenje za privremenu građevinu se može produžiti posebnim rješenjem na zahtjev investitora, ako se nisu promijenili uslovi prema kojima je ono izdato. (5) Zahtjev iz stava (4) ovog člana investitor podnosi nadležnom organu uprave koji je izdao ranije odobrenje za građenje za privremenu građevinu, najmanje 15 dana prije prestanka važenja odobrenja.“ Član 15. U članu 125. dodaje se novi stav (3) koji glasi: „Izuzetno, objekti izgrađeni bez odobrenja za građenje mogu se, uz pisanu saglasnost organa uprave nadležnog za izdavanje odobrenja za građenje, privremeno priključiti na komunalne instalacije i drugu infrastrukturu (vodovod, kanalizacija, elektrovod, toplovod, telekomunikacijski vodovi, javni put i dr.), ukoliko su ispunjeni sljedeći uslovi: a) da je u toku postupak njegove legalizacije, b) da je izgrađeni stambeni objekat useljen, odnosno korišten.“ Dosadašnji stavovi (3) i (4) postaju stavovi (4) i (5). Član 16. U članu 126. stavovi (3), (4) i (5) mijenjaju se i glase: „ (3) Skupština Unsko-sanskog kantona može, na prijedlog Vlade Kantona, donijeti poseban propis kojim će se regulisati bespravna gradnja građevina na području Unsko-sanskog kantona. (4) Do donošenja propisa iz stava (3) ovog člana općine/grad će svojom odlukom, u skladu sa ovim Zakonom, regulisati postupak, uslove i način izdavanja naknadne lokacijske informacije, odnosno urbanističke saglasnosti, odobrenja za građenje i odobrenja za upotrebu, odnosno legalizacije bespravno izgrađenih građevina u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona. (5) Rok za podnošenje zahtjeva za izdavanje naknadne lokacijske informacije, odnosno urbanističke saglasnosti za legalizaciju bespravno izgrađene građevine je do 31.12.2019. godine. Član 17. U članu 130. stav (2) tačke b) i c) mijenjaju se i glase: „b) geodetski elaborat snimka izvedenog stanja građevine i građevinske čestice uklopljen u sadržaj detaljnog lista katastarskog plana, c) pisana izjava izvođača ili nalaz vještaka građevinske struke o izvedenim radovima i uslovima održavanja građevine, Broj 3 - Strana 220 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 10. februar 2016. naknadi troškova postupka“ brišu se. Član 3. U članu 20. stav (1) ispred riječi „opozvana“ dodaju se riječi „od strane Zavoda ili stranke.“ Član 4. Član 21. Zakona briše se. Član 5. U članu 22. stav (1) riječi „potpuno ili djelomično“ brišu se. Član 6. Član 23. mijenja se, i glasi: „Član 23. (Način obračuna troškova i pripadnost) U slučajevima iz člana 22. Zakona, troškovi ostvareni po osnovu pružene pravne pomoći obračunavaju se prema advokatskoj tarifi, a prihod su budžeta Kantona.“ Član 7. Član 24. briše se. Član 8. Član 44. briše se. Član 9. Ovaj Zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Unsko-sanskog kantona.“ Broj:01-02-1-262/16 Predsjedavajući Skupštine 25.01.2016.godine Unsko-sanskog kantona Bihać Nijaz Hušić, prof Na osnovu člana 11. l) odjeljak A. poglavlje V. Ustava Unsko-sanskog kantona („Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ br. 01/04 i 11/04), člana 20. a u vezi sa članom 26., 27., 28. i 30. Poslovnika Skupštine Unsko-sanskog kantona („Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj: 05/04), na prijedlog Kolegija, Skupština Unsko-sanskog kantona na 15. redovnoj sjednici održanoj 25.01.2016.godine, donijela je sljedeću 86. odnosno pisanu izjavu investitora za objekte iz člana 91. stav (4) ovog Zakona.“ Član 18. U članu 162. stav (5) riječi „kantonalnom urbanističko – građevinskom inspektoru, organiziranom unutar Kantonalne uprave za inspekcijske poslove“ zamjenjuju se riječima „Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove“. Stav (6) mijenja se i glasi: „Na rješenje kantonalnog urbanističko – građevinskog inspektora, kao i rješenje Kantonalne uprave za inspekcijske poslove, donesenog u drugom stepenu, nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor tužbom kod Kantonalnog suda u Bihaću u roku od 30 dana od dana prijema rješenja.“ Stav (7) briše se. Član 19. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Unsko - sanskog kantona.’’ Broj:01-02-1-263/16 Predsjedavajući Skupštine 25.01.2016.godine Unsko-sanskog kantona Bihać Nijaz Hušić, prof. Na osnovu člana 1. poglavlja IV i člana 11. b) poglavlja V, odjeljka A Ustava Unskosanskog kantona („Službeni glasnik Unskosanskog kantona“ br. 1/04 i 11/04) na prijedlog Vlade Unsko-sanskog kantona Skupština Unsko-sanskog kantona na 15. redovnoj sjednici održanoj 25.01.2016. godine, donosi: ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU BESPLATNE PRAVNE POMOĆI Član 1. U Zakonu o pružanju besplatne pravne pomoći („Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj: 22/12) (u daljem tekstu: Zakona) član 15. briše se. Član 2. U članu 19. stav (1) riječi „ o djelimičnoj 85.
Autentično tumačenje člana 36. Zakona o komunalnim djelatnostima USK Unsko-sanski kanton Službeni glasnik USK 20.09.2015. 20.09.2015 SG USK 14/17, SG USK 13/12, SG USK 06/12, SG USK 11/11, SG USK 041/11 tumačenje,usk,komunalna djelatnost
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o koncesijama USK Unsko-sanski kanton Službeni glasnik USK 19/13 15.11.2013 SG USK 18/19, SG USK 09/17, SG USK 07/09, SG USK 10/03 koncesije,zakon,usk ZAKON o izmjenama i dopunama Zakona o koncesijama Član 1. U Zakonu o koncesijama („Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj: 10/03 i 7/09) iza poglavlja „II –INSTITUCIONALNA STRUKTURA“ riječi „imenovanje članova komisije“ zamjenjuju se riječima „Osnivanje i opće funkcije Komisije“. Član 2. U članu 6. stavu 1. riječi „ koje svoje nadležnosti obavlja u svojstvu Komisije za koncesije Kantona“ zamjenjuju se riječima „koja svoje nadležnosti obavlja u skladu sa ovim Zakonom i Zakonom o javno-privatnom partnerstvu u Unsko-sanskom kantonu („Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj: 19/12). Član 3. U članu 9. iza stava 6. dodaje se stav 7. koji glasi: „Predsjedavajućeg Komisije imenuje Skupština Unsko-sanskog kantona na prijedlog Vlade Kantona.“ Član 3a. Član 10. stav 2. mijenja se i glasi: „Ukoliko mjesto člana Komisije ostane upražnjeno prije isteka mandata, na preostali period do isteka mandata, Skupština kantona imenuje novog člana.“ Član 4. U članu 15. stavu 3. riječi „u punom sastavu“ brišu se i dodaje tekst „sa najmanje dva stalna člana Komisije i jednim članom lokalne zajednice na čijem se području nalazi predmet koncesije ili sa po jednim članom lokalnih zajednica ako se koncesiono dobro nalazi na području više općina.“ Član 5. U članu 28. stavu 3. u prvoj rečenici iza riječi „ komisije“ dodaje se „zarez“, a ostali dio teksta ostaje isti. Član 6. U članu 29. dodaju se novi stavovi 2. i 3. koji glase: Godina XVII - Broj 19 Utorak, 15. novembra 2013. BIHAĆ Izdanje na bosanskom jeziku Broj 19 - Strana 1190 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 15. novembra 2013. “Vlada Kantona donosi Odluku o namjeni korištenja sredstava prikupljenih po osnovu dodjele koncesija koja pripadaju Kantonu, na osnovu usaglašenog prijedloga resornih Ministarstava. Općinsko vijeće donosi Odluku o namjeni korištenja sredstava prikupljenih po osnovu dodjele koncesija koje pripadaju općinama, na osnovu prijedloga općinskog načelnika.“ Član 7. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u
Zakon o prostornom uređenju i građenju USK Unsko-sanski kanton Službeni glasnik USK 12/13 07.05.2013 SG USK 03/16 prostorno uređenje,građenje SLUŽBENI GLASNIK Unsk o-sansk og kan tona 531. Na osnovu člana 33.stav (1a.) tačka e) i 160. stav (1) Poslovnika Skupštine Unsko-sanskog kantona („Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj: 5/04), na 46. sjednici, održanoj dana 13.06.2013.godine, utvrdila je Prečišćeni tekst Zakona o prostornom uređenju i građenju (“Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona”, broj: 10/11, 13/11, 19/11 i 8/13). Prečišćeni tekst Zakona o prostornom uređenju i građenju obuhvata; Zakon o prostornom uređenju i građenju („Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona broj: 10/11.), Zakon o dopuni Zakona o prostornom uređenju i građenju („Službeni glasnik Unskosanskog kantona broj:13/11.), Zakon o dopunama Zakona o prostornom uređenju i građenju („Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona broj:19/11.) i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju i građenju („Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona broj:8/13.) u kojima je naznačeno vrijeme stupanja na snagu osnovnog Zakona i njegovih izmjena i dopuna. Broj 02/2-02-4-1136/13. 13. juna 2013. godine B i h a ć Predsjedavajući Skupštine Unsko-sanskog kantona Admir Hadžipašić, dipl. pravnik ZAKON O PROSTO RNOM UREĐENJU I GRAĐENJU - prečišćeni tekst - POGLAVLJE I -OPĆE ODREDBE Član 1. (Predmet Zakona) Zakonom o prostornom uređenju i građenju (u daljem tekstu: Zakon) uređuju se: a) načela za plansko uređenje prostora, organizacija sistema prostornog uređenja, vrste, sadržaj, način izrade i postupak donošenja planskih dokumenata, planova i pravila provođenja planskih dokumenata, vršenje nadzora nad provođenjem ovog Zakona, te kaznene odredbe, b) uslovi projektovanja, građenja, upotrebe i održavanja građevine, tehnička svojstva i drugi uslovi koje moraju zadovoljavati građevine, građevinski materijali, proizvodi i oprema koji se grade ili ugrađuju za izgradnju građevina na području Unsko - sanskog Kantona (u daljem tekstu: Kanton), sadržaj projektne dokumentacije, uslovi za obavljanje poslova projektovanja, građenja, nadzora, te postupci izdavanja lokacijske informacije, odnosno urbanističke saglasnosti, odobrenja za građenje i odobrenja za upotrebu građevine, Godina XVII - Broj 12 Petak, 5. jula 2013. BIHAĆ Izdanje na bosanskom jeziku Broj 12 - Strana 786 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 5. jula 2013. kao i obaveze i nadležnosti urbanističko - građevinske inspekcije. Član 2. (Posebni interes) (1) Poslovi prostornog uređenja i prostornog planiranja su poslovi od posebnog interesa za Kanton. (2) U cilju skladnog prostornog uređenja, Kanton i općine u svim oblastima u okviru svoje nadležnosti usklađuju interese i ciljeve razvoja u pogledu korištenja prostora i dobara, zaštitu poljoprivrednog, građevinskog i šumskog zemljišta, vodnih površina, energetskih sistema, prirodnih resursa, prirodnih rijetkosti, kao i razvoja funkcija i djelatnosti od zajedničkog interesa. Član 3. (Obavljanje poslova prostornog uređenja) Kanton i općine obezbjeđuju obavljanje poslova prostornog uređenja na način uređen ovim Zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog Zakona, te drugim zakonima i propisima donesenim na osnovu tih zakona. Član 4. (Značenje pojedinih izraza) Značenje izraza u ovom Zakonu: a) Prostor je sastav fizičkih struktura na površini zemlje, odnosno na, iznad i ispod površine tla i vode dokle dopiru neposredni uticaji ljudske prirode. b) Prostorni razvoj je mijenjanje prirodnog i izgrađenog prostora kao rezultat ljudskih aktivnosti. c) Prostorno uređenje je planiran razmještaj djelatnosti i objekata na određenom području. d) Plansko prostorno uređenje podrazumijeva korištenje, zaštitu i upravljanje prostorom u cilju održivog razvoja na osnovu cjelovitog pristupa u planiranju prostora. e) Održivi razvoj je obezbjeđenje takvog korištenja prostora koji, uz očuvanje životne sredine, prirode i trajnog korištenja prirodnih dobara, te zaštitu kulturno – historijskog nasljeđa i drugih prirodnih vrijednosti, zadovoljava potrebe sadašnjih generacija, bez ugrožavanja potreba budućih generacija. f) Prostorno planiranje je interdisciplinarna djelatnost kojom se uz uvažavanje razvojnih mogućnosti, planira namjensko korištenje prostora, određuju uslovi za razvoj djelatnosti u prostoru i njihov razmještaj, te određuju mjere za poboljšanje postojećih uslova korištenja prostora i definišu uslovi za smještaj planiranih objekata i njihovo građenje. g) Naseljeno mjesto je teritorijalna jedinica koja, obuhvata jedno ili više naselja, sa područjem koje pripada tom naseljenom mjestu. Naseljeno mjesto može biti gradskog, seoskog ili mješovitog karaktera. Naseljeno mjesto utvrđuje se posebnim zakonom. h) Naselje je nastanjen, izgrađen i funkcionalno objedinjen dio naseljenog mjesta na kome su obezbjeđeni uslovi za život, rad i zadovoljavanje zajedničkih potreba stanovnika. i) Naseljeno mjesto gradskog karaktera je naseljeno mjesto sa najmanje 30.000 stanovnika. j) Općina je osnovna jedinica lokalne samouprave koja je, na osnovu ispunjavanja propisanih kriterija, uspostavljena zakonom. k) Selo je naseljeno mjesto čije se stanovništvo pretežno bavi poljoprivrednom djelatnošću. l) Građevinsko zemljište je neizgrađeno i izgrađeno zemljište u naseljenim mjestima i izvan njih, koje je prostornim i urbanističkim planovima namijenjeno za izgradnju građevina i vršenje drugih zahvata u prostoru, u skladu sa odredbama ovog Zakona. m) Uređeno građevinsko zemljište je zemljište na kome su obavljeni radovi na pripremanju i opremanju zemljišta prema planskim dokumentima i programu uređenja građevinskog zemljišta. n) Građenje je materijalizacija građevinsko - tehničke zamisli u prostoru, a obuhvata izvođenje pripremnih radova, građevinskih, zanatskih, instalaterskih radova, ugradnju i montažu opreme, gotovih građevinskih elemenata i konstrukcija, te vršenje drugih zahvata u prostoru. Građenjem se smatraju i radovi rekonstrukcije, dogradnje, nadziđivanja/ nadogradnje, sanacije, rehabilitacije, konzervacije, izgradnje privremenih građevina i uklanjanja građevina. o) Pripremni radovi su radovi na pripremi gradilišta, odnosno radnje vezane za postavljanje ograde, izvođenje radova i građenje pomoćnih građevina privremenog karaktera koji se izvode za potrebe organizovanja gradilišta i primjene odgovarajuće tehnologije građenja, pripremu odgovarajućeg prostora za skladištenje građevinskog materijala, te organizovanje 5. jula 2013. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 12 - Strana 787 saobraćajne komunikacije unutar gradilišta i pristupnih puteva, izrada gradilišnih instalacija i njihovih priključaka. p) Rekonstrukcijom se smatra izvođenje radova na postojećoj građevini kojima se: mijenjaju konstruktivni elementi koji bi mogli uticati na stabilnost građevine ili njenih dijelova; uvode se nove instalacije ili ugrađuje nova oprema u građevinu, mijenja namjena, tehnološki proces ili vanjski izgled građevine, te mijenjaju uslovi pod kojima je, na osnovu odobrenja za građenje, izgrađena građevina. Ne smatraju se rekonstrukcijom radovi na zamjeni, dopuni i popuni opreme ako je to u skladu sa namjenom građevine, kao i radovi koji su posebnim zakonom utvrđeni kao održavanje građevine. Rekonstrukcijom građevine smatraju se i radovi kojima se oštećena građevina, čije oštećenje prelazi 70 %, dovodi u stanje prije oštećenja, ako je oštećenje nastalo kao posljedica starosti građevine ili kao posljedica prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja. q) Rehabilitacija je građevinsko - tehnički postupak kojim se poboljšavaju strukturne i funkcionalne karakteristike nekog građevinskog sklopa, koji je naročito izložen uticajima u upotrebi, pa se postupak rehabilitacije mora više puta provoditi u toku eksploatacijskog vijeka građevine. r) Sanacijom se smatra izvođenje radova radi očuvanja bitnih svojstava građevine u toku njenog trajanja, kojima se ne mijenjaju uslovi u skladu sa kojima je izgrađena. s) Otklanjanje arhitektonskih barijera podrazumijeva stvaranje uslova za samostalan i siguran prilaz objektu, ulazak u objekat, te pristup i upotrebu svih prostorija i instalacija u objektu za osobe sa umanjenim tjelesnim sposobnostima. t) Održavanjem građevine smatra se praćenje stanja građevine i izvođenje radova nužnih za funkcionalnost, sigurnost i pouzdanost građevine, život i zdravlje ljudi, te za očuvanje bitnih tehničkih svojstava i drugih uslova propisanih za predmetnu građevinu. u) Konzervacijom građevine smatra se izvođenje radova kojima se oštećena ili nedovršena građevina zaštićuje od daljeg propadanja, a do sticanja uslova za njenu sanaciju, rekonstrukciju ili dovršenje radova na nezavršenoj građevini. v) Dogradnjom se smatra svako proširenje postojeće građevine kojim se zauzima zemljište ili prostor u odnosu na tu građevinu, ako dograđeni dio čini građevinsku i funkcionalnu cjelinu sa građevinom koja se dograđuje, a kojom se mijenjaju uslovi iz lokacijske informacije, odnosno urbanističke saglasnosti i odobrenja za građenje. w) Nadziđivanjem/nadogradnjom se smatra izgradnja jedne ili više etaža, kao i preuređenje krovišta ili potkrovlja na postojećim građevinama, kojim se povećava visina građevine i dobija novi prostor. x) Zaštita građevina kulturno - historijskog naslijeđa u zavisnosti od vrste i lokacije građevine podrazumijeva: 1) konzervaciju spomenika, koja podrazumijeva očuvanje fizičkih ostataka spomenika i njegovog okruženja uz zabranu bilo kakve gradnje nove građevine na istom lokalitetu ili u blizini lokaliteta, te zaštitu od uništenja nalaza i preuređenja koji bi ugrozili autentičnost spomenika, 2) restauraciju, koja podrazumijeva rekonstrukciju građevine uz potpuno očuvanje raritetne, autentične vrijednosti građevine sa svim njenim estetskim, umjetničkim i historijskim vrijednostima, uz upotrebu tradicionalnih građevinskih materijala i radove izvođene na osnovu postojeće originalne dokumentacije, 3) iluminaciju, koja podrazumijeva poduzimanje takvih intervencija na spomeniku ili u njegovom neposrednom okruženju radi ugradnje sistema električne rasvjete, koje ni na koji način neće ugroziti njegovu vrijednost. y) Promjena namjene građevine smatra se promjena stambenog u poslovni prostor, odnosno poslovnog u stambeni, kao i promjena djelatnosti u poslovnom prostoru, ako takva promjena bitno mijenja uslove korištenja te građevine, okolnih građevina i prostora, odvijanja saobraćaja i uslove očuvanja okoliša. z) Uklanjanjem građevine se smatra rušenje ili demontaža građevine ili njenog dijela, zbrinjavanje otpadnog materijala nastalog rušenjem, zatečenog materijala, opreme i drugih elemenata i dovođenje građevinske parcele ili njenog dijela u uredno stanje. Uklanjanje građevine u smislu ovog Zakona smatra se i rušenje građevine radi privođenja zemljišta konačnoj namjeni. Broj 12 - Strana 788 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 5. jula 2013. aa) Građevinom se smatra građevinski objekat na određenoj lokaciji trajno povezan sa tlom, a koji se sastoji od građevinskog sklopa i ugrađene opreme, koji u okviru tehnološkog procesa zajedno čine tehnološku cjelinu, kao i samostalno postrojenje trajno povezano sa tlom. Građevinom se smatraju i nasipi, iskopi i odlagališta tj. svi objekti povezani s tlom kojima se mijenja izgled i način korištenja prostora. bb) Građevinskim sklopom se smatra skup funkcionalno povezanih građevinskih proizvoda, uključujući instalacije i opremu, koji nisu izravno povezani sa tehnološkim procesom. cc) Složena građevina je sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološko povezanih građevina. dd) Opremom se smatraju ugrađena postrojenja, uređaji, strojevi, procesne instalacije i drugi ugrađeni prozvodi koji su u sklopu tehnološkog procesa ugrađeni u građevinu. ee) Građevinski proizvodi su proizvedeni građevinski materijali, prefabrikati, elementi i industrijski proizvedene konstrukcije koji su namijenjeni za građenje. ff) Privremena građevina je građevina montažno-demontažne izvedbe ili izvedena od lakih materijala, sa jasno definisanim rokom korištenja, postavljena na određenoj lokaciji za potrebe gradilišta, snabdjevanje građevina električnom energijom, za primjenu odgovarajuće tehnologije građenja, kao i za organizovanje sajmova, javnih manifestacija i zadovoljavanje drugih potreba na javnim površinama. gg) Individualni stambeni objekat je građevina stambene namjene na posebnoj građevinskoj parceli sa najviše tri stana, koja nema više od podruma, odnosno suterena, prizemlja i dva kata, uključujući potkrovlje, namijenjena stanovanju i čija korisna površina ne prelazi 400 m2. hh) Individualni stambeno - poslovni objekat je građevina stambene i poslovne namjene na posebnoj građevinskoj parceli, maksimalne korisne površine do 400 m2, od kojih se jedan dio građevine koristi za poslovne djelatnosti, a drugi dio za stanovanje. ii) Izvođenje drugih zahvata u prostoru podrazumijeva sve radove na površini, ispod i iznad površine tla, kojima se trajno ili privremeno zauzima prostor i mijenjaju postojeći uslovi korištenja prostora, kao što su: nivelacija terena, pozajmište zemljanog materijala, deponija internog materijala, odbrambeni nasipi i sl. jj) Iskolčavanje građevine podrazumijeva prenošenje vanjskog oblika planirane građevine na teren unutar građevinske parcele, odnosno prenošenje ose trase građevina infrastrukture. kk) Građevinska parcela je zemljište koje ima pristup na saobraćajnicu, na kojem se nalazi građevina i uređene površine koje služe toj građevini ili zemljište na kojem je predviđena gradnja građevine i uređenje površina koje će služiti toj građevini u skladu sa uslovima iz detaljne planske dokumentacije, odnosno urbanističke saglasnosti. ll) Regulaciona linija je planska linija, definisana grafički i numerički detaljnim planskim dokumentom, odnosno planom parcelacije, kojim se utvrđuju pojedinačne građevinske parcele. mm) Građevinska linija je planska linija koja se utvrđuje grafički i numerički detaljnim planskim dokumentom, odnosno planom parcelacije, koja označava liniju po kojoj se gradi, odnosno iskolčava građevina ili liniju koju građevina, odnosno gabarit građevine ne smije preći. nn) Zaštitni pojas i zaštitna zona su površine zemljišta, vodne površine ili vazdušni prostori, koji su definisani numerički i grafički planskim dokumentom, namijenjeni za zaštitu života i zdravlja ljudi, bezbjednost i funkciju građevina, površina ili prostora, u skladu sa odredbama posebnih propisa. oo) Javne površine su zemljišne ili vodne površine koje su detaljnim planskim dokumentom, numerički i grafički, ili samo grafički, definisane i namijenjene za obavljanje javnih funkcija, djelatnosti i aktivnosti, i koje su, kao takve, dostupne individualno neodređenim fizičkim ili pravnim osobama. pp) Zelene i rekreacione površine podrazumijevaju: javne zelene površine, (park - šume, parkovi, drvoredi, skverovi, travnjaci, zelenilo uz saobraćajnice i sl.), zelene zone, odnosno pojasevi, kojima se sprječava neplanirano širenje naselja i koje imaju različite rekreacione i zaštitne namjene, zelene površine stambenih, odnosno urbanih cjelina, zelene površine posebne namjene (groblja, botanički i zoološki vrtovi i sl.), površine 5. jula 2013. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 12 - Strana 789 za rekreaciju i masovni sport na otvorenom prostoru (igrališta, izletišta, šetališta, sportski tereni, kupališta, vježbališta, strelišta, kros i trim staze i sl.), zelene površine uz obale rijeka i jezera. qq) Investitor je pravna ili fizička osoba u čije ime se gradi građevina i vrše drugi zahvati u prostoru. rr) Projektant je pravna osoba registrovana za obavljanje poslova projektovanja. ss) Izvođač je pravna ili fizička osoba koja je registrovana za poslove građenja. tt) Nadzorni organ je pravna osoba koja je registrovana za poslove građenja i/ili projektovanja, a koja obavlja nadzor nad izvođenjem radova u građevinarstvu. uu) Revident je pravna osoba registrovana za poslove projektovanja, a koja obavlja poslove revizije projektne dokumentacije. vv) Projektovanje je izrada projektne dokumentacije potrebne za izgradnju građevina i izdavanje odobrenja za građenje. ww) Gradilištem se smatra zemljište na kojem se gradi građevina, uključujući i privremeno zauzeto zemljište, kao i zemljište potrebno za omogućavanje primjene odgovarajuće tehnologije građenja, zajedno s građevinom koja se gradi. xx) Javni interes je kvalifikacija kojom se neko opće dobro u formi prirodne ili stvorene vrijednosti ili kao nematerijalna kategorija obilježava s ciljem davanja posebnog statusa koji omogućuje pristup, upotrebu i konzumiranje od strane svih pripadnika zajednice na njihovu dobrobit. POGLAVLJE II - OSNOVNA NAČELA PROSTO RNOG PLANIRANJA Član 5. (Prostorno planiranje) Cjelovit pristup u prostornom planiranju obuhvata: a) istraživanje, provjeru i ocjenu mogućnosti održivog razvoja na prostoru Kantona, b) zaštitne mjere i način upravljanja prostorom, c) izradu i donošenje planskih dokumenata, d) provođenje i kontrolu provođenja planskih dokumenata. Član 6. (Načela prostornog planiranja) Prostorno planiranje temelji se na načelima: a) podijeljene zakonodavne nadležnosti u ovoj oblasti između Federacije Bosne i Hercegovine i Kantona, b) ravnomjernog privrednog, društvenog i kulturnog razvoja Kantona, uz poštovanje i razvijanje regionalnih prostornih specifičnosti, c) održivog razvoja i racionalnog korištenja i zaštite prostora, d) zaštite i uređenja okoliša, e) zaštite graditeljskog i prirodnog naslijeđa, f) usklađivanje interesa korisnika prostora i prioriteta djelovanja od interesa za Kanton i općine, g) usklađivanje privatnog i javnog interesa, h) usklađivanje prostornog uređenja općina međusobno i sa prostornim uređenjem Kantona, i) usklađivanje prostornog uređenja Kantona sa prostornim uređenjem susjednih kantona, kao i sa prostornim uređenjem Republike Srpske, odnosno njenih dijelova koji graniče sa Kantonom, j) javnosti i slobodnog pristupa podacima i dokumentima važnim za prostorno uređenje, k) uspostavljanja jedinstvenog sistema informacija o prostoru Kantona u svrhu planiranja, korištenja i zaštite prostora Kantona. POGLAVLJE III - UREĐENJE PROSTO RA Član 7. (Uređenje prostora) Plansko uređenje prostora obuhvata: a) utvrđivanje namjena u prostoru, b) građenje i uređivanje naseljenih mjesta i okolnog prostora, c) upotrebu i zaštitu prirodnih i izgrađenih resursa, d) obavljanje drugih zahvata u prostoru u skladu sa planskim dokumentima i uslovima propisanim odredbama ovog Zakona. Član 8. (Namjene površina) (1) U cilju planske izgradnje, stvaranja povoljnih uslova za život, rad i zdravlje čovjeka i dugoročnog upravljanja prirodnim i stvorenim dobrima, u prostoru se utvrđuje: Broj 12 - Strana 790 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 5. jula 2013. a) građevinsko zemljište, b) poljoprivredno zemljište, c) šumsko zemljište, d) vodne površine, e) zaštićena i rekreaciona područja, f) infrastrukturni sistemi, g) eksploatacijska polja, h) rezervisane površine, i) neplodno zemljište i ostala zemljišta. (2) Površine zemljišta iz stava (1) ovog člana utvrđuju se na osnovu ovog Zakona, posebnih zakona i planskih dokumenata Kantona i općina. Član 9. (Urbano i uže urbano područje) (1) Radi usmjeravanja građenja, odgovarajućim planskim dokumentima utvrđuju se granice urbanog i užeg urbanog područja. (2) Urbano područje utvrđuje se za jedno ili više naseljenih mjesta koja predstavljaju prostorno funkcionalnu urbanu cjelinu ili za posebnu prostorno funkcionalnu međusobnu povezanu cjelinu, a koja na temelju planskih pretpostavki ima uslove za dalji razvoj. (3) Urbano područje obuhvata izgrađene i neizgrađene površine namijenjene za stanovanje, rad, odmor i rekreaciju, urbanu opremu i infrastrukturu, te površine za posebnu namjenu i zelene površine, kao i površine rezervisane za budući razvoj. Osim građevinskog zemljišta, granicama urbanog područja mogu biti obuhvaćena i druga zemljišta. (4) Ako postoji potreba utvrđivanja posebnih uslova gradnje u centrima ili intenzivno izgrađenim dijelovima urbanih područja, utvrđuje se uže urbano područje. (5) Uže urbano područje obuhvata dio naselja koje je intenzivno izgrađeno ili je planom predviđeno da tako bude izgrađeno i obrazuje se u svrhu utvrđivanja režima građenja, posebnih uslova pri izdavanju lokacijske informacije, odnosno urbanističke saglasnosti, odobrenja za građenje i sl. Član 10. (Režimi građenja) Zavisno o potrebama i mogućnostima pojedinih dijelova područja, planskim dokumentima utvrđuju se sljedeći režimi građenja: a) Režim građenja I stepena – za uže urbano područje na kojem se planira intenzivna izgradnja, rekonstrukcija ili sanacija, lokacijska informacija se izdaje na osnovu detaljnih planskih dokumenata. Ukoliko za uže urbano područje nije donesen detaljan planski dokument, urbanistička saglasnost se izdaje na osnovu urbanističkog plana i projektnog programa izrađenog na osnovu tog plana. b) Režim građenja II stepena – za urbano područje za koje nije obavezno donošenje detaljnih planskih dokumenata, urbanistička saglasnost se izdaje na osnovu urbanističkog plana i uslova utvrđenih u odluci o provođenju tog plana. c) Režim građenja III stepena – za urbana područja i građevinska zemljišta izvan urbanih područja utvrđenim prostornim planom, urbanistička saglasnost izdaje se na osnovu prostornog plana i odluke o provođenju tog plana. d) Režim zabrane građenja – na područjima značajnim za budući razvoj, izgradnju infrastrukturnih sistema, uređenje voda u zonama zaštite izvorišta vode za piće, u cilju zaštite prirodnog i graditeljskog naslijeđa, te na područjima za koja je u toku postupak izrade detaljnih planskih dokumenata. Na tim područjima ne dopušta se nikakva izgradnja građevina i uređaja, izuzimajući tekuće održavanje, dogradnju u svrhu osiguranja osnovnih higijenskih uslova, konzerviranja građevina, a samo izuzetno podizanje novih građevina i uređaja koji služe neophodnom održavanju postojećeg dijela naselja (instalacije, neophodne javne građevine, građevine za snabdijevanje i sl.), na osnovu odluke o zabrani građenja. Član 11. (Građenje izvan građevinskog zemljišta) (1) Građenje građevina se može vršiti samo na građevinskom zemljištu unutar i izvan granica urbanih područja, koje je kao takvo utvrđeno odgovarajućim planskim dokumentom. (2) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog člana, izvan granica urbanog područja, odnosno građevinskog zemljišta, može se vršiti građenje koje, s obzirom na svoje osobenosti, zauzima prostore van urbanog područja, odnosno građevinskog zemljišta, a naročito: a) građevine magistralne infrastrukture (saobraćajne, energetske, vodne, telekomunikacijske i dr.), b) zdravstvene, rekreacione i sportske građevine, c) građevine za potrebe odbrane i vojske, d) stambene i privredne građevine poljoprivrednog proizvođača za potrebe poljoprivredne proiz5. jula 2013. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 12 - Strana 791 vodnje, uključujući melioracione sisteme i sisteme navodnjavanja, e) istraživanje, iskorištavanje i uređivanje prostora prirodnih dobara (mineralne sirovine, šume, vode, poljoprivredno zemljište i dr.), f) komunalne građevine (deponije komunalnog otpada, groblja, spomen-obilježja i sl.), g) rekonstrukcija postojećih objekata izgrađenih van granica građevinskog zemljišta sa odobrenjem za građenje. (3) Građevine iz stava (2) ovog člana utvrđuju se na osnovu planskih dokumenata Kantona i općina. Član 12. (Naselja za privremeni smještaj) (1) Prilikom izgradnje kompleksnih infrastrukturnih, industrijskih i sličnih građevina, kao i u svrhu otklanjanja posljedica od elementarnih nepogoda, tehničkih katastrofa, ratnih razaranja i sl., mogu se graditi naselja za privremeni smještaj. (2) Naselje u smislu stava (1) ovog člana planira se i gradi tako da, po prestanku okolnosti koje su zahtijevale njegovu izgradnju, bude uklonjeno u roku od četiri mjeseca, a prostor doveden u prvobitno stanje od strane organa koji je donio odluku o izgradnji privremenog naselja, ili da preraste u naselje koje odgovara budućem razvoju tog područja, što se utvrđuje odgovarajućim planskim dokumentom. Član 13. (Groblja) (1) Površine namijenjene za sahranjivanje utvrđuju se prostornim ili urbanističkim planom. Izgradnja i uređenje grobalja vrši se na osnovu detaljnog planskog dokumenata. (2) Održavanje i korištenje grobalja uređuje se kantonalnim Zakonom o komunalnim djelatnostima. Član 14. (Zone budućeg razvoja) (1) Razvojnim planskim dokumentima utvrđuju se površine i trase rezervisane za budući razvoj, na kojima nije dozvoljeno građenje do izrade odgovarajućeg detaljnog planskog dokumenta. (2) Na površinama iz stava (1) ovog člana, mogu se odobriti sljedeće privremene namjene: zelene i rekreacione površine, igrališta, obavljanje poljoprivredne djelatnosti, površine za parkiranje i dr., a u skladu sa odlukom o provođenju razvojnih planskih dokumenata. Član 15. (Građenje infrastrukturnih sistema) Građenje infrastrukturnih sistema i građevina vodne, saobraćajne, energetske i komunalne infrasturkture vrši se u skladu sa planskim dokumentima Kantona i općina, planovima odgovarajućih institucija i javnih preduzeća, te u skladu sa planskom dokumentacijom propisanom posebnim zakonima (o vodama, cestama i dr.), a postupak odobravanja građenja vrši se u skladu sa ovim Zakonom. Član 16. (Zaštitini pojasevi) (1) S ciljem obezbjeđenja infrastrukturnih sistema i građevina za funkciju kojoj su namijenjeni, utvrđuju se i uređuju zaštitni infrastrukturni pojasevi duž infrastrukturnih trasa i građevina. (2) Zaštini pojasevi iz stava (1) ovog člana su: a) zaštitni putni pojas, b) zaštitni pružni pojas, c) zaštitni aerodromski pojas, d) zaštitni dalekovodni, odnosno cjevovodni pojas, e) zaštitna zona ili pojas za radio postrojenja ili veze, f) zaštitna zona izvorišta vode i vodnih građevina, g) zaštitni pojas za bolničke i obrazovne komplekse. (3) Za puteve i druge građevine linijske infrastrukture, koji u vrijeme izrade planskih dokumenata nisu izgrađeni, kao i za postojeće takve građevine za koje se planskim dokumentom planira rekonstrukcija, mora se odrediti dovoljan prostor (koridor) za njihovu izgradnju, odnosno rekonstrukciju. Širina koridora planira se tako da se u njemu, s obzirom na prirodna i druga ograničenja na terenu i na zahtjevane tehničke karakteristike planirane infrastrukturne građevine, ta građevina može projektovati i izgraditi, odnosno rekonstruisati, sa svim njenim dijelovima i elementima. (4) U slučaju iz stava (3) ovog člana propisani zaštitni infrastrukturni pojasevi i zone ne ulaze u prostor koridora, nego se postavljaju van koridora, obostrano uz obje njegove granice. Broj 12 - Strana 792 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 5. jula 2013. (5) Posebnim zakonima, provedbenim propisima i općim aktima nadležnih organa (o putevima, željeznici, vodama i drugo) bliže se određuju odgovarajući zaštitni pojasevi. (6) Širina pojaseva utvrđenih planskim dokumentom ne može biti manja od širine pojaseva utvrđenih posebnim zakonom, provedbenim propisima i općim aktima nadležnih organa. (7) Na prostoru obuhvaćenom zaštitnim infrastrukturnim pojasom ne mogu se graditi građevine ili vršiti radovi suprotno namjeni zbog koje je uspostavljen pojas. Ukoliko takve građevine postoje, na njih se primjenjuje režim zabrane građenja, ako posebnim propisom nije drugačije predviđeno. (8) Građenje u zaštitnim pojasevima infrastrukturnih sistema i drugim zaštitnim pojasevima mora se regulisati detaljnom planskom dokumentacijom, uz poštivanje odredbi posebnih zakona koji se odnose na zaštine pojaseve. Član 17. (Zaštita poljoprivrednog zemljišta) Zaštita poljoprivrednog zemljišta, korištenje poljoprivrednog zemljišta za građenje, odnosno pretvaranje poljoprivrednog zemljišta u građevinsko, vrši se na osnovu posebnog zakona iz te oblasti. Član 18. (Zaštita šumskog zemljišta) Zaštita šumskog zemljišta vrši se u skladu sa važećim Zakonom o šumama. Član 19. (Zaštita i iskorištavanje mineralnih sirovina) Zaštita i iskorištavanje mineralnih sirovina, kao i vađenje pijeska i šljunka iz vodotoka, vrši se u skladu sa posebnim zakonima iz tih oblasti. Član 20. (Zaštićena područja) (1) Planskim dokumentima obezbjeđuje se zaštita i očuvanje područja koja predstavljaju posebno vrijedno prirodno i graditeljsko naslijeđe, a koja su proglašena ili imaju sve uslove da budu proglašeni zaštićenim područjima. (2) Očuvanje i zaštita područja iz stava (1) ovog člana vrši se u skladu sa posebnim zakonima iz oblasti zaštite okoliša. Član 21. (Zaštita od elementarnih i drugih nepogoda) Zaštita od elementarnih i prirodnih nepogoda vrši se u skladu i na način propisan Zakonom o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća ("Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine", broj: 39/03, 22/06 i 43/10). POGLAVLJE IV - ORGANIZACIJA SISTEMA PROSTO RNOG UREĐENJA Član 22. (Učinkovitost prostornog uređenja) Učinkovitost prostornog uređenja i prostornog planiranja na području Kantona osiguravaju Skupština Kantona, Vlada Kantona i Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoline (u daljem tekstu: Ministarstvo), te općinska vijeća, donošenjem planskih dokumenata i drugih dokumenata utvrđenih ovim Zakonom. Član 23. (Izrada planskih dokumenata) (1) Stručne poslove izrade planskih dokumenata obezbjeđuje Ministarstvo, odnosno općinski organ uprave nadležan za poslove prostornog uređenja, preko pravnih osoba registrovanih za obavljanje tih poslova, na osnovu javnog konkursa, a shodno odredbama Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine", broj: 9/04, 49/04, 19/05, 52/05, 92/05, 8/06., 24/06, 70/06 i 12/09), osim ako nosilac izrade planskih dokumenata nije upravna organizacija, javna ustanova ili javno preduzeće osnovano od strane Kantona, odnosno općine, u cilju obavljanja tih poslova. (2) Pravne osobe iz stava (1) ovog člana moraju ispunjavati uslove propisane Uredbom o posebnim uslovima koje moraju ispunjavati privredna društva i druge pravne osobe da bi se mogle registrovati za obavljanje stručnih poslova izrade planskih dokumenata ("Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine", broj: 29/07 i 71/08). Član 24. (Zavod za prostorno uređenje i planiranje) (1) Kanton će osnovati Kantonalni Zavod za prostorno uređenje i planiranje, u cilju obavljanja poslova izrade i praćenja realizacije planskih dokumenata od značaja za Kanton i obavljanja 5. jula 2013. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 12 - Strana 793 drugih stručnih poslova iz oblasti prostornog uređenja. (2) Posebnim zakonom o osnivanju Zavoda iz stava (1) ovog člana utvrdiće se njegov status, djelokrug, način i uslovi obavljanja poslova, te odnosi sa Kantonom kao osnivačem i dr. Član 25. (Povjeravanje poslova izrade planskog dokumenta) (1) Nosilac izrade planskog dokumenta na području Kantona je Zavod za prostorno uređenje i planiranje. (2) Za obavljanje stručnih poslova izrade planskih dokumenata i drugih stručnih poslova iz oblasti prostornog uređenja, općina može osnovati upravnu organizaciju, javnu ustanovu ili javno preduzeće ili izradu planskog dokumenta odlukom Općinskog vijeća mogu povjeriti Zavodu za prostorno uređenje i planiranje. (3) Nosilac izrade plana može dio planskog dokumenta tematski definisanog, kao saobraćajne, komunalne ili energetske insfrastrukture, povjeriti drugoj pravnoj osobi registrovanoj za tu vrstu djelatnosti, uz saglasnost nosioca pripreme. (4) Pravna osoba iz prethodnog stava dužna je za pojedine faze planskog dokumenta da obezbijedi stručnu osobu odgovarajuće struke koja ima formalne i stručne reference. (5) Nosilac izrade plana dužan je pravnoj osobi iz stava (3) ovog člana staviti na raspolaganje dokumentaciju neophodnu za izradu planskog dokumenta, a naročito analitičkodokumentacione osnove planskog dokumenta. (6) Izuzetno od odredbi stava (1) ovog člana, Zavod za prostorno uređenje i planiranje može izradu detaljnog planskog dokumenta iz člana 27. stav (3) povjeriti drugoj pravnoj osobi, kao nosiocu izrade plana registrovanom za tu vrstu djelatnosti uz obavezno raspisivanje javnog konkursa za izbor pravne osobe kojoj se povjerava izrada detaljnog plana, a shodno odredbama Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine. (7) U slučaju povjeravanja izrade plana pravnoj osobi iz stava (6) ovog člana, Zavod za prostorno uređenje i planiranje je dužan istom staviti na raspolaganje dokumentaciju neophodnu za izradu plana. (8) Ugovori o pružanju usluga pripreme i izrade planskih dokumenata između nosioca pripreme i pravnih osoba registrovanih za obavljanje tih poslova, koji su zaključeni, a nisu realizirani do dana stupanja na snagu ovog Zakona ostaju na snazi. POGLAVLJE V - PLANSKI DOKUMENTI Član 26. (Ciljevi izrade planskih dokumenata) Planskim dokumentima određuju se strukturalna podjela, namjene i načini korištenja i upravljanja prostorom, te kriteriji i smjernice za uređenje i zaštitu prostora Kantona, odnosno općina. Član 27. (Planski dokumenti od značaja za Kanton i općine) (1) Planski dokumenti su: razvojni i detaljni. (2) Razvojni planski dokumenti su: a) Prostorni plan Kantona, b) Prostorni plan područja posebnih obilježja Kantona, c) Prostorni plan općine, d) Urbanistički plan. (3) Detaljni planski dokumenti su: a) Zoning plan, b) Regulacioni plan, c) Urbanistički projekat. (4) Drugi planski dokumenti su: a) Plan parcelacije. (5) Razvojni planovi su strateški dugoročni planski dokumenti, kojima se definišu osnovna načela planskog uređenja prostora, ciljevi prostornog uređenja i razvoja, kao i namjena, korištenje i zaštita prostora, a rade se za vremenski period od 10 do 20 godina. (6) Detaljni planski dokumenti su tehničkoregulativni planski dokumenti kojima se reguliše korištenje, izgradnja i uređenje prostora na područjima na kojima predstoji intenzivna izgradnja, a rade sa za vremenski period do 10 godina. (7) Plan parcelacije je pomoćni planski dokument prostornog uređenja područja za koje nije donijet detaljni planski dokument, a potrebe zahtijevaju hitno rješavanje. Planom parcelacije se definišu prostorne cjeline na osnovu prostornog, odnosno urbanističkog plana. Broj 12 - Strana 794 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 5. jula 2013. (8) Period za koji se donose planski dokumenti definiše se odlukom o pristupanju izradi planskog dokumenta. Član 28. (Obaveza donošenja razvojnih planskih dokumenata) (1) Obavezna je izrada i donošenje sljedećih razvojnih planova: a) za teritoriju Kantona – prostorni plan Kantona, b) za područja od značaja za Kanton – prostorni plan područja posebnih obilježja, c) za područja općina – prostorni plan općine, d) za urbano područje općine u kojem je smješteno sjedište Kantona – urbanistički plan, e) za urbano područje u kojem je smješteno sjedište općine - urbanistički plan, ako je takva obaveza utvrđena prostornim planom općine, f) za naselje gradskog tipa unutar područja posebnih obilježja – urbanistički plan, ako je takva obaveza utvrđena prostornim planom područja posebnih obilježja. (2) U slučaju da općine nemaju mogućnost da same rade prostorni plan općine, mogu odlučiti da rade zajednički prostorni plan za dvije ili više susjednih općina. Član 29. (Obaveza donošenja detaljnih planskih dokumenata) Detaljni planski dokumenti se izrađuju na osnovu obaveze utvrđene razvojnim planovima i to: a) zoning plan, za ostala urbana područja općine – na osnovu prostornog plana općine, b) regulacioni plan, za dijelove urbanih područja na kojima predstoji intenzivna gradnja, rekonstrukcija ili urbana sanacija – na osnovu Prostornog plana Kantona ili općine ili urbanističkog plana, c) regulacioni plan, za vanurbana područja koja treba zaštititi i uređivati u skladu sa članom 11. ovog Zakona – na osnovu Prostornog plana Kantona, prostornog plana područja posebnih obilježja Kantona ili prostornog plana općine, d) urbanistički projekat, za posebno značajne cjeline u urbanim područjima koje traže kreativna rješenja uređenja prostora – na osnovu prostornog plana općine, urbanističkog plana, zoning plana ili regulacionog plana. Član 30. (Izrada planskih dokumenata) (1) Planski dokumenti izrađuju se na osnovu ovog Zakona, drugih zakona i Uredbe o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata („Službene novine Fedracije BiH“, broj: 63/04, 50/07 i 84/10). (2) Planski dokumenti se međusobno usaglašavaju. (3) Planski dokumenti užeg područja moraju biti usaglašeni sa planskim dokumentima šireg područja, a ako nisu usklađeni, primjenjuje se planski dokumenti šireg područja. (4) Izuzetno od stava (3) ovog člana, planski dokumenti užeg područja primjenjivat će se ako se tim planom ne mijenja osnovna koncepcija prostornog uređenja i planskog dokumenta šireg područja, uz prethodno pribavljenu saglasnost Ministarstva. (5) Saglasnost iz stava (4) ovog člana Ministarstvo izdaje na osnovu prethodno pribavljenog mišljenja nosioca izrade planskog dokumenta. (6) Planski dokument bazira se na strategijama ili programima razvoja, planovima razvoja infrastrukture, planovima odbrane i ostalim planovima i programima od značaja za planiranje razvoja prostora. Član 31. (Zajednički planski dokumenti) (1) Za područje dva ili više kantona može se donijeti zajednički prostorni plan, na osnovu sporazuma tih kantona. Sporazumom se određuju pitanja značajna za postupak izrade i donošenja tog plana. (2) Zajednički detaljni planski dokument može se donijeti kada se na područjima dvije ili više općina planira korištenje zajedničkih prirodnih resursa, građenje infrastrukturnih objekata od značaja za te općine ili drugi zahvati u prostoru za koje su te općine utvrdile zajednički interes na osnovu sporazuma. (3) Zajednički planski dokument se izrađuje prema sadržaju i postupku koji je propisan za izradu i donošenje odgovarajućeg planskog dokumenta, ukoliko ovim Zakonom nije drugačije utvrđeno, s tim da se javna rasprava i postupak donošenja zajedničkog planskog dokumenta mora obaviti u svim općinama na koje se odnosi obuhvat tog dokumenta. 5. jula 2013. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 12 - Strana 795 Član 32. (Prostorni plan Kantona) (1) Prostorni plan Kantona preuzima i razrađuje planska opredjeljenja iz Prostornog plana Federacije Bosne i Hercegovine koja se tiču prostora Kantona. (2) Uz uvažavanje prirodnih, kulturnohistorijskih i pejzažnih vrijednosti, Prostorni plan Kantona utvrđuje osnovna načela planskog uređenja prostora, ciljeve prostornog razvoja, zaštitu, korištenje i namjenu prostora, a naročito: a) osnovnu namjenu prostora (poljoprivredno, šumsko, građevinsko zemljište, vodne i druge površine), b) sistem naselja i urbana područja, c) razvoj naselja i povezivanje sa centrom Kantona, d) građevine i koridore magistralne i druge infrastrukture od značaja za Kanton sa zaštitnim infrastrukturnim pojasevima (vodoprivredna, saobraćajna, energetska, telekomunikaciona i druga infrastruktura), e) drugu društvenu infrastrukturu od značaja za Kanton (zdravstvo, obrazovanje, nauka, kultura, sport, uprava, turizam, bankarstvo, usluge snabdijevanja i sl.), f) mjere zaštite okoliša sa razmještajem građevina i postrojenja koja mogu značajnije ugroziti okoliš, g) mjere zaštite graditeljskog i prirodnog nasljeđa, h) mjere zaštite od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja, i) način i obim iskorištavanja mineralnih sirovina, j) obaveze u pogledu detaljnijeg planiranja uređenja manjih prostornih cjelina unutar Kantona (prostorni plan općine, područja posebnih obilježja, urbanistički plan i dr.). (3) Program mjera i aktivnosti za provođenje plana i Odluka o provođenju prostornog plana Kantona sastavni su dijelovi plana. (4) Prostorni plan Kantona može sadržavati i druge elemente od važnosti za Kanton na osnovu ovog Zakona. (5) Prostorni plan Kantona donosi Skupština Kantona, nakon pribavljenog mišljenja Federalnog Ministarstva prostornog uređenja (u daljem tekstu: Federalno ministarstvo), o njegovoj usklađenosti sa Prostornim planom Federacije Bosne i Hercegovine i odredbama Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine", broj: 2/06, 72/07, 32/08, 4/10, 13/10 i 45/10), kao i mišljenja općinskih vijeća. (6) Općinsko vijeće je dužno dostaviti mišljenje u roku od 60 dana od dana dostave Prostornog plana Kantona, a u slučaju da mišljenje nije dostavljeno, smatrat će se da je dato pozitivno mišljenje, odnosno da nema primjedbi na predloženi planski dokument. Član 33. (Prostorni plan područja posebnih obilježja Kantona) (1) Prostorni plan područja posebnih obilježja Kantona donosi se za područja od posebnog značaja za Kanton ako se ta obaveza utvrdi prostornim planom Kantona ili posebnim kantonalnim propisom. (2) Za područja posebnih obilježja utvrđuje se poseban režim očuvanja i korištenja zaštićenih prirodnih dobara, historijskih i ambijentalnih cjelina, izvorišta vodoopskrbe, termalnih ili mineralnih izvorišta, šuma, poljoprivrednog zemljišta i rekreacijskih područja. (3) Prostornim planom iz stava (1) ovog člana utvrđuju se, s obzirom na zajednička prirodna, kulturna, historijska, ambijentalna, privredna i druga obilježja, osnovna organiziranost prostora, mjere upotrebe, uređenja i zaštite toga područja, s aktivnostima koje imaju prednost, mjere za unapređenje i zaštitu okoliša, te, po potrebi, utvrđuje se obaveza izrade detaljnih planskih dokumenata za uža područja unutar prostornog plana područja s posebnim obilježjima. (4) Prostorni plan posebnih obilježja od značaja za Kanton donosi Skupština Kantona, nakon pribavljenog mišljenja Federalnog Ministarstva. (5) Prije utvrđivanja prijedloga prostornog plana iz stava (4) ovog člana, Kanton je dužan pribaviti mišljenje općina koje obuhvata taj plan prostornog uređenja. (6) Prostornu osnovu i urbanističku osnovu planskih dokumenata područja posebnih obilježja Kantona donosi Skupština kantona. Član 34. (Prostorni plan općine) (1) Prostorni plan općine preuzima i detaljnije razrađuje planska opredjeljenja iz Prostornog plana Kantona, uz uvažavanje prirodnih, kulturnoBroj 12 - Strana 796 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 5. jula 2013. historijskih i pejzažnih vrijednosti prostora općine. (2) Prostornim planom općine posebno se utvrđuje: a) osnovna namjena prostora, b) definišu se granice naseljenih mjesta i urbanih područja, c) definišu se granice zona zaštite izvorišta vode za piće, d) građevine i koridori važni za Federaciju, Kanton i općinu, sa zaštitnim infrastrukturnim pojasevima (vodna, saobraćajna, energetska, telekomunikaciona i druga infrastruktura), e) fedralna, kantonalna i druga društvena infrastruktura od značaja za općinu (zdravstvo, obrazovanje, nauka, kultura, sport, uprava, turizam, bankarstvo, usluge, opskrba i sl.), f) mjere zaštite okoliša sa razmještajem građevina i postrojenja koja mogu značajnije ugroziti okoliš, g) mjere zaštite graditeljskog i prirodnog nasljeđa, h) mjere zaštite od elementarnih nepogoda, prirodnih i tehničkih katastrofa, te ratnih djelovanja, i) način i obim iskorištavanja mineralnih sirovina, j) obaveze u pogledu detaljnijeg planiranja uređenja manjih prostornih cjelina unutar općine (urbanistički plan i detaljni planski dokumenti). (3) Program mjera i aktivnosti za provedbu prostornog plana općine u kratkoročnom periodu i Odluka o provođenju prostornog plana općine su sastavni dijelovi prostornog plana. (4) Prostorni plan općine može sadržavati i druge elemente od važnosti za općinu, a koji nisu u suprotnosti sa Prostornim planom Kantona. (5) Prostorni plan općine donosi općinsko vijeće za period od dvadeset godina. (6) Prije donošenja prostornog plana, općina je dužna pribaviti mišljenje Ministarstva, kojim se potvrđuje da je prostorni plan općine usaglašen sa Prostornim planom Kantona. Član 35. (Finansijska sredstva za izradu planskih dokumenata) (1) Sredstva za pripremu, izradu i praćenje realizacije planskih dokumenata obezbjeđuju se u budžetu Kantona, odnosno općina. (2) Izuzetno, od stava (1) ovog člana, investitor koji ima poseban interes za izradu detaljnog planskog dokumenta za određeno područje, može svojim sredstvima finansirati izradu detaljnog planskog dokumenta, bez prava nametanja zahtjeva i rješenja koja nisu u skladu sa urbanističkim, odnosno prostornim planom. Iznos finansijskog ulaganja neće biti uzet u obzir kod utvrđivanja naknade za uređenje zemljišta. (3) Planski dokumenti su javni dokumenti i kao takvi objavljuju se u službenom glasilu Kantona, odnosno općina. Član 36. (Urbanistički plan) (1) Urbanističkim planom detaljnije se razrađuju opredjeljenja iz Prostornog plana Kantona, općine, odnosno područja posebnog obilježja, a posebno: a) temeljna strukturalna podjela prostora, b) definisane granice građevinskog zemljišta, c) granice urbanog i užeg urbanog područja, d) namjena površina za potrebe stanovanja, rada, rekreacije, sporta i turizma, te posebne namjene, e) uslovi uređenja građevinskog zemljišta u urbanom području, f) uslovi korištenja zemljišta u zaštitnim zonama, g) uslovi izgradnje na poljoprivrednom, šumskom i drugom zemljištu za objekte sa dozvoljenim specijalnim namjenama, h) zone saobraćajne, vodne, energetske i komunalne infrastrukture, i) objekti društvene infrastrukture (zdravstvo, obrazovanje, nauka i dr.), j) zaštita graditeljskog i prirodnog nasljeđa, k) mjere za unapređenje i zaštitu okoliša, l) mjere zaštite izvorišta vode za piće, m) mjere zaštite osoba sa smanjenim tjelesnim sposobnostima, n) mjere zaštite stanovnika i materijalnih dobara od elementarnih i drugih nepogoda. (2) Sastavni dijelovi urbanističkog plana su izvod iz razvojnog planskog dokumenta šireg područja, program mjera i aktivnosti za 5. jula 2013. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 12 - Strana 797 provođenje urbanističkog plana i odluka o provođenju urbanističkog plana. (3) Urbanističkim planom utvrđuje se obaveza izrade detaljnih planskih dokumenta. Član 37. (Donošenje urbanističkog plana) (1) Granice područja za koje se izrađuju urbanistički planovi utvrđuju se prostornim planovima općina. (2) Urbanističke planove iz stava (1) ovog člana donosi općinsko vijeće. (3) Urbanistički plan sjedišta Kantona donosi općinsko vijeće nakon pribavljenog mišljenja Ministarstva, kojim se potvrđuje da je urbanistički plan sjedišta Kantona usaglašen sa Prostornim planom Kantona. Član 38. (Zoning plan ) (1) Zoning plan je detaljni planski dokument koji se donosi na osnovu urbanističkog i prostornog plana za pojedina područja unutar obuhvata tih planova, a čija je obaveza donošenja utvrđena tim planovima, odnosno odredbama odluka o njihovom provođenju. (2) Zoning plan definiše namjene pojedinih površina unutar njegovog obuhvata i propisuje uslove projektovanja i izgradnje novih, odnosno rekonstrukcije postojećeih građevina. (3) Zoning planom se utvrđuju lokacijski i urbanističko-tehnički uslovi na osnovu dozvoljenih granica odgovarajućih parametara urbanističkih standarda, koji služe za izradu projektne dokumetacije za potrebe građenja i pribavljanja odobrenja za građenje. (4) Zoning plan sadrži: a) izvod iz urbanističkog ili prostornog plana iz kojeg proizilazi obaveza izrade zoning plana, b) definicije pojedinih izraza, c) zoning kartu sa ucrtanim granicama zona određene namjene i građevinskim parcelama unutar tih zona, d) službenu kartu sa označenim javnim objektima i objektima infrastrukture sa ucrtanim granicama infrastrukturnih sistema uključujući zaštitne zone ili pojaseve, sa potrebnim parametrima za priključenje korisnika, e) listu namjene, odnosno korištenja zemljišta po zonama sa dozvoljenim, uslovno dozvoljenim i zabranjenim namjenama, f) urbanističke standarde za potrebe utvrđivanja lokacijskih i urbanističko–tehničkih uslova za svaku pojedinu zonu, kao što su: dozvoljena gustina naseljenosti, minimalni i maksimalni koeficijent izgrađenosti, definisani tipovi objekata, minimalna i maksimalma veličina parcele, maksimalna visina i spratnost objekta, maksimalni gabarit objekta, minimalna udaljenost ivica objekta od granica parcele, pristup mjestima javnih okupljanja i parkovima, potreban broj parking prostora, uslovi uređenja vanjskih površina, uslovi koji se moraju zadovoljiti radi zaštite okoliša (buka, vibracije, izduvni gasovi, režimi rada, postupanje sa otpadnim materijalom i dr.), uslovi arhitektonskog oblikovanja i upotrebe građevinskih i drugih materijala, drugi parametri u zavisnosti od specifičnosti zone i namjene objekata koji se grade u toj zoni, g) jasno definisane procedure i kriteriji odobravanja zahtjeva za uslovno dozvoljene namjene pred nadležnim organima za odobravanje građenja, h) jasno definisana i označena područja za koja se mora izraditi regulacioni plan, odnosno urbanistički projekat (zone specijalne namjene), i) jasno definisane procedure i razloge za izmjenu zoning plana, j) jasno definisane zabrane i ograničenja namjena na poplavnom području, u skladu sa Zakonom o vodama k) ekonomsku valorizaciju realizacije zoning plana. (5) Lista dozvoljenih i uslovno dozvoljenih namjena u svim zonama zoning plana mora uključiti sve namjene potrebne za zadovoljenje zdravstvenih, sigurnosnih i socijalnih potreba stanovnika urbanog područja. (6) Zona određene namjene ne može se formirati na samo jednoj građevinskoj parceli. (7) Uslovno dozvoljene namjene mogu biti odobrene pod uslovom da predmetna namjena ne ugrožava susjedne građevine i susjedno zemljište. (8) Postojeće građevine legalno izgrađene prije usvajanja zoning plana nastavljaju se koristiti i nakon njegovog usvajanja, čak i ako njihova namjena nije u skladu sa zoning planom, a u slučaju podnošenja zahtjeva za promjenu namjene ili rekonstrukciju postojeće građevine, primjenjivaće se odredbe zoning plana. Broj 12 - Strana 798 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 5. jula 2013. (9) Na područjima za koja se planira izrada regulacionog plana, odnosno urbanističkog projekta, odredbe zoning plana ostaju na snazi, a tim planskim dokumentom dodaju se nove odredbe koje moraju biti u saglasnosti sa zoning planom. (10) Zoning plan sadrži grafički i tekstualni dio, čiji je sastavni dio odluka o provođenju zoning plana. (11) Uredbom o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata detaljnije se reguliše i utvrđuje postupak pripreme, izrade i sadržaj zoning plana. Član 39. (Regulacioni plan) (1) Regulacioni plan donosi se za područja na kojima predstoji intenzivna izgradnja ili uređenje prostora čije su granice utvrđene prostornim ili urbanističkim planom koji je i osnova za njegovu izradu. (2) Regulacionim planom utvrđuje se: a) detaljna namjena površina, b) gustoća naseljenosti, c) koeficijent izgrađenosti, d) nivelacijski podaci, e) regulacijska i građevinska linija, f) uređenje prostora, g) način opremanja zemljišta komunalnom, saobraćajnom, telekomunikacijskom i drugom infrastrukturom, h) uslovi za građenje i poduzimanje drugih aktivnosti u prostoru, i) mjere zaštite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa, te ratnih djelovanja, j) mjere zaštite prava osoba sa smanjenim tjelesnim sposobnostima, k) drugi elementi značajni za područje za koje se donosi regulacioni plan. (3) Obaveza izrade, te sadržaj, postupak i način donošenja regulacionog plana utvrđuje se razvojnim planskim dokumentima šireg područja, odnosno ovim Zakonom. (4) Sastavni dio regulacionog plana je i odluka o provođenju regulacionog plana. Član 40. (Urbanistički projekat) (1) Urbanistički projekat se donosi za potrebe građenja na dijelovima urbanog područja koji se izgrađuju kao cjelina ili su već djelimično izgrađeni. (2) Na dijelovima urbanog područja gdje je utvrđena obaveza izrade regulacionog plana, urbanistički projekat radi se na osnovu tog plana, a u svrhu definisanja detaljnih urbanističkoarhitektonskih i drugih rješenja za dio tog područja. (3) Ako izrada regulacionog plana nije obavezna, urbanistički projekat može se raditi na osnovu urbanističkog plana i projektnog programa utvrđenog na osnovu tog plana. (4) Urbanističkim projektom detaljno se daju urbanističko-arhitektonska rješenja područja za koje se urbanistički projekat donosi, nivelacionoregulacioni podaci, uređenje okoliša, idejna rješenja objekata i uređaja komunalne infrastrukture i idejni projekti planiranih objekata. (5) Urbanističkim projektom utvrđuju se urbanističko-tehnički uslovi za izgradnju i uređenje prostora. (6) Sastavni dio urbanističkog projekta je i odluka o njegovom provođenju. Član 41. (Plan parcelacije) (1) Plan parcelacije je poseban i samostalan planski dokument koji se donosi za prostorne cjeline za koje nije propisano donošenje detaljnog planskog dokumenta. (2) U slučaju iz stava (1) ovog člana, plan parcelacije se donosi na osnovu prostornog, odnosno urbanističkog plana i mora biti u skladu sa namjenama predmetnog područja iz tih planova. (3) Plan parcelacije mora sadržavati osnovne elemente za organizaciju i uređenje prostora: plan organizacije prostora, plan saobraćaja, plan energetske, hidrotehničke i telekomunikacione infrastrukture, plan regulacionih i građevinskih linija, veličinu, oblik i položaj parcela, pristup parcelama i urbanističko-tehničke uslove za izgradnju građevina unutar obuhvata plana parcelacije. (4) Veličina i položaj parcela definišu se na osnovu odredaba urbanističkog ili prostornog plana. (5) Svaka građevinska parcela mora imati izlaz na put i omogućene priključke na komunalnu i drugu infrastrukturu. 5. jula 2013. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 12 - Strana 799 (6) Plan parcelacije se, po pravilu, donosi za prostornu cjelinu na kojoj se vrši gradnja. Ako plan parcelacije ne pokriva u potpunosti jednu prostornu cjelinu, parcelacija se mora vršiti tako da se na preostalom dijelu prostorne cjeline omogući organizovanje drugih građevinskih parcela. Član 42. (Građevinska parcela) (1) Građevinska parcela može obuhvatiti jednu ili više katastarskih čestica, dio katastarske čestice ili dijelove više katastarskih čestica. (2) Građevinska parcela određena je brojem, oblikom i površinom. (3) Građevinska parcela mora da ima površinu i oblik koji osigurava građenje u skladu sa planskim dokumentima, te urbanističkim i tehničkim uslovima utvrđenim lokacijskom informacijom, odnosno urbanističkom saglasnošću. (4) Građevinska parcela mora imati trajan pristup na saobraćajnicu, kao i mogućnost priključenja na komunalnu infrastrukturu. Član 43. (Parcelacija) (1) Parcelacija se vrši na ažurnim geodetskokatastarskim planovima ovjerenim od strane nadležnog organa, a prema planskom dokumentu koji je osnova za odobravanje građenja na odnosnom prostoru. (2) Plan parcelacije za područja od značaja za Kanton donosi organ kojeg svojim propisom odredi Vlada, a za ostala područja općina, organ kojeg svojim propisom odredi općinsko vijeće. (3) Plan parcelacije, odnosno građevinska parcela, sadrži regulacionu liniju i podatke o vlasnicima građevinskog zemljišta po građevinskim parcelama. Član 44. (Provođenje plana parcelacije) Plan parcelacije građevinskog zemljišta provodi se u katastru zemljišta u skladu sa postojećim propisima, a po pribavljenoj potvrdi organa uprave nadležnog za vršenje parcelacije da je parcelacija izvršena u skladu sa detaljnim planskim dokumentom, lokacijskom informacijom, odnosno urbanističkom saglasnošću. POGLAVLJE VI - PRIPREMA, IZRADA I DONOŠENJE PLANSKIH DOKUMENATA Član 45. (Priprema, izrada i donošenje planskih dokumenata) (1) Priprema, izrada i donošenje planskih dokumenata vrši se u skladu sa ovim Zakonom. (2) Postupak pripreme, izrada i sadržaj planskih dokumenata utvrđen je Uredbom o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata. Član 46. (Odluka o pristupanju izradi ili izmjeni planskih dokumenata) (1) Prije pristupanja izradi planskih dokumenta, Skupština Kantona, odnosno općinsko vijeće, donosi odluku o pristupanju izradi planskih dokumenta. (2) Odluka iz stava (1) ovog člana sadrži obavezno: a) vrstu planskog dokumenta čijoj se izradi pristupa, b) granice područja za koji se dokument izrađuje, c) vremenski period za koji se planski dokument donosi, d) smjernice za izradu dokumenta, e) rok za izradu dokumenta, f) osiguranje sredstava za izradu dokumenta, g) odredbe o javnoj raspravi, h) nosioce pripreme za izradu dokumenta, i) nosioce izrade dokumenta, j) druge elemente, zavisno o vrsti dokumenta i specifičnosti područja za koje se dokument donosi. (3) Odlukom o pristupanju izradi planskih dokumenta utvrđuje se obavezan sadržaj dokumenta. (4) Donošenjem odluke o pristupanju izradi detaljnog planskog dokumenta, organ nadležan za njegovo donošenje donosi, po potrebi, i odluku o zabrani građenja na prostoru ili dijelu prostora za koji se dokument izrađuje. Odluka o zabrani građenja primjenjuje se do donošenja dokumenta, a najdulje dvije godine od dana donošenja odluke o pristupanju izradi dokumenta. (5) Izmjene i dopune planskog dokumenta vrše se prema postupku i na način predviđen za izradu i donošenje tog dokumenta. Broj 12 - Strana 800 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 5. jula 2013. (6) Odluka o pristupanju izradi planskog dokumenta objavljuje se u službenom glasilu Kantona, odnosno općine. Član 47. (Nosilac pripreme za izradu planskih dokumenta) (1) Za izradu planskih dokumenta imenuje se nosilac pripreme za izradu dokumenta. (2) Nosilac pripreme za izradu planskog dokumenta za čije je donošenje nadležna Skupština Kantona je Ministarstvo. (3) Nosilac pripreme za izradu planskog dokumenta za čije su donošenje nadležna dva ili više zakonodavnih tijela kantona utvrđuju ta tijela sporazumno. (4) Nosilac pripreme za izradu dokumenta za čije je donošenje nadležno općinsko vijeće utvrđuje se općinskim propisom, odnosno odlukom o pristupanju izradi planskog dokumenta. (5) Nosioca pripreme za izradu planskog dokumenta za čije su donošenje nadležne dvije ili više općina utvrđuju općinska vijeća sporazumno. (6) Prema potrebi, obimu i vrsti dokumenta, nosilac pripreme može posebnom odlukom formirati savjet plana radi definisanja općih ciljeva i koncepcije dokumenta, stručnog praćenja izrade dokumenta, vođenja javne rasprave i usaglašavanja stavova i interesa. Savjet plana sačinjavaju istaknuti stručnjaci iz oblasti prostornog uređenja, urbanizma, saobraćaja, energetike, ekonomije, okoliša i drugih relevantnih oblasti. Član 48. (Obaveze nosioca pripreme) (1) Nosilac pripreme za izradu planskog dokumenta dužan je u toku izrade dokumenta staviti na raspolaganje nosiocu izrade planskog dokumenta svu raspoloživu dokumentaciju relevantnu za izradu planskog dokumenta, a naročito: a) dokumentaciju planskog dokumenta šireg područja, b) vodne osnove glavnog slivnog područja i podatke o zonama zaštite izvorišta vode za piće, c) šumsko - privredne osnove, d) strategiju, odnosno plan zaštite okoliša, e) planove razvoja privrede i poljoprivrede, f) planove razvoja saobraćaja, g) podatke o geološkoj podlozi i mineralnim resursima. (2) Nosilac pripreme za izradu planskog dokumenta dužan je osigurati saradnju i usaglašavanje stavova sa: a) svim vlasnicima nekretnina, b) korisnicima prostora i relevantnim učesnicima u njegovoj izgradnji i uređivanju, c) organima uprave, pravnim osobama nadležnim za vodoprivredu, šumarstvo, poljoprivredu, saobraćaj, energetiku, turizam, rudarstvo, zdravstvo, obrazovanje, kulturu, zaštitu okoliša, zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa, d) organima nadležnim za odbranu, e) privrednom komorom i drugim pravnim osobama nadležnim za komunalne djelatnosti, f) predstavnicima vjerskih zajednica, g) te pribaviti mišljenja i saglasnosti drugih nadležnih organa i organizacija na koje zakon obavezuje. (3) Organi i organizacije iz stava (2) ovog člana dužni su dati raspoložive podatke i druge informacije nosicu pripreme plana uz naknadu. (4) Ukoliko organi, organizacije ili druga pravna ili fizička osoba iz stava (2) ovog člana u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva za dostavu podataka ne daju raspoložive podatke i druge informacije nosiocu pripreme plana, smatrat će se da su saglasni za izradom dokumenta. (5) Izuzev naknade troškova umnožavanja materijala, pravo na naknadu iz stava (3) ovog člana nemaju korisnici sredstava iz budžeta Kantona, odnosno općina. (6) Nosilac pripreme plana dužan je odmah proslijediti dobivene podatke i druge informacije iz stava (3) ovog člana nosiocu izrade planskog dokumenta. Član 49. (Nosilac izrade planskog dokumenta) (1) Izrada planskih dokumenata povjerava se pravnoj osobi registriranoj za obavljanje tih poslova u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine, osim ako za izradu planskih dokumenata nije osnovana upravna organizacija, javna ustanova ili javno preduzeće od strane Kantona, odnosno općine sa ciljem obavljanja stručnih poslova izrade planskih dokumenata i drugih stručnih poslova iz oblasti prostornog uređenja. 5. jula 2013. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 12 - Strana 801 (2) Nosilac izrade planskog dokumenta dužan je planski dokument izraditi u skladu sa ovim Zakonom, Uredbom o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata, propisima donesenim na osnovu ovog Zakona, odlukom o pristupanju izradi planskog dokumenata i drugim propisima i podacima koji su značajni za područje za koje se planski dokument izrađuje. Član 50. (Usaglašavanje planskih dokumenata) (1) Planski dokument užeg područja usaglašava se sa planskim dokumentom šireg područja, a u slučaju njihove neusaglašenosti primjenjuje se dokument šireg područja. (2) Usaglašavanje planskih dokumenata osigurava se, po pravilu u postupku njihove izrade. Član 51. (Postupak donošenja planskog dokumenta) (1) Postupak usvajanja i donošenja planskog dokumenta iz nadležnosti Kantona istovjetan je postupku za donošenje kantonalnih zakona. (2) Postupak usvajanja i donošenja planskog dokumenta iz nadležnosti općine istovjetan je postupku za donošenje općinskih odluka, propisanim statutom općine. (3) Nakon usvajanja nacrta planskog dokumenta, isti se stavlja na javnu raspravu pod uslovima i u trajanju utvrđenom u odluci o pristupanju izradi planskog dokumenta, a najduže u trajanju od tri mjeseca. (4) Nosilac pripreme za izradu Prostornog plana Kantona, kao i Prostornog plana područja posebnih obilježja Kantona, dužan je prije donošenja istog pribaviti mišljenje Federalnog Ministarstva o usklađenosti plana sa Prostornim planom Federacije BiH. (5) Nosilac pripreme za izradu prostornog plana općine dužan je prije donošenja istog pribaviti saglasnost Ministarstva o usklađenosti ovog plana sa Prostornim planom Kantona. (6) Ukoliko se u roku od 60 dana od dana prijema zahtjeva za davanje mišljenja organi iz stava (4) i (5) ovog člana ne očituju, smatrat će se da su dali pozitivno mišljenje na Prostorni plan Kantona, Prostorni plan područja posebnih obilježja Kantona, odnosno prostorni plan općine. POGLAVLJE VII - DOKUMENTI ZA PRAĆENJE STANJA U PROSTO RU Član 52. (Jedinstveni prostorni informacioni sistem) (1) S ciljem prikupljanja, racionalnog korištenja i obrade podataka od značaja za planiranje, uređenje, korištenje i zaštitu prostora, Ministarstvo uspostavlja i održava jedinstveni prostorni informacioni sistem. (2) Jedinstveni prostorni informacioni sistem obuhvata podatke i informacije koje imaju računarsku podršku na cijelom prostoru Kantona. (3) Svi nosioci sistema na kantonalnom i općinskom nivou moraju raditi u skladu sa Uredbom o sadržaju i nosiocima jedinstvenog informacionog sistema, metodologiji prikupljanja i obradi podataka, te jedinstvenim obrascima na kojima se vode evidencije (“Službene novine Federacije BiH”, broj: 33/07 i 84/10), te koristiti jedinstvene obrasce na kojima se vodi evidencija. (4) Sredstva za održavanje jedinstvenog prostornog sistema obezbjeđuju se iz Budžeta Kantona. Član 53. (Sadržaj jedinstvenog prostornog informacionog sistema) U okviru jedinstvenog informacioog sistema vodi se i održava jedinstvena evidencija koja obuhvata: a) podatke o Prostornom planu Kantona, b) podatke o prostornim planovima općina, c) izvode iz katastra zemljišta, prirodnih resursa sa kvalitativnim i kvantitativnim obilježjima i sl., d) infrastrukturnim sistemima, e) građevinskom zemljištu, f) graditeljskom i prirodnom naslijeđu, g) ugrožavanju okoliša (bespravno građenje, zagađenje tla, vode, zraka i sl.), h) područjima gdje je opasnost od posljedica prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja posebno izražena (seizmičke karakteristike terena, poremećaji u stabilnosti tla, plavna područja, područja ugrožena mogućnošću izbijanja požara, područja izložena mogućem uticaju tehničkih katastrofa i prekomjernom zagađenju zbog havarije u pogonima i sl.), i) kadrovima i pravnim licima kaja se bave poslovima u oblasti planskog uređenja prostora, Broj 12 - Strana 802 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 5. jula 2013. j) druge podatke koji su od značaja za planiranje i održavanje jedinstvenog informacionog sistema, a koji su kompatibilni podacima Zavoda za statistiku. Član 54. (Obaveza dostavljanja podataka) (1) Općinske službe nadležne za prostorno uređenje vode jedinstvenu evidenciju iz člana 53. ovog Zakona na obrascima propisanim Uredbom iz člana 52. stav (3) ovog Zakona, te svake godine do 15. januara dostavljaju Ministarstvu izvještaj o stanju prostornog uređenja, kao i provođenju planskih dokumenata za proteklu godinu. (2) Ministarstvo vodi jedinstvenu evidenciju iz člana 53. ovog Zakona na propisanim obrascima, te svake godine do 31. januara Federalnom ministarstvu dostavlja izvještaj o stanju prostornog uređenja, kao i o provođenju Prostornog plana Kantona i prostornih planova općina za proteklu godinu. POGLAVLJE VIII - UREĐENJE GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA Član 55. (Uređenje građevinskog zemljišta) (1) Uređenje građevinskog zemljišta je vršenje pripremnih radova i radova na izgradnji komunalne infrastrukture kojima se obezbjeđuju uslovi za izgradnju i korištenje građevina i drugih zahvata u prostoru koji su planirani planskim dokumentima. (2) Uređenje građevinskog zemljišta obuhvata dvije faze: a) pripremanje građevinskog zemljišta, b) opremanje građevinskog zemljišta. (3) Izgradnja građevina vrši se na uređenom građevinskom zemljištu. (4) Izuzetno od stava (3) ovog člana, izgradnja građevina može se vršiti i na neuređenom građevinskom zemljištu ako se uređenje građevinskog zemljišta vrši u toku građenja građevine, a najkasnije do tehničkog prijema građevine. (5) U slučaju da građevinsko zemljište nije uređeno u momentu podnošenja zahtjeva za izdavanje lokacijske informacije, odnosno urbanističke saglasnosti, investitor može vlastitim sredstvima urediti građevinsko zemljište. (6) Sredstva uložena u uređenje građevinskog zemljišta priznaju se investitoru prilikom utvrđivanja visine naknade za uređenje građevinskog zemljišta. (7) U slučaju iz stava (5) ovog člana, investitor i nadležna općinska služba ugovorom definišu vrstu i obim radova, potrebna finansijska sredstva i međusobne odnose između investitora, nadležnog organa i javnog preduzeća nadležnog za određenu infrastrukturu. Član 56. (Pripremanje građevinskog zemljišta) Pripremanje građevinskog zemljišta obuhvata: a) izradu odgovarajućih planskih dokumenata, b) rješavanje imovinskopravnih odnosa i drugih stvarnopravnih odnosa sa vlasnicima nekretnina, c) geološka i geotehnička ispitivanja zemljišta, seizmološka, hidrološka i druga ispitivanja i geodetska snimanja za pripremanje odgovarajućih podloga potrebnih za izradu planskog dokumenta i projektne dokumentacije, d) izradu projektne dokumentacije za izvođenje radova na opremanju građevinskog zemljišta, e) uklanjanje postojećih građevina, izmještanje nadzemnih i podzemnih komunalnih i drugih instalacija u skladu sa planskim dokumentom, te odvoženje materijala, f) sanaciju zemljišta u što spada: uklanjanje objekata i zasada, nivelisanje i isušivanje zemljišta, odvođenje površinskih voda, osiguranje klizišta i padina kao i drugi radovi na sanaciji zemljišta, g) izradu dokumentacije i obavljanje radova na zaštiti graditeljskog i prirodnog naslijeđa koji bi mogli biti ugroženi radovima na uređenju građevinskog zemljišta, h) operativnu koordinaciju u pripremanju građevinskog zemljišta, i) sve druge radnje u skladu sa planskim dokumentom, a koje spadaju u pripremanje građevinskog zemljišta. Član 57. (Opremanje građevinskog zemljišta) (1) Opremanje građevinskog zemljišta obuhvata izgradnju komunalnih građevina i instalacija za zajedničko i pojedinačno korištenje, kao što su: 5. jula 2013. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 12 - Strana 803 a) izgradnja saobraćajnica uključujući kolovoze, pločnike, pješačke staze, trgove, javna parkirališta, javne garaže i dr., b) izgradnja pristupa građevinama javnog karaktera kojim se obezbjeđuje nesmetano kretanje osoba sa smanjenim tjelesnim sposobnostima, c) izgradnja građevina i instalacija javne rasvjete, vertikalne saobraćajne signalizacije-semafora, d) uređenje javnih zelenih površina, rekreativnih površina i terena, parkova, igrališta, pješačkih staza, nasada, travnjaka, dječijih igrališta, objekata javne higijene i grobalja, e) izgradnja građevina i uređaja za odvod površinskih i otpadnih voda, te uređaja i postrojenja za njihovo prečišćavanje, f) izgradnja građevina za potrebe snabdijevanja vodom, distribuciju električne, toplotne i druge energije, telekomunikacijske objekte i uređaje, g) izgradnja i uređenje sanitarnih deponija komunalnog i drugog otpada i izgradnja građevina za preradu i uništavanje otpada, h) regulacija vodotoka i uređenje obala voda i vodnih površina, i) operativna koordinacija u opremanju građevinskog zemljišta. (2) Minimum opremanja (uređenja) građevinskog zemljišta mora da osigura: a) snabdijevanje vodom i odvođenje otpadnih voda, b) kolski prilaz građevinskoj parceli, c) snabdijevanje električnom energijom. Član 58. (Program uređenja građevinskog zemljišta) (1) Uređenje građevinskog zemljišta vrši se na osnovu programa uređenja građevinskog zemljišta, kojim se usklađuje izgradnja građevina i komunalne infrastrukture, detaljnije određuju rokovi za izgradnju komunalne infrastrukture, utvrđuju uslovi priključenja na istu i dr. (2) Program uređenja građevinskog zemljišta usvaja općinsko vijeće na prijedlog općinske službe nadležne za uređenje građevinskog zemljišta. (3) Program uređenja građevinskog zemljišta priprema i provodi općinska služba nadležna za uređenje građevinskog zemljišta ili pravno lice kojem su povjereni poslovi uređenja građevinskog zemljišta. (4) Prilikom uređenja pojedinih dijelova građevinskog zemljišta ili građenja novih građevina mora se voditi računa o redoslijedu uređenja, tako da se omogući usklađenost i funkcionalna povezanost infrastrukturnih sistema, o čemu se brine nadležna služba za uređenje građevinskog zemljišta. (5) Nove građevine i nova komunalna infrastruktura ili njeni dijelovi ne mogu biti priključeni na postojeće građevine i uređaje komunalne infrastrukture koje kapacitetom ne zadovoljavaju potrebe novih građevina ili novih dijelova komunalne infrastrukture. (6) Javna i druga komunalna preduzeća nadležna za održavanje, rad i pružanje servisa pojedinih komunalnih usluga odgovorna su za kvalitetnu i efikasnu realizaciju projekata nove infrastrukture koji su im povjereni i moraju usaglašavati svoje razvojne planove sa općinskim organom nadležnim za uređenje građevinskog zemljišta. Član 59. (Finansiranje uređenja građevinskog zemljišta) (1) Uređenje građevinskog zemljišta finansira se sredstvima ostvarenim iz naknada koje propisuje Zakon o građevinskom zemljištu Federacije BiH („Službene novine Federacije BiH“, broj: 25/03), te iz drugih sredstava, koja se iskazuju u budžetu općine. (2) Sredstva prikupljena na osnovu naknada iz stava (1) ovoga člana su namjenska i mogu se koristiti isključivo za izradu planskog dokumenata, uređenje građevinskog zemljišta i zaštitu okoliša. (3) Obavezu plaćanja, obračun, visinu, način i uslove plaćanja naknade za uređenje građevinskog zemljišta u postupku odobravanja građenja utvrđuje svojim aktom općinski organ uprave nadležan za poslove uređenja građevinskog zemljišta ili pravna osoba kojoj su povjereni poslovi uređenja građevinskog zemljišta u skladu sa Zakonom o građevinskom zemljištu Federacije BiH i općinskom odlukom donesenom na osnovu tog Zakona. (4) Obaveza plaćanja i iznos naknade za uređenje građevinskog zemljišta u postupku izdavanja lokacijske informacije utvrđuje se posebnim rješenjem, na koje stranka može izjaviti žalbu Ministarstvu u roku od 15 dana od dana dostave rješenja stranci. Broj 12 - Strana 804 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 5. jula 2013. POGLAVLJE IX - PROVOĐENJE PLANSKIH DOKUMENATA Odjeljak A - Načela Član 60. (Opći uslovi za odobravanje građenja i izvođenje drugih zahvata u prostoru) (1) Izgradnja građevina i izvođenje drugih zahvata u prostoru, uključujući sve promjene u prostoru izazvane građevinskim radovima i drugim zahvatima, koje podrazumijevaju promjenu izgleda i načina korištenja prostora, moraju biti u skladu sa općim načelima prostornog uređenja i važećim planskim dokumentima. (2) U odobravanju izgradnje građevina i izvođenja drugih zahvata u prostoru ključni faktor su urbanističko–tehnički uslovi koji se utvrđuju na osnovu važećih planskih dokumenata. (3) U postupku odobravanja građenja i izvođenja drugih zahvata u prostoru, odredbama ovog Zakona utvrđuju se dva postupka određivanja urbanističko–tehničkih uslova i to: a) izdavanje lokacijske informacije u skladu sa važećim detaljnim planovima, b) izdavanje urbanističke saglasnosti u slučaju nepostojanja detaljnih planskih dokumenata. (4) Prije podnošenja zahtjeva za izdavanje lokacijske informacije, odnosno urbanističke saglasnosti, zainteresirana osoba može provjeriti koji su planski dokumenti usvojeni za predmetnu lokaciju. Nadležni organ uprave dužan je da svakoj zainteresiranoj osobi omogući uvid u važeće planske dokumente, radi prethodnog informisanja o uslovima građenja i korištenja zemljišta na predmetnoj lokaciji. Član 61. (Urbanističko – tehnički uslovi) Lokacijskom informacijom, odnosno urbanističkom saglasnošću (u zavisnosti od vrste građevine) utvrđuju se urbanističko–tehnički uslovi i to: a) granice pripadajućeg zemljišta–građevinske parcele, b) podaci o namjeni, položaju i oblikovanju građevine, odnosno zahvata u prostoru, c) izvod iz planskog dokumenta, odnosno iz stručne ocjene, na osnovu kojih se izdaje urbanistička saglasnost, d) ostali urbanističko-tehnički uslovi, e) mišljenja s podacima i saglasnostima nadležnih javnih preduzeća i drugih nadležnih organa i službi, f) posebni uslovi i obaveze u vezi sa zaštitom okoliša, ukoliko je to predviđeno drugim propisima, g) obaveze u pogledu ispitivanja inženjerskogeoloških i geomehaničkih uslova tla, h) obaveze u odnosu na susjede i prava drugih osoba posebno u odnosu na prava osobe sa umanjenim tjelesnim sposobnostima, i) uslove upravljanja građevinskim otpadom i uslovi reciklaže građevinskog otpada, ukoliko su propisani posebnim propisom, j) iznos troškova uređenja građevinskog zemljišta (u postupku izdavanja urbanističke saglasnosti), odnosno uslove za uređenje građevinskog zemljišta, ako se građenje vrši na neuređenom građevinskom zemljištu, kao i druge obaveze korisnika koje su proistekle iz korištenja odnosnog zemljišta, k) druge podatke i uslove od značaja za odobravanje promjene u prostoru. Član 62. (Posebni uslovi zaštite okoliša) (1) U slučaju kada namjena građevine ili drugi zahvat u prostoru može imati značajan uticaj na okolinu i kada se nalazi na spisku objekata za koje je potrebno dobiti okolinsku dozvolu od nadležnog kantonalnog ministarstva na osnovu odgovarajućeg propisa, pri definiranju urbanističko–tehničkih uslova za odobravanje promijene u prostoru zainteresovana osoba se obaviještava da je dužna podnijeti zahtjev za okolinsku dozvolu nadležnom Ministarstvu i priložiti dokumentaciju definiranu posebnim zakonom koji tretira zaštitu okoline. (2) Okolinska dozvola se izdaje u postupku izrade idejnog projekta, a prilaže uz zahtjev za lokacijsku informaciju, odnosno urbanističku saglasnost. Odjeljak B - Lokacijska informacija Član 63. (Lokacijska informacija) (1) Lokacijska informacija je tehnički stručni akt kojim se definišu urbanističko–tehnički uslovi za projektovanje, građenje i izvođenje drugih zahvata u prostoru, a koji se utvrđuju na osnovu važećih detaljnih planskih dokumenata, ovog 5. jula 2013. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 12 - Strana 805 Zakona, posebnih zakona i propisa donesenih na osnovu tih zakona. (2) Kao osnove za izdavanje lokacijske informacije koriste se usvojeni detaljni planovi: zoning plan, regulacioni plan i urbanistički projekt. Član 64. (Izdavanje lokacijske informacije) (1) Zahtjev za izdavanje lokacijske informacije podnosi se općinskom organu uprave nadležnom za poslove prostornog uređenja, odnosno Ministarstvu, zavisno od nivoa nadležnosti. (2) Uz zahtjev za lokacijsku informaciju zainteresovana osoba prilaže: a) izvod iz katastarskog plana, sa naznakom korisnika predmetne i susjednih parcela, b) idejni projekat, koje obuhvata: situaciono rješenje sa dispozicijom, visinom, gabaritom, namjenom objekta i po potrebi osnovnim tehničko-tehnološkim obilježjima namjeravanog zahvata u prostoru, c) opis predviđene tehnologije rada, ako se radi o proizvodnom objektu, d) okolinsku dozvolu ako se radi o građevini, djelatnosti ili zahvatu koji mogu u znatnoj mjeri uticati na okoliš, život i zdravlje ljudi, e) druge podatke ili dokumente koje Ministarstvo ili nadležna općinska služba utvrde kao relevantne za pripremu i izradu lokacijske informacije. (3) Zahtjev za izdavanje lokacijske informacije podnosi se Ministarstvu za: a) izgradnju građevina i vršenje drugih zahvata od značaja za Kanton, b) izgradnju građevina i vršenje drugih zahvata koji će se vršiti na područjima dvije ili više općina, c) izgradnju građevina i vršenje drugih zahvata koji mogu u znatnoj mjeri uticati na okoliš Kantona, a koji nisu obuhvaćeni Uredbom o građevinama i zahvatima od značaja za Federaciju BiH i građevinama, djelatnostima i zahvatima koji mogu u znatnoj mjeri uticati na okoliš, život i zdravlje ljudi Federacije BiH i šire, za koju lokacijsku informaciju izdaje Federalno Ministarstvo prostornog uređenja („Službene novine Federacije BiH’’, broj: 85/07 i 29/08). (4) Iznimno, od odredbi stava (3) tačka b) ovoga člana za građevine saobraćajne, komunalne i energetske infrastrukture zahtjev za izdavanje lokacijske informacije se podnosi općinskom organu uprave nadležnom za poslove prostornog uređenja za dio infrastrukture koji se odnosi na područje te općine. (5) Za objekte iz stava (3) ovog člana Ministarstvo će izdati lokacijsku informaciju na osnovu pribavljenog mišljenja općinskog organa uprave nadležnog za poslove prostornog uređenja. (6) Građevine i zahvate iz stava (3) tačke a) i c) ovog člana, utvrdit će Vlada Kantona posebnim propisom u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona. (7) Ministarstvo, odnosno općinski organ uprave nadležan za poslove prostornog uređenja dužni su zahtjev za izdavanje lokacijske informacije riješiti u roku od 10 dana od dana podnošenja potpunog zahtjeva. (8) Ukoliko je u toku postupka izdavanja lokacijske informacije, a prije pripreme urbanističko- tehničkih uslova potrebno pribaviti pisano očitovanje, mišljenje, saglasnost, uslove ili potvrdu javnih preduzeća i drugih nadležnih institucija, nadležni organ dužan je iste zatražiti u roku od pet dana od dana prijema potpunog zahtjeva, a zainteresirano javno preduzeće i druge nadležne institucije dužne su pisano očitovanje, mišljenje, saglasnost, uslove ili potvrdu dostaviti u roku od 15 dana od dana prijema službenog zahtjeva, nakon čega će nadležni organ izdati lokacijsku informaciju u roku od 10 dana. (9) Ukoliko javno preduzeće i druga nadležna institucija ne dostavi svoje pisano očitovanje, mišljenje, saglasnost, uslove ili potvrdu u roku iz stava (8) ovog člana, smatra se da nema nikakvih posebnih uslova i urbanističko-tehnički uslovi se izrađuju na osnovu stanja na terenu. (10) Javno preduzeće i druga nadležna institucija ne može postavljati nikakve dodatne uslove za izgradnju i priključak na infrastrukturu kojom gazduje poslije izdavanja lokacijske informacije. (11) Lokacijska informacija se izdaje za cijelu građevinsku parcelu koja je namijenjena za izgradnju građevine. Član 65. (Sadržaj lokacijske informacije) (1) U slučaju da je područje buduće izgradnje obuhvaćeno regulacionim planom ili urbanističkim projektom, lokacijska informacija sastoji se od ovjerenog izvoda iz tog dokumenta, opisa lokacije, urbanističko-tehničkih uslova i Broj 12 - Strana 806 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 5. jula 2013. drugih podataka koji se odnose na mogućnosti priključenja na infrastrukturne sisteme. (2) Ako je područje budućeg građenja obuhvaćeno zoning planom, lokacijska informacija sadrži ovjereni izvod iz zoning plana, izvještaj o usklađenosti gabarita i položaj planirane građevine i njene namjene, sa odredbama zoning plana (zadovoljenje urbanističko-tehničkih uslova), kao i dodatne uslove koje treba zadovoljiti u procesu projektovanja, te podatke o mogućnostima priključenja na infrastrukturne sisteme. (3) Ministarstvo, odnosno općinski organ uprave nadležan za poslove prostornog uređenja, u postupku utvrđivanja ostalih preduslova, po službenoj dužnosti pribavlja mišljenje sa svim potrebnim podacima i tehničkim specifikacijama od svih nadležnih javnih komunalnih preduzeća i drugih nadležnih operatora infrastrukturnih sistema. (4) Lokacijska informacija sadrži i obavještenje o roku njenog važenja, te mogućnosti njene izmjene u slučaju izmjene postojećeg ili izrade novog detaljnog dokumenta. (5) Lokacijska informacija se izdaje za cijelu građevinsku parcelu koja je namijenjena za gradnju građevine ili drugi zahvat u prostoru. (6) Ukoliko nadležni organ u postupku konsultiranja podataka i uslova za konkretnu lokaciju utvrdi da predložena zamisao o korištenju zemljišta, odnosno izgradnji građevine, nije usklađena ili namjena nije dozvoljena, lokacijska informacija neće se izdati i organ će dati odgovarajuće obrazloženje i ovjereni izvod iz detaljnog planskog dokumenta koji se odnosi na predmetnu lokaciju. Član 66. (Važenje lokacijske informacije) (1) Lokacijska informacija važi do izmjene važećeg ili donošenja novog detaljnog planskog dokumenta, ako je njegovo donošenje predviđeno planom šireg područja. (2) Ako zainteresovano lice nije podnijelo zahtjev za odobrenje za građenje u roku od godinu dana od dana prijema lokacijske informacije, dužan je pisano tražiti uvjerenje od nadležnog organa da izdana lokacijska informacija nije promijenjena, prije podnošenja zahtjeva za odobrenje za građenje. Član 67. (Lokacijska informacija za privremene građevine) Lokacijska informacija za privremene građevine se izdaje po postupku kao i za trajne građevine. Član 68. (Nemogućnost izjavljivanja žalbe) Protiv lokacijske informacije nije dopuštena žalba, niti se može pokrenuti upravni spor. Član 69. (Troškovi izrade lokacijske informacije) (1) Za izdavanje lokacijske informacije podnosilac zahtjeva (investitor) plaća naknadu koja obuhvata stvarne troškove izrade lokacijske informacije. (2) Način utvrđivanja i visinu naknade iz stava (1) ovog člana propisom utvrđuje Vlada Kantona, odnosno općinsko vijeće. Odjeljak C - Urbanistička saglasnost Član 70. (Urbanistička saglasnost) (1) Urbanistička saglasnost je upravni akt kojim se definišu urbanističko–tehnički uslovi za projektovanje, građenje i izvođenje drugih zahvata u prostoru, kada ne postoji detaljan planski dokument za odnosno područje. (2) Osnov za definisanje urbanističko–tehničkih uslova u urbanističkoj saglasnosti su: Prostorni plan Kantona, prostorni plan područja posebnih obilježja Kantona, prostorni plan općina i urbanistički plan. (3) Urbanističko–tehničke i druge uslove koji nisu utvrđeni planskim dokumentom iz stava (2) ovog člana ili odlukom o njihovom provođenju, a propisani su zakonom ili propisom donesenim na osnovu zakona, utvrđuje općinski organ uprave nadležan za poslove prostornog uređenja, odnosno Ministarstvo. (4) Kada je osnov za izdavanje urbanističkotehničkih uslova definisan i u razvojnom i u provedbenom planskom dokumentu, urbanističkotehnički uslovi će se utvrditi jedinstvenim rješenjem o urbanističkoj saglasnosti. (5) Ako planski dokumenti iz stav (2) ovog člana, propisani kao osnov za definisanje urbanističko–tehničkih uslova u urbanističkoj saglasnosti, nisu doneseni, Ministarstvo, odnosno općinski organ uprave nadležan za poslove 5. jula 2013. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 12 - Strana 807 prostornog uređenja, utvrdiće urbanističko– tehničke uslove u urbanističkoj saglasnosti na osnovu stručne ocjene komisije, koju imenuje Skupština Kantona, odnosno općinsko vijeće ili stručne ocjene organizacije koju ti organi ovlaste za davanje stručne ocjene . (6) Ministarstvo će donijeti pravilnik o sastavu, kriterijima i načinu izbora članova, te utvrditi nadležnost, prava, obaveze, način rada i finansiranja komisije, na osnovu kojeg Skupština Kantona i općinsko vijeće donose odluke o formiranju komisije. Član 70a. (Stručno mišljenje nosioca izrade planskog dokumenta) (1) Ukoliko je u trenutku izdavanja lokacijske informacije, odnosno urbanističke saglasnosti usvojen prednacrt izrade ili izmjene i/ili dopune odgovarajućeg planskog dokumenta iz člana 63. stav (2) i člana 70. stav (2) ovog Zakona, lokacijska informacija, odnosno urbanistička saglasnosti, se izdaje na osnovu stručnog mišljenja nosioca izrade planskog dokumenta. (2) Troškove izrade stručnog mišljenja iz stava (1) ovog člana snosi investitor na čiji zahtjev se vodi postupak izdavanja lokacijske informacije, odnosno urbanističke saglasnosti. Član 71. (Izdavanje urbanističke saglasnosti) (1) Zahtjev za izdavanje urbanističke saglasnosti podnosi se općinskom organu uprave nadležnom za poslove prostornog uređenja, odnosno Ministarstvu, zavisno od nivoa nadležnosti. (2) Uz zahtjev za urbanističku saglasnost zainteresovana osoba prilaže: a) izvod iz katastarskog plana, sa naznakom korisnika predmetne i susjednih parcela, b) idejni projekat, koje obuhvata: situaciono rješenje sa dispozicijom, visinom, gabaritom, namjenom objekta i po potrebi osnovnim tehničko-tehnološkim obilježjima namjeravanog zahvata u prostoru, c) okolinsku dozvolu ili idejni plan upravljanja građevinskim otpadom (za građevine za koje je to propisnao posebnim zakonom), d) druge podatke ili dokumente koje Ministarstvo ili nadležna općinska služba utvrde kao relevantne za pripremu i izradu urbanističke saglasnosti. (3) Ministarstvo izdaje urbanističku saglasnost za građevine i zahvate u prostoru definisane članom 64. stav (3) ovog Zakona. (4) U postupku izdavanja urbanističke saglasnosti, prije pripreme urbanističko-tehničkih uslova nadležni organ uprave za izdavanje urbanističke saglasnosti u roku od pet dana od dana prijema potpunog zahtjeva pribavlja pisano očitovanje, mišljenje, saglasnost, uslove ili potvrdu javnih preduzeća i drugih nadležnih institucija, koji su dužni svoje pisano očitovanje, mišljenje, saglasnost, uslove ili potvrdu dostaviti u roku od 15 dana od dana prijema službenog zahtjeva, nakon čega će nadležni organ izdati urbanističku saglasnost u roku od 20 dana. (5) Ukoliko javno preduzeće i druga nadležna institucija ne dostavi svoje pisano očitovanje, mišljenje, saglasnost, uslove ili potvrdu u roku iz stava (4) ovog člana, smatra se da nema nikakvih posebnih uslova i urbanističko-tehnički uslovi se izrađuju na osnovu stanja na terenu. (6) Javno preduzeće i druga nadležna institucija ne može postavljati nikakve dodatne uslove za izgradnju i priključak na infrastrukturu kojom gazduje poslije izdavanja urbanističke saglasnosti. Član 71a. (Stranke u postupku izdavanja urbanističke saglasnosti) (1) Prije izdavanja urbanističke saglasnosti, nadležni organ uprave dužan je strankama u postupku pružiti mogućnost uvida u idejni projekat radi izjašnjenja. (2) Pod strankom u postupku iz stava (1) ovog člana, smatra se pravna i/ili fizička osoba na čiji zahtjev se vodi postupak izdavanja urbanističke saglasnosti, vlasnik nekretnine i nosilac drugih stvarnih prava na nekretnini za koju se izdaje urbanistička saglasnost, kao i vlasnik i nosilac drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno graniči sa nekretninom za koju se izdaje urbanistička saglasnost. (3) Strankom u postupku smatra se i Općina, odnosno Kanton ako ispunjava neki od uslova iz prethodnog stava. (4) Nadležni organ kod kojeg se vodi postupak izdavanja urbanističke saglasnosti dužan je stranke u postupku pozvati na uvid u idejni projekat javnim pozivom, koji sadrži mjesto i vrijeme uvida u projekat, naziv investitora, te vrstu i lokaciju građevine. Broj 12 - Strana 808 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 5. jula 2013. (5) Javni poziv na uvid u idejni projekat objavljuje se najmanje 8 dana prije uvida u projekat na oglasnoj ploči nadležnog organa i pojedinačnim pozivima strankama iz stava (2) ovog člana, a stranke su dužne da se izjasne najkasnije u roku od 8 dana od dana objavljivanja poziva ili dostave poziva, na zapisnik kod nadležnog organa ili u pisanom obliku. (6) Izuzetno, ukoliko u postupku sudjeluje više od 10 stranaka iz stava (2) ovog člana, organ kod kojeg se vodi postupak izdavanja urbanističke saglasnosti poziva stranke radi uvida u idejni projekat putem javnog poziva. (7) Ako stranka u postupku ne pristupi uvidu u projekat u roku iz stava (5) ovog člana, smatrat će se da je stranci pružena mogućnost uvida u idejni projekt, te isti iz toga razloga ne može tražiti obnovu postupka. (8) Ako investitor uz zahtjev za izdavanje urbanističke saglasnosti priloži ovjereno pisano izjašnjenje - izjavu pojedinih stranaka u postupku, nadležni organ te subjekte neće pozivati na uvid u idejni projekat i sudjelovanje u postupku. (9) Stranke u postupku se nakon uvida u idejni projekat moraju izjasniti o urbanističkotehničkim uslovima za izgradnju građevine izrađenim prema važećem planskom dokumentu i namjeni površine za predmetnu građevinsku parcelu, zatim o položaju i veličini otvora, položaju krovnih ploha i veličini strehe, načinu odvodnje oborinskih voda, položaju, veličini i gabaritima glavnih, pomoćnih i gospodarskih objekata, kao i uređaja građevine koji mogu imati štetna zračenja i proizvoditi nedozvoljenu buku. Član 72. (Sadržaj urbanističke saglasnosti) (1) Rješenje o urbanističkoj saglasnosti sadrži: a) granice pripadajućeg zemljišta–građevinske parcele, b) podatke o namjeni, položaju i oblikovanju građevine, odnosno zahvata u prostoru, c) izvod iz planskog dokumenta, odnosno iz stručne ocjene, na osnovu kojih se izdaje urbanistička saglasnost, d) urbanističko-tehničke uslove, e) mišljenja s podacima i saglasnostima nadležnih javnih preduzeća i drugih nadležnih organa i službi, f) posebne uslove i obaveze u vezi sa zaštitom okoliša, ukoliko je to predviđeno drugim propisima, g) obaveze u pogledu ispitivanja inženjerskogeoloških i geomehaničkih uslova tla, h) obaveze u odnosu na susjede i prava drugih osoba, posebno u odnosu na prava osobe sa umanjenim tjelesnim sposobnostima, i) uslove upravljanja građevinskim otpadom i uslove reciklaže građevinskog otpada, ukoliko su propisani posebnim propisom, j) iznos troškova uređenja građevinskog zemljišta, odnosno uslove za uređenje građevinskog zemljišta, ako se građenje vrši na neuređenom građevinskom zemljištu, kao i druge obaveze korisnika koje su proistekle iz korišetnja odnosnog zemljišta, k) druge podatke i uslove od značaja za odobravanje promjene u prostoru. (2) Urbanistička saglasnost se izdaje za cijelu građevinsku parcelu koja je namijenjena za gradnju građevine i drugi zahvat u prostoru. (3) Ukoliko Ministarstvo, odnosno općinski organ uprave nadležan za poslove prostornog uređenja, u postupku prikupljanja podataka i uslova za konkretnu lokaciju utvrdi da predložena zamisao o korištenju zemljišta, odnosno gradnji građevine, nije u skladu s planskim dokumentima, ili nije dobijeno pozitivno mišljenje nadležnih sudionika u procesu donošenja urbanističke saglasnosti, odbit će rješenjem zahtjev za izdavanje urbanističke saglasnost. Član 73. (Važenje urbanističke saglasnosti) (2) Urbanistička saglasnost važi godinu dana od dana njene pravosnažnosti i u tom se periodu može podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za građenja. (3) Izuzetno, važenje urbanističke saglasnosti može se produžiti za još jednu godinu. Član 74. (Žalba na rješenje o urbanističkoj saglasnosti) (1) Protiv rješenja o urbanističkoj saglasnosti općinskog organa uprave nadležanog za poslove prostornog uređenja stranka može izjaviti žalbu Ministarstvu. (2) Rok za podnošenje žalbe je 15 dana od dana dostave rješenja stranci. 5. jula 2013. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 12 - Strana 809 (3) Protiv rješenja Ministarstva donesenog u postupku izdavanja urbanističke saglasnosti ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor tužbom kod Kantonalnog suda u Bihaću u roku od 30 dana od dana prijema rješenja. Član 75. (Urbanistička saglasnost za privremene građevine i zahvate u prostoru) (1) Urbanistička saglasnost za privremene građevine, zahvate u prostoru, ili za privremene namjene na građevinskom zemljištu koje nije privedeno konačnoj namjeni utvrđenoj u planskom dokumentu, izdaje se samo izuzetno i s organičenim rokom važenja, odnosno, najdalje do privođenja zemljišta konačnoj namjeni. (2) Urbanistička saglasnost mora sadržavati obavezu investitora da, po isteku roka iz stava (1) ovog člana, privremenu građevinu mora ukloniti, a zemljište mora dovesti u prvobitno stanje o svom trošku i bez prava na naknadu. (3) Ukoliko investitor ne izvrši obavezu iz stava (2) ovog člana, nadležni urbanističkograđevinski inspektor naredit će uklanjanje privremene građevine, te dovođenje zemljišta u prvobitno stanje na teret investitora. (4) U slučaju da, zbog ranijeg privođenja zemljišta trajnoj namjeni, nastane potreba da se privremena građevina ukloni prije isteka roka utvrđenog u urbanističkoj saglasnosti shodno stavu (1) ovog člana, organ nadležan za izdavanje urbanističke saglasnosti, dužan je po izdavanju urbanističke saglasnosti za trajnu građevinu blagovremeno obavijestiti investitora privremene građevine o potrebi i novom roku njenog uklanjanja. Član 76. (Urbanistička saglasnost za građenje građevina i izvođenje drugih zahvata van urbanih područja) Za gradnju građevina i izvođenje drugih zahvata u prostoru na građevinskom zemljištu izvan granica urbanih područja i građenju građevina izvan granica građevinskog zemljišta iz člana 11. stav (2) ovog Zakona, urbanistička saglasnost se izdaje na osnovu uslova iz Prostornog plana Kantona ili općine. POGLAVLJE X - PROCES GRAĐENJA I VRŠENJA DRUGIH ZAHVATA U PROSTO RU Odjeljak A - Obavezna tehnička svojstva građevine Član 77. (Sigurnost građevine) (1) Građevina mora biti projektovana i izgrađena na način da se postigne sigurnost građevine u cjelini, kao i u svakom njenom elementu. (2) Sigurnost, u smislu ovog Zakona, je sposobnost građevine da izdrži sva predviđena djelovanja koja se javljaju pri normalnoj upotrebi, te da zadrži sva bitna tehnička svojstva tokom predviđenog vremena trajanja, a to su: a) mehanička otpornost i stabilnost, b) bezbjednost u slučaju požara, c) zaštita života i zdravlja korisnika, d) pristupačnost, e) zaštita korisnika od ozljeda, f) zaštita od buke i vibracija, g) ušteda energije i toplinska zaštita, h) otpornost na vanjske utjecaje i zaštita od negativnog djelovanja na okoliš. (3) Građenjem i korištenjem građevine ne smije se ugroziti sigurnost drugih građevina, stabilnost tla na okolnom zemljištu, saobraćajne površine, komunalne i druge instalacije i dr. (4) Tehnička svojstva bitna za građevinu iz stava (2) ovog člana propisuju se detaljnije pravilnicima i drugim tehničkim propisima utemeljenim na BAS-standardima, uz uvažavanje evropskih standarda, i u skladu sa međunarodnim načelima harmonizacije tehničkog zakonodavstva. Član 78. (Mehanička otpornost i stabilnost) Građevina mora biti projektovana i izgrađena tako da, tokom građenja i upotrebe, predvidiva djelovanja ne prouzrokuju: a) rušenje građevine ili njenog djela, b) deformacije nedopuštenog stepena, c) oštećenja građevinskog dijela ili opreme zbog deformacije nosive konstrukcije, d) nesrazmjerno velika oštećenja u odnosu na uzrok zbog kojih su nastala. Broj 12 - Strana 810 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 5. jula 2013. Član 79. (Zaštita od požara) Građevina mora biti projektovana i izgrađena tako da se u slučaju požara: a) očuva nosivost konstrukcije tokom određenog vremena utvrđenog posebnim propisom, b) spriječi širenje vatre i dima unutar građevine, c) spriječi širenje vatre na susjedne objekte, d) omogući bezbjedno izmještanje korisnika, e) omogući odgovarajuću zaštitu spasitelja. Član 80. (Zaštita života i zdravlja) Građevina mora biti projektovana i izgrađena tako da udovoljava uslovima zaštite života i zdravlja ljudi, te da ne ogrožava radni i životni okoliš, posebno zbog: a) oslobađanja opasnih plinova, para i drugih štetnih tvari (zagađivanje zraka), b) opasnih zračenja, c) udara struje, d) eksplozija, e) zagađivanja voda i tla, f) neodgovarajućeg zbrinjavanja krutog otpada, g) neodgovarajuće odvodnje otpadnih voda, drugog tekućeg otpada ili dima, h) sakupljanja vlage u dijelovima građevine ili na unutarnjim površinama, i) mehanički pokretne opreme i dijelova unutar ili oko građevine. Član 81. (Zaštita od ozljeda) Građevina mora biti projektovana i izgrađena tako da se tokom njenog korištenja izbjegnu moguće ozljede korisnika građevine koje mogu nastati od poskliznuća, pada, sudara, opekotina, udara struje ili eksplozije. Član 82. (Uklanjanje arhitektonskih barijera) (1) Građevine sa više stambenih jedinica, javni objekti, te uslužni i privredni objekti moraju biti projektovani i izgrađeni tako da je osobama sa umanjenim tjelesnim sposobnostima trajno osiguran nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad. (2) Uslovi iz stava (1) ovog člana definisani su Uredbom o prostornim standardima, urbanističkotehničkim uslovima i normativima za sprječavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih prepreka za osobe sa umanjenim tjelesnim sposobnostima („Službene novine Federacije BiH“, broj: 48/09). (3) U građevinama iz stava (1) ovog člana za koje je izdano odobrenje za građenje ili koje su izgrađene prije donošenja ovog Zakona, arhitektonske barijere koje onemogućavaju pristup i kretanje osobama sa umanjenim tjelesnim sposobnostima uklonit će se u roku od 5 godina od dana stupanja na snagu ovog Zakona. (4) Nalog za uklanjanje arhitektonskih barijera izdaje organ uprave nadležan za izdavanje odobrenja za građenje, na zahtjev osobe sa umanjenim tjelesnim sposobnostima ili njenog staratelja, odnosno udruženja. Za uklanjanje arhitektonskih barijera, odnosno omogućavanje slobodnog pristupa građevini i kretanja u građevini osobama sa umanjenim tjelesnim sposobnostima, odgovoran je vlasnik građevine, odnosno investitor. Član 83. (Zaštita od buke i vibracija) Građevina mora biti projektovana i izgrađena tako da nivoi buke u građevini i njenoj okolini ne prelaze dopuštene vrijednosti za njenu namjenu, određene posebnim propisom. Član 84. (Ušteda energije i toplinska zaštita) Građevina i njeni uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektovani i izgrađeni u skladu sa tehničkim standardima, a na način da, u odnosu na lokalne klimatske prilike, potrošnja energije bude optimalna, odnosno ispod propisanog nivoa. Pri tome u građevini moraju biti osigurani zadovoljavajući toplinski uslovi, u skladu sa posebnim propisima. Član 85. (Otpornost na vanjske utjecaje i zaštita od djelovanja na okoliš) (1) Građevina mora biti projektovana, izgrađena i održavana tako da se zaštiti od destruktivnog djelovanja vanjskih utjecaja (klimatsko-meteorološki, antropogeni i sl.), odnosno da se osigura planirani vijek trajanja građevine. (2) Zaštita od negativnog djelovanja na okoliš podrazumijeva da su pri projektovanju građevine primijenjena raspoloživa tehnika i saznanja koja osiguravaju da će pri izgradnji i upotrebi građevine utjecaj na okoliš biti u skladu sa propisanim kriterijima. 5. jula 2013. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 12 - Strana 811 Član 86. (Odstupanje od tehničkih svojstava građevine) (1) U slučaju rekonstrukcije ili sanacije građevine koja je spomenik kulture, ako nije proglašena nacionalnim spomenikom, može se odstupiti od nekog od tehničkih svojstava iz ovog poglavlja, ukoliko takvo odstupanje ne utiče negativno na život i zdravlje ljudi. (2) Saglasnost za odstupanje, na zahtjev investitora, daje nadležni organ uprave za građenje uz prethodnu saglasnost kantonalnog, odnosno federalnog organa nadležnog za zaštitu kulturne i prirodne baštine. (3) Saglasnost iz stava (2) ovog člana neće se izdati ako tehničkim rješenjem ili drugom mjerom nije na odgovarajući način riješeno odstupanje od bitnih tehničkih svojstava za građevinu. Član 87. (Građevinski proizvodi i oprema) (1) Građevinski proizvodi, materijali i oprema mogu se upotrebljavati, odnosno ugrađivati samo ako je njihov kvalitet dokazan dokumentom proizvođača ili certifikatom o usklađenosti s utvrđenim posebnim propisima, normativima i standardima. (2) Građevinski proizvodi, materijali i oprema proizvedeni u inostranstvu moraju imati certifikat o usklađenosti istih sa propisima, normativa i standardima u Bosni i Hercegovini. Član 88. (Energetska svojstva građevine) (1) Prije izdavanja odobrenja za upotrebu, odnosno prije promjene vlasništva ili iznajmljivanja građevine ili njezinog dijela, mora se pribaviti potvrda o energetskim svojstvima građevine, koju izdaje ovlaštena osoba. (2) Ovlaštenje za izdavanje potvrde osobi iz stava (1) ovog člana izdaje Federalno Ministarstvo. Član 89. (Ispitivanje svojstava građevine) (1) Ispitivanje određenih dijelova građevine u svrhu provjere, odnosno dokazivanja ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu, te prethodna istraživanja bitna za projektovanje, građenje ili održavanje građevina, obavljaju ovlaštene osobe. (2) Ovlaštenje za obavljanje poslova iz stava (1) ovoga člana daje i oduzima Ministar Federalnog Ministarstva. Odjeljak B - Učesnici u građenju Član 90. (Učesnici u građenju) (1) Učesnici u građenju su : a) investitor, b) projektant, c) revident, d) izvođač, e) nadzorni organ. (2) Odnosi između investitora i drugih učesnika u građenju iz stava (1) ovog člana uređuju se ugovorom. Član 91. (Investitor) (1) Investitor je pravna ili fizička osoba u čije ime i za čiji račun se gradi građevina i vrše drugi zahvati u prostoru u skladu sa odredbama ovog Zakona. (2) Investitor koji gradi u svoje ime, a za račun nepoznatog kupca (stanovi i druge građevine za tržište) može biti projektant i izvođač, dok reviziju glavnog projekta i stručni nadzor mora povjeriti neovisnoj pravnoj osobi registrovanoj za poslove projektovanja i nadzora. (3) Kada je investitor fizička osoba koja gradi za svoje potrebe individualni stambeni ili stambeno-poslovni objekat, može sam projektovati i graditi u dijelu za koji je stručno osposobljen, uz uslov da ima najmanje srednju stručnu tehničku spremu arhitektonsko-građevinske, mašinske, elektro i tehnološke struke sa 3 godine radnog iskustva na poslovima projektovanja i izgradnje. (4) Kada je investitor fizička osoba koja gradi za svoje potrebe individualni stambeni ili stambeno-poslovni objekat, može sam graditi uz uslov da obezbjedi projekat i stručni nadzor za sve faze građenja. (5) Investitor nije dužan osigurati stručni nadzor za jednostavne građevine iz člana 107. ovog Zakona. Broj 12 - Strana 812 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 5. jula 2013. Član 92. (Projektant) (1) Projektant, prema ovom Zakonu, može biti pravna osoba registrovana za obavljanje poslova projektovanja. (2) Izuzetno, projektant može biti i fizička osoba u slučajevima iz člana 91. ovog Zakona. (3) Projektant je dužan osigurati unutrašnju kontrolu projekta u pogledu primjene važećih propisa i međusobne usaglašenosti svih faza projekta. Član 93. (Revident projekta) (1) Reviziju projektne dokumentacije vrši pravna osoba registrovana za poslove projektovanja (u daljem tekstu: revident). (2) Reviziji projekta podliježu svi glavni, odnosno izvedbeni projekti stambenih i stambeno–poslovnih objekata, javnih objekata, poslovnih i privrednih objekata, kao i projekti za koje odobrenje za građenje izdaje Ministarstvo, osim stambenih i stambeno poslovnih objekata razvijene bruto površine do 300 m2 i jednostavnih poljoprivrednih objekata razvijene bruto površine do 400 m2, te privrednih objekata razvijene bruto površine do 600 m2. (3) Odgovorni revident i revident ne može biti osoba koja je, u cjelosti ili djelimično učestvovala u izradi projektne dokumentacije ili ako je ta projektna dokumentacija u cjelosti ili djelimično izrađena ili nostrificirana kod pravne osobe u kojoj je zaposlen. Član 94. (Izvođač) (1) Građenjem, odnosno izvođenjem radova na građevini, prema ovom Zakonu, može se baviti pravna osoba registrovana za obavljanje te djelatnosti (u daljem tekstu: izvođač). (2) Izuzetno, građenjem, odnosno izvođenjem radova na građevini, prema ovom Zakonu, može se baviti i fizička osoba u slučajevima iz člana 91. ovog Zakona, kao i fizička osoba registrovana za obavljanje te djelatnosti, i to za individualne stambene i stambeno–poslovne objekte korisne površine do 400 m2 ili pomoćne objekte korisne površine do 200 m2. Član 95. (Nadzorni organ) (1) Nadzorni organ je pravna osoba registrovana za poslove građenja i/ili projektovanja, koja u ime investitora obavlja nadzor nad građenjem objekta. (2) Nadzor nad građenjem investitor ne može povjeriti istoj pravnoj osobi kojoj je povjerio građenje svoje građevine. Član 96. (Stručni ispit) Stručne osobe raznih specijalnosti koje kod pravnih osoba, učesnika u građenju iz člana 90. ovog Zakona, obavljaju stručne poslove projektovanja, revizije projektne dokumentacije, građenja, nadzora nad građenjem, moraju imati položen stručni ispit u skladu sa Pravilnikom o polaganju stručnih ispita iz oblasti arhitekture, građevinarstva, elektrotehnike, mašinstva i saobraćaja ("Službene novine Federacije BiH", broj: 9/06 i 6/08). Član 97. (Uslovi koje učesnici u građenju moraju ispunjavati) U obavljanju poslova iz svoje nadležnosti učesnici u građenju iz člana 90. ovog Zakona moraju ispunjavati uslove i pridržavati se odredbi Uredbe o uređenju gradilišta, obaveznoj dokumentaciji na gradilištu i učesnicima u građenju koju će donijeti Vlada Kantona. Član 98. (Ovlaštenje Ministarstva) (1) Nakon registracije, pravne osobe registrovane za obavljanje poslova projektovanja i građenja, a čije je sjedište na području Kantona, dužne su pribaviti ovlaštenje Ministarstva za obavljanje tih djelatnosti. (2) Osobe iz stava (1) ovog člana koje se pored osnovne djelatnosti bave i revizijom projektne dokumentacije i nadzorom nad građenjem moraju pribaviti ovlaštenje Ministarstva i za obavljanje tih poslova. (3) Ministarstvo vodi registar izdanih ovlaštenja iz stava (1) i (2) ovog člana. (4) Ovlaštenje za obavljanje poslova iz stava (1) i (2) ovog člana važi 4 godine od dana izdavanja, te su nakon tog roka osobe iz stava (1) i (2) ovog člana obavezne pribaviti novo ovlaštenje. (5) Osobe koje nemaju sjedište na području Kantona, a žele da obavljaju poslove iz stava (1) i (2) ovog člana na području Kantona, dužne su pribaviti potvrdu Ministarstva o ispunjavanju 5. jula 2013. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 12 - Strana 813 uslova za obavljanje tih poslova propisanih ovim Zakonom. (6) Uredbom o uređenju gradilišta, obaveznoj dokumentaciji na gradilištu i učesnicima u građenju iz člana 97. ovog Zakona utvrdit će se i uslovi za izdavanje ovlaštenja, način izdavanja ovlaštenja i vođenje registra izdatih ovlaštenja. Član 99. (Obavljanje stručnih poslova) Stručne poslove projektovanja, revizije projektne dokumentacije, građenja i nadzora nad građenjem za učesnike u građenju iz člana 90. ovog Zakona ne mogu obavljati državni službenici i namještenici zaposleni u organima uprave nadležnim za poslove prostornog uređenja i građenja. Odjeljak C - Inžinjerska komora Član 100. (Inžinjerska komora) (1) Radi unapređenja uslova za obavljanje stručnih poslova u oblasti prostornog uređenja i planiranja, projektovanja, građenja i drugih relevantnih oblasti za stanje u prostoru, radi provođenja i zaštite javnog interesa u obavljanju poslova i pružanju usluga iz tih oblasti, radi zaštite interesa svoje profesije, zadovoljavanja svojih stručnih potreba, te radi organizovanog nastupa pripadnika profesije prema državnim tijelima i organima, udruženjima, tržištu i ukupnom društvenom okruženju, na području Kantona se osniva Inžinjerska komora (u daljem tekstu: Komora). (2) Komora je pravna osoba i ima svoj statut kojim se uređuje organizacija, način obavljanja poslova, prava i obaveze njenih članova. (3) Na Statut Komore saglasnost daje Ministarstvo. (4) Osnivači, a ujedno i članovi Komore su diplomirani inžinjeri, inžinjeri i tehničari arhitektonske, građevinske i drugih struka koje učestvuju u pojedinim fazama procesa građenja građevina, koji imaju odgovarajuće stručno zvanje i koji su dobrovoljno pristupili u članstvo Komore u skladu sa odredbama Statuta Komore, a koji ispunjavaju i druge propisane kriterije. Član 101. (Poslovi koje obavlja Komora) Komora obavlja sljedeće poslove: a) utvrđuje profesionalna prava i dužnosti i etičke norme ponašanja članova u obavljanju poslova izrade planova, projektovanja, nadzora, revizije i izvođenja radova, b) organizuje sudove časti za utvrđivanje povreda profesionalnih standarda, c) vodi evidenciju sudionika u građenju, d) brine o trajnom stručnom uzdizanju svojih članova i kandidata za članove Komore, te s tim u vezi uspostavlja i unapređuje razne oblike stručne i naučne saradnje s odgovarajućim organima, institucijama i asocijacijama, e) analizira stanje regulative u oblasti prostornog planiranja i građenja, predlaže izmjene i razvoj integralne regulative, f) organizuje sistem informisanja članova i ukupne javnosti o stanju i problemima, te o mjerama koje bi trebalo poduzeti radi unapređenja prostornog uređenja i graditeljstva, g) daje stručne savjete iz svog djelokruga pojedincima i organizacijama, h) ostvaruje saradnju sa drugim inžinjerskim komorama i njihovim međunarodnim asocijacijama, i) afirmira materijalne i druge interese ovlaštenih planera, projektanata i izvođača. Član 102. (Organizacija Komore) (1) Organi Komore su: Skupština, Upravni odbor, Nadzorni odbor i predsjednik. (2) Komora je organizovana po matičnim grupama za prostorne planere i urbaniste, projektante i izvođače radova, odnosno na pojedine sekcije (subspecijalnosti) unutar tih glavnih grupa. (3) Radom matične sekcije upravlja Izvršni odbor grupe, odnosno sekcije. (4) Komora i njene matične sekcije mogu biti organizovane i po teritorijalnom principu kao općinske komore. (5) Ostala pitanja bliže se određuju Statutom Komore. Broj 12 - Strana 814 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 5. jula 2013. Član 103. (Finansiranje Komore) (1) Komora stiče sredstva za rad od članarine, te od sponzorstva, donacija, poklona i drugih izvora u skladu sa zakonom. (2) Nadzor nad zakontošću rada Komore vrši Ministarstvo. Odjeljak D - Projektna dokumentacija za građenje građevina i vršenje zahvata u prostoru Član 104. (Projektna dokumentacija) (1) Građenje građevina i vršenje zahvata u prostoru vrši se osnovu projektne dokumentacije. (2) Prema vrsti i nivou razrade projektna dokumentacija se razvrstava na: a) idejni projekat, b) glavni projekat, c) izvedbeni projekat, d) projekat izvedenog stanja. (3) Ministarstvo će svojim propisom utvrditi listu građevina za koje je potrebno izraditi izvedbeni projekt. Član 105. (Izrada, sadržaj, označavanje i čuvanje, revizija i nostrifikacija projektne dokumentacije) Izrada, sadržaj, označavanje i čuvanje, revizija i nostrifikacija projektne dokumentacije vrši se u skladu sa Uredbom koju će donijeti Vlada Kantona. Odjeljak E - Odobravanje građenja Član 106. (Odobrenje za građenje) (1) Građenju i rekonstrukciji građevina i izvođenju drugih zahvata u prostoru može se pristupiti samo na osnovu pravosnažnog odobrenja za građenje (u daljem tekstu: odobrenje za građenje), osim u slučajevima iz člana 107. ovog Zakona. (2) Odobrenje za građenje izdaje se za građenje cijele građevine, odnosno dijela građevine koja čini tehničko-tehnološku cjelinu. Član 107. (Zahvati za koje nije potrebno odobrenje za građenje) (1) Odobrenje za građenje nije potrebno za: a) radove na održavanju i rehabilitaciji postojeće građevine, koji se prema ovom Zakonu ne smatraju rekonstrukcijom, b) građenje grobnice, c) građevine kojima se mijenja djelatnost, ali ne mijenja namjena u smislu odredbi ovog Zakona, d) uređenje okućnice individualnog stambenog objekta za koji je izdato odobrenje za građenje, što podrazumijeva građenje: ograda (osim s ulične strane), staza ili platoa, potpornih zidova visine do 1,0 m od nivoa tla, vrtnog bazena ili ribnjaka površine do 20 m², vrtnog ognjišta površine do 1,5 m² i visine do 3 m, e) pomoćnih građevina namijenjenih redovnoj upotrebi individualnog stambenog objekta, koje se grade na parceli za koju je izdato odobrenje za građenje, što podrazumijeva: nadstrešnicu ili staklenik za bilje bruto površine do 20 m² i visine vijenca do 4 m, cisternu za vodu zapremine do 10 m³, septičku jamu zapremine do 10 m³, f) postavljanje plastenika namijenjenih isključivo poljoprivrednoj proizvodnji bruto tlocrtne površine do 40 m² i visine vijenca do 4 m od nivoa okolnog tla, g) privremenih građevina za potrebe sajmova i javnih manifestacija, odobrenih po posebnom propisu sa najdužim rokom trajanja do 90 dana nakon čega se građevina mora ukloniti, h) montažnih objekata i kioska gotove konstrukcije površine do 12 m², i) dječjeg igrališta i temelja stabilnih dječjih igračaka, j) nadstrešnice za sklanjanje ljudi u javnom saobraćaju, k) reklamnog panoa površine do 12 m², l) kablovskih i zračnih priključaka na niskonaponsku, PTT i CATV mrežu, kao i priključaka građevine sa važećim odobrenjem za građenje na komunalne instalacije (vodovod, kanalizacija, plin), m) sportskih terena bez tribina koji su cijelom svojom površinom oslonjeni na tlo (igrališta za tenis, nogomet i slično), n) radova na stubištima, hodnicima i sl., na promjeni pristupa građevini i unutar građevine radi omogućavanja nesmetanog pristupa i 5. jula 2013. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 12 - Strana 815 kretanja u građevini osobama s umanjenim tjelesnim sposobnostima, o) radova na zamjeni i dopuni opreme. (2) Radovi iz stava (1) ovog člana mogu se izvoditi bez odobrenja za građenje, samo ako su prethodno riješeni imovinskopravni odnosi i da o tome postoji valjan dokaz, da je dobijena lokacijska informacija, odnosno urbanistička saglasnost, da je plaćena naknada za uređenje građevinskog zemljišta u skladu sa posebnim propisom, da je izrađena odgovarajuća projektna dokumentacija za izvođenje radova, te da je sačinjen elaborat o iskolčenju građevine. Član 108. (Organi nadležni za izdavanje odobrenja za građenje) (1) Odobrenje za građenje izdaje općinski organ uprave nadležan za poslove građenja na čijem se području građevina gradi, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno. (2) Izuzetno od prethodnog stava, Ministarstvo izdaje odobrenje za građenje za građevine i zahvate u prostoru definisane članom 64. stav (3) ovog Zakona. Član 109. (Zahtjev za izdavanje odobrenja za građenje) (1) Zahtjev za izdavanje odobrenja za građenje podnosi investitor organu uprave iz člana 108. ovog Zakona. (2) Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za građenje prilaže se: a) lokacijska informacija, odnosno pravosnažna urbanistička saglasnost, b) uvjerenje o cijepanju građevinske parcele, ukoliko nije provedeno u katastarskom operatu, c) dokaz o pravu građenja na predmetnoj lokaciji - izvod iz zemljišne knjige za predmetnu nekretninu, sa upisom investitora kao vlasnikom nekretnine, pravosnažna sudska odluka ili pravosnažno rješenje nadležnog organa na osnovu kojeg je investitor stekao pravo vlasništva ili pravo korištenja radi građenja, ugovor na osnovu kojeg je investitor stekao pravo vlasništva ili građenja, ugovor o partnerstvu sklopljen sa vlasnikom zemljišta i/ili nekretnine, ugovor o koncesiji kojim se stiče pravo građenja, pisana saglasnost vlasnika nekretnine data pred notarom, d) tri primjerka glavnog projekta, e) pisani izvještaj o obavljenoj reviziji glavnog projekta, f) pisani izvještaj i potvrdu o izvršenoj nostrifikaciji u slučajevima kada je potrebna, g) elaborati o istražnim radovima, te tehnološki elaborat ako je potreban, h) pisano očitovanje, mišljenje, saglasnost, uslove ili potvrdu komunalnih ili drugih javnih preduzeća, koji su pribavljeni u toku izdavanja lokacijske informacije, odnosno urbanističke saglasnosti, i) detaljan plan upravljanja građevinskim otpadom, j) drugi prilozi određeni ovim i posebnim zakonima. (3) Za građenje na zemljištu ili građevini koja je u vlasništvu više osoba, dokazom o pravu građenja smatra se izvod iz zemljišne knjige i notarski ovjerene saglasnosti svih suvlasnika. Član 110. (Postupak izdavanja odobrenja za građenje) (1) U postupku izdavanja odobrenja za građenje primjenjuju se odredbe Zakona o upravnom postupku, ako ovim Zakonom nije drugačije utvrđeno. (2) Organ uprave nadležan za poslove građenja dužan je u postupku izdavanja odobrenja za građenje utvrditi da li je glavni projekt izrađen u skladu sa uslovima datim u lokacijskoj informaciji, odnosno urbanističkoj saglasnosti, te uslovima koji su propisani odrebama ovog Zakona i posebnim propisima. (3) Ako su ispunjeni uslovi dati u lokacijskoj informaciji, odnosno urbanističkoj saglasnosti, te uslovi propisani ovim Zakonom i posebnim propisima, organ uprave nadležan za poslove građenja dužan je izdati rješenje o odobrenju za građenje u roku od 20 dana od dana prijema potpunog zahtjeva. (4) Kada organ uprave nadležan za poslove građenja utvrdi da nisu dostavljeni propisani dokumenti uz zahtjev za izdavanje odobrenja za građenje, dužno je o tome pisano obavijestiti investitora u roku od 8 dana od dana podnošenja zahtjeva, te ga pozvati da zahtjev dopuni. (5) Ukoliko investitor u ostavljenom roku, a najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema pisane obavijesti, ne otkloni nedostatke ili pisano ne obavijesti organ uprave nadležan za poslove građenja o nemogućnosti ispunjavanja potrebnih uslova u zadanom roku, nadležni Broj 12 - Strana 816 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 5. jula 2013. organ rješenjem će odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za građenje. Član 111. (Sadržaj odobrenja za građenje) (1) Rješenje o odobrenju za građenje sadrži: a) podatke o investitoru kojem se izdaje odobrenje (naziv, odnosno ime i prezime, sa sjedištem, odnosno adresom), b) podatke o građevini za koje se izdaje odobrenje, sa osnovnim podacima o namjeni, gabaritu i spratnosti građevine, sa oznakom katastarske čestice, c) naziv glavnog projekta, sa nazivom pravnog lica koje je izradilo glavni projekat i imenom odgovornog projektanta, d) izjavu da je glavni projekat sastavni dio odobrenja za građenje, e) rok za početak izvođenja radova, f) obavezu investitora da prijavi početak izvođenja radova nadležnoj građevinskoj inspekciji 8 dana prije otpočinjanja radova, g) druge podatke od značaja za specifičnu lokaciju i građevinu. (2) Ako je poslije izdavanja lokacijske informacije, odnosno urbanističke saglasnosti došlo do promjene investitora, novom investitoru se može izdati odobrenje za građenje na njegovo ime, ako priloži dokaz o pravu građenja, odnosno dokaz da je stekao pravo vlasništva na građevini koja je predmet izdavanja odobrenja za građenje. (3) Nadležni organ dužan je poslati kopiju odobrenja za građenje nadležnoj građevinskoj inspekciji. (4) Kada Ministarstvo izdaje odobrenje za građenje, dužno je kopiju odobrenja dostaviti nadležnoj općinskoj službi na čijoj se teritoriji gradi građevina. (5) Glavni projekat je sastavni dio odobrenja za građenje, što na projektu mora biti naznačeno i ovjereno potpisom ovlaštenog službenika i pečatom organa uprave nadležnog za poslove građenja koji je to odobrenje izdao. Član 112. (Stranke u postupku izdavanja odobrenja za građenje) Stranka u postupku izdavanja odobrenja za građenje je investitor. Član 113. (Odbijanje zahtjeva za izdavanje odobrenja za građenje) (1) Zahtjev za izdavanje odobrenja za građenje odbiti će se rješenjem: a) ako se u postupku izdavanja odobrenja za građenje utvrdi da glavni (izvedbeni) projekat nije usklađen sa uslovima iz lokacijske informacije, odnosno urbanističke saglasnosti, b) ako glavnim projektom nisu ispunjeni uslovi propisani ovim Zakonom, drugim zakonima i/ ili posebnim propisima donesenim na osnovu tih zakona, c) ako se uviđajem na terenu utvrdi da se stvarno stanje na građevinskoj parceli ne podudara sa glavnim projektom. (2) Prije izdavanja odobrenja za građenje nadležni organ uprave je dužan izvršiti uviđaj o stanju na terenu. Član 114. (Žalba na rješenje o odobrenju za građenje) (1) Protiv rješenja o odobrenju za građenje koje donosi općinski organ uprave nadležan za poslove građenja, stranka može izjaviti žalbu Ministarstvu u roku od 15 dana od dana prijema rješenja. (2) Protiv rješenja Ministarstva o odobrenju za građenje ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor tužbom kod Kantonalnog suda u Bihaću u roku od 30 dana od dana prijema rješenja. Član 115. (Izmjene i/ili dopune odobrenja za građenje) (1) Investitor je dužan podnijeti zahtjev za izmjenu i/ili dopunu odobrenja za građenje ako tokom građenja namjerava na građevini učiniti bilo kakve izmjene kojima se odstupa od rješenja datih glavnim projektom, na osnovu kojeg je izdano odobrenje za građenje ili uslova datih u lokacijskoj informaciji, odnosno urbanističkoj saglasnosti. (2) Zahtjev za izmjenu i/ili dopunu odobrenja za građenje obavezno se podnosi prije poduzimanja bilo kakvih radova i zahvata na samoj građevini/gradilištu. (3) Izmjene i/ili dopune odobrenja za građenje vrše se po postupku izdavanja odobrenja za građenje. (4) Ako se u toku građenja promijeni investitor, novi investitor dužan je u roku od 5. jula 2013. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 12 - Strana 817 30 dana podnijeti organu uprave nadležnom za poslove građenja zahtjev za izmjenu odobrenja za građenje u vezi s promjenom investitora. (5) Novi investitor dužan je uz zahtjev za izmjenu odobrenja za građenje priložiti: a) važeće odobrenje za građenje, b) dokaz o pravu građenja na navedenoj nekretnini, odnosno dokaz da je stekao pravo vlasništva na građevinu koja je predmet izmjene odobrenja za građenje. (6) Zahtjev za izmjenu imena investitora u odobrenju za građenje, novi investitor može podnijeti sve do izdavanja odobrenja za upotrebu građevine. Član 116. (Prestanak važenja odobrenja za građenje) (1) Odobrenje za građenje prestaje važiti ako se sa radovima na građevini za koju je izdano odobrenje za građenje ne započnu u roku od jedne godine od dana pravosnažnosti odobrenja. (2) Važenje odobrenja za građenje može se, posebnim rješenjem, na zahtjev investitora produžiti za još jednu godinu ako se nisu promjenili uslovi prema kojima je izdano odobrenje za građenje. (3) Zahtjev iz stava (2) ovog člana investitor mora podnijeti nadležnom organu uprave koji je izdao ranije odobrenje za građenje najmanje 15 dana prije prestanka važenja tog odobrenja. Odjeljak F - Posebni slučajevi građenja Član 117. (Građenje u slučaju neposredne opasnosti) (1) U slučaju neposredne opasnosti od velikih prirodnih nepogoda ili ratnih i drugih razaranja, tokom tih događaja, odnosno neposredno nakon njihovog prestanka, bez odobrenja za građenje mogu se graditi one građevine koje služe sprečavanju djelovanja tih događaja, odnosno uklanjanju štetnih posljedica. (2) Građevina iz stava (1) ovog člana mora se ukloniti kada prestane potreba za njezino korištenje. Ako je potrebno da ta građevina ostane kao stalna, za nju se mora naknadno ishoditi odobrenje za građenje u roku od 6 mjeseci po prestanku potrebe njenog korištenja. (3) U slučaju oštećenja građevine zbog djelovanja iz stava (1) ovog člana, neovisno o stepenu oštećenja, građevina se može vratiti u prvobitno stanje bez prethodnoga izdavanja lokacijske informacije, odnosno urbanističke saglasnosti. (4) Organ uprave nadležan za poslove građenja obavezan je za građevine iz stava (3) ovog člana izdati odobrenje za građenje u skladu s odobrenjem za građenje na osnovu kojeg je građevina izgrađena. (5) Ako se radi o većim oštećenjima konstruktivnih dijelova građevine, nadležni organ uprave za poslove građenja može od investitora zahtijevati da priloži tehničku dokumentaciju za sanaciju građevine i ateste o izvršenim ispitivanjima konstrukcije građevine. U tom slučaju organ uprave na temelju priložene dokumentacije izdaje odobrenje za sanaciju, koje mora biti usklađeno sa odobrenjem za građenje na osnovu kojeg je građevina izgrađena. (6) Odobrenjem za građenje iz stava (4) ovog člana utvrdiće se i obaveza pribavljanja odobrenja za upotrebu sanirane građevine. Član 118. (Izdavanje odobrenja za građenje za složenu građevinu) (1) Odobrenje za građenje izdaje se, po pravilu, za građenje cijele građevine. (2) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog člana, na zahtjev investitora, odobrenje za građenje može se izdati i za dijelove građevine, ukoliko se radi o građenju složene građevine, a čiji dijelovi predstavljaju zasebnu funkcionalnu cjelinu. (3) Prije podnošenja zahtjeva za izdavanje odobrenja za građenje prema odredbi stava (2) ovog člana, investitor je dužan pribaviti načelno odobrenje za građenje za složenu građevinu. (4) Načelnim odobrenjem za građenje, na zahtjev investitora, određuju se dijelovi složene građevine, funkcionalne i/ili tehnološke veze između dijelova složene građevine, te redoslijed izdavanja pojedinačnih odobrenja za građenje. (5) Glavni projekat dijela složene građevine za koji se izdaje odobrenje za građenje mora biti izrađen u skladu sa idejnim projektom cijele složene građevine, lokacijskom informacijom, odnosno urbanističkom saglasnošću, odredbama ovog zakona i posebnih zakona. (6) Na osnovu načelnog odobrenja za građenje može se pristupiti izvođenju pripremnih radova. Broj 12 - Strana 818 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 5. jula 2013. (7) Uz zahtjev za izdavanje načelnog odobrenja za građenje za složenu građevinu prilaže se: a) lokacijska informacija, odnosno urbanistička saglasnost za cijelu složenu građevinu, b) izvod iz katastarskog plana sa ucrtanom situacijom cijele složene građevine i susjednih objekata (situacija se može prikazati na geodetskoj podlozi odgovarajuće razmjere), c) tri primjerka idejnog projekta cijele složene građevine, d) popis dijelova složene građevine sa redoslijedom kako će se izdavati pojedinačna odobrenja za građenje, e) popis pripremnih radova i koje treba izvesti, f) okolinska dozvola ili detaljan plan upravljanja građevinskim otpadom, g) drugi nacrti i podaci, zavisno od složenosti građevine, ako su oni značajni za izradu glavnog projekta. (8) Uz zahtjev iz stava (7) ovog člana može se, umjesto idejnog, priložiti glavni projekat cijele složene građevine. (9) Načelno odobrenje za građenje može se izdati i za izvođenje radova i gradnju dijelova energetskih, vodnih, saobraćajnih i infrastrukturnih građevina, pod uslovom da takvi radovi, odnosno dijelovi građevine, imaju odgovarajuću tehničku dokumentaciju, idejni projekt i lokacijsku informaciju, odnosno urbanističku saglasnost za cijelu građevinu, te da predstavljaju građevinsku i tehničku cjelinu, a da izgradnja cijele građevine traje više godina. (10) Izdavanje načelnog odobrenja za građenje vrši se po postupku izdavanja odobrenja za građenje. (11) Načelno odobrenje za građenje za složenu građevinu, na osnovu kojeg se izdaju pojedinačna odobrenja za građenje, prestaje važiti u roku od pet godina od dana pravosnažnosti. (12) Važenje načelnog odobrenja za građenje za složenu građevinu može se produžiti za još dvije godine ako se nisu promijenili urbanistički uslovi i ako je za najmanje jedan dio složene građevine izdato odobrenje za upotrebu. Član 119. (Odobrenje za građenje za pripremne radove) (1) Pripremni radovi za potrebe gradilišta izvode se na osnovu odobrenja za građenje za pripremne radove. (2) Odobrenje za građenje za pripremne radove mora sadržavati popis pripremnih radova. (3) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog člana, odobrenje za građenje potrebno je za pripremne radove za koje je potrebno rješavanje imovinsko– pravnih pitanja, kao i za građevine i radove koji mogu biti opasni za ljudske živote i zdravlje te saobraćaj i okoliš i to: a) za asfaltnu bazu, separaciju agregata, tvornicu betona i sl., koji će se koristiti za građenje više građevina kroz duži vremenski period, b) za dalekovod i transformatorsku stanicu koju je potrebno graditi radi napajanja gradilišta električnom energijom, c) za složenije radove koji mogu uticati na ljudske živote i zdravlje ili na stabilnost građevine. (4) Odobrenjem za građenje iz stava (2) ovog člana moraju se odrediti uslovi i rok u kojem se građevine izgrađene na osnovu odobrenja za građenje za pripremne radove moraju ukloniti. (5) Prethodni radovi istražnog karaktera (prethodne studije, istraživanja i ispitivanja terena, izrada idejnih rješenja, izrada investicijskog programa, prikupljanje podataka za projektovanje i drugi radovi koji služe za izradu projektne dokumentacije i za donošenje odluke o izgradnji investicijskog objekta) izvode se na osnovu lokacijske informacije, odnosno urbanističke saglasnosti i dokaza o pravu građenja iz člana 109. stav (2) tačka d) ovog Zakona. Član 120. (Odobrenje za građenje za privremene građevine) (1) Za postavljanje privremenih građevina iz člana 4. stav (1) tačka ff) ovog Zakona, izdaje se odobrenje za građenje za privremene građevine. (2) Odobrenjem za građenje iz stava (1) ovog člana mora se odrediti rok u kojem je investitor dužan o svom trošku ukloniti privremenu građevinu. (3) Rok za uklanjanje privremene građevine iz stava (2) ovog člana ne može biti duži od tri godine. 5. jula 2013. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 12 - Strana 819 Odjeljak G - Gradilište Član 121. (Prijava građenja) (1) Investitor je dužan organu uprave nadležnom za izdavanje odobrenja za građenje i nadležnoj inspekciji pisano prijaviti početak građenja sa podacima o izvođaču radova i nadzornom organu, najkasnije u roku od 8 dana prije početka radova. (2) Ukoliko je došlo do prekida radova za period duži od 3 mjeseca, investitor je dužan pisano prijaviti nastavak radova u svemu kao u prethodnom stavu. (3) Nadležna inspekcija je dužna da planira i izvrši prvi inspekcijski pregled na gradilištu u roku od 8 dana od dana prijave početka radova, kako bi provjerila ispunjavanje zakonom propisanih uslova za početak gradnje. Član 122. (Iskolčavanje građevine) (1) Prije početka građenja vrši se iskolčavanje građevine u skladu sa uslovima utvrđenim na osnovu odobrenja za građenje i pripadajuće lokacijske informacije, odnosno urbanističke saglasnosti, te na osnovu glavnog ili izvedbenog projekta za koji je izdato pripadajuće odobrenje za građenje. (2) Iskolčavanje građevine vrši organ nadležan za geodetske i katastarske poslove ili pravna ili fizička osoba registrovana za obavljanje geodetske djelatnosti u skladu sa zakonima i podzakonskim aktima koji regulišu ovu oblast. (3) O iskolčavanju građevine sačinjava se elaborat, čiji se jedan primjerak dostavlja nadležnoj građevinskoj inspekciji, organu uprave nadležnom za izdavanje odobrenja za građenje i investitoru. (4) Za štetu proisteklu iz pogrešnog iskolčavanja građevine odgovara osoba koja je vršila iskolčavanje po općim propisima o naknadi štete. (5) Urbanističko–građevinski inspektor dužan je provjeriti da li je iskop temelja građevine urađen u skladu sa elaboratom o iskolčenju, odobrenju za građenje građevine i odobriti nastavak radova. Član 123. (Uređenje gradilišta) Gradilište mora biti uređeno tako da u potpunosti ispunjava uslove iz Uredbe o uređenju gradilišta, obaveznoj dokumentaciji na gradilištu i učesnicima u građenju. Član 124. (Dokumentacija na gradilištu) (1) Izvođač na gradilištu mora imati sljedeću dokumentaciju: a) rješenje o upisu u sudski registar, odnosno rješenje o obavljanju djelatnosti, b) ovlaštenje Ministarstva iz člana 98. ovog Zakona, c) akt o postavljenju voditelja građenja, odnosno voditelja pojedinih radova, d) rješenje o imenovanju nadzornog organa, e) odobrenje za građenje i glavni projekt, f) ovjerene izvedbene projekte, g) građevinski dnevnik, h) građevinsku knjigu, i) dokaz o ispitivanju i kvaliteti ugrađenih materijala, proizvoda i opreme u skladu sa članom 87. ovog Zakona, j) geodetski elaborat o iskolčenju građevine, k) projekat uređenja gradilišta. (2) Izuzetno od stava (1) tačka h) ovog člana, građevinska knjiga na gradilištu nije potrebna za individualne stambene objekte i individualne stambeno-poslovne objekte, kao i za objekte za koje shodno odredbama člana 107. ovog Zakona nije potrebno izdavanje odobrenja za građenje. (3) Izuzetno od stava (2) ovog člana, investitor i izvođač radova mogu ugovoriti vođenje građevinske knjige i u slučajevima iz prethodnog stava, osim za objekte predviđene članom 107. ovog Zakona, za koje nije potrebno izdavanje odobrenja za građenje. (4) Dokumentacija na gradilištu iz stava (1) ovog člana vodi se i čuva na način propisan Uredbom o uređenju gradilišta, obaveznoj dokumentaciji na gradilištu i učesnicima u građenju. Odjeljak H - Bespravno izgrađene građevine Član 125. (Bespravno izgrađene građevine) (1) Građenje građevina bez pravosnažnog odobrenja za građenje nije dozvoljeno. (2) Građevine izgrađene bez odobrenja za građenje ne mogu se priključiti na uređaje i Broj 12 - Strana 820 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 5. jula 2013. instalacije komunalne i druge infrastrukture (vodovod, kanalizacija, elektrovod, toplovod, telekomunikacijski vodovi, javni put i dr.). (3) Vlasnici bespravno izgrađenih građevina nemaju pravo na naknadu u slučaju uklanjanja građevine na osnovu odluke ili rješenja nadležnog organa uprave. (4) Općina može propisati i druga ograničenja u slučajevima bespravne izgradnje. Član 126. (Naknadna akta o građenju) (1) Za bespravno izgrađene građevine može se naknadno izdati lokacijska informacija, odnosno urbanistička saglasnost i odobrenje za građenje ukoliko građevine svojom namjenom, veličinom, položajem i drugim karakteristikama ispunjava, u smislu ovog Zakona, urbanističkotehničke i druge uslove za pribavljanje lokacijske informacije, odnosno urbanistička saglasnost i odobrenja za građenje. (2) Izuzetno od odredaba prethodnog stava, naknadna lokacijska informacija, odnosno urbanistička saglasnost ne može se izdati za bespravno izgrađene građevine koje su izgrađene: a) suprotno namjeni utvrđenoj odgovarajućim planskim dokumentom, b) u zonama posebne namjene utvrđenim odgovarajućim planskim dokumentom, c) na zaštićenim područjima prirodnog i graditeljskog nasljeđa utvrđenim odgovarajućim planskim dokumentom, zakonskim propisima i odlukama nadležnih organa u toj oblasti, d) u prvoj i drugoj zaštitnoj zoni izvorišta vode za piće, osim ako odgovarajućim planskim dokumentom nije drugačije utvrđeno, e) u zaštitnim zonama i pojasevima saobraćajne, energetske i komunalne infrastrukture utvrđenim odgovarajućim planskim dokumentom i zakonskim propisima u tim oblastima, f) u zaštitnim zonama i pojasevima vodne infrastrukture, definisanim odgovarajućim planskim dokumentom i zakonskim propisima u oblasti voda, g) u zonama eksploatacije mineralnih sirovima utvrđenim odgovarajućim planskim dokumentom, h) u zonama sporta, rekreacije i zaštitnog zelenila utvrđenim odgovarajućim planskim dokumentom, i) u zonama klizišta utvrđenim odgovarajućim planskim dokumentom i studijsko-analitičkim dokumentima, j) na poljoprivrednom zemljištu od I do IV bonitetne kategorije, dok se za to područje ne donese odgovarajući planski dokument. (3) Općine će svojom odlukom, u skladu sa ovim Zakonom, regulisati postupak, uslove i način izdavanja naknadne lokacijske informacije, odnosno urbanističke saglasnosti, odobrenja za građenje i odobrenja za upotrebu, odnosno legalizacije bespravno izgrađenih građevina u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona. (4) Rok za podnošenje zahtjeva za izdavanje naknadne lokacijske informacije, odnosno urbanističke saglasnosti za legalizaciju bespravno izgrađene građevine je do 31.12.2016. godine. (5) Nakon isteka roka iz stava (4) ovog člana općine ne mogu donositi odluke o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata. Član 127. (Građevine koje se ne smatraju bespravno izgrađenim) Građevine izgrađene do 23.05.1974. godine bez odobrenja za građenje ne smatraju se bespravno izgrađenim građevinama. Član 128. (Usklađivanje općinskih odluka o legalizaciji bespravno izgrađenih građevina) Općinske odluke o legalizaciji bespravno izgrađenih građevina donesene na osnovu odredaba Zakona o građenju (‘’Službeni glasnik Unsko - sanskog kantona’’, broj: 6/05 i 22/07), uskladit će se sa odredbama ovog Zakona u roku od 6 mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu. Odjeljak I - Odobrenje za upotrebu Član 129. (Odobrenje za upotrebu) (1) Izgrađena građevina može se početi koristiti, odnosno staviti u pogon, te izdati rješenje za obavljanje djelatnosti po posebnom propisu, tek nakon što organ uprave nadležan za poslove građenja izda odobrenje za njenu upotrebu (u daljem tekstu: odobrenje za upotrebu). (2) Odobrenje za upotrebu izdaje se nakon izvršenog tehničkog pregleda. 5. jula 2013. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 12 - Strana 821 Član 130. (Zahtjev za izdavanje odobrenja za upotrebu) (1) Zahtjev za izdavanje odobrenja za upotrebu investitor podnosi organu uprave koji je izdao odobrenje za građenje. (2) Uz zahtjev iz stava (1) ovog člana prilaže se: a) kopija odobrenja za građenje, b) geodetski snimak građevine i parcele izrađen na katastarskoj podlozi, c) pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima i uslovima za održavanje građevine, odnosno pisanu izjavu investitora za objekte iz člana 91. stav (4) ovog Zakona, d) pisani izvještaj nadzora nad građenjem, e) ovjeren projekat izvedenog stanja, ukoliko je tokom građenja građevine došlo do odstupanja od glavnog projekta na osnovi kojeg je izdano odobrenja za građenje. (3) Izuzetno, za građevine za koje se izdaju naknadna akta o građenju, a koji su izgrađeni do dana stupanja na snagu ovog Zakona, umjesto pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uslovima za održavanje građevine i pisanog izvještaja nadzora nad građenjem, investitor je dužan pribaviti nalaz i mišljenje sudskog vještaka građevinske struke ili pravne osobe ovlaštene za obavljanje poslova nadzora nad građenjem, kojim potvrđuje da je građevina izgrađena prema propisima, da je tehnički ispravna i stabilna, odnosno da zadovoljava uslove upotrebljivosti konstrukcije. Član 131. (Tehnički pregled) (1) Tehničkim pregledom utvrđuje se da je građevina izgrađena u skladu sa projektnom dokumentacijom na osnovu koje je izdano odobrenje za građenje, tehničkim propisima i normativima, kao i posebnim propisima za odnosnu građevinu. (2) Nadležni organ uprave dužan je u roku od 30 dana od dana prijema urednog zahtjeva iz člana 130. ovog Zakona obaviti tehnički pregled građevine. (3) O mjestu, danu i satu obavljanja tehničkog pregleda nadležni organ uprave dužan je obavijestiti investitora, predsjednika i članove komisije najkasnije 8 dana prije dana zakazanog za tehnički pregled. (4) Investitor je dužan na tehničkom pregledu osigurati prisustvo svih učesnika u građenju. (5) Investitor je dužan, najkasnije do dana tehničkog pregleda, komisiji dati na uvid projektnu dokumentaciju sa svim izmjenama i dopunama, na osnovu koje je izgrađena građevina, odnosno izvedeni radovi. (6) Članovi komisije za tehnički pregled moraju obaviti tehnički pregled u skladu sa odredbama ovog Zakona i Pravilnikom iz člana 138. ovog Zakona. (7) Troškove obavljanja tehničkog pregleda, koji se utvrđuju za svaki konkretan slučaj, snosi investitor. Član 132. (Komisija za tehnički pregled) (1) Nadležni organ uprave rješenjem imenuje stručnu komisiju za tehnički pregled (u daljem tekstu: komisija), i to predsjednika i članove komisije, u roku od 8 dana od dana prijema urednog zahtjeva iz člana 130. ovog Zakona. (2) Za predsjednika i članove komisije moraju se imenovati diplomirani inženjeri sa položenim stručnim ispitom i radnim iskustvom od 10 godina za građevine iz nadležnosti Ministarstva, odnosno sa radnim iskustvom od 5 godina za građevine iz nadležnosti općinskog organa uprave. (3) Broj članova komisije zavisi od vrste i složenosti građevine. (4) U komisiju se imenuje po jedan stručni član za svaku vrstu radova koje komisija pregleda (arhitektonski/građevinski, mašinski, vodovod i kanalizacija, elektroinstalacije itd.). (5) U radu komisije učestvuju i ovlašteni predstavnici nadležnih organa i pravnih osoba koji, prema odredbama posebnih zakona, treba da učestvuju u radu komisije. (6) U radu komisije ne mogu učestvovati službene osobe koja su učestvovale u postupku izdavanja lokacijske informacije, odnosno urbanističke saglasnosti i odobrenja za građenje, niti osobe koje su sudjelovale u izradi tehničke dokumentacije, reviziji glavnog ili izvedbenog projekta, gradnji i nadzoru nad građenjem. (7) Komisija sastavlja izvještaj o izvršenom tehničkom pregledu. Izvještaj potpisuju predsjednik komisije i svi članovi. (8) Izvještaj o tehničkom pregledu sadrži stručno mišljenje komisije da li se izgrađena Broj 12 - Strana 822 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 5. jula 2013. građevina može koristiti, odnosno staviti u pogon, ili su utvrđeni nedostaci na građevini. (9) Izvještaj o izvršenom tehničkom pregledu komisija je dužna dostaviti nadležnom organu uprave u roku od 8 dana od obavljenog tehničkog pregleda. (10) Ukoliko ovlašteni predstavnici iz stava (5) ovog člana nisu prisustvovali tehničkom pregledu, niti dostavili pisani izvještaj u roku od 8 dana nakon tehničkog pregleda, smatrat će se da je mišljenje tih organa i pravnih lica da nema nedostataka i da se može izdati odobrenje za upotrebu. (11) Nadležni organ uprave koji imenuje komisiju dužan je najmanje jednom u dvije godine objaviti javni poziv stručnim osobama da dostave dokaz o ispunjavanju uslova za učešće u komisijama. Javni poziv mora biti objavljen najmanje u jednom dnevnom listu. (12) Provjeru ispunjavanja uslova iz poziva iz stava (11) ovog člana vrši stručna komisija koju imenuje rukovodilac nadležnog organa uprave. Član 133. (Zaključak o otklanjanju nedostataka) (1) Ako su izvještajem Komisije utvrđeni nedostaci na građevini koje treba otkloniti, nadležni organ uprave donijet će zaključak kojim se utvrđuje rok za otklanjanje nedostataka, a najduže 90 dana. (2) Nadležni organ uprave donijet će rješenje, odnosno izdati odobrenje za upotrebu, tek nakon što se nedostaci iz stava (1) ovog člana uklone. Član 134. (Odbijanje zahtjeva za izdavanje odobrenja za upotrebu) (1) Zahtjev za izdavanje odobrenja za upotrebu odbit će se: a) ako je građevina izgrađena bez odobrenja za građenje, b) ako su u toku građenja izvršene izmjene i/ ili dopune na građevini za koje nije izdata izmjena i/ili dopuna odobrenja za građenje, c) ako se u roku utvrđenom zaključkom ne otklone nedostaci na građevini koje je utvrdila komisija svojim izvještajem, d) ako je donesen zaključak kojim se dopušta obnova postupka izdavanja odobrenja za građenje, e) ako je u toku postupak građevinske inspekcije, f) ako se po izvještaju komisije utvrdi da se nedostaci na građevini ne mogu otkloniti ili da postoji neotklonjiva opasnost po stabilnost građevine, po život ili zdravlje ljudi, okoliš, saobraćaj ili susjedne objekte. (2) U slučajevima iz stava (1) tačka f) ovoga člana, nadležni organ uprave preporučit će nadležnoj inspekciji da donese rješenje o uklanjanju građevine. Član 135. (Izdavanje odobrenja za upotrebu) (1) Odobrenje za upotrebu je upravni akt i u postupku njegovog izdavanja primjenjuju se odredbe Zakona o upravnom postupku, ako ovim Zakonom nije drugačije utvrđeno. (2) Ukoliko je izvještajem komisije utvrđeno da se može izdati odobrenje za upotrebu za predmetnu građevinu, nadležni organ uprave dužan je u roku od 8 dana od prijema izvještaja o izvršenom tehničkom pregledu izdati odobrenje za upotrebu. Član 136. (Odobrenje za probni rad) (1) Nadležni organ uprave može, na prijedlog komisije, za građevinu koja po svom tehnološkom procesu, s obzirom na ugrađene instalacije, opremu i postrojenja zahtijeva probni rad, izdati odobrenje za probni rad. (2) Odobrenje za probni rad može se izdati samo pod uslovom da je komisija utvrdila da je građevina izgrađena u skladu sa izdatim odobrenjem za građenje i da puštanje građevine u probni rad ne ugrožava život i zdravlje ljudi, okoliš i susjedne građevine. (3) Investitor je obavezan obezbijediti stručni nadzor nad probnim radom. Po isteku roka probnog rada i na osnovu pisanog izvještaja o izvršenom nadzoru nad probnim radom, komisija će predložiti nadležnom organu uprave izdavanje odobrenja za upotrebu. (4) Probni rad građevine iz stava (1) ovog člana može trajati najduže 12 mjeseci, a izuzetno, u posebno složenim tehnološkim procesima, probni rad se može produžiti za još 12 mjeseci. Član 137. (Odobrenje za upotrebu za dio građevine) (1) Na zahtjev investitora, ako je to predviđeno glavnim projektom, odobrenje za upotrebu može se izdati za dio građevine, a prije završetka cijele građevine, u sljedećim slučajevima: 5. jula 2013. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 12 - Strana 823 a) kad je to potrebno radi nastavka i dovršenja građenja (most za pristup gradilištu, trafostanica, dalekovod i sl.), b) kada je u pitanju složena građevina iz člana 118. ovog Zakona, c) kada se određeni dio može početi koristiti prije dovršenja cijele građevine. (2) U slučaju složene građevine odobrenja za upotrebu se izdaju prema uslovima utvrđenim načelnim odobrenjem za građenje, glavnim projektom i odobrenjem za građenje za taj dio građevine. (3) Nakon završetka složene građevine izdaje se jedno odobrenje za upotrebu za cijelu građevinu bez obzira na prethodno izdato jedno ili više pojedinačnih odobrenja za upotrebu za djelove složene građevine. Član 138. (Pravilnik o vršenju tehničkog pregleda) (1) Način vršenja tehničkog pregleda, način imenovanja članova komisije, sadržaj pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uslovima korištenja građevine, sadržaj izvještaja o izvršenom tehničkom pregledu, te naknade za vršenje tehničkog pregleda članovima Komisije uredit će se pravilnikom koji će donijeti ministar. (2) Pravilnik iz stava (1) ovog člana primjenjuje se i u postupcima u kojima odobrenje za upotrebu izdaje općinski organ uprave, osim u dijelu koji se odnosi na naknade za vršenje tehničkog pregleda članovima komisije, a koji će se urediti posebnim aktom općinskog načelnika. Član 139. (Žalbeni postupak) (1) Protiv rješenja o odbijanju zahtjeva za izdavanje odobrenja za upotrebu, odnosno rješenja o izdavanju odobrenja za upotrebu, koje donosi općinski organ uprave nadležan za poslove građenja, stranka može izjaviti žalbu Ministarstvu u roku od 15 dana od dana prijema rješenja. (2) Protiv rješenja Ministarstva ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor tužbom kod Kantonalnog suda u Bihaću u roku od 30 dana od dana prijema rješenja. Član 140. (Građevine za koje nije potrebno odobrenje za upotrebu) (1) Za građevine izgrađene poslije 23.05.1974. godine, a do 31.12.1991. godine, uz uslov da posjeduju odobrenje za građenje, nije potrebno vršiti tehnički pregled, niti donositi odobrenje za upotrebu. (2) Za građevine za koje je izdato uvjerenje nadležne službe da se ne smatraju bespravno izgrađenim, uz posjedovanje dokaza o pravu građenja za predmetnu parcelu, nije potrebno vršiti tehnički pregled, niti donositi odobrenje za upotrebu. (3) Građevine iz stava (1) i (2) ovog člana mogu se upisati u zemljišnu knjigu, uz uslov da posjeduju odobrenje za građenje ili uvjerenje da se građevina ne smatra bespravno izgrađenom. (4) Za građevine iz stava (1) i (2) ovog člana kod kojih je došlo do odstupanja kod građenja u odnosu na odobrenje za građenje, odnosno uvjerenje da se ne smatraju bespravno izgrađenim, potrebno je kod organa uprave nadležnog za poslove građenja provesti postupak u skladu sa ovim Zakonom. Odjeljak J - Korištenje i održavanje građevine Član 141. (Korištenje i održavanje građevine) (1) Građevina se može koristiti samo sa način koji je je u skladu sa njenom namjenom. (2) Vlasnik građevine dužan je održavati građevinu na način da se u predviđenom vremenu trajanja očuvaju tehnička svojstva bitna za građevinu definisana ovim Zakonom, odnosno da se ne naruše njena spomenička svojstva, ako se radi o nacionalnom spomeniku. (3) U slučaju oštećenja građevine zbog čega je ugrožena stabilnost građevine ili njenog dijela, te ako postoji opasnost za susjedne građevine ili zdravlje ljudi, vlasnik građevine dužan je poduzeti hitne mjere za otklanjanje opasnosti i označiti građevinu kao opasnu do otklanjanja oštećenja. (4) Za građevine sa više vlasnika svi suvlasnici i vlasnici posebnih dijelova građevine snose po principu objektivne odgovornosti solidarno nastalu štetu trećim osobama i ne mogu pojedinačno preduzimati zamjene i popravak zajedničkih dijelova i uređaja zgrade suprotno odredbama Zakona o korištenju, upravljanju i Broj 12 - Strana 824 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 5. jula 2013. održavanju zajedničkih dijelova i uređaja zgrada i suprotno odredbama ovog Zakona. Član 142. (Rekonstrukcija postojeće građevine) (1) Investitor je dužan pribaviti odobrenje za građenje, ako namjerava rekonstruisati postojeću građevinu. (2) U postupku izdavanja odobrenja za rekonstrukciju postojeće građevine primjenjuju se odredbe ovog Zakona koje regulišu postupak izdavanja odobrenja za građenje. (3) Uz zahtjev za rekonstrukciju postojeće građevine prilaže se : a) glavni projekat na osnovu kojeg je izdano odobrenje za građenje postojeće građevine, b) snimak postojećeg stanja ukoliko je došlo do odstupanja od glavnog projekta, c) izvod iz katastarskog plana - posjedovni list, d) tri primjerka glavnog projekta rekonstrukcije za građevinu, odnosno dio građevine na koji se rekonstrukcija odnosi, e) dokaz o pravu građenja, f) izvod iz detaljnog planskog dokumenta na osnovu kojeg se može utvrditi da građevina nije predviđena za uklanjanje, g) pisani izvještaj o obavljenoj reviziji glavnog projekta, kada je ona potrebna, h) pisani izvještaj i potvrdu o izvršenoj nostrifikaciji u slučajevima, kada je ona potrebna, i) saglasnosti, odnosno mišljenja nadležnih organa i pravnih lica potrebnih za namjeravanu rekonstrukciju, j) detaljni plan upravljanja građevinskim otpadom. (4) Snimak postojećeg stanja treba da sadrži: a) sve osnove, presjeke, krovište, fasade, detalje, itd., b) statički račun i provjera stabilnosti postojeće građevine, c) projekte instalacija struje, vode, kanalizacije, grijanja i dr. Odjeljak K - Uklanjanje građevine Član 143. (Uklanjanje građevine) (1) Uklanjanju građevine ili njenog dijela, ukoliko se ne radi o uklanjanju na osnovu inspekcijskog rješenja, može se pristupiti samo na osnovu pribavljenog odobrenja za uklanjanje građevine. (2) Ukoliko se radi o uklanjanju građevine sa parcele na kojoj se planira gradnja novog objekta, u postupku po zahtjevu stranke za izdavanje odobrenja za građenje za gradnju nove građevine provešće se i postupak izdavanja odobrenja za uklanjanje postojeće građevine. Član 144. (Postupak izdavanja odobrenja za uklanjanje građevine) (1) Zahtjev za izdavanje odobrenja za uklanjanje građevine podnosi vlasnik građevine nadležnom organu uprave koji je izdao odobrenje za građenje. (2) Ako se radi o slučaju iz člana 143. stav (2) ovog Zakona zahtjev se podnosi zajedno sa zahtjevom za izdavanje odobrenja za građenje. (3) Uz zahtjev iz stava (1) ovog člana prilažu se: a) tri primjerka projekta uklanjanja građevine, b) dokaz vlasništva nad građevinom shodno članu 109. stav (2) tačka d). ovog Zakona, c) saglasnost nadležnih organa uprave i pravnih osoba, ako se uklanjanjem građevine može ugroziti javni interes, život i zdravlje ljudi i materijalna dobra, d) procjena uticaja na okoliš u skladu sa posebnim zakonom, e) detaljan plan upravljanja građevinskim otpadom. (4) U postupku izdavanja odobrenja za uklanjanje građevine stranke u postupku su osobe koje su i stranke u postupku izdavanja odobrenja za građenje. (5) Odobrenje za uklanjanje je upravni akt koji izdaje nadležni organ uprave u roku od 30 dana od dana prijema urednog zahtjeva, ako se utvrdi da su ispunjeni uslovi propisani ovim Zakonom. (6) Kada nadležni organ uprave utvrdi da nisu dostavljeni propisani dokumenti uz zahtjev za izdavanje odobrenja za uklanjanje, dužno je o tome pisano obavijestiti podnosioca zahtjeva u roku od 8 dana od dana podnošenja zahtjeva, te ga pozvati da zahtjev dopuni. (7) Ukoliko podnosilac zahtjeva u ostavljenom roku, a najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema pisane obavijesti ne otkloni nedostatke ili pisano ne obavijesti nadležni organ uprave o nemogućnosti ispunjavanja potrebnih uslova u 5. jula 2013. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 12 - Strana 825 zadanom roku, nadležni organ rješenjem će odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za uklanjanje. Član 145. (Projekat uklanjanja građevine) (1) Projekat uklanjanja građevine iz člana 144. stav (3) tačka a) ovog Zakona sadrži: a) nacrte, proračune i/ili inžinjerske dokaze da tokom uklanjanja neće doći do gubitka stabilnosti konstrukcije čime bi se ugrozio život i zdravlje ljudi, materijalna dobra ili okoliš, b) tehnički opis uklanjanja građevine i način zbrinjavanja građevinskog otpada i uređenja građevinske parcele nakon uklanjanja građevine, c) proračun stabilnosti okolnog i drugog zemljišta i/ili okolnih i drugih građevina, ako uklanjanje građevine ili način njezina uklanjanja utiče na stabilnost tog zemljišta i/ili udovoljavanje bitnim zahtjevima tih građevina. (2) Projekat uklanjanja građevine iz stava (1) ovog člana podliježe reviziji projekta iz člana 93. ovog Zakona u pogledu mehaničke otpornosti i stabilnosti za slučaj da način uklanjanja građevine utiče na stabilnost okolnog i drugog zemljišta i/ili udovoljavanje bitnim zahtjevima okolnih i drugih građevina. Član 146. (Žalbeni postupak) (1) Protiv rješenja o uklanjanju građevine koje donosi općinski organ uprave nadležan za poslove građenja, stranka može izjaviti žalbu Ministarstvu u roku od 15 dana od dana prijema rješenja. (2) Protiv rješenja Ministarstva o uklanjanju građevine ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor tužbom kod Kantonalnog suda u Bihaću u roku od 30 dana od dana prijema rješenja. POGLAVLJE XI - NADZOR Odjeljak A - Opći principi Član 147. (Nadzor) Nadzor nad provođenjem odredaba ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu ovog Zakona vrši Ministarstvo. Član 148. (Inspekcijski nadzor) Inspekcijski nadzor nad provođenjem odredaba ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu ovog Zakona vrše kantonalna i općinska urbanističko - građevinska inspekcija. Odjeljak B - Inspekcijski nadzor Član 149. (Sadržaj i forme inspekcijskog nadzora) (1) Inspekcijskim nadzorom, prema ovom Zakonu, obavlja se nadzor nad izradom i provođenjem planskih dokumenata, građenjem građevina i izvođenjem drugih zahvata u prostoru, radom učesnika u građenju, upotrebi i održavanju građevine, nad kvalitetom građevinskih proizvoda, nad primjenom ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu ovog Zakona kao i propisa iz područja normizacije, ukoliko posebnim zakonom nije drugačije određeno, kao i nad izvođenjem radova za koje nije potrebno odobrenje za građenje. (2) Svoju ulogu inspekcija vrši kroz preventivno djelovanje i inspekcijske preglede: obavezne, slučajne i vanredne, u skladu sa posebnim zakonom o inspekcijama. Član 150. (Obavljanje poslova inspekcijskog nadzora) Poslovima inspekcijskog nadzora u oblasti prostornog uređenja i građenja u prvom stepenu obavljaju se i poduzimaju mjere utvrđene ovim Zakonom putem: a) kantonalnog urbanističko - građevinskog inspektora i b) općinskog urbanističko - građevinskog inspektora. Član 151. (Urbanističko – građevinski inspektori) (1) Za kantonalnog i općinskog urbanističkograđevinskog inspektora (u daljem tekstu: inspektor), može se imenovati samo diplomirani inženjer građevinske ili arhitektonske struke, koji ispunjava uslove propisane Zakonom o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj: 35/05) i Zakonom o inspekcijama u Federaciji Bosne i Hercegovine, ("Službene novine Federacije BiH", broj: 69/05). (2) Inspektor svoj identitet dokazuje službenom iskaznicom, čiji način izdavanja, sadržaj Broj 12 - Strana 826 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 5. jula 2013. i oblik trebaju biti usklađeni sa posebnim kantonalnim propisom. Odjeljak C - Nadležnosti, prava i dužnosti urbanističko - građevinskog inspektora Član 152. (Nadležnosti inspektora) (1) Kantonalni inspektor obavlja inspekcijski nadzor nad: a) izradom planskih dokumenata koje donosi Skupština Kantona i izradom planskih dokumenata za koje saglasnost daje Ministarstvo, b) ostvarivanjem i provođenjem planskih dokumenata koje donosi Skupština Kantona, c) građenjem građevina za koje odobrenje za građenje izdaje Ministarstvo ili općinski organ uprave nadležan za poslove građenja, uz prethodno pribavljenu saglasnost Ministarstva, d) usaglašenošću lokacijske informacije, odnosno urbanističke saglasnosti sa planskim dokumentima i stručnom ocjenom za građevine za koje Ministarstvo izdaje lokacijsku informaciju, odnosno urbanističku saglasnost, e) primjenom urbanističko - tehničkih građevinskih normativa i propisa, f) kvalitetom ugrađenih građevinskih materijala, poluproizvoda i proizvoda u građevinama i zahvatima u prostoru iz svoje nadležnosti, g) provođenjem ovog Zakona na područjima od posebnog značaja za Kanton, h) radom općinskih inspektora i pruža stručnu pomoć u primjeni odredbi ovog Zakona, i) rješenjem nalaže poduzimanje mjera općinskom inspektoru u provođenju odredbi ovog Zakona. (2) Općinski inspektor obavlja inspekcijski nadzor nad: a) izradom planskih dokumenata koje donosi općinsko vijeće, b) ostvarivanjem i provođenjem planskih dokumenata koje donosi općinsko vijeće, c) građenjem građevina za koje odobrenje za građenje izdaje općinski načelnik, d) usaglašenošću lokacijske informacije, odnosno urbanističke saglasnosti sa planskim dokumentima i stručnom ocjenom za građevine za koje je nadležna općinska služba, e) kvalitetom ugrađenih građevinskih materijala, poluproizvoda i proizvoda u građevinama i zahvatima u prostoru iz svoje nadležnosti, f) provođenjem ovog Zakona na području općine. Član 153. (Prava i dužnosti inspektora) (1) U obavljanju inspekcijskog nadzora u oblasti prostornog uređenja i građenja kantonalni i općinski inspektor imaju pravo i dužnost: a) narediti obustavu izrade i donošenja planskog dokumenta ako se obavlja protivno odredbama ovog Zakona i kantonalnih propisa za njegovu izradu i donošenje, te utvrditi rok za otklanjanje tih nepravilnosti, b) zabraniti primjenu planskog dokumenta koji nije izrađen, odnosno donesen, u skladu sa odredbama ovog Zakona i kantonalnih propisa za njegovu izradu i donošenje, ili je njegovo donošenje bilo u suprotnosti sa ovim Zakonom i drugim propisima, te o tome obavijestiti donosioca plana, c) narediti obustavu svake aktivnosti koja se obavlja protivno propisima o zaštiti prirodnog i kulturno - historijskog nasljeđa, te izgrađene okoline, d) obustaviti građenje ako utvrdi da prijeti opasnost da se promjenom namjene zemljišta na kojem se gradi ili samim građenjem mogu ugroziti ili pogoršati uslovi na određenom području, e) narediti reviziju planskih dokumenata ako utvrdi da se promjenom namjene zemljišta u skladu sa tim dokumentom ugrožavaju ili pogoršavaju uslovi na određenom području. (2) Kantonalni i općinski inspektori su dužni da po službenoj dužnosti, zatraže od nadležnog organa da oglasi ništavim lokacijsku informaciju, odnosno urbanističku saglasnost, odobrenje za građenje i odobrenje za upotrebu građevine, ako utvrdi da je isto donešeno u suprotnosti sa odredbama ovoga Zakona i važećim planskim dokumentima. (3) U provođenju nadzora u fazi građenja i upotrebe građevine, kantonalni i općinski inspektori imaju pravo i dužnost učesnicima u građenju narediti: a) otklanjanje nepravilnosti, b) obustavu građenja, c) uklanjanje građevine, d) zabranu upotrebe građevine, e) izricati upravne mjere. 5. jula 2013. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 12 - Strana 827 Član 154. (Otklanjanje nepravilnosti) (1) U provođenju inspekcijskog nadzora inspektor ima pravo i dužnost učesnicima u građenju rješenjem narediti da se utvrđene nepravilnosti u primjeni odredaba ovog Zakona i drugih propisa donesenih na osnovu ovog Zakona otklone u primjerenom roku. (2) Ako inspektor u provođenju nadzora nad kvalitetom građenja i ugrađenih građevinskih materijala utvrdi nepravilnosti, dužan je donijeti rješenje o otklanjanju utvrđenih nepravilnosti. (3) Ako inspektor utvrdi da ugrađeni građevinski proizvodi i građevinski materijali ne odgovaraju propisima, te da zbog toga postoji opasnost za život i zdravlje ljudi i okoliš, donijet će rješenje o zabrani ugradnje takvog proizvoda, odnosno materijala. (4) Ako inspektor utvrdi da kvalitet građenja ne odgovara propisima, te da zbog toga postoji opasnost za život i zdravlje ljudi i okoliš, donijet će rješenje o zabrani građenja i otklanjanju utvrđenih nedostataka. (5) Ako inspektor utvrdi da se koriste mineralne sirovine za koje nema dokaza da su iz legalnog iskopa, odnosno za koje nema odgovarajućeg dokaza o kvaliteti i sastavu mineralnih sirovina, dužan je donijeti rješenje o zabrani korištenja takve mineralne sirovine. (6) U provođenju nadzora inspektor ima pravo i dužnost narediti vlasniku postojeće građevine, otklanjanje nedostataka na građevini koji su nastali ili su uočeni u toku njenog korištenja, ako utvrdi da ti nedostaci mogu ugroziti stabilnost građevine ili susjednih građevina ili život i zdravlje ljudi, okoliš ili nesmetan pristup osobama sa umanjenim tjelesnim sposobnostima. Inspektor može ujedno narediti i hitne mjere osiguranja do izvršenja naloženog kada ocijeni da je to potrebno. Član 155. (Obustava građenja) (1) Inspektor ima pravo i dužnost rješenjem narediti obustavu daljeg građenja, odnosno izvođenje pojedinih radova: a) ako se građevina gradi, odnosno rekonstruiše bez odobrenja za građenje, b) ako se građevina gradi, odnosno rekonstruiše protivno odobrenju za građenje, odnosno lokacijskoj informaciji ili urbanističkoj saglasnosti za građevine za koje nije potrebno odobrenje za građenje, odnosno projektnoj dokumentaciji na osnovu koje je izdato odobrenje za građenje, te odrediti primjeren rok za usklađivanje izvedenog stanja sa odobrenim projektom građevine, odnosno za pribavljanje izmjene ili dopune odobrenja za građenje, odnosno izmjene ili dopune lokacijske informacije ili urbanističke saglasnosti za građevine za koje nije potrebno odobrenje za građenje, c) ako je u toku postupak obnove izdanog odobrenja za građenje, d) ako se građevina gradi, odnosno rekonstruiše, a da u roku određenom rješenjem nisu otklonjeni utvrđeni nedostaci, e) ako utvrdi nedostatke i nepravilnosti u projektu i u izvođenju radova koji mogu ugroziti tehnička svojstva bitna za građevinu propisana ovim Zakonom, te odrediti primjeren rok za otklanjanje tih nedostataka, f) ako utvrdi da se radovi izvode na način da se ugrožava stabilnost susjednih građevina, stabilnost tla na okolnom zemljištu, saobraćajne površine, komunalne i druge instalacije i dr., te narediti hitne mjere zaštite, ako je to potrebno, g) ako utvrdi da radove izvodi ili nadzire pravna ili fizička osoba koja nije registrovana, odnosno ovlaštena za izvođenje ili nadziranje te vrste radova, odnosno koje ne ispunjava posebne uslove propisane ovim Zakonom. (2) U slučajevima iz stava (1) ovog člana inspektor će zapisnikom na licu mjesta narediti zatvaranje gradilišta. Rok zatvaranja gradilišta počinje teći uručenjem zapisnika odgovornoj osobi na gradilištu, a najduže do godinu dana. Po isteku roka, ukoliko se ne otklone razlozi zatvaranja gradilišta inspektor će narediti uklanjanje građevine ili njenog dijela. (3) Ukoliko se odgovorna osoba ne nalazi na gradilištu ili odbije prijem zapisnika, inspektor će zapisnik okačiti na vidno mjesto na gradilištu čime se isti smatra uručenim. (4) Način zatvaranja i označavanja zatvorenog gradilišta, odnosno građevine propisan je Pravilnikom o načinu zatvaranja i označavanja zatvorenog gradilišta, odnosno građevine ("Službene novine Federacije BiH", broj: 83/07). Broj 12 - Strana 828 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 5. jula 2013. Član 156. (Uklanjanje građevine) (1) Inspektor ima pravo i dužnost da, po službenoj dužnosti, rješenjem naredi investitoru da o svom trošku izvrši uklanjanje građevine ili njenog dijela ili posljedica izvršenih zahvata u prostoru i uspostavi prvobitno stanje: a) ako se građevina gradi, odnosno rekonstruiše ili je izgrađena bez odobrenja za građenje, odnosno bez lokacijske informacije ili urbanističke saglasnosti za građevine za koje nije potrebno odobrenje za građenje, b) ako se građevina gradi protivno odobrenju za građenje ili protivno lokacijskoj informaciji ili urbanističkoj saglasnosti za građevine za koje nije potrebno odobrenje za građenje, a u određenom roku se nije uskladilo izvedeno stanje s odobrenim projektom građevine, odnosno nisu pribavljene izmjene ili dopune odobrenja za građenje, odnosno izmjene ili dopune urbanističke saglasnosti, c) ako se tokom građenja utvrde neotklonjivi nedostaci zbog kojih je ugrožena stabilnost građevine ili stabilnost okolnih građevina, ili su na drugi način ugroženi životi ljudi ili okoliš, inspektor će narediti, kada je to potrebno, i hitne mjere osiguranja do izvršenja naloga, d) ako utvrdi da je usljed dotrajalosti ili većih oštećenja neposredno ugrožena stabilnost građevine ili njezinog dijela, te ona predstavlja opasnost za susjedne građevine i život ljudi, a ta se opasnost ne može na drugi način otkloniti, kada inspektor ujedno naređuje i hitne mjere osiguranja do izvršenja naloga (podupiranje konstrukcije, sklanjanje ljudi i sl.), e) ako se u skladu sa ovim Zakonom ne uklone privremene građevine izgrađene na gradilištu u okviru pripremnih radova. (2) U slučajevima iz stava (1) tačka a) i b) ovog člana, inspektor će prije donošenja rješenja narediti na licu mjesta zatvaranje gradilišta, posebnom oznakom u skladu sa propisom iz člana 155. stav (4) ovog Zakona. (3) Ako se građevina iz stava (1) tačka d) ovoga člana nalazi u naseljima ili dijelovima naselja, koja su upisana u registru spomenika kulture, ili je građevina spomenik kulture ili se nalazi na zaštićenom dijelu prirode, rješenje o uklanjanju ne može se donijeti bez saglasnosti kantonalnog organa nadležnog za zaštitu kulturne i prirodne baštine. Postupak davanja saglasnosti organa uprave nadležnog za zaštitu kulturne i prirodne baštine je hitan. (4) Ako u slučajevima iz stava (1) ovog člana investitor ne postupi po rješenju inspektora o uklanjanju građevine ili njenog dijela, rješenje će se izvršiti putem pravne osobe registrovane za poslove građenja na trošak investitora. (5) Način izvršenja rješenja određuje inspektor. Član 157. (Mjere naređene zapisnikom) (1) Izuzetno, inspektor može, zapisnikom narediti izvršenje potrebnih mjera radi otklanjanja neposredne opasnosti po život i zdravlje ljudi i po imovinu. (2) Rok za izvršenje naređenih mjera počinje teći od dana uručenja zapisnika. (3) Inspektor je dužan izdati i dostaviti subjektu nadzora pisano rješenje o naređenim mjerama u roku od 3 dana od dana kada je zapisnikom naređeno izvršenje mjera. Član 158. (Preventivno djelovanje inspekcije) (1) S ciljem smanjivanja i suzbijanja nelegalnog građenja, nadležna urbanističko - građevinska inspekcija je dužna da preventivno djeluje na terenu, na cijelom području Kantona, odnosno općine, među potencijalnim nelegalnim graditeljima. (2) U saradnji sa lokalnim organima (mjesne zajednice, službe civilne zaštite) planirat će se redovne javne tribine sa ciljem pojašnjavanja procesa zakonitog građenja, davanja konkretnih savjeta i podsticanja na poštivanje propisa. Uz inspektore, na takve skupove treba da dolaze pravni stručnjaci i stručni službenici nadležnih organa za prostorno uređenje i građenje. Za ove svrhe mogu se koristiti i lokalna sredstva javnog informisanja. (3) Pored toga, nadležni organ za inspekcijske poslove će organizirati stalnu službu praćenja stanja na terenu o najvažnijim promjenama, ostvarivati neposredni i telefonski kontakt sa stanovništvom i organima, s ciljem razmjene informacija. 5. jula 2013. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 12 - Strana 829 Član 159. (Nepoznat investitor) (1) Ako je investitor koji gradi protiv propisa i zakona nepoznat ili je nepoznato njegovo boravište, inspektor će odgovarajuće rješenje i zaključak o dozvoli izvršenja oglasiti na oglasnoj ploči i izvještaj o tome staviti na građevinu koja se gradi. (2) Rok izvršenja mjera sadržanih u dokumentima iz stava (1) ovog člana, kao i rok za žalbu počinje teći od dana njihovog objavljivanja na oglasnoj ploči nadležnog organa za inspekcijske poslove. (3) Inspektor može investitoru koji je nepoznat ili nepoznatog boravišta ostaviti pisanu poziv za saslušanje na građevini koja se gradi. (4) Ukoliko se, uprkos poduzetim mjerama iz stavova (1), (2) i (3) ne može stupiti u kontakt sa nepoznatim investitorom, a to bitno utječe na dalji razvoj nezakonitog građenja, inspektor je ovlašten da zatvori gradilište na odgovarajući način, u skladu sa propisom iz člana 155. stav (4) ovog Zakona. Član 160. (Rekonstrukcija građevine registrovane kao spomenik kulture) (1) U slučaju rekonstrukcije bez odobrenja za građenje građevine koja je registrovana kao spomenik kulture, inspektor ima pravo i dužnost na licu mjesta rješenjem narediti obustavu daljeg građenja, odnosno izvođenja pojedinih radova, te narediti uspostavu prijašnjeg stanja, odnosno popravak građevine. Inspektor ujedno naređuje zatvaranje gradilišta posebnom oznakom, kao i hitne mjere osiguranja ukoliko je to potrebno. (2) Rješenjem iz stava (1) ovog člana ujedno se naređuje investitoru da u roku od 3 dana od organa nadležnog za zaštitu kulturne i prirodne baštine, zatraži određivanje načina uspostave prijašnjeg stanja, odnosno popravak građevine. (3) O slučaju iz stava (1) ovog člana inspektor je dužan obavijestiti organ nadležan za zaštitu kulturne i prirodne baštine i nadležnu policijsku upravu. (4) Organ nadležan za zaštitu kulturne i prirodne baštine dužan je nalaz i mišljenje o uspostavi prijašnjeg stanja, odnosno popravku spomenika kulture dostaviti i nadležnom inspektoru. Član 161. (Zabrana upotrebe) (1) Inspektor ima pravo i dužnost rješenjem narediti zabranu upotrebe građevine ili njenog dijela u slučaju: a) da nije pribavljeno odobrenje za upotrebu za građevinu ili njen dio, osim za građevine iz člana 140. stav (1) ovog Zakona, b) ukoliko je upotreba građevine opasna po život i zdravlje ljudi, c) ukoliko za nju nije pribavljeno odobrenje za probni rad ili je rok za probni rad istekao, a da nije dobijeno odobrenje za upotrebu. (2) U slučajevima iz stava (1) ovog člana inspektor će izvršiti zatvaranje građevine obilježavajući ga na propisan način u skladu sa Pravilnikom o načinu zatvaranja i označavanja zatvorenog gradilišta, odnosno građevine. Član 162. (Žalba na rješenje inspektora) (1) U postupku inspekcijskog nadzora primjenjuju se odredbe Zakona o upravnom postupku. (2) O poduzimanju mjera i aktivnosti u skladu sa ovim Zakonom, inspektor donosi rješenje. (3) Na rješenje kantonalnog i općinskog inspektora iz stava (2) ovog člana može se izjaviti žalba u roku od 8 dana od dana prijema rješenja. (4) Žalba iz stava (3) ovog člana ne odgađa izvršenje rješenja. (5) Ako je rješenje donio općinski inspektor žalba iz stava (3) ovog člana izjavljuje se kantonalnom urbanističko – građevinskom inspektoru, organiziranom unutar Kantonalne uprave za inspekcijske poslove, putem prvostepenog organa. (6) Ako je rješenje donio kantonalni urbanističko – građevinskom inspektor, žalba iz stava (3) ovog člana izjavljuje se direktoru Kantonalne uprave za inspekcijske poslove. (7) Na rješenje koje je donio kantonalni inspektor, odnosno direktor Kantonalne uprave za inspekcijske poslove u drugostepenom upravnom postupku ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor tužbom kod Kantonalnog suda u Bihaću u roku od 30 dana od dana prijema rješenja. Broj 12 - Strana 830 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 5. jula 2013. POGLAVLJE XII - KAZNENE ODREDBE Odjeljak A - Krivična djela Član 163. (Krivična djela) (1) Službena osoba u Ministarstvu koja donosi rješenje i službena osoba koja vodi postupak izdavanja lokacijske informacije, odnosno urbanističke saglasnosti i priprema rješenje o lokacijskoj informaciji, odnosno urbanističkoj saglasnosti, suprotno planskom dokumentu i uslovima propisanim ovim Zakonom, kaznit će se kaznom zatvora u trajanju od tri mjeseca do tri godine. (2) Službena osoba u općinskom organu uprave nadležnom za poslove građenja koja priprema mišljenje u postupku izdavanja lokacijske informacije, odnosno urbanističke saglasnosti iz nadležnosti Ministarstva, suprotno planskom dokumentu i uslovima propisanim ovim Zakonom, kaznit će se za krivično djelo kaznom zatvora u trajanju od tri mjeseca do tri godine. (3) Službena osoba u općinskom organu uprave nadležnom za poslove građenja koja donosi rješenje i službena osoba koja vodi postupak izdavanja lokacijske informacije, odnosno urbanističke saglasnosti i priprema rješenje o lokacijskoj informaciji, odnosno urbanističkoj saglasnosti, suprotno planskom dokumentu i uslovima propisanim ovim Zakonom, kaznit će se kaznom zatvora u trajanju od tri mjeseca do tri godine. Član 164. (Pojedina krivična djela) (1) Odgovorna osoba u pravnoj osobi koja ima svojstvo investitora kaznit će se za krivično djelo kaznom zatvora u trajanju od tri mjeseca do jedne godine ili novčanom kaznom do 3.000,00 KM ako bez odobrenja za građenje pristupi: a) izgradnji nove građevine, b) dogradnji postojeće građevine, c) nadogradnji postojeće građevine i d) vršenju drugih zahvata većeg obima kojima se može ugroziti život i zdravlje ljudi, materijalnih dobara, susjedni objekti, sigurnost saobraćaja i drugo. (2) Odgovorna osoba u pravnoj osobi koja odobri priključenje bespravno izgrađene građevine (građevine izgrađene bez odobrenja za građenje) na javnu mrežu vodovoda, kanalizacije ili elektromrežu kaznit će se kaznom zatvora u trajanju od tri mjeseca do jedne godine ili novčanom kaznom do 3.000,00 KM. (3) Fizička osoba u svojstvu investitora kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do šest mjeseci ili novčanom kaznom do 500,00 KM za krivična djela iz stava (1) ovog člana. (4) Po utvrđivanju radnje koja ima obilježja krivičnog djela iz ovog člana, inspektor je dužan podnijeti prijavu nadležnom organu. Odjeljak B - Prekršaji Član 165. (Prekršaji pravne osobe koja izrađuje planski dokument) (1) Novčanom kaznom za prekršaj u iznosu od 10.000,00 do 15.000,00 KM kazniće se pravna osoba ako: a) izrađuje planski dokument, a nije registrovana za te poslove, b) pristupi izradi planskog dokumenta protivno ovom Zakonu i propisima donesenim na osnovu ovog Zakona, odluci o pristupanju izradi planskog dokumenta i ne osigura usklađenost sa planskim dokumentom uređenja šireg područja, c) ne pridržava se odredbi ovog Zakona i posebnih propisa koji utvrđuju mjere zaštite graditeljskog i prirodnog nasljeđa, d) u zaštitnoj zoni ili zaštitnom pojasu planira namjenu koja nije u skladu sa potrebama radi kojih je uspostavljena zaštitna zona. (2) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kazniće se i odgovorna osoba u pravnoj osobi, novčanom kaznom od 1.500,00 do 3.000,00 KM. Član 166. (Prekršaji odgovorne osobe u kantonalnom i općinskom organu nadležnom za poslove prostornog uređenja i planiranja) Novčanom kaznom od 1.500,00 do 3.000,00 KM kazniće se za prekršaj odgovorna osoba u kantonalnom i općinskom organu nadležnom za poslove prostornog uređenja i planiranja ako: a) poslove izrade dokumenata prostornog uređenja povjeri suprotno odluci o izradi tih dokumenata, b) pristupi izradi planskog dokumenta, a prethodno se ne donese odluka o pristupanju izradi planskog dokumenta, 5. jula 2013. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 12 - Strana 831 c) izradu planskog dokumenta povjeri pravnoj osobi ili upravnoj organizaciji koja nije registrovana za obavljanje tih poslova, d) nosiocu pripreme, odnosno izrade planskog dokumenta na njegov zahtjev, uz naknadu stvarnih troškova, ne dostavi podatke kojima raspolaže, a koji su neophodni za izradu planskog dokumenta, e) izda lokacijsku informaciju, odnosno urbanističku saglasnost, odobrenje za građenje i odobrenje za upotrebu građevine suprotno odredbama ovog Zakona, f) bez opravdanog razloga ne izda lokacijsku informaciju, odnosno urbanističku saglasnost, odobrenje za građenje i odobrenje za upotrebu građevine u propisanim rokovima, g) potrebne podatke i dokumentaciju ne dostavlja odgovarajućoj službi, h) ne čuva projektnu dokumentaciju na propisan način, i) ne uspostavi i održava jedinstveni informacioni sistem u okviru svoje nadležnosti prema odredbama člana 52. i 54 ovog Zakona, j) ne pristupi izradi planskog dokumenta i ne obezbjedi sredstva u budžetu za svaku godinu za izradu obaveznih planskih dokumenta iz člana 28. ovog Zakona. Član 167. (Prekršaji odgovorne osobe u općinskom organu nadležnom za poslove prostornog uređenja i Ministarstvu) (1) Novčanom kaznom od 1.000,00 do 1.500,00 KM kazniće se za prekršaj odgovorna osoba u općinskom organu nadležnom za poslove prostornog uređenja ako: a) nadležno tijelo donese planski dokument bez prethodno pribavljenog mišljenja Ministarstva, b) izda lokacijsku informaciju, odnosno urbanističku saglasnost, odobrenje za građenje ili odobrenje za upotrebu za koje je nadležno Ministarstvo. (2) Novčanom kaznom od 1.000,00 do 1.500,00 KM kazniće se za prekršaj odgovorna osoba u Ministarstvu ako: a) ne izda mišljenje na traženje općine u postupku donošenja obaveznog planskog dokumenta, b) izda lokacijsku informaciju, odnosno urbanističku saglasnost, odobrenje za građenje ili odobrenje za upotrebu za koje nije nadležno Ministarstvo. Član 168. (Odgovorna osoba) Odgovornom osobom u smislu članova 166. i 167. ovog Zakona smatra se rukovodilac nadležnog organa uprave, kao i službenik neposredno odgovoran za izvršenje poslova iz odredbi navedenih članova ovog Zakona. Član 169. (Prekršaji investitora) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 1.500,00 KM za fizičku osobu, a 5.000,00 do 15.000,00 KM za pravnu osobu kazniće se za prekršaj investitor ako: a) projektovanje, građenje, reviziju projektne dokumentacije i nadzor nad građenjem povjeri pravnoj ili fizičkoj osobi koja nije registrovana i ovlaštena za obavljanje tih djelatnosti, b) ne osigura stručni nadzor nad građenjem, c) ne pribavi elaborat iskolčenja građevine u propisanom roku, d) ne prijavi početak građenja u propisanom roku, e) u slučaju prekida radova ne osigura građevinu koju gradi i okolinu, f) ne prijavi promjenu investitora u propisanom roku, g) zauzme za potrebe gradilišta javnu saobraćajnu površinu bez valjanog pravnog osnova, h) gradi bez odobrenja za građenje, i) gradi protivno odobrenju za građenje, a nije pribavio izmjenu ili dopunu tog odobrenja, j) samovoljno izvrši priključenje građevine koja se gradi ili je izgrađena na instalacije komunalne infrastrukture, k) po završetku građenja ne raščisti i ne uredi gradilište i neposredni okoliš, u određenom roku ne otkloni nedostatke utvrđene tehničkim pregledom, ne ukloni privremenu građevinu u određenom roku, l) koristi građevinu ili njen dio bez prethodno pribavljenog odobrenja za upotrebu, m) nastavi koristiti građevinu i nakon donošenja rješenja o zabrani upotrebe. (2) Za prekršaj iz stava (1) ovoga člana kazniće se i odgovorna osoba investitora kao pravne osobe novčanom kaznom u iznosu od 1.500,00 do 3.000,00 KM. Broj 12 - Strana 832 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 5. jula 2013. Član 170. (Prekršaj pravne osobe koja gradi za nepoznatog kupca) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 KM kazniće se za prekršaj pravna osoba koja gradi za nepoznatog kupca ako stručni nadzor ne povjeri drugoj pravnoj osobi registrovanoj za obavljanje poslova građenja sa ovlaštenjem za obavljanje poslova stručnog nadzora. (2) Za prekršaj iz stava (1) ovoga člana kazniće se i odgovorna osoba u pravnoj osobi kaznom u iznosu od 1.500,00 do 3.000,00 KM. Član 171. (Prekršaji pravne osobe koja izrađuje projektnu dokumentaciju) (1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 15.000,00 KM kazniće se za prekršaj pravna osoba koja izrađuje projektnu dokumentaciju ako: a) nije registrovana i ovlaštena za izradu projektne dokumentacije određene građevine, b) u postupku odobravanja građenja ne uskladi projektnu dokumentaciju sa nalazom revidenta, c) se tokom građenja utvrdi da nije u propisanoj mjeri ostvarena neka od tehničkih karakteristika građevine iz ovog Zakona zbog nedostataka u glavnom, odnosno izvedbenom projektu ili zbog neusklađenosti pojedinih dijelova projekta, d) imenuje projektanta, glavnog projektanta ili koordinatora projekta koji ne ispunjava propisane uslove, e) izradu projektne dokumentacije povjeri osobi koja je učestvovala u pripremi lokacijskih uslova, odnosno urbanističkih uslova ili osobi koja vrši nadzor nad primjenom odredaba ovog Zakona, f) izvedbeni projekat nije izrađen u skladu s glavnim projektom, g) glavni projekat nije usklađen sa urbanističkim i lokacijskim uslovima iz lokacijske informacije, odnosno urbanističke saglasnosti, h) ne označi ili ne uveže projektnu dokumentaciju na propisani način. (2) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kazniće se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 1.500,00 do 3.000,00 KM. (3) Za prekršaj iz stava (1) tačka b), d) i e) ovoga člana kazniće se projektant, glavni projektant i koordinator projekta novčanom kaznom u iznosu od 1.500,00 do 3.000,00 KM. Član 172. (Prekršaji revidenta) (1) Novčanom kaznom od 1.000,00 do 1.500,00 KM kazniće se za prekršaj revident, ako: a) nije registrovan za obavljanje poslova projektovanja sa ovlaštenjem za vršenje poslova revizije projektne dokumentacije, b) prilikom revizije projektne dokumentacije propusti uočiti nedostatke koji mogu uticati na tehnička svojstva građevine utvrđena ovim Zakonom, c) prilikom revizije projektne dokumentacije propusti uočiti da ista nije urađena u skladu sa lokacijskom informacijom, odnosno urbanističkom saglasnosti, d) obavi reviziju projektne dokumentacije koju je u cjelosti ili njen dio izradila pravna osoba u kojoj je zaposlen. (2) Za prekršaje iz stava (1) ovoga člana kazniće se i pravna osoba kod koje je revident zaposlen, novčanom kaznom od 5.000,00 KM do 15.000,00 KM. (3) Za prekršaje iz stava (1) ovoga člana kazniće se i odgovorna osoba u pravnoj osobi kod koga je odgovorni revident zaposlen novčanom kaznom od 1.500,00 KM do 3.000,00 KM. Član 173. (Prekršaji pravne osobe koja provodi nadzor nad građenjem) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 15.000,00 KM kazniće se za prekršaj pravna osoba koja provodi nadzor nad građenjem, ako: a) nije registrovana za obavljanje poslova građenja sa ovlaštenjem za vršenje poslova nadzora nad građenjem prema odredbama ovog Zakona, b) imenuje nadzornog inženjera koji ne ispunjava uslove prema odredbama ovog Zakona i važećim podzakonskim propisima, c) ne poduzme mjere da se radovi obavljaju u skladu sa odobrenjem za građenje, odnosno sa glavnim projektom na osnovu kojeg je izdato odobrenje za građenje, d) ne obezbjedi da kvalitet radova, ugrađenih proizvoda i opreme bude u skladu sa zahtjevima glavnog projekta i odredbama ovog Zakona i da bude dokazana odgovarajućim ispitivanjima i atestima, e) ne obavijesti nadležnu inspekciju o dobivenim rezultatima mjerenja i testiranja opreme ili materijala koji su ispod propisanih vrijednosti. 5. jula 2013. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 12 - Strana 833 (2) Za prekršaj iz stava (1) tačka a) i b) ovoga člana kazniće se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 1.500,00 do 3.000,00 KM. (3) Za prekršaj iz stava (1) ovoga člana kazniće se i nadzorni inženjer novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 1.500,00 KM. Član 174. (Prekršaji izvođača) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 15.000,00 KM za pravnu osobu i kaznom od 1.000,00 do 1.500,00 KM za fizičku osobu kaznit će se za prekršaj izvođač ako: a) nije registrovan za obavljanje djelatnosti građenja i vršenje drugih zahvata u prostoru i ne posjeduje ovlaštenje Ministarstva za obavljanje te djelatnosti, b) ne gradi u skladu sa odobrenjem za građenje i glavnim projektom na osnovu kojeg je izdano odobrenje za građenje, c) radove izvodi tako da tehničke karakteristike građevine ne odgovaraju odredbama ovog Zakona, d) ne obavijesti nadležni organ za zaštitu prirodnog i kulturno - historijskog naslijeđa kada u toku građenja ili izvođenja drugih zahvata naiđe na dobra koja imaju obilježje prirodnog ili kulturno - historijskog nasljeđa i ne preduzme posebne mjere zaštite nalazišta, e) ne ugrađuje proizvode i opremu u skladu s odredbama ovog Zakona, f) ne gradi u skladu s tehničkim propisima i standardima s obaveznom primjenom, g) tokom građenja ne poduzme mjere radi sprečavanja ugrožavanja stabilnosti okolnih građevina, komunalnih i drugih instalacija i stabilnosti okolnog zemljišta, h) ne dokaže kvalitet radova i ugrađenih proizvoda i opreme prema odredbama ovoga Zakona i zahtjevima iz glavnog projekta, i) koristi mineralne sirovine iz nelegalnih iskopa, j) ne obezbijedi mjerenje i geodetsko osmatranje ponašanja tla i okolnih objekata u toku građenja ukoliko je to predviđeno glavnim projektom, k) ne uredi gradilište u skladu sa propisom iz člana 123. ovog Zakona, l) imenuje voditelja građenja ili voditelja pojedinih radova koji ne ispunjava propisane uslove, odnosno ne imenuje voditelja građenja ili voditelja pojedinih radova, m) koristi javnu saobraćajnu površinu za potrebe gradilišta bez odobrenja nadležnog organa ili preduzeća, n) ne raščisti i uredi gradilište i neposredni okoliš po završetku građenja, o) na gradilištu nema propisanu dokumentaciju, p) ne vodi građevinski dnevnik u skladu sa posebnim propisom. (2) Za prekršaj iz stava (1) ovoga člana kazniće se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 1.500,00 do 3.000,00 KM. (3) Za prekršaj iz stava (1) ovoga člana kazniće se i voditelj građenja odnosno pojedinih radova novčanom kaznom od 500,00 do 1.500,00 KM. Član 175. (Prekršaj investitora i izvođača ako nastave graditi nakon zatvaranja gradilišta) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 15.000,00 KM za pravnu osobu i kaznom u iznosu do 1.000,00 do 1.500,00 KM za fizičku osoba kazniće se za prekršaj investitor i izvođač ako se nastavi građenje, odnosno izvođenje pojedinih radova nakon zatvaranja gradilišta posebnom oznakom. Član 176. (Prekršaj pravne osobe koja dozvoli priključenje građevine bez odobrenja za građenje na instalacije komunalne i druge infrastrukture) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 15.000,00 KM kazniće se za prekršaj pravna osoba ako dozvoli priključenje građevine koja se gradi ili je izgrađena bez odobrenja za građenje na instalacije komunalne i druge infrastrukture, te ako samovoljno priključi takvu građevinu na instalacije komunalne i druge infrastrukture. Član 177. (Prekršaji komunalnog ili drugog javnog preduzeća) (1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 15.000,00 KM kazniće se za prekršaj komunalno ili drugo javno preduzeće ukoliko: a) u postupku izdavanja lokacijske informacije, odnosno urbanističke saglasnosti ne dostavi svoje pisano očitovanje, mišljenje, saglasnost, uvjete ili potvrdu u roku iz člana 64. i 71. ovog Zakona, b) u postupku izrade planskog dokumenta ne dostavi nosiocu pripreme raspoložive podatke i informacije neophodne za izradu planskog dokumenta. Broj 12 - Strana 834 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 5. jula 2013. (2) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kazniće se i odgovorna osoba u komunalnom ili javnom preduzeću novčanom kaznom u iznosu od 1.500,00 do 3.000,00 KM. Član 178. (Prekršaji pravne i fizičke osobe) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 5.000,00 KM pravna osoba i kaznom od 500,00 do 1.000,00 KM fizička osoba kazniće se za prekršaj ako: a) koristi građevinu suprotno njenoj namjeni, b) ne održava građevinu, njenu konstrukciju ili opremu, c) ne preduzme hitne mjere osiguranja u slučaju oštećenja građevine kada je ugrožena stabilnost i ako postoji opasnost za susjedne građevine, život i zdravlje ljudi, d) pristupi uklanjanju građevine ili ukloni građevinu ili njen dio bez odobrenja nadležnog organa. (2) Za prekršaj iz stava (1) ovoga člana kazniće se i odgovorna osoba pravne osobe vlasnika građevine novčanom kaznom od 500,00 do 1.000,00 KM. (3) Za prekršaj iz stava (1) ovoga člana kazniće se i fizička osoba - građanin novčanom kaznom od 500,00 do 1.000,00 KM. Član 179. (Prekršaji učesnika u građenju) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 KM za pravnu osobu i kaznom od 1.000,00 do 1.500,00 KM za fizičku osobu kazniće se za prekršaj učesnik u građenju ako: a) inspektoru onemogući provođenje nadzora ili mu ne da na uvid svu traženu dokumentaciju ili mu onemogući pregled građevine i proizvoda, kao i obavljanje drugih radnji, b) ne izvrši rješenje inspektora. (2) Za prekršaje iz stava (1) ovog člana kazniće se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 1.500,00 do 3.000,00 KM. Član 180. (Prekršaji urbanističko – građevinskog inspektora) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 1.500,00 KM kazniće se za prekršaj urbanističko - građevinski inspektor ako ne postupi po odredbama ovog Zakona koje se odnose na inspekcijski nadzor. (2) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 1.500,00 KM kazniće se za prekršaj općinski inspektor ako ne postupi po rješenju kantonalnog inspektora. Član 181. (Prekršaj državnog službenika i namještenika) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 1.500,00 KM kazniće se za prekršaj državni službenik i namještenik koji postupa suprotno odredbi člana 99. ovog Zakona. POGLAVLJE XIII - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 182. (Donošenje Prostornog plana Kantona) Skupština Kantona će donijeti Prostorni plan Kantona u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Član 183. (Donošenje Zakona o osnivanju Zavoda za prostorno uređenje) Skupština Kantona će donijeti Zakon o osnivanju Zavoda za prostorno uređenje i planiranje u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Član 184. (Obaveze nadležnih organa Kantona) Nadležni organi Kantona donijet će propise iz člana 69. stav (2), 70. stav (4), člana 97., člana 104. stav (3), člana 105., člana 138. i člana 151. stav (2) u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Član 185. (Obaveze općinskih vijeća) (1) Općinska vijeća općina Kantona dužna su donijeti svoje prostorne planove u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona. (2) Općinska vijeća općina koje su prema odredbama člana 28. ovog Zakona obavezne donijeti urbanistički plan, dužne su u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona izvršiti tu obavezu. Član 186. (Općinske odluke o prostornom uređenju) Općinske odluke o prostornom uređenju koje su bile osnov za odobravanje građenja na područjima općine za koja nisu donešeni 5. jula 2013. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 12 - Strana 835 planski dokumenti, ostaju na snazi do donošenja prostornog plana općine. Član 187. (Primjena Prostornog plana Bosne i Hercegovine za period od 1981. godine do 2000. godine) Do donošenja Prostornog plana Kantona primjenjuje se Prostorni plan Bosne i Hercegovine za period od 1981. godine do 2000. godine („Službeni list Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine“, broj: 15/89 i „Službeni list Republike Bosne i Hercegovine“, broj: 20/93), u dijelu koji nije u suprotnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, a koji se odnosi na područje Kantona. Član 188. (Važeći planski dokumenti) (1) Važeći planski dokumenti doneseni do stupanja na snagu ovog Zakona smatraju se planskim dokumentima u smislu ovog Zakona, do donošenja planskih dokumenata prema ovom Zakonu. (2) Regulacioni planovi i urbanistički projekti doneseni do stupanja na snagu ovog Zakona smatraju se detaljnim planskim dokumentima u smislu ovog Zakona do donošenja detaljnih planskih dokumenata prema ovom Zakonu. (3) Postupak izrade i donošenja planskih dokumenata započet prema odredbama ranije važećih propisa, nastaviti će se prema odredbama ovog Zakona. Član 189. (Komisija za davanje stručnog mišljenja u postupku izdavanja urbanističke saglasnosti) (1) Akt o imenovanju komisije za davanje stručnog mišljenja u postupku izdavanja urbanističke saglasnosti iz člana 70. stav 3. ovog Zakona ili propis kojim se za obavljanje tih poslova ovlašćuje upravna organizacija, javna ustanova ili javno preduzeće iz člana 25. ovog Zakona, Skupština Kantona, odnosno općinsko vijeće donijet će najkasnije u roku od 3 mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Zakona. (2) Postojeće komisije za davanje stručnog mišljenja u postupku izdavanja urbanističke saglasnosti prestaju sa radom imenovanjem novih komisija, odnosno davanjem ovlaštenja ovlaštenoj instituciji u skladu sa odredbama prethodnog stava. Član 190. (Pribavljanje ovlaštenja Ministarstva) Učesnici u građenju iz člana 98. stav (1) i (2) ovog Zakona dužni su u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu Uredbe iz člana 98. stav (6) pribaviti ovlaštenje Ministarstva. Član 191. (Stanovi za potrebe osoba sa umanjenim tjelesnim sposobnostima) Općine su dužne da obezbijede da investitori koji finansiraju izgradnju kolektivne stambene, odnosno stambeno - poslovne građevine sa 20 i više stambenih jedinica, izgrade najmanje jedan stan za potrebe osoba sa umanjenim tjelesnim sposobnostima u kolicima i te stanove ponude za otkup. Član 192. (Primjena Zakona) Ako je do dana stupanja na snagu ovog Zakona, upravni postupak pokrenut kod nadležnog organa, a nije doneseno prvostepeno rješenje ili je rješenje poništeno i vraćeno prvostepenom organu na ponovni postupak, postupak će se nastaviti po odredbama ovog Zakona. Član 193. (Formiranje stalnih službi za rušenje) (1) Općine su dužne formirati stalne službe za rušenje bespravno izgrađenih građevina ili zaključiti ugovore sa pravnim licima registrovanim za obavljanje te djelatnosti. (2) Troškovi rušenja padaju na teret investitora, ukoliko radove izvodi fizička osoba, odnosno investitora i izvođača radova ukoliko radove izvodi pravna osoba. Član 194. (Prestanak važenja Zakona) Danom stupanja na snagu ovog Zakona, na području Kantona prestaju da važe Zakon o prostornom uređenju („Službeni glasnik Unskosanskog kantona“, broj: 9/02 i 4/04) i Zakon o građenju („Službeni glasnik Unsko - sanskog kantona“, broj: 6/05 i 22/07). Član 195. (Primjena Zakona) Ovaj prečišćeni tekst Zakona se primjenjuje od dana objave u "Službenom glasniku Unsko - sanskog kantona".
Zakon o pružanju besplatne pravne pomoći USK Unsko-sanski kanton Službeni glasnik USK 22/12 08.10.2012 SG USK 03/16 pravna pomoć SLUŽBENI GLASNIK Unsko-sanskog kantona Godina XVI - Broj 22 10. augusta 2012. Izdanje na bosanskom BIHAĆ jeziku Na osnovu člana 1. poglavlja IV i člana 11. b) poglavlja V, odjeljka A Ustava Unsko-sanskog kantona – Prečišćeni tekst (“Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona” br. 1/04 i 11/04) na prijedlog Vlade Unsko-sanskog kantona, Skupština Unsko-sanskog kantona, na 26. sjednici održanoj 18.07. 2012. godine, donosi ZAKON O PRUŽANJU BESPLATNE PRAVNE POMOĆI I – OPĆE ODREDBE Član 1. (Sadržaj zakona) (1) Ovim zakonom propisuju se način i uslovi za ostvarivanje prava na pravnu pomoć, subjekti za pružanje besplatne pravne pomoći, korisnici besplatne pravne pomoći, uvjeti i način za ostvarivanje, organ nadležan za pružanje besplatne pravne pomoći u Unsko-sanskom kantonu, (u daljem tekstu: Kanton) finansiranje i kontrola kvaliteta pružanja besplatne pravne pomoć i, kao i nadzor nad provođenjem ovog zakona. Član 2. (Minimum prava) (1) Prava utvrđena ovim Zakonom predstavljaju minimum prava koja se drugim zakonima i propisima ne mogu umanjivati. Broj 22 - Strana 1030 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 10. augusta 2012. (2) Lice ostvaruje besplatnu pravnu pomoć kod nadležnog organa za pružanje besplatne pravne pomoći. (3) Organi za pružanje besplatne pravne pomoći ostvaruju međusobnu saradnju. (4) Poslovi pružanja besplatne pravne pomoći građanima slabog imovinskog stanja su poslovi od društ venog, odnosno javnog interesa za Kanton. Član 3. (Besplatna pravna pomoć) (1) Besplatna pravna pomoć je oblik ostvarivanja prava fizičkog lica na pravično suđenje i jednak pristup pravdi pred sudom i drugim organima, čije troškove u cjelosti ili djelimično snosi nadležni organ za pružanje besplatne pravne pomoći. (2) Odobrena besplatna pravna pomoć može se ograničiti samo pod uslovima propisanim u ovom Zakonu. (3) Pravo na besplatnu pravnu pomoć obuhvata i pravo na oslobađanje od taksi koje se ostvaruje u skladu sa drugim kantonalnim zakonima. Član 4. (Značenje izraza) (1) Pojedini izrazi koji se koriste u ovom zakonu imaju slijedeća značenja: a) Pravo na besplatnu pravnu pomoć, u smislu ovog Zakona predstavlja pravo svakog fizičkog lica da uz ispunjenje određenih uvjeta, od nadležnog organa traži i ostvari besplatnu pravnu pomoć; b) Nadležni organ za pružanje besplatne pravne pomoći u smislu ovog Zakona je ustanovljeni organ za pružanje besplatne pravne pomoći korisnicima, u obimu i oblicima utvrđenim zakonom; c) Oblici ostvarivanja besplatne pravne pomoći, u smislu ovog Zakona su radnje i postupci kojima se korisniku besplatne pravne pomoći omogućava zaštita prava na pravično suđenje i jednak pristup pravdi; d) Korisnik besplatne pravne pomoći je svako fizičko lice kojem je odobrena besplatna pravna pomoć; e) Nadležni organ za pružanje besplatne pravne pomoći u Kantonu je Kantonalni zavod za pružanje besplatne pravne pomoći, ( daljem tekstu: Zavod) f) Osobom lošeg imovinskog stanja smatra se osoba koja, prema svom općem imovinskom stanju i stanju članova svog porodičnog domaćinstva, nema sredstava da plati punomoćnika i/ili radnje punomoćnika, te troškove postupka, bez štete za nužno izdržavanje sebe i svoje porodice; g) Članovima porodičnog domaćinstva korisnika besplatne pravne pomoći smatraju se osobe utvrđene Porodičnim zakonom Federacije Bosne i Hercegovine, h) Međunarodnim konvencijama smatraju se svi međunarodni akti koji se odnose na pravo pojedinca na pravično suđenje i jednak pristup pravdi, a koje je Bosna i Hercegovina ratifikovala; i) Pružalac besplatne pravne pomoći je lice zakonom ovlašteno za pružanje besplatne pravne pomoći; Član 5. (Ravnopravnost spolova) Odredbe ovog zakona odnose se podjednako na osobe muškog i ženskog spola, bez obzira na rod imenice upotrebljene u tekstu Zakona. II - OBLICI OSTVARIVANJA BESPLATNE PRAVNE POMOĆI I OBLASTI KOJE ZAKON OBUHVATA Član 6. (Oblici ostvarivanja besplatne pravne pomoći) (1) Besplatna pravna pomoć ostvaruje se kao pravo na: a) opće informacije o pravima i obavezama; b) pomoć u popunjavanju obrazaca; c) pravne savjete; d) pravnu pomoć pri sastavljanju svih vrsta podnesaka; e) zastupanje pred organima uprave i institucijama; f) zastupanje na sudu; g) sačinjavanje apelacija; h) pravnu pomoć u postupcima mirnog rješavanja spora (medijacija). (2) Pravo na opće informacije o pravima i obavezama i pomoć u popunjavanju obrazaca za ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomoć 10. augusta 2012. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 22 - Strana 1031 imaju sva lica bez obzira na ispunjavanje uslova propisanih ovim zakonom. (3) Pravni savjet je detaljno informisanje o načinu i mogućnostima rješavanja određenog pravnog pitanja u konkretnoj pravnoj stvari. 4) Pravna pomoć iz stava (1) ovog člana pruža se bez naknade, osim ako ovim Zakonom nije drugačije propisano. Član 7. (Postupci u kojima se pruža besplatna pravna pomoć) (1) Besplatna pravna pomoć pruža se korisnicima besplatne pravne pomoći u postupcima u kojima se ostvaruju i štite njihova prava i na zakonu zasnovani interesi. (2) Postupci iz stava (1) ovog člana su: a) upravni postupak; b) upravni spor; c) prekršajni postupak; d) parnični postupak; e) vanparnični postupak; f) izvršni postupak; g) krivični postupak, u skladu sa zakonima o krivičnom postupku. Član 8. (Postupci u kojima se ne pruža besplatna pravna pomoć) Ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomoć ne odnosi se na: pravosuđa i uprave Unsko-sanskog kantona (u daljem tekstu: ministar pravosuđa). Član 10. (Korisnik besplatne pravne pomoći) Korisnik besplatne pravne pomoći je građanin kome se pravna pomoć pruža po uslovima, kriterijima i načinu ostvarivanja pravne pomoći propisanim ovim zakonom. Član 11. (Zabrana diskriminacije) Korisnik besplatne pravne pomoći ima pravo na besplatnu pravnu pomoć, pod uslovima propisanim ovim zakonom, bez obzira na njegovu rasu, boju kože, jezik, vjeru, etničku pripadnost, nacionalno ili socijalno porijeklo, veze s nacionalnom manjinom, političko ili drugo uvjerenje, članstvo u sindikatu ili drugom udruženju, obrazovanje, pol, polno izražavanje ili orijentaciju, kao i svaku drugu okolnost koja ima za svrhu ili posljedicu da mu onemogući ili ugrožava priznavanje, uživanje ili ostvarivanje na ravnopravnoj osnovi prava utvrđenih ovim zakonom. Član 12. (Obaveza zastupanja po međunarodnim konvencijama) Pravna pomoć se pruža građanima po međunarodnim konvencijama koje obavezuju Bosnu i Hercegovinu. a) postupak pred privrednim sudovima i III - USLOVI, KRITERIJI I NAČIN odjeljenjima nadležnih sudova; OST VARIVANJA PRAVNE POMOĆI b) postupak registracije pravnih subjekata; c) postupak registracije preduzetničke ili obrtničke djelatnosti; d) postupak registracije udruženja i fondacija; e) postupak pribavljanja urbanističke saglasnosti i građevinske dozvole, te druge pravne radnje u vezi s građenjem; f) sastavljanje privatnih isprava i ugovora. Član 13. (Ostvarivanje besplatne pravne pomoći po osnovu statusa) (1) Pravo na besplatnu pravnu pomoć na osnovu statusa ostvaruje: a) korisnik stalne novčane pomoći ostvarene prema propisu o socijalnoj zaštiti Član 9. b) djeca bez roditeljskog staranja; (Evid encija) c) lice kome je oduzeta poslovna sposobnost i O pruženoj besplatnoj pravnoj pomo ći nadležn i duševno oboljelo lice smješteno u zdravstvenu organ za pru žan je b esp latn e pra vne pomoći ( u ustanovu, ustanovu socijalne zaštite ili drugu dalje m tekstu :nad ležn i organ) vodi evid enciju u specijaliziranu ustanovu, manu elnoj i elektron skoj formi, a nač in vođen ja i d) penzioner koji prima najnižu penziju ili sadržaj evidencija propisuje ministar Ministarstva srazmjerno INO penziju, koja zajed no sa Broj 22 - Strana 1032 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 10. augusta 2012. samostalnom penzijom ne prelazi iznos najniže penzije; e) žrtve nasilja u porodici ili nasilja na osnovu spola, Član 14. (Ostvarivanje besplatne pravne pomoći po osnovu lošeg imovinskog stanja) (1) Pravo na besplatnu pravnu pomoć ostvaruje lice lošeg imovinskog stanja kada to utvrdi nadležni organ. (2) Građaninom slabog imovinskog stanja se, po odredbama ovog Zakona, smatra lice čija ukupna redovna primanja i prihodi po članu domaćinstva ne prelaze iznos od 25% prosječne isplaćene mjesečne neto plaće zaposlenih u Federaciji Bosne i Hercegovine u prethodnoj kalendarskoj godini, a nema nekretnine ili imovinu koja može podmiriti troškove postupka, izuzev nekretnina i imovine koja ne može biti predmet izvršenja u skladu sa Zakonom o izvršnom postupku. (3) Ne smatra se građaninom slabog imovnog stanja lice koje živi u zajedničkom domaćinstvu sa punoljetnim članom svoje porodice, a koji je takvog imovinskog stanja da je u mogućnosti da snosi njegove troškove advokatskih usluga. (4) Kod utvrđivanja slabog imovinskog stanja građanina iz stava (2) ovog člana, neće se uzimati u obzir prihod i imovina članova porodice korisnika pravne pomoći, koji sa njim žive u zajedničkom domaćinstvu, a protivstranka su u postupku. Član 15. (Djelimična naknada troškova postupka) Kada podnosilac zahtjeva na raspolaganju ima određena sredstva koja se mogu koristiti u toku postupka, ali su nedovoljna za plaćanje troškova postupka, a naročito troškova zastupanja, nadležni organ za pružanje besplatne pravne pomoći odredit će koje troškove postupka snosi podnosilac. Član 16. (Odbijanje pružanja besplatne pravne pomoći) (1) Besplatnu pravnu pomoć podnosiocu zahtjeva neće se pružiti ili će biti uskraćena: a) ako nisu ispunjeni kriteriji iz člana 13. ovog zakona b) ako se radi o neopravdanom vođenju postupka, c) ako se radi o zloupotrebi prava na besplatnu pravnu pomoć. (2) Besplatna pravna pomoć će se odbiti ili uskratiti licu koje se ponaša izrazito nasilnički, nepristojno i uvredljivo prema zaposlenicima Zavoda. (3) U slučaju iz stava (1) i (2) ovog člana, direktor Zavoda će rješenjem odbiti ili uskratiti dalje pružanje pravne pomoći. (4) Rješenja iz stava (3) ovog člana su konačna i protiv njih nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor podnošenjem tužbe nadležnom sudu. (5) Neopravdano vođenje postupka u smislu stava (1) tačka b) ovog člana postoji kada je podnosilac zahtjeva za besplatnu pravnu pomoć u očiglednom nesrazmjeru sa stvarnim izgledom za uspjeh, kao i kada želi da vodi postupak radi postizanja svrhe, koja je suprotna načelima poštenja i morala. (6) Zloupotreba prava na besplatnu pravnu pomoć, u smislu stava (1) tačka c) postoji kada je podnosilac zahtjeva za besplatnu pravnu pomoć dao netačne podatke o ispunjavanju kriterija iz ovog zakona, ili ako u slučaju promijenjenih okolnosti u toku vođenja postupka iste nije prijavio nadležnom organu. IV – POSTUPAK OSTVARIVANJA BESPLATNE PRAVNE POMOĆI Član 17. (Zahtjev za pružanje besplatne pravne pomoći) (1) Zahtjev za pružanje besplatne pravne pomoći, uz priložene dokaze o ispunjavanju uslova propisanih ovim zakonom, podnosi se nadležnom organu na obrascu koji propisuje ministar pravosuđa. (2) Podnosilac zahtjeva prilaže uz zahtjev svoju ovjerenu pisanu izjavu i ovjerenu pisanu izjavu punoljetnih članova svog porodičnog domaćinstva o imovinskom stanju, kao i svoju ovjerenu pisanu izjavu i pisanu izjavu punoljet nih članova svog porodičnog domaćinstva o dopuštanju uvida u sve podatke o imovini i prihodima. 10. augusta 2012. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 22 - Strana 1033 (3) Za tačnost podataka navedenih u zahtjevu, podnosilac zahtjeva odgovara krivično i materijalno. Član 18. (Provjera podataka) (1) Nadležni organ, prema vlastitoj procjeni, provjerava činjenice navedene u izjavi o imovinskom stanju podnosioca zahtjeva i punoljetnih članova njegovog porodičnog domaćinstva, a obavezno kada to zatraže organi pred kojima se treba voditi postupak, lice protiv kojeg se vodi postupak kao i lice koje ima pravni interes. (2) Na zahtjev nadležnog organa, organi i pravna lica dužna su dostaviti podatke kojim raspolažu ili vode evidenciju o činjenicama navedenim u izjavi o imovinskom stanju podnosioca zahtjeva. Član 19. (Rješenje) (1) O zahtjevu za pružanje besplatne pravne pomoći, o djelimičnoj naknadi troškova postupka i o otkazivanju odobrene pravne pomoći odlučuje rukovodilac nadležnog organa rješenjem, bez odgađanja, a najkasnije u roku 15 dana od dana podnošenja zahtjeva, odnosno utvrđivanja uslova za otkazivanje odobrene pravne pomoći, u skladu sa odredbama federalnog zakona kojim se reguliše upravni postupak. (2) Protiv rješenja iz stava (1) ovog člana korisnik ima pravo uložiti žalbu u roku od osam dana od dana prijema rješenja. (3) Žalba na rješenje iz stava (1) ovog člana koje je donio rukovodilac nadležnog organa podnosi se ministru pravosuđa, koji o žalbi odlučuje u roku od osam dana od dana podnošenja žalbe. (4) Protiv rješenja donesenog po žalbi iz stava (3) ovog člana nezadovoljna stranka može pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom. Član 20. (Vremensko važenje rješenja) (1) Rješenje o odobrenoj besplatnoj pravnoj pomoći važi do pravosnažnog okončanja postupka za koji je besplatna pravna pomoć odobrena, ukoliko odobrena pravna pomoć nije ranije otkazana ili opozvana. (2) Za postupke po vanrednim pravnim lijekovima i za postupke pred ustavnim sudovima Bosne i Hercegovine i pred Evropskim sudom za ljudska prava na osnovu zahtjeva stranke, donosi se posebno rješenje. (3) Na rješenje iz stava (1) ovog člana primjenjuju se odredbe člana 19.ovog zakona. Član 21. (Povrat troškova postupka) (1) Kada je korisnik potpuno ili djelimično uspio u postupku i dosuđeni mu troškovi postupka, na zahtjev nadležnog organa dužan je da vrati u budžet Kantona iznos troškova ostvarenih po osnovu odobrene besplatne pravne pomoći, o čemu se donosi posebno rješenje. (2) Na rješenje iz stava (1) ovog člana primjenjuju se odredbe člana 19. ovog Zakona. Član 22. (Obaveza vraćanja sredstava) (1) Kada se u toku postupka donese rješenje o otkazivanju besplatne pravne pomoći zbog zloupotrebe prava na besplatnu pravnu pomoć ili se utvrdi da su se finansijske prilike korisnika ili članova njegovog porodičnog domaćinstva bitno izmijenile tako da je isti u mogućnosti potpuno ili djelimično vratiti troškove za pruženu pravnu pomoć, korisnik je dužan vratiti u budžet Kantona sredstva utrošena na pružanje pravne pomoći, o čemu se donosi posebno rješenje. (2) Na rješenje iz stava (1) ovog člana primjenjuju se odredbe člana 19. ovog Zakona. Član 23. (Način obračuna troškova i utrošenih sredstava i pripadnost) Troškovi ostvareni po osnovu pružene pravne pomoći i sredstva utrošena na pružanje pravne pomoć i obračunavaju se prema advokatskoj tarifi, dok se ostali troškovi utvrđuju na osnovu odgovarajuće dokumentacije, a prihod su budžeta Kantona. Član 24. (Troškovi izgubljenog spora) Kada korisnik izgubi spor za č ije vođenje mu je odobrena besplatna pravna pomoć, nije dužan nadoknaditi troškove pravne pomoći. Broj 22 - Strana 1034 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 10. augusta 2012. V – SUBJEKTI OVLAŠTENI ZA PRUŽANJE BESPLATNE PRAVNE POMOĆI Član 25. (Subjekti) (1) Besplatnu pravnu pomoć u skladu sa odredbama ovog zakona pruža Kantonalni zavod za besplatnu pravnu pomoć, kao samostalna upravna organizacija osnovana Zakonom o organizaciji i djelokrugu kantonalnih organa uprave i kantonalnih upravnih organizacija (“Službeni glasnik Unsko - sanskog kantona” br.12/08 i 12/10). (2) Besplatnu pravnu pomoć mogu pružati advokati koji su članovi advokatskih komora u Bosni i Hercegovini, udruženja registrovana za pružanje besplatne pravne pomoći i drugi subjekti, u skladu sa drugim zakonima. Član 26. (Pravo zastupanja) Pravo zastupanja korisnika besplatne pravne pomoć i u skladu sa procesnim zakonima u Bosni i Hercegovini imaju: a) pravni zastupnici Zavoda i zaposlenici udruženja koja su registrovana za pružanje besplatne pravne pomoći, pod uvjetom da su diplomirani pravnici koji imaju položen pravosudni ispit i najmanje tri godine radnog iskustva na pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita; b) advokati - članovi advokatskih komora u Bosni i Hercegovini. Pravni zastupnik može biti postavljen za branitelja licu slabog imovnog stanja lišenom slobode, odnosno osumnjičenom ili optuženom, na način i po postupku utvrđenom Zakonom o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine” br.35/03, 37/03, 56/03, 78/04, 28/05, 55/06, 27/07, 53/07,9/09 i 12/10). Član 27. (Plaćanje troškova) (1) Poslovi pružanja pravne pomoći od strane pravnih zastupnika obavljaju se besplatno. (2) Obaveza plaćanja pravne pomoći, kao i obaveza plaćanja troškova u vezi sa postupcima u kojima je pružana pravna pomoć (vještačenja i drugi stvarni troškovi), postoji kada se tokom postupka ili po njegovom završetku, po službenoj dužnosti ili po prijavi bilo kog lica, utvrdi da je korisnik pravne pomoći imao ili ima dovoljno sredstava za plaćanje zastupanja i da nije ispunjavao kriterije za pružanje besplatne pravne pomoć i. (3) U slučaju iz stava (2) ovog člana, direktor Zavoda će donijeti rješenje o poništavanju ili izmjeni rješenja o pružanju pravne pomoći u slučaju da je postupak okončan, odnosno rješenje o obustavljanju pružanja pravne pomoći u slučaju da je postupak u toku. (4) Rješenjem iz stava (3) ovog člana ujedno će biti odlučeno o obavezi plaćanja naknade za sve rad nje po duzete tokom pru žan ja pravne pomoći i zastupanja tog korisnika, kao i obavezi plaćanja drugih troškova nastalih u vezi s tim, osim u slučaju kad sud o tome odlučuje. VI – RUKOVOĐENJE I UNUTRAŠNJA ORGANIZACIJA Član 28. (Rukovođenje) (1) Radom Zavoda rukovodi direktor koji se imenuje u skladu sa propisima koji regulišu postupak i način imenovanja direktora samostalnih kantonalnih upravnih organizacija. (2) Unutrašnja organizacija Zavoda mora osigurati obavljanje poslova Zavoda na cijelom području Kantona. (3) Za direktora može biti imenovan diplomirani pravnik, koji pored općih i posebnih uslova utvrđenih zakonom i pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji, ima položen pravosudni ispit i pet godina radnog iskustva u radu na pravnim poslovima, nakon položenog pravosudnog ispita. (4) Direktor je naredbodavac za raspolaganje budžetskim sredstvima određenim za finansiranje rada Zavoda. (5) Direktor za svoj rad odgovara Vladi Kantona. Član 29. (Vršenje dužnosti direktora) (1) U slučaju da direktoru prestane radni odnos ili da nije u mogućnosti obavljati dužnost u dužem vremenskom periodu, Vlada Kantona 10. augusta 2012. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 22 - Strana 1035 može imenovati vršioca dužnosti direktora, ali najduže na period od šest mjeseci. (2) U slučaju privremene odsutnosti, dužnost direktora vrši pomoćnik direktora, koga on pismenim aktom odredi. Član 30. (Unutrašnja organizacija) Unutrašnja organizacija Zavoda utvrđuje se pravilnikom, koji donosi direktor uz prethodno pribavljenu saglasnost Vlade Kantona. Član 31. (Pomoćnici direktora) (1) Pravni zastupnici postavljaju se na način i po postupku utvrđenom zakonom za rukovodeće državne službenike kantonalnih organa državne službe (2) Pravilnikom iz člana 30. ovog Zakona se, pored ostalog, utvrđuje broj pravnih zastupnika i određuju uslovi za njihovo postavljenje, s tim da za pravnog zastupnika može biti postavljen diplomirani pravnik, koji pored općih i posebnih uslova utvrđenih zakonom i pravilnikom, ima položen pravosudni ispit i tri godine radnog iskustva u radu na pravnim poslovima, nakon položenog pravosudnog ispita. (3) Pravni zastupnik je ovlašten za obavljanje svih poslova iz nadležnosti Zavoda u skladu sa odredbama ovog Zakona, kao i drugih propisa. Član 32. (Državni službenici i namještenici) Ostale poslove u Zavodu, osim poslova koje vrši direktor, obavljaju državni službenici i namještenici, što se utvrđuje pravilnikom iz člana 30. ovog Zakona. VII – PRAVA I DUŽNOSTI PRAVNIH ZASTUPNIKA I OSTALIH ZAPOSLENIKA Član 33. (Prava zaposlenika) (1) Pravni zastupnici i drugi zaposlenici u Zavodu, imaju pravo na plaću i druga lična primanja, kao i ostala prava iz radnog odnosa, u skladu sa propisima kojima su ta prava utvrđena za rukovodeće državne službenike, odnosno državne službenike ili namještenike odgovarajućeg ranga u kantonalnim organima državne službe. (2) Pravni zastupnik ima pravo na uvećanje plaće u visini od 20 % zbog specifičnosti obavljanja poslova. Član 34. (Prava i dužnosti pravnih zastupnika) Pravni zastupnik je nezavisan i samostalan u vršenju svojih poslova i ima pravo i dužnost da u okviru dobijenog ovlaštenja poduzima sve zakonite pravne radnje koje su po njihovoj ocjeni u interesu korisnika pravne pomoći. Član 35. (Obaveza čuvanja službene tajne) (1) Pravni zastupnik je dužan da pruža pravnu pomoć savjesno i stručno u skladu s ustavom, zakonom i drugim propisima. (2) Pravni zastupnik je dužan da čuva kao službenu tajnu sve što je saznao ili mu je stranka povjerila, izuzev ako je u svojstvu branitelja oslobođen ove obaveze na osnovu izričitog ili prešutnog odobrenja stranke, kao i u slučajevima kada branitelj posumnja da predstoji izvršenje težeg krivičnog djela ili kada se pokrene parnica radi namirenja troškova i izdataka koje je stranka prouzrokovala Zavodu lažno prikazujući svoje imovinsko stanje, a u cilju obezbjeđenja besplatnog zastupanja. (3) Službenu tajnu iz stava 2. ovog člana dužni su čuvati i drugi zaposlenici koji rade ili su radili u Zavodu. Član 36. (Razlozi za odbijanje zastupanja) (1) Pravni zastupnik će odbiti odbranu i zastupanje u krivičnim stvarima: a) ako je lično oštećen, odnosno ako je bračni ili vanbračni drug oštećenog ili tužitelja, njegov srodnik po krvi u pravoj liniji, u pobočnoj liniji do četvrtog stepena ili po tazbini do drugog stepena, b) ako je pozvan kao svjedok u istom predmetu, c) ako je postupao u istom predmetu u vršenju sudske i/ili tužilačke funkcije, d) u drugim slučajevima predviđenim posebnim zakonom. (2) Pravni zastupnik će odbiti zastupanje u parničnom postupku: Broj 22 - Strana 1036 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 10. augusta 2012. a) ako je pružao pravnu pomoć suprotnoj stranci u istom predmetu ili po bilo kom pitanju vezanom za taj predmet, b) ako je suprotnoj stranci u istom predmetu pravnu pomoć pružao drugi pravni zastupnik, c) ako je postupao u istom predmetu u vršenju sudske i tužilačke funkcije ili kao ovlaštena službena osoba bilo kog organa, d) ako on ili drugi zaposlenici Zavoda imaju lični interes koji je, ili može biti i u sukobu s interesima zastupane stranke i e) u drugim slučajevima predviđenim posebnim zakonom. Član 37. (Otkazivanje punomoći) (1) Odmah po saznanju za postojanje razloga i okolnosti iz člana 36. ovog Zakona, pravni zastupnik je dužan otkazati punomoć stranci. (2) Po otkazivanju punomoći pravni zastupnik je dužan u periodu od 30 dana nastaviti pružati pravnu pomoć, ako je to neophodno da se od stranke otkloni kakva šteta, osim ako stranka nije imenovala drugog zastupnika ili se preduzimanju tih radnji izričito protivi. (3) Pravni zastupnik nije dužan postupati u skladu sa stavom (2) ovog člana ako stranka otkaže punomoć, ali je dužan u momentu otkazivanja punomoći u pismenoj formi obavijestiti stranku o svim relevantnim rokovima kao i zakazanim terminima u konkretnom predmetu. Član 38. (Dužnosti pravnog zastupnika kao branitelja) (1) Pravni zastupnik kao branitelji tokom krivičnog postupka mora, zastupajuć i lice lišeno slobode, odnosno osumnjičenog ili optuženog, preduzimati sve neophodne radnje u cilju utvrđivanja činjenica i prikupljanja dokaza koji idu u korist lica koje brane, kao i zaštite njegovih prava. (2) Prava i dužnosti pravnog zastupnika kao branitelja ne prestaju u slučaju opoziva, sve dok ga sudija odnosno vijeće ne razriješe te dužnosti. Član 39. (Obaveza informisanja) Pravni zastupnik je dužan da informiše stranku o preduzetim radnjama u postupku i o svim drugim činjenicama relevantnim za tok i ishod konkretnog postupka. Član 40. (Obaveza pravnog zastupnika) Pravni zastupnik ne smije: a) dozvoliti da porodični, društveni, politički i/ ili drugi odnosi utiču na vršenje njegovih službenih dužnosti, b) upotrijebiti ili se koristiti ugledom Zavoda da ostvare svoje privatne interese ili interese drugih, c) postupati ili dopustiti drugima da postupaju na način da se stiče utisak da je bilo ko u posebnom položaju i da može vršiti utjecaj na pravnog zastupnika ili na ishod postupka. Član 41. (Zabrana obavljanja drugih poslova) Pravni zastupnik ne smije obavljati dužnost, djelatnost ili biti na položaju koji dovodi do sukoba interesa sa njegovim dužnostima, a naroč ito: a) ne smije obavljati dodatnu djelatnost za koju se plaća naknada, osim u slučaju kada je to posebno odobreno, b) ne smije biti član političkih stranaka i ne smije slijediti upute političkih stranaka. Član 42. (Dužnosti pravnih zastupnika) (1) Pravni zastupnik je dužan razmotriti i postupati po svim predmetima koji su mu dodijeljeni, osim u predmetima u vezi kojih se zahtijeva njegovo izuzeće. (2) Pravni zastupnik je dužan da kontinuirano radi na usavršavanju i povećavanju nivoa svoje profesionalne stručnosti za obavljanje poslova pružanja pravne pomoći. (3) Pravni zastupnik je dužan preduzimati radnje u vršenju odbrane ili zastupanja na krajnje profesionalan, strpljiv i dostojanstven način, kako prema nosiocima sudske i tužilačke funkcije, tako i prema ostalim službenim licima, strankama koje zastupaju i protivnim strankama, svjedocima, advokatima i drugim licima sa kojima službeno kontaktira. 10. augusta 2012. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 22 - Strana 1037 Član 43. (Način postupanja pravnog zastupnika) (1) Pravni zastupnik ne smije pokrenuti, dozvoliti niti uzimati u obzir razgovor sa sudijom bez prisustva suprotne stranke u vezi sa postupkom koji je u toku, osim na zakonom dopušten način. (2) Pravni zastupnik je obavezan da svoje poslove obavlja brzo, efikasno i pravično, uz poštovanje prava svih uključenih strana da budu saslušane i da se njihovi sporovi riješe bez nepotrebnog odgađanja ili troškova. Član 44. (Angažovanje drugih lica) (1) Pravni zastupnik može u pojedinom postupku angažovati ili zatražiti angažovanje vještaka, sudskih tumača i drugih lica, kada je to neophodno za vršenje odbrane ili zastupanja, samo na osnovu prethodnog odobrenja direktora Zavoda, osim u slučaju kada to objektivno nije bilo moguće prethodno pribaviti. (2) Direktor neće odobriti angažovanje lica iz stava (1) ovog člana, ukoliko ocijeni da njihovo angažovanje nije neophodno za uspješnu odbranu ili zastupanje stanke. (3) Pravni zastupnik je dužan da predloži ili angažuje lica iz stava (1) ovog člana sasvim nepristrasno, rukovodeći se isključivo njihovom stručnošću i iskustvom u obavljanju poslova za koje se angažuju. Član 45. (Obavijest o nedozvoljenom ponašanju) (1) Ako neko dođe do saznanja da je pravni zastupnik ili drugi zaposlenik Zavoda postupio suprotno odredbama ovog Zakona ili bilo kog drugog zakona, što ga čini nepodobnim za vršenje poslova u Zavodu, ima pravo i dužnost da o tome obavijesti direktora Zavoda. (2) Pravni zastupnik koji posjeduje informaciju o mogućem kršenju ovog Zakona od strane drugog pravnog zastupnika, dužan je o tome obavijestiti direktora Zavoda, a ukoliko se ta informacija odnosi na direktora, onda je dužan o tome obavjestiti ministra pravosuđa, koji preispituje osnovanost primljene informacije i o tome obavještava Vladu Kantona. Član 46. (Odgovornost zaposlenika Zavoda) Pravni zastupnici i ostali zaposlenici u Zavodu odgovorni su za svoj rad shodno odredbama ovog Zakona i drugih propisa kojima je to regulisano za rukovodeće državne službenike, državne službenike i namještenike organa državne službe. VIII – NADZOR NAD PRIMJENOM ZAKONA Član 47. (Nadzor nad primjenom zakona) (1) Nadzor nad provođenjem odredaba ovog zakona vrši Ministarstvo pravosuđa i uprave Unsko-sanskog kantona. (2) U cilju vršenja nadzora nad zakonitošću rada, Zavod je obavezan Ministarstvu iz stava (1) ovog člana, dostavljati polugodišnji i godišnji izvještaj o radu. IX – ZAVRŠNE ODREDBE Član 48. (Stupanje na snagu zakona) Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Unsko-sanskog kantona”, a počet će se primjenjivati danom početka rada Zavoda. Broj 01-02-1-385/12 Pre ds je da va juć i Skupš tine Unsko-sanskog kantona 18. jula 2012. godine Admir Hadžipaš ić, Bihać dipl. pravnik
Zakon o šumama USK Unsko-sanski kanton Službeni glasnik USK 22/12 10.08.2012 SG USK 04/19, SG USK 25/17, SG USK 12/17, SG USK 16/16 šume,zakon,usk SLUŽBENI GLASNIK Unsk o-sansk og kan tona 627. Na osnovu člana 11.tačka b) odjeljka A poglavlja V, člana 3. stav 1) tačka h) poglavlja IV i člana 4. poglavlja IV Ustava Unsko-sanskog kantona (“Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona”, broj: 1/04 i 11/04), na prijedlog Vlade Unsko-sanskog kantona, Skupština Unskosanskog kantona, na 26. sjednici održanoj 18.07.2012. godine, donosi: ZAKON O ŠUMAMA I OPĆE ODREDBE Član 1. (Predmet) Ovim Zakonom uređuje se uzgoj, zaštita, korištenje i raspolaganje šumom i šumskim zemljištem kao prirodnim bogatstvom, s ciljem očuvanja biološke raznolikosti te osiguranja gospodarenja na principima gospodarske održivosti, socijalne odgovornosti i ekološke prihvatljivosti, finansiranje, nadzor nad primjenom ovog Zakona, kaznene odredbe, kao i druga pitanja od značaja za šumu i šumsko zemljište na teritoriji Unsko-sanskog kantona (u daljem tekstu: kanton). Član 2. (Šume i šumska zemljišta) 1. Šume i šumska zemljišta su temeljni prirodni resurs čije vrijednosti se manifestuju kroz ekološke, socijalne i ekonomske funkcije2. Šume i šumska zemljišta kao dobro od opšteg interesa uživaju posebnu brigu i zaštitu Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave i koriste se pod uslovima i na način koji su propisani ovim Zakonom. Član 3. (Definicija šuma i šumskih zemljišta) 1. Pod šumom, u smislu ovog Zakona, podrazumijeva se zemljište obraslo šumskim vrstama drveća i grmlja čija površina prelazi 1000 m² i čija je širina najmanje 20 metara i ako njihove krošnje pokrivaju više od 30% zemljišta. Šume se smatraju ekosistemima. Godina XVI - Broj 22 10. augusta 2012. BIHAĆ Izdanje na bosanskom jeziku Broj 22 - Strana 998 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 10. augusta 2012. 2. Šumom se smatraju i šumski rasadnici, plantaže šumskog drveća, čistine za trase dalekovoda i drugu javnu infrastrukturu u šumi koja se koristi po osnovu prava za prelazak preko tuđeg zemljišta, šumski putevi i druga šumska transportna i protivpožarna infrastruktura, dijelovi zemljišta koji su predmet pošumljavanja, površine namjenjene rekreaciji, kao i jezera, tekuće površinske vode i druge površinske vode i močvare unutar šuma kojima se ne upravlja posebnim zakonom. 3. Šumsko zemljište, pored zemljišta obraslog šumom, obuhvata i, područja sa smanjenim šumskim pokrivačem čije krošnje prekrivaju manje od 30% zemljišta, neiskorišteno ili neplodno zemljište izvan šume u onom omjeru u kojem obezbjeđuje ili potpomaže funkcije susjedne šume, a što obuhvata krš, čistine, livade i pašnjake unutar šuma. 4. Šumom se ne smatraju sastojine šumskog drveća i žbunja koje su izrasle na poljoprivrednom zemljištu procesom sukcesije ako su mlađe od 20 godina i ako njihove krošnje ne pokrivaju barem 50 % zemljišta, groblja pokrivena drvećem, rasadnici šumskog drveća izvan šuma, izolovane grupe šumskog drveća na površini do 1000 m² kao i šumsko drveće i grmlje u urbanim parkovima i drugim naseljenim područjima. 5. U slučaju sumnje ili spora da li se neko zemljište obraslo šumskim drvećem smatra šumom, odnosno, da li se neko zemljište smatra šumskim zemljištem, odluku donosi Ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Unskosanskog kantona (u daljem tekstu: Ministar) na osnovu mišljenja Kantonalne Uprave za šumarstvo (u daljem tekstu: Uprava za šumarstvo). Član 4. (Definicije pojmova) Pojmovi koji se koriste u ovom Zakonu imaju sljedeća značenja: 1. Biološki diverzitet je sveukupnost svih živih organizama koji su sastavni dijelovi kopnenih, morskih i drugih vodenih ekoloških sistema i ekoloških kompleksa, ukuljučuje raznolikost unutar vrsta, između vrsta te između ekoloških sistema. 2. Cijena drveta na panju je cijena koja se dobije kada se ostvareni prihod od prodaje šumskih drvnih sortimenata na stovarištu umanji za ostvarene proizvodne troškove sječe, izrade i izvoza istih do stovarišta i podijeli na njihovu ukupnu neto drvnu masu bez obzira na strukturu. Cijena drveta na panju je sastavni dio Osnovnog cjenovnika iz tačke 16. ovog člana. 3. Čista sječa znači sječu svih ili praktično svih stabala u sastojini izlažući taj dio zemljišta ekološkim uslovima goleti čime se stvaraju ozbiljne poteškoće za stanište ili susjedne sastojine. Čistom sječom ne smatra se uklanjanje starih sastojina ukoliko je njihova reprodukcija osigurana na odgovarajući način. Čistom sječom ne smatra se ni sječa stabala ako je u skladu sa dokumentima prostornog uređenja predviđena za promjenu namjene šumskog zemljišta. 4. Divljač su posebnim Zakonom određene životinjske vrste koje slobodno žive u prirodi. 5. Doznaka podrazumjeva odabiranje, obilježavanje i evidentiranje stabala za sječu. 6. Funkcije šuma su: a) ekološke: zaštita diverziteta šumskih ekosistema, zaštita staništa, zaštita zemljišta, zaštita voda, klimatska, uključujući ulogu šuma u vezivanju ugljika iz zraka; b) socijalne: nauka, istraživanje, obrazovanje, odbrana, zaštita naselja, objekata i infrastrukture, turizam, rekreacija, pejzažnoestetske funkcije, istorijske funkcije, umjetnost, duhovno-spiritualne funkcije i unaprijeđenje kvaliteta življenja stanovništva; c) ekonomske: prihod od proizvodnje drveta i nedrvnih šumskih proizvoda. 7. Gospodarenje šumama obuhvata planiranje, uzgajanje, zaštitu i korištenje šuma i šumskog zemljišta u skladu sa kriterijima za održivo gospodarenje šumama i odredbama šumskoprivredne osnove. 8. Gospodarska jedinica je prostorna uređajna jedinica šume i šumskog zemljišta na kome se obezbijeđuje trajnost gospodarenja. 9. Izvođač radova u šumarstvu je fizičko ili pravno lice koje je registrovano za izvođenje radova u šumarstvu i posjeduje odobrenje kantonalnog ministarstva nadležnog za poslove šumarstva (u daljem tekstu: Ministarstvo). 10. Korisnik šuma je šumsko-privredno društvo koje na osnovu ugovora zaključenog u skladu sa odredbama ovog zakona obavlja poslove gospodarenja državnim šumama. 10. augusta 2012. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 22 - Strana 999 11. Korištenje šume obuhvata sječu i transport drveta, sabiranje nedrvnih šumskih proizvoda uključujući i prodaju šumskih drvnih sortimenata i nedrvnih šumskih proizvoda. 12. Krčenje šume u smislu ovog zakona je promjena namjene šumskog zemljišta. Izgradnja objekata u šumi i na šumskom zemljištu potrebnih za gospodarenje šumama kao i za prehranu i uzgoj divljači ne smatra se krčenjem. 13. Kriteriji za održivo gospodarenje šumom jesu: a) održavanje i odgovarajuće poboljšanje šumskih ekosistema i njihov doprinos globalnom ciklusu ugljika; b) održavanje zdravlja i vitalnosti šumskog ekosistema; c) održavanje i poticanje proizvodnih funkcija šume; d) održavanje, očuvanje i odgovarajuće poboljšanje biološke raznolikosti u šumskom ekosistemu; e) održavanje i odgovarajuće poboljšanje zaštitnih funkcija u upravljanju šumom (posebno tla i vode) f) održavanje drugih socijalnoekonomskih funkcija i uslova. 14. Krš je jedinstven oblik reljefa s posebnim hidrogeološkim i geomorfološkim značajkama, u kojem je podzemno vodno oticanje znatno bogatije od nadzemnog, u kojem se površinske razvodnice znatno razlikuju od podzemnih i u kojem se javljaju posebni površinski fenomeni (škrape, ponikve, uvale, polja i dr.) i podzemni oblici (špilje i jame) u tektonski razlomljenim karbonatnim stijenama. Može biti pokriven šumskom vegetacijom ili bez nje (goli krš). 15. Opštekorisne funkcije šuma su: - zaštita zemljišta od erozije; - uravnoteženje vodenih režima te sprečavanje bujica; - pročišćavanje voda kroz šumsko zemljište te opskrba podzemnih tokova i izvorišta pitke vode; - povoljni uticaj na klimu i poljoprivrednu djelatnost; - pročišćavanje zraka; - uticaj na ljepotu krajolika; - stvaranje povoljnih uslova za ljudsko zdravlje; - osiguranje prostora za odmor i rekreaciju; - stvaranje uslova za razvoj ekološkog, lovnog i seoskog turizma; - očuvanje genofonda šumskog drveća i ostalih vrsta šumske biocenoze; - očuvanje biološke raznolikosti genofonda, vrsta, ekosistema i krajolika, - podržavanje opšte i posebne zaštite prirode (nacionalni parkovi idr.); - ublažavanje učinka “stakleničke atmosfere” vezivanjem ugljika te obogaćivanje okoliša kiseonikom; - opšta zaštita i unapređenje čovjekove okoline postojanjem šumskih ekosistema kao biološkog kapitala velike vrijednosti i - značaj u odbrani zemlje i razvoju lokalnih zajednica. 16. O snovni cjenovnik šumskih drvnih sortimenata (u daljem tekstu: cjenovnik) je cjenovnik koga u skladu sa članom 12. stav 4. donosi korisnik šuma. 17. Otvorena vatra je svaka zapaljena vatra izvan zatvorenog objekta koji je pod krovom i zatvorenim ognjištem. 18. Pravno lice za obavljanje stučnih poslova u privatnim šumama je privredno društvo registrovano u skladu sa odredbama važećeg Zakona o registraciji poslovnih subjekata i koje posjeduje odobrenje Ministarstva. 19. Pošumljavanje je osnivanje sastojina sadnjom šumskog drveća ili sjetvom sjemena šumskog drveća. 20. Površinske vode su stalni i povremeni površinski vodeni tokovi, te stajaće vode. 21. Prava trećih lica na šume su prava na korištenje šumskih proizvoda koja postoje u skladu sa obligacionim pravom i upisana su u zemljišnoj knjizi. 22. Pustošenje šuma podrazumijeva svako djelovanje kojom se uzrokuje narušavanje stabilnosti šuma, podbjeljivanje stabala, veće oštećivanje stabala i njihovih dijelova, veće uništavanje i oštećivanje podmlatka, kao i svaka druga radnja kojom se slabi prinosna snaga šume i šumskog zemljišta, ugrožava opstanak šume i njihove funkcije. 23. Sanitarna sječa znači sječu oboljelih, insektima napadnutih, oštećenih ili izvaljenih stabala. 24. Stanište je jedinstvena funkcionalna jedinica ekološkog sistema određena geografskim i Broj 22 - Strana 1000 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 10. augusta 2012. abiotičkim i biotičkim osobinama; sva staništa iste vrste čine jedan stanišni tip. 25. Šumarski program kantona je dokument kojim se poštujući međunarodnu i domaću legistlativu definiše opšta politika šumarstva, gospodarenje šumama i šumskim zemljištima, kao i politika gospodarenja sa divljači na teritoriji kantona, orjentisanu u pravcu očuvanja i trajnosti gospodarenja šumama uključujući održavanje i unapređenje diverziteta šumskih ekosistema. 26. Šumska infrastruktura su šumski putevi, kontrolne rampe, stalne šumske vlake, stalne žičare i druge šumske komunikacije i objekti u šumama koji su namijenjeni za gospodarenje šumama. 27. Šumski požar je požar koji nastaje i širi se šumom i šumskim zemljištem ili koji nastaje na drugom zemljištu i širi se šumom i šumskim zemljištem. 28. Šumski proizvodi su svi proizvodi šuma i šumskog zemljišta, uključujući, ali ne ograničavajući se na: a) šumsko drveće i grmlje; b) biomasu ukupne šumske vegetacije; c) cvjetove, sjeme, koštunjičavo voće, bobičaste i druge plodove, koru drveta, korijen, šišarke i plodove druge vegetacije unutar šume; d) ljekovito, aromatsko i jestivo bilje i druge biljke i njihove djelove; e) gljive; f) biljni sok smola; g) med; h) divljač i ostale životinje koje žive u šumi; i) ribe, puževe i rakove; j) travnati ili pašnjački prekrivač i k) humus, glina, treset, zemlju, pijesak, šljunak i kamen sa površine zemlje. Proizvodi iz al. b) - k) ove tačke predstavljaju nedrvne šumske proizvode. 29. Šumski putevi su putevi sa pratećom infrastrukturom, koji su namijenjeni za prijevoz šumskih proizvoda i sav saobraćaj vezan za gospodarenje šumama. Vlake nisu šumski putevi. 30. Šumski reprodukcioni materijal je: a) Sjeme: šišarke, plodovi i sjeme namijenjeno za proizvodnju biljaka; b) Dijelovi biljaka: grančice i snopovi rezanih grana namijenjeni za proizvodnju biljaka; c) Mlade biljke: biljke uzgojene iz sjemena ili dijelova biljke, uključujući i mlade biljke iz prirodnog podmlatka. 31. Šumsko privredna osnova je osnovni okvir regulisanja gazdovanja šumama i šumskim zemljištem na principu potrajnosti proizvodnje i prihoda uz očuvanje i poboljšanje diverziteta i ostalih opštekorisnih funkcija šuma. 32. Šumskoprivredno područje predstavlja u geografskom, prometnom, ekološkom i ekonomskom pogledu jednu zaokruženu cjelinu u kojoj se osigurava trajnost gospodarenja šumskim ekosistemima. 33. Šumsko uzgojnim mjerama se smatraju sve mjere i aktivnosti koje doprinose osnivanju novih sastojina u šumi i poboljšanju njihove stabilnosti, raznolikosti ili kvaliteta. Šumsko uzgojne mjere uključuju: a) Mjere za obnovu šuma, odnosno za stvaranje novih sastojina; b) Njegu šuma u mladim razvojnim fazama, uključujući proredu mlađih sastojina; c) Specijalnu njegu mladih faza u prebornim šumama i drugim raznolikim šumama, izdanačkim šumama, kao i njegu rubova šuma; d) Rekonstrukciju i konverziju izdanačkih šuma, makija, šikara i šibljaka. 34. Trajnost gospodarenja šumama podrazumjeva korištenje proizvoda šuma i upotrebu šuma i šumskih zemljišta na način i sa intenzitetom koji će očuvati njihov biodiverzitet, proizvodnost, sposobnost obnavljanja, vitalnost te povećati njihov potencijal da sada i u budućnosti obavljaju značajne ekološke, ekonomske i socijalne funkcije na lokalnom i globalnom nivou, a da se pri tom ne ugrozi funkcionisanje drugih ekosistema. 35. Upravljanje šumama i šumskim zemljištima podrazumjeva administrativno-upravne poslove koji se sastoje od kreiranja jedinstvene šumarske politike, dugoročnog (strateškog) i srednjoročnog planiranja, kontrole i stručnog nadzora korištenja šuma i šumskog zemljišta u cilju očuvanja i unaprijeđenja trajnosti gospodarenja šumama. 36. Vlasnici privatnih šuma su pravna i fizička lica koja su na zakonit način stekla pravo vlasništva nad šumom i šumskim zemljištem što se dokazuje izvodom iz zemljišnih knjiga. Na zakonit način stečena prava na korištenje cijele ili dijelova šume ili šumskog zemljišta, 10. augusta 2012. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 22 - Strana 1001 ne smatraju se vlasništvom u smislu ovog zakona. 37. Zaštita šuma je skup mjera i aktivnosti koje su dužni preduzimati vlasnici i korisnici koji gospodare šumama radi zaštite šuma od požara, drugih elementarnih nepogoda, štetnih organizama, bolesti i štetnih antropogenih uticaja. Član 5. (Gramatička terminologija i principi ravnopravnosti spolova) (1) Gramatička terminologija korištenja muškog ili ženskog roda podrazumijeva uključivanje oba roda u ovom zakonu i propisima donesenim na osnovu ovog Zakona. (2) Pravilnici, evidencije, registri, obrasci, izvještaji i drugi akti nastali na osnovu ovog Zakona odražavaće principe ravnopravnosti polova, te ukoliko sadrže statističke podatke, isti trebaju biti razvrstani po polu. II. PLANIRANJE I PRIVREĐIVANJE U ŠUMARSTVU A. Planiranje u šumarstvu Član 6. (Kantonalni Šumarski program) (1) Kantonalni Šumarski program (u daljnjem tekstu: Šumarski program) poštujući međunarodnu i domaću legislativu definiše opštu politiku šumarstva, gospodarenja šumama i šumskim zemljištima, kao i divljači na području kantona, orijentisanu u pravcu očuvanja i trajnosti gospodarenja šumama uključujući održavanje i unapređivanje bioraznolikosti u šumama i na šumskom zemljištu. (2) Kantonalni Šumarski program sastoji se iz dva dijela: a) Opšti dio, Šumarskog programa određuje glavne ciljeve, načela i smjernice za trajno gospodarenje šumama u kantonu, na osnovu stvarnog stanja šuma, domaćih i međunarodnih obaveza u vezi sa šumarstvom, uvažavajući međunarodne smjernice za trajno gospodarenje šumama; b) Izvedbeni dio Šumarskog programa u komjem se postavljaju i razrađuju ciljevi utvrđeni Opštim dijelom i određuje način njihove realizacije u određenom roku, uključujući financiranje. (3) Opšti dio Šumarskog programa donosi Skupština Unsko-sanskog kantona (u daljnjem tekstu: Skupština) (4) Vlada Unsko-sanskog kantona ( u daljem tekstu: Vlada Kantona) donosi izvedbeni dio Šumarskog programa koji predstavlja osnovu za korištenje namjenskih sredstava budžeta kantona u skladu sa odredbama ovog Zakona. (5) Opšti dio Šumarskog programa donosi se za razdoblje od 20 godina, a Izvedbeni dio Šumarskog programa donosi za deset godina. (6) Ministar imenuje ekspertni tim za pripremu i provođenje aktivnosti na pripremi i izradi nacrta Šumarskog programa. Član7. (Kantonalni šumsko-razvojni plan) (1) Kantonalni šumsko-razvojni plan izrađuje se svakih deset godina za sve šume i šumsko zemljište, bez obzira na vlasništvo s ciljem da se obezbijedi trajnost gospodarenja šumama na području kantona. (2) Pored smjernica iz Šumarskog programa kantona, kantonalni šumsko-razvojni plan uvažava smjernice za gospodarenje prirodnim i kulturnim nasljeđem u šumama i na šumskom zemljištu, uslove za gospodarenje vodama, kao i potrebe razvoja lokalne zajednice. (3) Kantonalni šumsko-razvojni plan sadrži najmanje sljedeće: a) kartu sa ucrtanim granicama šuma i šumskog zemljišta, granicama šumskoprivrednih područja i gospodarskih jedinica, granice općina i kategoriju nosioca prava na šumama; b) procjenu funkcija šuma i njihov uticaj na okoliš; c) klasifikaciju šuma po površinama, prema njihovim funkcijama i prirodnim karakteristikama, a koje se posebno odnose na stanište; d) procjenu drvne zalihe i njenog kvaliteta, prirasta, podmlađivanja, biodiverziteta i zdravstvenog stanja; e) smjernice za gospodarenje šumama različitih gazdinskih klasa i kategorija šuma; f) otvorenost šuma sa planom izgradnje novih šumskih puteva; Broj 22 - Strana 1002 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 10. augusta 2012. g) smjernice za pošumljavanje šumskog zemljišta; h) procjenu ugroženosti šuma od požara, određenu po stepenu opasnosti i smjernice za zaštitu šuma od požara; i) smjernice za korištenje nedrvnih šumskih proizvoda; j) smjernice za lovstvo i gospodarenje divljači; k) program bioloških i tehničkih investicija i rentabilnost radova. (4) Kod izrade kantonalnog šumsko-razvojnog plana koriste se podaci iz šumsko privrednih osnova i lovno privrednih osnova. (5) Vlada kantona donosi kantonalni šumskorazvojni plan, a Ministarstvo je odgovorno za njegovu pripremu, izradu i realizaciju. (6) Ministarstvo je dužno prilikom izrade plana zatražiti od svih zainteresovanih strana a posebno od zainteresiranih jedinica lokalne samouprave da daju svoje prijedloge i mišljenja. (7) Ministarstvo dužno je trajno čuvati kantonalni šumsko-razvojni plan. Član 8. (Šumsko privredno područje) (1) U cilju obezbjeđenja racionalnog i trajnog gospodarenja državnim šumama i šumskim zemljištima formira se šumsko privredno područje u koje ulaze i površine krša unutar područja kao posebne gospodarske jedinice. (2) Na području kantona, na čijem se većinskom teritoriju nalazi neobraslo šumsko zemljište (golet) ili je šumsko zemljište djelimično ili potpuno obraslo vegetacijom niskog uzgojnog oblika, formirat će se posebno šumsko privredno područje krša. (3) Područje krša zbog svojih specifičnosti klasifikuje se kao područje sa posebnim režimom gospodarenja, te se poslovi gospodarenja šumama i šumskim zemljištem sufinansiraju iz naknada za općekorisne funkcije šuma. (4) Šumsko privredna područja predstavljaju u geografskom, prometnom, ekološkom i ekonomskom pogledu jednu zaokruženu cjelinu u kojoj se osigurava trajnost gospodarenja šumskim ekosistemima. (5) U administrativnim granicama jednog kantona može se formirati jedno ili više šumsko privrednih područja. (6) Šumsko privredno područje dijeli se na gospodarske jedinice. (7) Formiranje šumsko privrednog područja i reviziju njegovih granica zasniva se na stručnom elaboratu komisije koju imenuje Ministar. Stručni elaborat pored prikaza bioloških, tehničkih i ekonomskih pokazatelja sadrži naročito: a) preglednu kartu područja sa ucrtanim izohipsama, vanjskim granicama šumsko privrednog područja, granicama unutrašnje podjele šuma po gospodarskim jedinicama i odjeljenjima, ucrtanom mrežom trajnih šumskih puteva, izvorištima i vodotocima, objektima koji su od značaja za gospodarenje šumama i opis granica šumsko privrednog područja; b) popis katastarskih parcela po katastarskim općinama i zemljišnoknjižnim ulošcima, sa kulturama, klasama i površinama koje ulaze u šumsko privredno područje; c) podatke o drvnoj zalihi po gospodarskim jedinicama, kategorijama šuma i vrstama drveća; d) ukupan godišnji zapreminski prirast po kategorijama šuma i vrstama drveća; e) prosječan godišnji etat po kategorijama šuma i vrstama drveća; f) procjenu prihoda i rashoda gospodarenja šumama i šumskim zemljištima u okviru šumsko privrednog područja; g) podatke o mogućnostima korištenja nedrvnih šumskih proizvoda,divljači,turizma,sporta i rekreacije. h) prikaz podataka iz tač. c), d), e), f) i g) po općinama. (8) Odluku o formiranju šumsko privrednih područja i reviziju njihovih granica donosi Vlada kantona na prijedlog Ministarstva koji se zasniva na stručnom elaboratu iz stava 7. ovog člana, stručnom mišljenju Uprave za šumarstvo i mišljenju jedinica lokalne samouprave. Član 9. (Šumskoprivredna osnova) (1) Šumama na prostoru jednog šumsko privrednog područja se gospodari po odredbama šumsko privredne osnove, godišnjeg plana realizacije šumskoprivredne osnove i projekta za izvođenje. Odredbe šumsko privredne osnove su obavezne. Šumsko privredna osnova mora biti usklađena sa smjernicama Šumarskog programa 10. augusta 2012. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 22 - Strana 1003 kantona i kantonalnim Šumsko-razvojnim planom. (2) Šumsko privredna osnova, prostorni plan, plan upravljanja vodama vodnog područja, lovno privredna osnova, evidencije koje se vode u Zavodu za zaštitu kulturno historijskog i prirodnog naslijeđa i federalni Program upravljanja mineralnim resursima te planovi korištenja pojedinih mineralnih sirovina moraju biti međusobno usklađeni. (3) Izuzev od odredaba stava 1. ovog člana, ako ne postoje objektivne mogućnosti pravovremene izrade nove šumsko privredne osnove, državnim i privatnim šumama može se gospodariti najduže četiri godine na osnovu godišnjeg plana gospodarenja za koji je postupak donošenja isti kao i za šumsko privredne osnove. Odredbe godišnjeg plana gospodarenja su obavezne. Godina izvršenja godišnjeg plana gospodarenja smatra se godinom izvršenja nove šumsko privredne osnove. (4) Ukupan obim sječa predviđen šumsko privrednom osnovom za uređajni period, po vrstama drveća i gazdinskim klasama, ne može se prekoračiti. Od ukupno planirane količine sječe za uređajni period za visoke šume sa prirodnom obnovom, u okviru šumsko privrednog područja godišnje se realizuje prosječna godišnja količina. (5) Kada se u jednoj ili više proteklih godina uređajnog perioda realizuje manje od predviđenog godišnjeg obima sječe u okviru šumsko privrednog područja, može se u narednim godinama uređajnog perioda realizovati preostali dio količine sječe. (6) Šumsko privredna osnova za državne šume donosi se za šume u granicama jednog šumsko privrednog područja, a za privatne šume donosi se jedinstvena šumsko privredna osnova za sve šume jedne općine. (7) Elektronski i ostali dokumenti izrađeni/ pripremljeni tokom izrade šumsko privrednih osnova, dostavljaju se uz istu, deponuju i čuvaju u Upravi za šumarstvo a pravo korištenja ovih podataka ima i Ministarstvo, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva( u daljem tekstu: Federalno ministarstvo), jedinica lokalne samouprave na čijoj teritoriji se nalazi šuma, vlasnici i korisnici šuma. (8) Svi digitalni podaci dostavljaju se u obliku koji omogućava njihovo korištenje. (9) Bilo kakva komercijalna i druga upotreba gore pomenutih podataka/dokumenata nije dozvoljena bez saglasnosti Uprave za šumarstvo. (10) Šumsko privredna osnova izrađuje se za period od deset godina. Član10. (Izrada i donošenje šumsko privredne osnove) (1) Šumsko privredne osnove za šume u državnom vlasništvu i za šume u privatnom vlasništvu izrađuje pravno lice koje je registrovano u skladu sa odrebama važećeg Zakona o registraciji privrednih subjekata, posjeduje certifikat nadležne institucije i koje je izabrano na osnovu važećeg Zakona o javnim nabavkama. (2) Izradu šumsko privrednih osnova za šume u državnom vlasništvu finansira korisnik šuma, a za šume u privatnom vlasništvu finansira se iz namjenskih sredstava Budžeta kantona. (3) Ministarstvo na prijedlog Uprave za šumarstvo donosi šumsko privredne osnove za šume u državnom vlasništvu i za šume u privatnom vlasništvu. (4) Uz prijedlog iz stava 3. ovog člana Uprava za šumarstvo dostavlja mišljenje stručne komisije, jedinica lokalne samouprave i organa nadležnog za vode koje su isti dužni dostaviti Upravi za šumarstvo najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva za njihovo izdavanje. (5) Sastav, rad i troškove stručne komisije iz stav 4. ovog člana određuje Ministar. (6) Pravno lice iz stava 1.ovog člana može otpočeti radove na prikupljanju podataka za izradu šumsko privredne osnove kada se obezbijedi i nadzor nad prikupljanjem podataka. (7) Nadzor nad prikupljanjem podataka za izradu šumsko privredne osnove vršit će Ministarstvo putem Kantonalne uprave za šumarstvo ukoliko je ista materijalno-tehnički i kadrovski osposobljena za te poslove ili angažiranjem pravnog ili fizičkog lica koje posjeduje certifikat nadležne institucije i koje je izabrano sukladno Zakonu o javnim nabavkama BiH. Broj 22 - Strana 1004 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 10. augusta 2012. Član 11. (Sadržaj šumsko privredne osnove) (1)Šumsko privredna osnova za državne šume i šume u privatnom vlasništvu obavezno sadrži: a) uvodni dio sa razlozima za donošenje i popisom svih katastarskih parcela po katastarskim općinama koje ulaze u šumsko privredno područje; b) stanje šuma i šumskih zemljišta u doba uređivanja uključujući i zaštićena šumska područja, objekte, rijetke vrste flore i faune, hidrološke, geomorfološke i arheološke znamenitosti; c) analizu i ocjenu gospodarenja u proteklom uređajnom periodu; d) plan gospodarenja šumama i šumskim zemljištima za naredni uređajni period sa: - planom sječa, - planom šumsko uzgojnih radova, - planom proizvodnje i tehnologije rada, - planom zaštite šuma, - planom za očuvanje i unapređenje diverziteta šumskih ekosistema, ekoloških i socijalnih funkcija šume, - planom investicionih ulaganja sa posebnim naglaskom na održavanje izgradnju šumske transportne infrastrukture, - planom korištenja nedrvnih proizvoda šuma e) ekonomsko finansijsku analizu koja sadrži rekapitulaciju i obračun očekivanih prihoda i rashoda na osnovu planova iz tačke d) ovog stava. (2) Ako postoje objektivni razlozi za odstupanje od odredaba šumsko privredne osnove, naročito zbog prirodnih nepogoda ili bitno promijenjenih gospodarskih uslova, potrebno je izvršiti njenu reviziju. Reviziju odobrava i potvrđuje Ministarstvo i jedan primjerak se dostavlja nadležnom šumarskom inspektoru. (3) Ministar donosi pravilnik kojim se propisuje izrada, kontrola prikupljanja i obrade podataka, sadržaj šumsko privredne osnove i uslove za reviziju šumsko privrednih osnova za državne i privatne šume. Član 12. (Godišnji planovi realizacije šumsko privredne osnove) (1) Šumsko privredna osnova se realizuje godišnjim planovima realizacije koji sadrže prosječno jednu desetinu svih planiranih radova po osnovi. (2) Korisnik šuma dužan je Ministarstvu dostaviti godišnji plan realizacije šumsko privredne osnove nakasnije do 01.12. tekuće za narednu godinu, uz pribavljeno mišljenje jedinica lokalne samouprave na čijem području će se izvoditi radovi predviđeni godišnjim planom. Uz godišnji plan realizacije za narednu godinu dostavlja se procjena izvršenja plana za tekuću godinu, dokaz o uplati naknade za korištenje državnih šuma za tekuću godinu i dokaz o uplati određen članom 10. stav 5. ovog Zakona. (3) Ministarstvo u roku od 30 dana od dana prijema godišnjeg plana realizacije šumsko privredne osnove, a na osnovu prijedloga Uprave za šumarstvo, donosi godišnji plan realizacije šumsko privredne osnove. (4) Korisnik šuma na kraju tekuće godine, a najkasnije do 31. decembra,za narednu godinu donosi Osnovni cjenovnik šumskih drvnih sortimenata. Cjenovnik se donosi na osnovu prosječne postignute cijene prodaje šumskih drvnih sortimenata. Cijenovnik služi za utvrđivanje početne cijene šumskih drvnih sortimenata za javnu ponudu u narednoj godini, utvrđivanje naknade za korištenje državnih šuma i naknade za obavljenje stručnih poslova u privatnim šumama. (5) Radovi predviđeni godišnjim planom realizacije šumsko privredne osnove ne mogu se započeti ukoliko Ministarstvo nije donijelo godišnji plan realizacije šumsko privredne osnove. U toku godine, ukoliko za to postoje opravdani razlozi može se izvršiti izmjena godišnjeg plana na način kako je to propisano stavom (3) ovog člana. (6) Usvojeni godišnji plan realizacije šumsko privredne osnove korisnik šuma je dužan u roku od 15 dana od dana usvajanja dostaviti Federalnoj upravi za šumarstvo( u daljem tekstu Federalna uprava) i kantonalnoj šumarskoj inspekciji i jedinici lokalne samouprave na čijem području će se izvoditi radovi predviđeni godišnjim planom. Član 13. (Projekat za izvođenje) (1) Projekat za izvođenje izrađuje se za uređajnu jedinicu – odjel za državne šume i katastarsku parcelu/parcele za privatne šume u skladu sa godišnjim planom realizacije šumsko 10. augusta 2012. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 22 - Strana 1005 privredne osnove. Odredbe projekta za izvođenje su obavezne. (2) Projekat za izvođenje sadrži planove svih potrebnih biotehničkih mjera u okviru pojedinih sastojina unutar odjeljenja a u skladu sa predviđenim ciljevima gazdovanja i to: plan sječa, plan šumsko-uzgojnih radova, plan korištenja i transporta posječene drvne mase, finansijskoekonomsku analizu realizacije projekta i kartu unutrašnjeg prostornog uređenja odjeljenja, mjere zaštite izvorišta i vodotoka i drugih vrijednosti unutar šumskih ekosistema. Pored planova, projekat za izvođenje sadrži procjenu uticaja radova na okoliš u skladu sa članom 33. i 34. ovog Zakona i mjere zaštite na radu i protivpožarne zaštite. (3) Radovi predviđeni projektom treba da se izvrše u roku od dvije godine od dana njegovog donošenja. (4) Projekat za izvođenje mogu izrađivati diplomirani inžinjeri šumarstva/masteri šumarstva sa položenim stručnim ispitom. Korisnik šuma određuje lice za izradu projekta. (5) Projekat za izvođenje donosi korisnik šuma za državne šume, a za privatne šume Uprava za šumarstvo ili pravno lice za obavljanje stručnih poslova u privatnim šumama. (6) Izuzev od stava 1. ovog člana projekat za izvođenje može se izrađivati za više odjela u jednom slivu ako sječa i izrada sanitarnih užitaka ne prelazi više od 100 m³ po jednom odjelu. (7) Za privatne šume rade se projekti za šumsko-uzgojne radove kao i za sječu ako je godišnji obim sječa veći od 100 m³ po vlasniku . (8) Korisnik šuma određuje realizatora projekta, diplomiranog inžinjera šumarstva/ bačelora šumarstva sa položenim stručnim ispitom, koji je odgovoran za stručno izvođenje radova po projektu za izvođenje. (9) Projekat za izvođenje ima trajan karakter i čuva se u arhivi korisnika šuma i vlasnika privatnih šuma. (10) Korisnik šuma i vlasnici privatnih šuma dužni su da vode registar izrađenih i donesenih projekata za izvođenje i da sve izvršene radove po projektu evidentiraju u odgovarajuće evidencije. B. Privređivanje u šumarstvu Član 14. (Doznaka stabala za sječu) (1) Doznaka stabala za sječu vrši se obilježavanjem stabala ili obilježavanjem površina obraslih drvećem. Obilježavanje površina za sječu može se vršiti samo u izdanačkim šumama predviđenim za direktnu konverziju u viši uzgojni oblik. (2) Doznaku stabala za sječu u državnim šumama može vršiti diplomirani inžinjer šumarstva/master šumarstva sa položenim stručnim ispitom koga odredi korisnik šuma. Izuzetno, doznaku stabala za sanitarnu sječu i doznaku stabala u izdanačkim šumama može vršiti bačelor šumarstva ili šumarski tehničar sa najmanje pet godina radnog iskustva u struci koga odredi korisnik šuma. (3) Doznaka i sječa stabala ne može se vršiti u dijelovima šume za koje imovinsko-pravni odnosi nisu riješeni, granice nisu utvrđene i na terenu vidno i na propisani način obilježene. (4) Doznaka stabala za sječu i obim šumsko-uzgojnih radova u privatnim šumama vrši se na osnovu rješenja Uprave za šumarstvo. (5) Doznaka i sječa stabala, odnosno površina za sječu u privatnim šumama, može se odobriti samo vlasniku koji kao dokaz vlasništva podnese zemljišnoknjižni izvadak, kopiju katastarskog plana, saglasnost svih suvlasnika / suposjednika za izdavanje dozvole za sječu ovjerene kod notara, izjave vlasnika / posjednika susjednih parcela. U katastarskim općinama u kojim nisu uspostavljene zemljišne knjige, uz uvjerenje nadležnog suda o toj činjenici, umjesto zemljišno knjižnog izvadka, može se podnijeti izvadak iz posjedovnog lista. (6) Protiv rješenja iz stava 4. ovog člana može se izjaviti žalba Ministarstvu u roku od 15 dana od dana prijema istog. (7) Doznaku stabala ili obilježavanje površina za sječu u privatnim šumama može vršiti diplomirani inžinjer šumarstva/master šumarstva sa položenim stručnim ispitom kojeg rješenjem odredi Uprava za šumarstvo ili pravno lice za obavljanje stručnih poslova u privatnim šumama. Izuzetno, doznaku stabala za sanitarnu sječu i doznaku stabala u izdanačkim šumama, može vršiti bačelor šumarstva ili šumarski tehničar sa najmanje pet godina radnog iskustva u struci koga Broj 22 - Strana 1006 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 10. augusta 2012. rješenjem odredi Uprava za šumarstvo ili pravno lice za obavljanje stručnih poslova u privatnim šumama. (8) Ministar donosi pravilnik kojim se propisuje način doznake stabala za sječu i obilježavanja površina za sječu. Član 15. (Sječa šuma) (1) Stabla u šumi mogu se sjeći tek poslije izvršene doznake, donošenja projekta za izvođenje, uz obavještenje njegovog dostavljanja Upravi za šumarstvo. (2) Za potrebe lokalnog stanovništva za ogrijevnim drvetom izuzetno se može dozvoliti sječa šuma u vidu sanitarne sječe. Uvjeti i način ove vrste sječe biti će regulirani pravilnikom. (3)Šteta koja nastane prilikom sječe na šumskom zemljištu mora biti sanirana odmah nakon završetka izvlačenja šumskih drvnih sortimenata. (4) Ukoliko postoji opravdan razlog za sumnju da je planirana ili započeta sječa, ili druge radnje u suprotnosti sa šumsko privrednom osnovom, godišnjim planom realizacije šumsko privredne osnove, ovim Zakonom ili propisima koji su doneseni na osnovu ovog zakona, nadležni šumarski inspektor će zabraniti izvođenje radova dok se ne otklone utvrđene nepravilnosti. Član 16. (Biološka reprodukcija šuma) (1) Korisnik državnih šuma i vlasnik privatne šume dužni su izvršavati poslove biološke reprodukcije šuma u minimalnom obimu koji je predviđen šumsko privrednom osnovom. (2) Biološka reprodukcija šuma u smislu ovog zakona podrazumjeva: a) pripremu zemljišta za prirodno podmlađivanje, b) pošumljavanje i sjetva sjemenom šumskog zemljišta, c) popunjavanje, njegu i čišćenje šumskih kultura, d) proizvodnju šumskog sjemena i šumskog sadnog materijala, e) prorjeđivanje sastojina, f) sanaciju požarišta, g) prevođenje degradiranih sastojina u viši uzgojni oblik, h) doznaku stabala za sječu, i) rekonstrukciju i konverziju izdanačkih šuma, makija, šikara i šibljaka, j) zaštitu šuma, k) projektovanje, izgradnju, rekonstrukciju i održavanje šumske infrastrukture. 3) Planirani obim biološke reprodukcije šuma u šumsko privrednim osnovama mora biti usklađen sa kantonalnim šumsko-razvojnim planom. Član 17. (Tehnički prijem radova) (1) Za izvedene radove po projektu za izvođenje vrši se tehnički prijem radova, a najkasnije u roku od 30 dana od dana okončanja radova. (2) Komisiju za tehnički prijem radova formira Uprava za šumarstvo po prijemu zahtjeva korisnika odnosno vlasnika šuma. Zahtjev za tehnički prijem radova podnosi se najkasnije u roku od pet dana od dana završetka radova. (3) Komisija za tehnički prijem radova sastoji se od tri člana u koju obavezno ulaze diplomirani inžinjer šumarstva/master šumarstva koji je izradio projekat za izvođenje radova i dva diplomirana inžinjera šumarstva/master šumarstva predstavnika Uprave za šumarstvo sa položenim stručnim ispitom. (4) Ako se prilikom tehničkog prijema utvrdi da radovi nisu izvršeni u skladu sa projektom za izvođenje, korisnik šuma, odnosno vlasnik šuma, je dužan utvrđene nedostatke otkloniti i radove izvršiti u roku koji odredi komisija. Nakon isteka roka komisija vrši ponovni pregled. (5) Tehnički prijem radova pošumljavanja (kolaudacija) vrši se poslije dvije godine od završetka njihovog izvođenja. (6) O izvršenom tehničkom prijemu izvedenih radova, komisija sačinjava zapisnik u kojem se obavezno konstatuje uspjeh, obim i kvalitet izvršenih radova po projektu za izvođenje. (7) Primjerak zapisnika komisije dostavlja se u roku od osam dana od dana završetka pregleda i nadležnom šumarskom inspektoru. (8) Svi izvršeni radovi i nalaz komisije evidentiraju se u propisane knjige evidencije. 10. augusta 2012. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 22 - Strana 1007 Član 18. (Obavljanje radova u šumarstvu) (1) Radove u šumi mogu izvoditi ona fizička lica koja su obučena za izvođenje odgovarajućih poslova. (2) Pravna lica koja obavljaju poslove u šumama dužna su obezbijediti mjere zaštite na radu u skladu sa propisima iz zaštite na radu i protivpožarne zaštite i moraju sprovesti adekvatnu obuku zaposlenih. (3) Ministar donosi pravilnik o uslovima koje moraju ispunjavati izvođači radova u šumarstvu. Član 19. (Stručni šumarski ispit) (1) Za obavljanje stručnih poslova u šumarstvu polaže se stručni šumarski ispit. (2) Stručni šumarski ispit mogu polagati diplomirani inženjeri šumarstva sa VII stepenom VSS, masteri šumarstva i bačelori šumarstva koji su stekli ova zvanja po Bolonjskom procesu obrazovanja, sa najmanje dvije godine radnog iskustva u struci nakon stjecanja stručnog zvanja. (3) Polaganja stručnog šumarskog ispita oslobođeni su diplomirani inženjeri šumarstva, masteri šumarstva i bačelori šumarstva sa više od deset godina radnog iskustva u struci nakon sticanja stručnog zvanja kao i magistri i doktori šumarskih nauka. (4) Ministar donosi pravilnik o uslovima i načinu polaganja stručnog šumarskog ispita. Član 20. (Zabrana čistih sječa i drugih oblika pustošenja šuma) (1) Nisu dozvoljene čiste sječe i drugi oblici pustošenja šuma. (2) Čiste sječe mogu biti izvršene u posebnim slučajevima u pripremi šumsko uzgojnih zahvata s ciljem unapređenja šumskih sastojina u mjeri koja je planirana šumsko privrednom osnovom. (3) Čista sječa šuma može se primjeniti ako je neophodna zbog sanitarnih razloga ili provođenja preventivnih zaštitnih mjera uz odobrenje Uprave za šumarstvo. Član 21. (Pošumljavanje sječina i paljika) (1) Sve površine nastale čistom sječom i paljike moraju biti pošumljene u roku od dvije godine nakon sječe ili šumskog požara, prirodnom obnovom ili putem pošumljavanja. (2) Ako se ne očekuje prirodna obnova u roku od dvije godine, koja bi bila u skladu sa šumsko uzgojnim ciljem, pošumljavanje se vrši sadnjom ili sjetvom sjemena drveća koje odgovaraju staništu. U svrhu pošumljavanja koristi se samo materijal za reprodukciju potvrđenog porijekla. (3) Površine predviđene za pošumljavanje i prirodnu obnovu moraju biti obilježene na terenu i ucrtane na karti odgovarajuće razmjere. Član 22. (Šumski materijal za reprodukciju) (1) Uprava za šumarstvo vodi registre objekata za proizvodnju i doradu šumskog sjemena i sadnog materijala šumskog i hortikulturnog drveća i grmlja. C. Zaštita protiv biotičkih i nebiotičkih agensa Član 23. (Opšte preventivne mjere) (1) Opšte dugoročne preventivne mjere protiv biotičkih i nebiotičkih agensa, koji bi mogli ugroziti stabilnost šuma i njihove funkcije, zasnivaju se na gospodarenju šumama, koje uvažava prirodne procese, kao i na održavanju i odgovarajućem unapređenju diverziteta šumskih ekosistema. (2) Principi i mjere kojima se obezbjeđuje trajnost gospodarenja šumama i održavanje i unapređenje diverziteta šumskih ekosistema određuju se u Kantonalnom šumsko-razvojnom planu, a detaljnije se razrađuju u šumsko privrednim osnovama. (3) Staništa od posebnog značaja posmatrana sa gledišta diverziteta šumskih ekosistema koja su određena u šumsko privrednim osnovama moraju biti očuvana. Član 24. (Sanitarne sječe, šumski red i druge preventivne mjere) (1) Korisnik šuma i vlasnici privatnih šuma provode ili obezbjeđuju provođenje sanitarne Broj 22 - Strana 1008 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 10. augusta 2012. sječe prije nego što bi se šume mogle ugroziti prekomjernim razmnožavanjem insekata, širenjem uzročnika biljnih bolesti ili drugih štetnih organizama. U privatnim šumama Uprava za šumarstvo obezbjeđuje sanitarne sječe ukoliko vlasnici šuma ne mogu sami provesti sanitarnu sječu. (2) Mrtva i zaražena neposječena stabla, pojedinačna ili u malim grupama, ne moraju biti posječena u kontekstu sanitarne sječe ako se mogu smatrati obogaćenjem šumskog biodiverziteta i ne predstavljaju ozbiljnu prijetnju sastojinama. Korisnik šuma i vlasnici privatnih šuma koji su odgovorni da obezbijede sanitarnu sječu i nadležni šumarski inspektor će tražiti mišljenje od Uprave za šumarstvo ukoliko nije jasan stepen opasnosti. 3) Korisnik šuma i vlasnik privatnih šuma obezbjeđuju izvođenje sljedećih mjera zaštite šuma: a) postavljanje, osmatranje i održavanje feromonskih klopki i postavljanje lovnih stabala za potkornjake; b) sanaciju šumskih područja nakon elementarnih nepogoda i prenamnoženja štetočina; c) guljenje kore ili tretiranje panjeva i drugih dijelova drveta četinara i brijesta koje predstavlja poseban rizik za razmnožavanje parazita, širenja uzročnika biljnih bolesti i štetočina kroz upotrebu kemijskih sredstava za tretiranje u skladu sa ovim zakonom; d) uspostavljanje i održavanje šumskog reda. (4) Pod šumskim redom iz stava 3. tačka d) ovog člana smatra se preduzimanje mjera za sprječavanje pojave požara, štetnih insekata i biljnih bolesti, štetnog djelovanja vjetra, snijega i drugih nepogoda, oštećivanje stabala i podmlatka i zagađivanja voda prilikom sječe i izvoza drveta. (5) Uprava za šumarstvo: a) prikuplja sve podatke značajne za zaštitu šuma koje dostavljaju odgovorna lica iz stava 3. ovog člana; b) obezbjeđuje informacije o pojavi biljnih bolesti i štetočina i c) savjetuje o pitanjima koja se tiču integralne zaštite šuma. (6) Ministar naređuje dodatne mjere za zaštitu šume ako Uprava za šumarstvo ustanovi da je biološka ravnoteža poremećena do takvog stepena da nije moguća njena obnova sa mjerama propisanim u ovom članu ili ako postoji opasnost od drugog velikog oštećenja. 7) Rad u šumama mora biti izveden u odgovarajućoj sezoni, na način koji smanjuje pojavu šteta po šumski ekosistem. (8) Ministar donosi pravilnik kojim se propisuje obim mjera za uspostavljanje i održavanje šumskog reda i način njihovog provođenja. Član 25. (Obnova šuma nakon nepogode) (1) U slučaju nepogode u šumi uzrokovane bilo kojim biotičkim ili nebiotičkim uticajima, uključujući i šumske požare, korisnici šuma u saradnji sa Upravom za šumarstvo, pripremaju plan za obnovu oštećenih i uništenih šuma i šumskog zemljišta. Plan sadrži opis nepogode, stepen oštećenja šume, mjere koje se trebaju provesti i troškove sanacije i obnove. (2) Ako troškovi za obnovu iz stava 1. ovog člana prelaze finansijski potencijal korisnika/ vlasnika šuma u kombinaciji sa dostupnim finansijskim sredstvima za šume iz Budžeta kantona kao i iz drugih dostupnih fondova, Vlada kantona će obezbijediti posebna sredstva kako bi se omogućila primjena plana. D. Promet drveta i nedrvnih šumskih proizvoda Član 26. (Promet drveta i nedrvnih šumskih proizvoda) (1) Drvo, dijelove stabala i grane posječene u šumi i izvan šume (na poljoprivrednom zemljištu, međama, pojedinačna stabla i sl.), nije dozvoljeno pomjerati od panja dok se ne obilježi šumarskim čekićem (žigoše), obrojči, premjeri i evidentira. Zabranjeno je iste stavljati u promet dok se ne izda otpremni iskaz. (2) Žigosanje, obrojčavanje, premjeravanje, evidentiranje i izdavanje otpremnog iskaza za drvo koje potiče iz državne šume vrši korisnik šuma, a za drvo iz privatnih šuma i izvan šume (na poljoprivrednom zemljištu, međama, pojedinačna stabla i sl.) Uprava za šumarstvo ili pravno lice za obavljanje stručnih poslova u privatnim šumama. (3) Nedrvne šumske proizvode iz člana 37. ovog Zakona nije dozvoljeno stavljati u promet 10. augusta 2012. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 22 - Strana 1009 bez odobrenja korisnika šuma ili vlasnika privatne šume. (4) Pod prometom drveta i nedrvnih šumskih proizvoda, u smislu ovog zakona, podrazumjeva se prevoz prometnicama, kupovina, prodaja, poklon, skladištenje kao i primanje drveta u prerađivačke kapacitete u kojima se vrši prerada drveta. (5) Licu koje se zatekne u izvršenju radnji suprotno odredbama ovog člana ili koje izvrši sječu šume na uzurpiranom državnom i zemljištu na kome imovinsko pravni odnosi nisu riješeni i lice koje izvrši sječu bez prethodne doznake i prije žigosanja, obrojčavanja i snabdijevanja drveta sa otpremnim iskazom i koje stavi u promet nedrvne šumske proizvode u suprotnosti sa odredbama ovog člana, kaznit će se novčanom kaznom i izreći će mu se zaštitna mjera oduzimanja drveta, odnosno nedrvnih šumskih proizvoda, kao i sredstava kojim je izvršena nezakonita radnja, a licu koje dozvoli vršenje radnji suprotno odredbama ovog člana izreći će se novčana kazna. (6) Privremeno oduzimanje drveta i nedrvnih šumskih proizvoda (zapljena) koji su stavljeni u promet u suprotnosti sa odredbama ovog člana vrše čuvari šuma, pripadnici policije i nadležni šumarski inspektori, dok privremeno oduzimanje sredstava kojima je izvršena nezakonita radnja vrše pripadnici policije u skladu sa važećim propisima koji se odnose na krivičnu, odnosno prekršajnu odgovornost. Privremeno oduzeti šumski proizvodi pohranjuju se na mjestu koje odredi Uprava za šumarstvo. U slučaju da postoji mogućnost da se u toku pohranjivanja šumskim proizvodima umanji vrijednost, zaplijenjenu robu licitacijom će prodati Uprava za šumarstvo, a financijska sredstva će se deponovati na poseban račun Budžeta kantona. (7) Lica iz stava 6. ovog člana imaju pravo legitimisati sva lica koja se kreću na području šume koju čuvaju, odnosno nad kojom vrše nadzor. (8) U periodu vegetacije, od 1. aprila do 1. novembra, drvo četinara i brijesta ne može se sa korom stavljati u promet i uskladištavati. (9) Izuzetno od stava 8. ovog člana drvo četinara i brijesta može se sa korom stavljati u promet ako period od sječe do otpreme traje kraće od ciklusa razvoja insekta, a najduže 21 dan. (10) Ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju ministra nadležnog za trgovinu, turizam i zaštitu okoliša, donosi pravilnik kojim se propisuje način žigosanja, obrojčavanja, premjeravanja, sadržaj i način izdavanja otpremnog iskaza za drvo, koje potiče iz državnih i privatnih šuma sa teritorije kantona, kao i način vođenja evidencija, obilježavanja i izdavanja dokumentacije za drvne sortimente u unutrašnjem prometu, trgovini između trećih lica kao i prometu drvnih sortimenata iz uvoza. (11) Pravna i fizička lica koja nanesu štetu šumama i šumskom zemljištu u državnom vlasništvu po bilo kojem osnovu dužni su štetu nadoknaditi po odštetnom cjenovniku. Naknada se uplaćuje na poseban račun Budžeta kantona. (12) Pravna i fizička lica koja nanesu štetu šumama i šumskom zemljištu u privatnom vlasništvu po bilo kojem osnovu dužni su vlasniku šume i šumskog zemljišta nadoknaditi štetu prema odštetnom cjenovniku. (13) Ministar donosi odštetni cjenovnik iz stava 11. i 12. ovog člana. III. ŠUME I ŠUMSKO ZEMLJIŠTE S POSEBNIM REŽIMOM GOSPODARENJA – ZAŠTIĆENE ŠUME A. Zaštitne šume i šume s posebnom namjenom Član 27. (Opći principi) (1) Da bi se obezbijedila njihova zaštita ili poseban režim gospodarenja, određene šume mogu biti proglašene zaštitnim šumama ili šumama s posebnom namjenom. Njima će se gospodariti na način koji će obezbijediti namjenu zbog koje su proglašene. (2) Procjena funkcija zaštitnih šuma i šuma s posebnom namjenom utvrđuje se stručnim šumarskim elaboratom Uprave za šumarstvo sa podacima o stanju šuma i principima gospodarenja šumama u cilju očuvanja šuma i ostvarivanja namjene proglašenja područja, a koristi se za proglašenje iz stava 1. ovog člana. (3) Šume koje predstavljaju dio područja zaštićenog propisom donesenim u skladu sa drugim zakonima, koji također propisuje poseban režim gospodarenja za šume, smatraju se šumama Broj 22 - Strana 1010 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 10. augusta 2012. s posebnom namjenom i za iste će se primjenjivati odredbe ovog zakona. (4) Način gospodarenja i obnove šuma unutar zaštićenog područja propisuje se programom za gospodarenje šumama koji se donosi na osnovu akta o njihovom proglašenju i sastavni je dio plana upravljanja zaštićenim područjem. Upravitelj zaštićenog područja donosi program gospodarenja šumama posebne namjene unutar zaštićenih područja koji izrađuje Uprava za šumarstvo, a može ga provoditi pravna osoba registrovana za obavljanje poslova u šumarstvu. (5) Troškove izrade programa i gospodarenja šumama s posebnim režimom gospodarenja unutar zaštićenog područja snosi pravno lice na čiji je zahtjev proglašenje izvršeno odnosno pravno lice kojem je zaštićeno područje dodijeljeno na upravljanje. (6) Kontrolu provođenja programa gospodarenja šumama posebne namjene na područjima zaštićenim po osnovu propisa o zaštiti prirode i okoliša vrši Uprava za šumarstvo i šumarska inspekcija. (7) Propis kojim se šume proglašavaju zaštitnim šumama ili šumama s posebnom namjenom određuje režim gospodarenja takvim šumama i pravno lice koje je odgovorno za obezbjeđenje sredstava za pokriće troškova vezanih za posebni režim gospodarenja. (8) Vlasnik privatne šume i korisnik državne šume imaju pravo na naknadu za njeno ograničeno korištenje ili povećane troškove gospodarenja. Naknadu snosi lice na čiji je zahtjev proglašenje izvršeno odnosno pravno lice kojem je zaštićeno područje dodjeljeno na upravljanje. Visina naknade se utvrđuje sporazumno, a ako se sporazum ne postigne naknada se utvrđuje kod nadležnog suda. (9) Zaštitne šume i šume s posebnom namjenom moraju se ucrtati na kartu i na terenu obilježiti vidljivim znakovima koji se odrede u propisu o proglašenju šume. Šume će biti predmet nadzora Uprave za šumarstvo i nadležnog šumarskog inspektora bez obzira na tijelo koje je izvršilo proglašenje. Obilježavanje šuma vrši pravna osoba koja upravlja zaštićenim područjem. Troškove obilježavanja snosi pravno lice na čiji je zahtjev šuma proglašena zaštitnom, odnosno šumom sa posebnom namjenom. (10) Uprava za šumarstvo, vodi evidenciju zaštitnih šuma i šuma sa posebnom namjenom i podatke dostavlja Federalnom ministarstvu. (11) Ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju kantonalnog ministra nadležnog za trgovinu, turizam i zaštitu okoliša, donosi pravilnik kojim se propisuje način izrade, sadržaj i postupak odobrenja i revizije programa gospodarenja zaštitnim šumama i šumama posebne namjene. Član 28. (Zaštitne šume) (1) Zaštitne šume su: a) šume koje prvenstveno služe za zaštitu zemljišta na strmim terenima i zemljišta podložnih erozijama, bujicama, klizištima ili oštrim klimatskim uslovima koji ugrožavaju postojanje samih šuma; b) šume čiji je glavni zadatak zaštita naselja, privrednih i drugih objekata kao što su saobraćajnice, energetski objekti, objekti telekomunikacione infrastrukture, zaštita izvorišta i korita vodotoka, obale vodenih akumulacija kao i šume koje su podignute kao zaštitni pojasevi, odnosno koje služe protiv prirodnih nepogoda, katastrofa ili stihijskih efekata ljudskog djelovanja. (2) Zaštitne šume iz stava 1. ovog člana proglašava Vlada kantona na prijedlog ministarstva ili predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave uz prethodno pribavljeni Šumarski elaborat Uprave za šumarstvo. Kada prijedlog podnosi ministarstvo potrebno je pribaviti i mišljenje jedinice lokalne samouprave. Kada prijedlog podnosi jedinica lokalne samouprave potrebno je pribaviti saglasnost ministarstva. (3) Primjerak akta o proglašenju zaštitne šume obavezno se dostavlja Federalnom ministarstvu, ministarstvu, nadležnoj instituciji za zaštitu kulturno historijskog i prirodnog naslijeđa, Federalnoj upravi i jedinici lokalne samouprave. Član 29. (Šume s posebnom namjenom) (1) Za šume sa posebnom namjenom smatraju se: a) šume ili njeni dijelovi koji imaju poseban kulturni, historijski, ekološki i prirodni značaj, nacionalni parkovi, park šume, prirodni i 10. augusta 2012. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 22 - Strana 1011 lovni rezervati, šume od posebnog naučnog i obrazovnog značaja, šume i šumsko zemljište od značaja za zaštitu diverziteta i prirodnih staništa flore, faune i drugih organizama; b) šume od posebnog značaja za odbranu i potrebe Oružanih snaga Bosne i Hercegovine; c) šume ili njeni dijelovi registrovani kao sjemenske sastojine i sjemenski objekti; d) šume od značaja za snabdjevanje vodom i očuvanje njenog kvaliteta zaštićene na osnovu propisa o vodama; e) šume namjenjene za izletišta, odmor, opće obrazovanje, rekreaciju, turizam, klimatska i druga lječilišta. (2) Šume iz stava 1. tačka c) ovog člana proglašava Federalno ministarstvo u skladu sa odredbama važečeg Zakona o sjemenu i sadnom materijalu šumskih i hortikulturnih vrsta drveća i grmlja; (3) Šume iz stava 1. tačka a),b), d) i e) proglašava Vlada kantona na prijedlog ministarstva ili predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave; (4) Prije donošenja akata o proglašenju iz stava 1. tačka a), d) i e), potrebno je predhodno pribaviti Šumarski elaborat Uprave za šumarstvo. Kada prijedlog podnosi ministarstvo potrebno je pribaviti mišljenja jedinica lokalne samouprave. Kada prijedlog podnosi jedinica lokalne samouprave potrebno je predhodno pribaviti saglasnost ministarstva; (5) Primjerak akta o proglašenju iz stava 1. tačka a), b), d) i e) obavezno se dostavlja Federalnom ministarstvu, ministarstvu, nadležnoj instituciji za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa, Federalnoj upravi i jedinici lokalne samouprave; Član 30. (Zahtjev za izdavanje mišljenja) Zahtjev za izdavanje mišljenja iz čl. 28. st. 2. i 29. stav 4. ovog Zakona, odnosno proglašenje šuma sa posebnim režimom gospodarenja koji podnosi zainteresovana institucija ili pravno lice obavezno sadrži sljedeće: a) cilj i razloge zbog kojih se predlaže proglašenje šuma sa posebnim režimom gospodarenja; b) općinu, naziv katastarske općine, broj zemljišnoknjižnog uloška i broj katastarske parcele, kao i naziv šumsko gospodarske jedinice, broj odjela i oznaku odsjeka; c) digitaliziranu kartu razmjere 1:10.000 (za manja područja razmjera 1:5.000), sa ucrtanim parcelama za koju se traži proglašenje zaštitne šume odnosno šume sa posebnom namjenom; d) stručni šumarski elaborat sa podacima o stanju šuma i principima gospodarenja šumama u cilju očuvanja šuma i ostvarivanja namjene proglašenja područja zaštite; e) procjenu okolišnog uticaja za šume iz člana 29. stav 1. tačka a); f) predložena ograničenja u gospodarenju; g) predložene naknade ukoliko one dođu u obzir; h) mišljenje jedinice lokalne samouprave i i) odgovarajuće administrativne mjere uključujući javne obavijesti i rasprave. B. Šume na kršu i pošumljavanje Član 31. (Šume na kršu) (1) Šume na kršu bitno smanjene produktivnosti i šumska zemljišta na kršu, zbog svojih specifičnosti klasifikuju se kao područja sa posebnim režimom gospodarenja, te imaju finansijsku podršku Unsko-sanskog kantona (u daljem tekstu:kantona) i jedinice lokalne samouprave. (2) Šume i šumska zemljišta na kršu klasifikuju se kao područja velike opasnosti od šumskih požara. (3) Gospodarenje šumama na kršu vrši se u skladu sa Šumarskim programom, Šumskorazvojnim planom, Šumsko privrednom osnovom, Godišnjim planovima realizacije šumsko privredne osnove ili na osnovu Godišnjih planova gospodarenja. Član 32. (Pošumljavanje krša i goleti) (1) Pošumljavanje krša i goleti vrši se prema Planu za pošumljavanje koji naročito sadrži sljedeće: a) površine koje će se pošumljavati, naziv šumsko privrednog područja, gospodarske jedinice, broj odjela i oznaku odsjeka; b) analizu prirodnih karakteristika staništa, naročito u smislu tla i klimatskih uslova; c) izbor vrsta drveća, posebne karakteristike sadnica i opis razloga za njihov izbor; Broj 22 - Strana 1012 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 10. augusta 2012. d) gustoću, način i tehniku sadnje; e) troškove sadnje i troškove održavanja pošumljenog područja za period od najmanje pet godina; f) procjenu funkcija koje će tek zasađene šume obavljati u tim predjelima; g) mjere zaštite od požara. (2) Za monokulture četinara koje zauzimaju više od pet hektara zemljišta obavezna je procjena okolišnog uticaja. IV. O ČUVANJE I ZAŠTITA ŠUMA I NJIHOVIH FUNKCIJA A. Zaštita šuma i šumskog zemljišta od šteta Član 33. (Zaštita šuma od požara) (1) U šumama i na šumskom zemljištu kao i na drugom zemljištu na udaljenosti do 150 m od šume nije dozvoljeno loženje otvorene vatre. Svako loženje otvorene vatre van udaljenosti od 150 m mora biti prijavljeno Kantonalnoj upravi civilne zaštite odnosno službi civilne zaštite i zaštite od požara jedinice lokalne samouprave na čijoj se teritoriji šuma i šumsko zemljište nalazi. (2) Izgradnja i rad fabrika i drugih objekata koji rade sa otvorenim plamenom je zabranjena na udaljenosti manjoj od 300 metara od granice šume. (3) Izuzev od stava 1. ovog člana, vatra u šumama i na šumskom zemljištu može se ložiti samo na mjestima određenim i obilježenim od strane Uprave za šumarstvo uz pridržavanje propisanih uslova i mjera bezbjednosti. (4) U šumama i na šumskim zemljištima namjenjenim za izletišta, u dane praznika i druge neradne dane, Uprava za šumarstvo je dužna obezbijediti dežurnu čuvarsku službu. (5) Uprava za šumarstvo klasifikuje šume i šumsko zemljište po stepenu opasnosti od šumskih požara. Područja u kojima opasnost od šumskog požara predstavlja ozbiljnu prijetnju ekološkoj ravnoteži ili bezbjednosti ljudi i stvari, klasifikuju se kao područja velike opasnosti. Područja gdje opasnost od požara nije stalna ili ciklična ali predstavlja značajnu prijetnju šumskim ekosistemima klasifikuju se kao područja srednje opasnosti. (6) Korisnici šuma u saradnji sa Upravom za šumarstvo, jedinicama lokalne samouprave i nadležnim organom civilne zaštite, izrađuju planove za zaštitu šuma od požara. Korisnici šuma obavezni su provoditi ove planove i redovno izvještavati Upravu za šumarstvo o izvršavanju mjera za zaštitu od požara. (7) Korisnici šuma i vlasnici privatnih šuma dužni su da redovno obavještavaju Upravu za šumarstvo i općinski organ nadležan za poslove civilne zaštite o svim požarima u šumama i na šumskom zemljištu. Radi poboljšanja nadzora nad šumskim požarima i njihovim uzrocima, učincima i prevenciji Uprava za šumarstvo vodi jedinstven informacioni sistem i registar o šumskim požarima za teritorij kantona. (8) Uprava za šumarstvo objavljuje karte teritorija prema stepenu opasnosti od šumskih požara. (9) Ministar pravilnikom propisuje sadržaj planova za zaštitu od požara, način prikupljanja podataka, vođenje registra šumskih požara, uslove korištenja podataka i izgled obrasca na kojem se izvještava o šumskim požarima. Član 34. (Hemijska sredstva i odlaganje otpada) (1) Upotreba hemijskih sredstava nije dozvoljena u šumi i na šumskom zemljištu. (2) Izuzev od stava 1. ovog člana, hemijska sredstva čija upotreba je dozvoljena od strane nadležnog organa, pod uslovom da ne ugrožavaju biološku ravnotežu, mogu biti korištena u šumskim rasadnicima i u šumama za zaštitu biljaka od divljači i od korova, za smanjenje prekomjerne populacije insekata čiji broj ne može biti smanjen ni na koji drugi način, te za gašenje šumskih požara. (3) Ministarstvo uz prethodnu saglasnost nadležnog ministarstva za trgovinu, turizam i zaštitu okoliša izdaje dozvolu za iznimnu upotrebu hemijskih sredstva iz stava 2. ovog člana u kojoj se propisuje način upotrebe. Vremenski rok za izdavanje dozvole za smanjenje prekomjerne populacije insekata je pet dana od pribavljanja prethodne saglasnosti. (4) Nije dozvoljeno odlagati otpad, smeće ili zagađujuće tvari u šumi ili na šumskom zemljištu. (5) Korisnik državnih šuma obavezan je ukloniti otpad i smeće iz državnih šuma, a 10. augusta 2012. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 22 - Strana 1013 vlasnik privatne šume obavezan je ukloniti otpad i smeće iz šume u njegovom vlasništvu. Korisnik šuma ima pravo na naknadu za nastale troškove uklanjanja otpada i smeća od fizičkog ili pravnog lica koji su otpad, smeće ili zagađujuće tvari deponovali u državnoj šumi. Član 35. (Pašarenje) (1) Paša, žirenje, brst, kresanje grana i lisnika (u daljem tekstu: pašarenje) u šumama nije dozvoljeno. (2) Izuzev od stava 1. ovog člana korisnici šuma i vlasnici privatnih šuma mogu prema dogovorenoj naknadi dozvoliti pašarenje na površinama koje su određene u šumsko privrednoj osnovi. Pašarenje se može dozvoliti samo pod uslovom da je stoka pod nadzorom čuvara stoke. (3) Pristup stoke na pašu i pojila kroz šume dozvoljen je samo putem kojeg odredi korisnik šuma i vlasnik privatne šume. (4) Pašarenje u šumama neće se dozvoliti ako bi se time ugrozio biodiverzitet, odnosno flora, fauna i gljive zaštićene prema propisima o zaštiti prirode. (5) Ministar donosi pravilnik kojim se propisuju uslovi pod kojim se vrši pašarenje. Član 36. (Praćenje zdravstvenog stanja šuma) (1) Uprava za šumarstvo, šumarska inspekcija i korisnici šuma prate zdravstveno stanja šuma i obim šteta u šumama, te o tome izvještavaju nadležno ministarstvo, jedinice lokalne samouprave i javnost. (2) Ministar donosi pravilnik kojim se određuje način praćenja zdravstvenog stanja šuma. B. Nedrvni šumski proizvodi Član 37. (Korištenje nedrvnih šumskih proizvoda) (1) Korisnik šuma i vlasnik privatnih šuma mogu uzgajati i iskorištavati nedrvne šumske proizvode iz člana 4. tačka 28. alineje b), c), d), e), f), g) i j) ili odobriti drugim pravnim i fizičkim licima njihovo iskorištavanje u obimu i na mjestima koja su određena šumsko privrednom osnovom. (2) U šumi i na šumskom zemljištu zabranjeno je iskorištavanje humusa, gline, treseta, zemlje, pijeska, šljunka i kamena sa površine zemlje kao i skidanje kore sa drveća i bušenje stabala, uklanjanje iz šume grana i drugih ostataka drveta od sječe kao i ostalih organskih materija koje su neophodne za poboljšanje plodnosti tla. (3) Izuzev od stava 2. ovog člana korisnik šuma i vlasnik privatnih šuma mogu za svoje potrebe iskorištavati šumske proizvode iz stava 2. ovog člana ukoliko je to predviđeno šumsko privrednom osnovom. (4) Korisnik šuma može za vlastite potrebe koristiti mineralne sirovine na lokalitetima predviđenim šumsko privrednom osnovom i godišnjim planovima realizacije šumsko privredne osnove u svrhu izgradnje i održavanja šumskih puteva. (5) Ako korisnik šuma planira koristiti mineralne sirovine u komercijalne svrhe dužan je postupiti u skadu sa odredbama važećeg Zakona o rudarstvu i odredbama člana 59. ovog Zakona. (6) Korisnik šuma dužan je do 28. februara tekuće godine za prethodnu godinu Upravi za šumarstvo dostaviti podatke o vrsti i količini nedrvnih šumskih proizvoda prikupljenih na području kojim gospodari, a Uprava za šumarstvo je dužna u roku od deset dana ove podatke prosljediti Federalnoj upravi. (7) Korištenje nedrvnih šumskih proizvoda neće se dozvoliti ako bi se time ugrozio diverzitet šumskih ekosistema, odnosno flora, fauna i gljive zaštićene prema propisima o zaštiti prirode. (8) Ministar donosi pravilnik kojim se propisuju uslovi za uzgoj, iskorištavanje, sakupljanje i promet nedrvnih šumskih proizvoda. Član 38. (Divljač u šumi) (1) Vrste divljači i njihovo brojno stanje u šumama moraju obezbjediti biološku ravnotežu i ne smiju ugroziti druge članove ekosistema ili spriječiti ostvarivanje ciljeva gospodarenja šumama. Unošenje pojedinih vrsta divljači u šume i na šumska zemljišta mora obezbjediti njihov opstanak i ne smije ugroziti druge organizme na staništu. (2) Korisnik lovišta dužan je pričinjene štete i oštećenja koja je prouzrokovala divljač u šumi nadoknaditi korisniku šuma i vlasniku privatnih Broj 22 - Strana 1014 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 10. augusta 2012. šuma u skladu sa odredbama važećeg Zakona o lovstvu. C. Zaštita ugroženih vrsta Član 39. (Ugrožene vrste) (1) Nije dozvoljena sječa, iskorjenjivanje ili bilo kakvo oštećivanje sljedećih vrsta drveća i grmlja: Pančićeve omorike (Picea omorika (Pančić) Purk.), tise (Taxus baccata L.), mečje lijeske (Corylus colurna L.), planinskog javora (Acer heldreichii Orph.), planinskog bora (Pinus mugo Turra), zelene johe (Alnus viridis (Chaix) Lam. & DC.), munike (Pinus heldreichii Christ.), zanovijeti (Petteria ramentacea (Sieber) Presl), božikovina (Ilex aquifolium L.), lovorolisni likovac (Daphne laureola L.), meka veprina (Ruscus hippoglosum L.), maljavi planinski sleč (Rhododendron hirsutum L.), žuta košćela (Celtis tournefortii Lamk.), Vebijev badem (Prunus webii (Spach.) Vierh.), hrvatska sibireja (Sibiraea altaiensis var. croatica (Degen) Beck.), Turinška mukinja ( Sorbus x thuringiaca (Nyman) Schonach), obični negnjil ( Laburnum anagyroides Medik.), Blagajev likovac (Daphne blagayana Freyer), širokolisna mukinja (Sorbus latifolia Pers.), Šnajderov hrast (Quercus schnedieri Vierh.), makedonski hrast (Quercus trojana Webb.) i sremza (Prunus padus L.). (2) Izuzetno, ukoliko su potrebne uzgojne i sanitarne sječe drveća i grmlja iz stava 1. ovog člana, zahtjev za odobravanje sječe podnosi se Upravi za šumarstvo, koja nakon uviđaja na terenu izdaje rješenje i dostavlja ga podnosiocu zahtjeva i nadležnoj šumarskoj inspekciji. Sječa se može odobriti samo ako su stabla vrsta iz stava 1. ovog člana suha ili toliko oštećena da im predstoji neposredno sušenje ili predstavljaju leglo zaraze od biljnih bolesti i štetočina, kao i radi sprovođenja mjera njege, obnove i zaštite genofonda ovih vrsta u zasadima i prirodnim šumama i drugim slučajevima u skladu sa propisom o zaštiti ugroženih vrsta. (3) Protiv rješenja iz stava 2. ovog člana može se izjaviti žalba Ministarstvu u roku od 15 dana od dana prijema rješenja. D. Saobraćaj u šumama Član 40. (Izgradnja i održavanje šumske infrastrukture) (1) Šumska infrastruktura služi prvenstveno za potrebe gospodarenja šumama i sastavni je dio šume. (2) Planiranje, izgradnja i održavanje šumske infrastrukture obavlja se uz poštivanje tehničkih, gospodarskih i ekoloških uslova, šumskog tla, vegetacije, divljači i uz njihovu maksimalnu zaštitu. (3) Pri planiranju i izgradnji šumske infrastrukture potrebno se prilagoditi prirodnom okolišu te uvažavati potrebe lokalne zajednice, kao i protupožarne, turističke i rekreativne potrebe. (4) Šumska infrastruktura mora biti izgrađena, održavana i korištena na način da isključuje: a) ugrožavanje izvora vode; b) pojavu erozivnih procesa; c) sprječavanje toka površinskih i podzemnih voda; d) narušavanje ravnoteže nestabilnog tla i povećanje rizika od klizišta; e) uticaj na područja koja su važna za opstanak divljih životinja i biološku raznolikost; f) uticaj na prirodno i kulturno naslijeđe; g) ugrožavanje ostalih funkcija ili višenamjensku upotrebu šume. (5) Šumski put se može graditi nakon što se izradi glavni projekat i pribavi odobrenje za građenje od nadležnog organa. (6) Korisnik šuma, u skladu sa odredbama ovog zakona i šumsko privredne osnove, gradi, održava i nadgleda šumsku transportnu infrastrukturu i promet na istoj. (7) Korisnik šuma dostavlja podatke neophodne za uspostavljanje i vođenje katastra šumske infrastrukture Upravi za šumarstvo koja jedan primjerak iste dostavlja Federalnoj upravi i jedinici lokalne samouprave. Član 41. (Saobraćaj u šumama) (1) Nije dozvoljeno kretanje motornih vozila u šumama i na šumskim putevima osim u svrhu gospodarenja šumama i nadzora, spašavanja, 10. augusta 2012. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 22 - Strana 1015 policijskih istraga, vojnih manevara, mjera za zaštitu od prirodnih katastrofa, te pristupa vlasnika, korisnika šuma i pojedinaca zemljištu za koje su odgovorni, kao i lokalnog stanovništva. (2) Vlasnik i korisnik šuma i šumskog zemljišta mogu dozvoliti kretanje šumskim putem trećem licu po dogovoru koji može uključivati određenu naknadu. Za organizovanje biciklističkih i moto trka šumskim putem potrebno je pribaviti dozvolu korisnika/vlasnika. (3) Bicikli se mogu koristiti na šumskim putevima širim od dva metra. (4) Šteta na šumskim putevima učinjena od strane drugih korisnika mora biti nadoknađena vlasnicima šuma i korisniku šuma. Član 42. (Pristup šumama) (1) Sva lica imaju pravo kretati se kroz šumu ili šumskim zemljištem u cilju rekreacije, ako nije drugačije određeno ovim ili nekim drugim federalnim zakonom. Sva lica koja ovako koriste šumu ili šumsko zemljište to rade na vlastitu odgovornost. Korisnici odnosno vlasnici šume nisu obavezni preduzeti posebne mjere predostrožnosti prema posjetiocima šuma niti će se smatrati odgovornim za bilo kakve štete ili povrede koje pretrpe takva lica. (2) Bez odobrenja korisnika ili vlasnika privatne šume zabranjeno je: a) razapinjati šator ili postavljati logor u šumi; b) smještati pčelinjake; c) sakupljati nedrvne šumske proizvode u količini koja prelazi 1 kg; d) ulaziti u fizički i znakovima označena šumska područja i zatvorene šumske ceste; e) ulaziti u područja, šumske ceste ili izletišta gdje se vrši sječa; f) ulaziti u područja prirodne obnove, pošumljena područja i šumske rasadnike i ulaziti u predjele i infrastrukturu koja je namijenjena za lov. (3) Postavljanje ograda unutar šume je dozvoljeno samo u mjeri koja je neophodna za odgovarajuće radove gospodarenja šumama, zaštite i uzgoja divljači, sprečavanja štete od divljači i ni u kom slučaju neće ozbiljno remetiti pristup šumama i šumskom zemljištu. V. UPRAVLJANJE ŠUMAMA, KATASTAR ŠUMA I EKONOMSKE FUNKCIJE ŠUMA A. Upravljanje šumama Član 43. (Državne i privatne šume) (1) Šume i šumsko zemljište su u vlasništvu države (u daljem tekstu: državne šume) i u vlasništvu fizičkih i pravnih lica (u daljem tekstu: privatne šume). Član 44. (Upravljanje državnim šumama) (1) U ostvarivanju prava po osnovu vlasništva, nad šumom i šumskim zemljištem u državnom vlasništvu na području Kantona, Kanton zastupa Ministarstvo. (2) Državnim šumama i šumskim zemljištima na području kantona upravlja Ministarstvo pod uslovima utvrđenim ovim Zakonom. Član 45. (Sticanje vlasništva) (1) Pravo vlasništva nad državnim šumama i šumskim zemljištima ne može se steći njihovim korištenjem ili zauzimanjem bez obzira na period trajanja istog. (2) Strana fizička i pravna lica ne mogu sticati pravo vlasništva na šumama i šumskim zemljištem, osim ako međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno. Član 46. (Provođenje prava i obaveza kantona) (1) Ministarstvo provodi prava i obaveze iz oblasti šumarstva na području Kantona u skladu sa odredbama ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona. (2) Ministarstvo jednom godišnje dostavlja izvještaj Vladi kantona o stanju šuma i šumskog zemljišta na području Kantona. Član 47. (Zabrana zauzimanja) (1) Zabranjeno je i kažnjivo svako neovlašteno zauzimanje državnih šuma i šumskog zemljišta. (2) Neovlašteno zauzetu državnu šumu i šumsko zemljište bespravni korisnik dužan je napustiti Broj 22 - Strana 1016 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 10. augusta 2012. odmah po prijemu naloga šumarskog inspektora ili čuvara šuma. Član 48. (Promet šuma) (1) Zabranjen je promet državnih šuma i šumskih zemljišta. Svaki promet državnih šuma izvršen suprotno odredbama ovog Zakona je nezakonit i takav ugovor je ništavan. (2) Izuzev od odredaba stava 1. ovog člana promet državnih šuma može se vršiti samo u svrhu arondacije i komasacije. (3) Državne šume ne mogu biti predmetom privatizacije. Član 49. (Utvrđivanje granica državnih šuma) (1) Granice državnih šuma moraju na terenu biti obilježene vidnim i trajnim znakovima. (2) Granice državnih šuma, koje nisu utvrđene, moraju se utvrditi u skladu sa materijalnim propisom kojim se uređuje oblast premjera i katastra nekretnina. (3) Utvrđene granice iz stava 2. ovog člana moraju se ucrtati na katastarskim planovima i provesti kroz katastarski operat općinskog organa nadležnog za geodetske poslove. (4) Poslove obilježavanja granica državnih šuma, čuvanja i održavanje graničnih znakova vrši Uprava za šumarstvo. (5) Ministar donosi pravilnik o načinu obilježavanja granica državnih šuma, kao i vrsti i postavljanju graničnih znakova. Član 50. (Upravljanje privatnim šumama) (1) Privatne šume, u smislu ovog zakona, su sve šume i šumsko zemljište za koje fizičko ili pravno lice dokumentima iz zemljišne knjige dokaže vlasništvo. (2) Privatnim šumama upravljaju i gospodare njihovi vlasnici u skladu sa ovim Zakonom, podzakonskim propisima i odredbama šumsko privredne osnove. (3) Stručne poslove u privatnim šumama obavlja Uprava za šumarstvo, a može određene poslove prenijeti na kantonalno šumsko-privredno društvo. (4) Prenošenje poslova vrši se uz obostranu Saglasnost i regulira se međusobnim ugovorom. (5) Pod stručnim poslovima iz stava (3) ovog člana podrazumijevaju se doznaka, primanje i premjeravanje, izdavanje otpremnog iskaza, planiranje šumsko-uzgojnih radova, stručni nadzor, stručni savjetodavni poslovi, čuvanje i zaštitu šuma. (6) Uprava za šumarstvo i pravna lica za obavljanje stručnih poslova u privatnim šumama dužni su voditi evidencije o izvršenim radovima i provedenim mjerama predviđenim kantonalnim šumsko-razvojnim planom, šumsko privrednom osnovom i projektom za izvođenje. Podaci predviđeni evidencijama moraju se evidentirati za proteklu godinu najkasnije do 01. februara tekuće godine. Pravna lica za obavljanje stručnih poslova u privatnim šumama dužni su Upravi za šumarstvo dostaviti evidencije do 28. februara tekuće godine za prethodnu godinu. (7) Za privatne šume projekat za izvođenje izrađuje se u skladu sa odredbama člana 13. ovog Zakona i donosi ga Uprava za šumarstvo ili pravno lice za obavljanje stručnih poslova u privatnim šumama na koje su preneseni stručni poslovi. (8) Ministar donosi pravilnik kojim se propisuje način i oblik vođenja registra evidencija za privatne šume iz stava 6. ovog člana. B. Ekonomske funkcije šume Član 51. (Zaključivanje ugovora) (1) Na području Kantona posluje jedno šumsko-privredno društvo, ŠPD “Unsko-sanske šume” d.o.o Bosanska Krupa (u daljem tekstu: korisnik šuma). (2) Na prijedlog Vlade kantona, Skupština može donijeti Odluku o osnivanju više šumskoprivrednih društava. (3) Inicijativu za osnivanje više šumskoprivrednih društava može podnijeti predstavničko tijelo jedinice lokalne zajednice putem Ministarstva. (4) Odluka o osnivanju više šumskoprivrednih društava donijet će se na osnovu stručnog elaborata o ekonomskoj opravdanosti njihovog osnivanja, koga će izraditi ekspertna grupa imenovana Rješenjem Ministra i predhodno 10. augusta 2012. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 22 - Strana 1017 pribavljenog mišljenja Uprave za šumarstvo i jedinica lokalne uprave. (5) Minimalna teritorija kojom može gospodariti jedno šumsko-privredno društvo je šumsko-privredno područje. (6) Ministarstvo ugovorom prenosi poslove gospodarenja državnim šumama korisniku šuma. (7) Prava, zadaci i odgovornosti iz stava 6. ovog člana koje ministarstvo ugovorom prenosi korisniku šuma pored ostalog sastoje se iz: a) realizacije šumsko privredne osnove putem godišnjih planova realizacije, izvršenje godišnjih planova gospodarenja ukoliko nije donešena šumsko privredna osnova i izrade i realizacije projekata za izvođenje; b) projektovanja, izgradnje, rekonstrukcije i održavanja šumske infrastrukture; c) prometa šumskih drvnih sortimenata i nedrvnih šumskih proizvoda; d) izvršavanja programa i planova biološke reprodukcije šuma propisanih šumsko privrednom osnovom; e) provođenja mjera zaštite šuma u skladu sa ovim zakonom; f) proizvodnje i prometa šumskog sjemena, šumskog i hortikulturnog sadnog materijala; g) izvršavanja planova korištenja nedrvnih šumskih proizvoda; h) realizacije planova razvoja šumarstva i mjera racionalizacije u šumarstvu; i) realizacije aktivnosti predviđenih kantonalnim šumsko-razvojnim planom i j) ostalih poslova, zadataka i odgovornosti u skladu sa ugovorom o prenosu poslova gospodarenja. (8) Vlada kantona donosi Uredbu o načinu prodaje šumskih drvnih sortimenata porijeklom iz državnih šuma na teritoriji kantona. (9) Korisnik šuma ne može prenositi na treća lica prava koja proističu po osnovu ugovora iz stava 6. i 7. ovog člana. Član 52. (Realizacija ugovornih obaveza) (1) Ministarstvo putem Uprave za šumarstvo prati realizaciju ugovorenih obaveza iz člana 51. stav 7. ovog Zakona i o tome izvještava Federalnu upravu, Federalno ministarstvo i jedinice lokalne samouprave. (2) Korisnici šuma dužni su voditi evidenciju o izvršenim radovima i provedenim mjerama predviđenim kantonalnim Šumarskim programom, kantonalnim šumsko-razvojnim planom, šumsko privrednom osnovom, godišnjim planom gospodarenja ukoliko nije donešena šumsko privredna osnova, godišnjim planom realizacije šumsko privredne osnove i projektom za izvođenje. Podaci predviđeni evidencijama moraju se evidentirati za proteklu godinu i dostaviti Upravi za šumarstvo najkasnije do 28. februara tekuće godine za prethodnu godinu. (3) Ministar donosi pravilnik o načinu i obliku vođenja registra evidencija za državne šume iz stava 2. ovog člana. Član 53. (Naknada za korištenje šuma) (1) Visina naknade za korištenje državnih šuma iznosi 9 % od prihoda utvrđenog na osnovu ostvarene godišnje količine sječe šumskih drvnih sortimenata računajući cijenu drveta na panju u skladu sa cjenovnikom i ostvarenog prihoda od prodaje nedrvnih šumskih proizvoda iz člana 12. stav 4. ovog Zakona. (2) Korisnik šuma dužan je vršiti uplatu naknade za korištenje državnih šuma na način propisan odredbama člana 67. ovog Zakona. (3) Kontrolu obračuna i uplate naknade iz stava 1. ovog člana vrši šumarska inspekcija i Porezna uprava. C. Katastar šuma Član 54. (Katastar šuma) (1) Korisnik šuma i pravno lice za obavljanje stručnih poslova u privatnim šumama ukoliko je obavljanje stručnih poslova za privatne šume preneseno ugovorom na njega, dužni su Upravi za šumarstvo dostaviti katastar državnih i privatnih šuma najdalje do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu sa evidentiranim svim promjenama u toku godine. (2) Po jedan primjerak izrađenog katastra šuma za područje Kantona, Uprava za šumarstvo dostavlja Federalnoj upravi i jedinici lokalne samouprave za pripadajuće područje. (3) Ministar donosi pravilnik kojim se propisuje način vođenja katastra šuma za državne i privatne šume. Broj 22 - Strana 1018 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 10. augusta 2012. D. Odnosi kod korištenja šuma Član 55. (Prava trećih lica) (1) Prava trećih lica na državnoj šumi poštuju se ako su upisana u zemljišne knjige. (2) Prava trećih lica mogu prestati uz odgovarajuću novčanu naknadu, nakon zahtjeva vlasnika šume. (3) Zabranjeno je utvrđivati nova ili širiti postojeća prava trećih lica na državnoj šumu, osim ako je to u skladu sa odredbama ovog Zakona. Član 56. (Zaštita susjednih parcela) (1) Prilikom gospodarenja šumom, vlasnik ili korisnik šume treba voditi dužnu pažnju o susjednim parcelama. (2) Ako vlasnik ili korisnik šume, u procesu gospodarenja šumom, svojim aktivnostima vrši uticaj na susjedne parcele, obavezan je tražiti saglasnost vlasnika susjedne parcele prije nego započne tu aktivnost. Ako vlasnici susjednih parcela ne postignu sporazum, Uprava za šumarstvo odlučuje o tome da li se ta aktivnost može provesti i u kom obliku, a naknada za poduzetu aktivnost utvrđuje se sporazumno ili putem nadležnog suda. Član 57. (Korištenje parcela trećih lica) (1) Vlasnik, odnosno korisnik šume i šumskog zemljišta, dužan je da dozvoli privremeni prijevoz ili smještaj šumskih proizvoda sa susjednih parcela na svom zemljištu ako to nije moguće izvršiti na drugi način ili ako bi drugi način bio nesrazmjerno skuplji. (2) Korisnik prinudnog puta ili smještaja proizvoda dužan je da vlasniku odnosno korisniku zemljišta plati naknadu za to korištenje. Naknada za korištenje utvrđuje se sporazumno, u suprotnom putem nadležnog suda. (3) Ako je zbog izgradnje šumske transportne infrastrukture neophodno koristiti parcele trećih lica izvršit će se eksproprijacija takvih parcela u skladu sa važećim Zakonom o eksproprijaciji. Od drugih vlasnika šume i ostalih pravnih ili fizičkih lica koja imaju koristi od ovakve infrastrukture, može se zahtijevati da učestvuju u troškovima izgradnje i održavanja u skladu sa koristima koje će imati od toga. VI. PROMJENA NAMJENE I KORIŠTENJE ŠUMA U DRUGE SVRHE A. Promjena namjene šumskog zemljišta i gradnja u šumi Član 58. (Izdvajanje iz šumsko privrednog područja) (1) Vlada kantona može na prijedlog Ministarstva pojedine dijelove državnih šuma izdvojiti iz šumsko privrednog područja radi njihovog korištenja za potrebe Oružanih snaga Bosne i Hercegovine i policijskih struktura. (2) Vlada kantona na zahtjev Ministarstva ili predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave, uz elaborat Uprave za šumarstvo, može dijelove šumskih zemljišta nepodesnih za pošumljavanje izdvojiti iz šumsko privrednog područja i prenijeti u vlasništvo općini na korištenje u druge svrhe koje daju veću trajnu korist. (3) Podnosilac zahtjeva dužan je uplatiti naknadu koja se određuje u skladu sa članom 59. stav 9. ovog Zakona. Naplaćena sredstva su namjenski prihod Budžeta kantona. (4) Visinu naknade iz stava 3. ovog člana procjenjuje stručna komisija koju imenuje Ministar. (5) Troškove postupka izdvajanja iz šumsko privrednog područja snosi podnosilac zahtjeva. (6) Kontrolu naplate iz stava 4. ovog člana vrši šumarska inspekcija. Član 59. (Krčenje šume) (1) Krčenje šuma odnosno promjena namjene šumskog zemljišta je zabranjeno. (2) Krčenje šume, može se dozvoliti samo ako se radi o izgradnji objekata planiranih važećim planom prostornog uređenja. (3) Ministarstvo uz prethodno mišljenje Uprave za šumarstvo i dokaza o izvršenoj uplati naknada iz stava 9. ovog člana donosi Rješenje kojim se dozvoljava krčenje šume iz stava 2. ovog člana. (4) Zahtjev za krčenje šuma odnosno prevođenje šumskog zemljišta drugoj namjeni 10. augusta 2012. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 22 - Strana 1019 može podnijeti samo vlasnik, koncesionar i druga ovlaštena osoba u skladu sa odredbama ovog Zakona. (5) Zahtjev za krčenje šume podnosi se Ministarstvu i sadrži slijedeću dokumentaciju: a) izvadak iz važećeg plana prostornog uređenja; b) izvadak iz zemljišnih knjiga i kopiju katastarskog plana; c) koncesijski ugovor ako se radi o koncesiji; d) okolišnu saglasnost u skladu sa propisima o zaštiti okoliša; e) saglasnost organa nadležnog za zaštitu historijskog i prirodnog naslijeđa; f) odgovarajući vodni akt za gradnju planiranog objekta izdat od nadležnog organa za vode. U katastarskim općinama u kojima nisu uspostavljene zemljišne knjige, uz uvjerenje nadležnog suda o toj činjenici, umjesto zemljišno knjižnog izvadka može se podnijeti izvadak iz posjedovnog lista. (6) Odredbe ovog Zakona i podzakonskih propisa donesenih na osnovu njega, a koji se tiču zaštite šuma, primjenjuju se i za šume za koje je izdana dozvola za krčenje ako nisu iskrčene. (7) Ako se u roku od dvije godine od dana izdavanja Rješenja iz stava 3. ovog člana iskrčeno zemljište ne privede namjeni radi koje je krčenje izvršeno, korisnik iskrčenog zemljišta dužan je izvršiti njegovo pošumljavanje. (8) Dozvola za krčenje šume važi dvije godine od dana njenog donošenja. (9) Podnosilac zahtjeva za krčenje šume obavezan je prije započinjanja radova uplatiti naknadu čija vrijednost se određuje u visini troškova podizanja i održavanja novih šuma na površini koja ne može biti manja od površine kojoj se mijenja namjena dodajući tome tržišnu vrijednost drveta koja se dobije sječom. Naknada se uplaćuje kao namjenski prihod Budžeta kantona i ista se može koristiti samo u svrhu podizanja novih šuma i kupovinu šuma u skladu sa odredbama ovog zakona. (10) Visinu naknade iz stava 9. ovog člana procjenjuje stručna komisija koju imenuje Ministar. (11) Troškove postupka izdavanja dozvole iz ovog člana snosi podnosilac zahtjeva. (12) Protiv Rješenja iz stava 3. ovog člana nije dopuštena žalba ali se pred nadležnim sudom može pokrenuti upravni spor. (13) Kontrolu uplate iz stava 9. ovog člana vrši šumarska inspekcija. Član 60. (Gradnja u šumi) (1) U šumi i na šumskom zemljištu može se graditi samo šumska infrastruktura, objekti potrebni za gospodarenje šumama u skladu sa važećom šumsko privrednom osnovom i lovno uzgojni i lovno tehnički objekti u skladu sa važećom lovno privrednom osnovom. (2) Izuzetno od stava 1. ovog člana, gradnja objakata predviđenih važećim planom prostornog uređenja može se dozvoliti nakon pribavljanja dozvole za promjenu namjene zemljišta iz člana 59. ovog Zakona. B. Zakup Član 61. (Zakup šumskog zemljišta) (1) Davanje šuma i šumskog zemljišta u zakup je zabranjeno. (2) Izuzev od odredbi stava 1. ovog člana, Ministarstvo može pojedina šumska zemljišta ugovorom davati u zakup radi postavljanja objekata čija je gradnja predviđena ugovorom o koncesiji, telekomunikacijskih objekata, uzgoja divljači i podizanja višegodišnjih nasada ukoliko se time ne narušavaju funkcije šume, uz predhodno pribavljeno mišljenje Uprave za šumarstvo. (3) Šumsko zemljište koje se daje u zakup može se koristiti samo u skladu sa ugovorom o zakupu i ne može se davati u podzakup. (4) Prije sklapanja ugovora o zakupu šumskog zemljišta potrebno je pribaviti mišljenje kantonalnog javnog pravobranilaštva. (5) Naknada koja se ostvaruje po osnovu ugovora o zakupu iz stava 2. ovog člana uplaćuje kao namjenski prihod budžeta kantona, a kontrolu uplate vrši šumarska inspekcija. (6) Uslove, namjenu, cijenu i način davanja šumskog zemljišta u državnom vlasništvu u zakup i zasnivanje prava služnosti propisuje Vlada kantona. Broj 22 - Strana 1020 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 10. augusta 2012. C. Služnost Član 62. (Pravo služnosti na državnoj šumi i šumskom zemljištu) (1) Na šumi i šumskom zemljištu u državnom vlasništvu može se uspostaviti pravo služnosti u svrhu izgradnje vodovoda, kanalizacije, plinovoda, električnih vodova i vodova koji omogućavaju prenos signala, kao i služnost puta u skladu sa odredbama Zakona o eksproprijaciiji. (2) Ugovor kojim se uspostavlja služnost na šumi i šumskom zemljištu u državnom vlasništvu zaključuje se između korisnika i ministarstva. (3) Naknada koja se ostvaruje po osnovu služnosti iz stava 1. ovog člana uplaćuje se kao namjenski prihod Budžeta kantona, a kontrolu uplate vrši šumarska inspekcija. (4) Jedinica lokalne samouprave je oslobođena plaćanja naknade iz stava 3. ovog člana za objekte komunalne i prometne infrastrukture čiji je ona investitor. VII. ŠUMARSKE INSTITUCIJE A. Kantonalna Uprava za šumarstvo Član 63. (Uprava za šumarstvo) (1) Uprava za šumarstvo je organ uprave u sastavu Ministarstva. (2) Uprava za šumarstvo formira svoje niže organizacione jedinice po općinama koje će obavljati poslove propisane ovim Zakonom. (3) Za direktora Uprave za šumarstvo može se imenovati samo diplomirani inženjer šumarstva ili master šumarstva koji je stekao ovo zvanje po Bolonjskom procesu obrazovanja, sa najmanje šest godina radnog iskustva u struci u skladu sa propisima koji regulišu istu materiju u državnoj službi. Član 64. (Poslovi Uprave za šumarstvo) (1) Uprava za šumarstvo obavlja slijedeće poslove: a) osigurava neposrednu zaštitu državnih i privatnih šuma putem čuvarske službe; b) vodi bazu podataka o stanju i razvoju svih šuma i vodi katastar šuma i šumskog zemljišta na području Kantona i dostavlja ih Federalnoj upravi i jedinici lokalne samouprave za pripadajuće područje; c) priprema kantonalni Šumarski program i dostavlja ga Ministarstvu; d) priprema kantonalni šumskorazvojni plan i dostavlja ga Ministarstvu; e) provodi proceduru izrade šumsko privredne osnove za šume u državnom vlasništvu i za privatne šume; f) prati realizaciju šumskoprivrednih osnova putem godišnjih planova realizacije ili godišnjih planova gospodarenja g) obavlja poslove dijagnozno prognozne službe i prati stanje i stepen oštećenosti šuma i o tome obavještava Federalnu upravu; h) prati izvršenje ugovornih obaveza koji se odnose na državne šume; i) prati realizaciju programa zaštite šuma; j) vrši obilježavanje i održavanje granica državnih šuma; k) obavještava i dostavlja podatke o šumskim požarima Federalnoj upravi; l) usaglašava šumskoprivredne osnove sa prostornim planovima, vodoprivrednim osnovama, lovnoprivrednim osnovama, evidencijama koje se vode u Zavodu za zaštitu kulturno historijskog i prirodnog naslijeđa i federalnim programom upravljanja mineralnim sirovinama i planovima upravljanja pojedinim mineralnim sirovinama; m) prati i analizira ekonomsko stanje u oblasti šumarstva na području Kantona i podatke sa izvještajem o transparentnom načinu prodaje šumskih drvnih sortimenata i njihovim cijenama dostavlja Ministarstvu i Federalnoj upravi; n) priprema i izrađuje programe iz oblasti šumarstva koji se finansiraju ili sufinansiraju iz namjenskih sredstava Budžeta kantona; o) priprema i daje mišljenje za proglašenje zaštitnih i šuma sa posebnom namjenom na način propisan ovim Zakonom i daje i druga mišljenja; p) predlaže Osnovni cjenovnik šumskih proizvoda koji služi kao osnovica za obračun naknade za obavljanje stručnih poslova u privatnim šumama, naknade za korištenje državnih šuma i služi kao početni cjenovnik za transparentan način prodaje šumskih drvnih proizvoda; 10. augusta 2012. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 22 - Strana 1021 q) organizuje savjetovanja i pruža stručnu pomoć korisniku i vlasnicima privatnih šuma; r) izrađuje planove za izgradnju i održavanje šumskih cesta i zaštitu izvorišta i vodotoka unutar šumskih resursa koji se finansiraju iz Budžeta kantona, uz Saglasnost nadležnog organa za poslove vodoprivrede; s) upoznaje javnost sa stanjem šuma i izdaje odgovarajuće stručno-popularne publikacije o stanju šuma i njihovom značaju; š) obavlja i druge poslove i zadatke koji proizlaze iz ovoga zakona i Zakona o sjemenu i sadnom materijalu. (2) Uprava za šumarstvo dužna je na zahtjev Federalne uprave dostaviti sve tražene podatke koji se odnose na šume i šumsko zemljište na području kantona. Član 65. (Čuvanje šuma) (1) Ministarstvo poljoprivrede vodoprivrede i šumarstva putem Uprava za šumarstvo dužno je obezbjediti neposrednu zaštitu šuma i šumskog zemljišta – čuvanje šuma od šumskih požara i drugih elementarnih nepogoda, biljnih bolesti i štetočina, bespravnog prisvajanja i korištenja, bespravne sječe šuma kao i drugih protivzakonitih radnji, putem organizovane čuvarske službe (2) Čuvarska služba iz stava 1. ovog člana formira se unutar Uprave za šumarstvo po dređenim čuvarskim reonima. Čuvarsku službu obavljaju čuvari šuma. (3) Čuvari šume mogu biti lica koja su završila srednju šumarsku školu III ili IV stepen, koja ispunjavaju uslove za nošenje oružja i druge uslove za obavljanje javne službe. (4) Čuvari šuma su ovlaštene službene osobe. (5) Čuvari šuma službu obavljaju u uniformi, moraju biti naoružani i moraju posjedovati dokument – legitimaciju čuvara šuma kojim potvrđuju status čuvara šuma. Legitimaciju imaju i druga stručna lica koja imaju ovlaštenje za poslove zaštite šuma. (6) Dužnosti čuvara šuma su da: a) čuva šumu od šumskih požara na način kako je utvrđeno ovim zakonom i planovima zaštite šuma od požara; b) čuva državnu šumu i šumska zemljišta od bespravnog zauzimanja i korištenja, od bespravnih sječa, sprječava bespravnu izgradnju u šumi i na šumskim zemljištima; c) evidentira bespravno posječena stabla u propisane obrasce i obilježava ih; d) prati pojave i kretanje biljnih bolesti i štetočina i štete nanesene šumi od divljači; e) prati stanje divljači; f) prati održavanje šumskog reda; g) sprječava nezakonito pokretanje drveta iz šume, ubiranje i sakupljanje nedrvnih proizvoda i stavljanje istih u promet; h) zaustavlja prijevozna sredstva i pregleda prateću dokumentaciju za prijevoz šumskih sortimenata; i) pregleda porijeklo drveta u pogonima za preradu drveta i na svim drugim mjestima gdje se drvo skladišti; j) pregleda sav transport na šumskim putevima; k) sprječava istresanje, deponovanje i odlaganje smeća i drugog otpada u šumu i uništavanje graničnih znakova; l) sačinjava zapisnik o protivpravnoj radnji sa neophodnim podacima o izvršenoj radnji, izvršiocima i visini štete; m) legitimiše sva lica zatečena u vršenju prekršajnih radnji po ovom zakonu i krivičnih djela koja se odnose na šume ili za koja postoji osnovana sumnja da su izvršila takva djela, ako se ne može utvrditi identitet tih lica na drugi način; n) preduzima mjere da bi se sačuvali tragovi krivičnog djela, predmeti na kojima je ili pomoću kojih je učinjeno krivično djelo i drugi dokazi o njima i o) obavještava neposrednog rukovodioca, policijsku upravu i nadležnu šumarsku inspekciju o svim zapaženim nepravilnostima. (7) Za sve bespravne aktivnosti u skladu sa svojim dužnostima iz stava 6. ovog člana, čuvar šuma obavezan je bez odlaganja sačiniti zapisnik o protivpravnoj radnji sa neophodnim podacima radi podnošenja prekršajnog naloga, odnosno zahtjeva, putem Uprave za šumarstvo nadležnom sudu za pokretanje prekršajnog postupka ili pisane prijave nadležnom tužilaštvu za bespravnu aktivnost koja ima obilježje krivičnog djela. (8) Svako lice je dužno da na zahtjev čuvara šuma pokaže lične isprave kojim se utvrđuju njegov identitet i isprave za drvo i ostale šumske proizvode u prevozu ili uskladištene, kao i da na Broj 22 - Strana 1022 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 10. augusta 2012. zahtjev čuvara šuma drvo ili nedrvne proizvode stavljene u promet u suprotnosti sa članom 26. ovog Zakona ostavi na licu mjesta ili preveze na određenu lokaciju radi skladištenja istih. (9) Ministar donosi pravilnik o načinu izvršavanja zadataka, obliku i sadržaju legitimacije čuvara šuma, izgledu uniforme i općim kriterijima za utvrđivanje čuvarskih reona. VIII. FINANSIRANJE Član 66. (Namjenska sredstva) 1.Radi ostvarivanja opšteg interesa i dugoročnih ciljeva zasnovanih na principima održivog gospodarenja šumama utvrđenih Šumarskim programom kantona, kantonalnim šumsko-razvojnim planovima i šumsko privrednim osnovama obezbjeđuju se finansijska sredstva za zaštitu, unapređenje i podizanje novih šuma i za ruralni razvoj. 2. Sredstva iz stava 1. ovog člana obezbjeđuju se iz: a) naknada za izradu šumskoprivrednih osnova iz člana 10. stav 2. ovog Zakona; b) naknada za korištenje državnih šuma iz člana 53. stav 1. ovog Zakona; c) naknada za općekorisne funkcije šuma iz člana 68. ovog Zakona; d) naknada za izdvajanje iz šumsko privrednog područja iz člana 58. stav 3. ovog Zakona; e) naknada za krčenje šuma iz člana 59. stav 9. ovog Zakona; f) naknada za gradnju u šumi iz člana 60. stav 2. ovog Zakona; g) naknada za zakup šumskog zemljišta u skladu sa članom 61. stav 5. ovog Zakona; h) naknada za pravo služnosti na državnoj šumi i šumskom zemljištu iz člana 62. stav 3. Ovog Zakona; i) naknada za obavljanje stručnih poslova u privatnim šumama iz člana 50. stav 5. i 7. Ovog Zakona; j) naknada za nanesenu štetu šumama i šumskom zamljištu u državnom vlasništvu iz člana 26. stav 11. ovog Zakona; k) naknada od prodaje robe iz člana 26. stav 6. ovog Zakona; l) ostalih izvora u skladu sa ovim zakonom i drugih izvora. (3) Ministar po prethodno pribavljenom mišljenju kantonalnog ministra financija donosi uputstvo o načinu obračunavanja, rokovima i postupku plaćanja naknada za zaštitu, unapređenje i podizanje novih šuma i za ruralni razvoj iz stava 2. ovog člana kao i izgled i sadržaj obrasca za obračun uplate naknade za općekorisne funkcije šuma. (4) Uplata prihoda iz stava 2. ovog člana vrši se u skladu sa propisima Federalnog ministarstva financija o načinu uplate javnih prihoda budžeta i vanbudžetskih fondova na teritoriji Federacije. Član 67. (Uplata naknade za korištenje državnih šuma) (1) Naknada za korištenje državnih šuma iz člana 53. ovog zakona određuje se i uplaćuje u sljedećim iznosima: a) 4 % na poseban račun Budžeta Kantona i b) 5 % na namjenski račun jedinice lokalne samouprave na čijoj teritoriji se ostvaruje prihod. (2) Naknada iz stava 1. ovog člana za tekuću godinu uplaćuje se tromjesečno, u roku od 30 dana po isteku tromjesečja. Član 68. (Naknada za općekorisne funkcije šuma) (1) Naknada za općekorisne funkcije šuma plaćaju sva pravna lica koja su registrovana za obavljanje djelatnosti na teritoriji Kantona kao i djelovi pravnih lica čije je sjedište izvan Kantona, a obavljaju djelatnost na području Kantona, u visini 0,07 % njihovog ukupnog prihoda ostvarenog na području Kantona. (2) Naknada iz stava 1. ovog člana uplaćuje se na poseban račun Budžeta kantona. (3) Od obaveze plaćanja naknade iz stava 1. ovog člana izuzimaju se: korisnici državnih šuma, javne institucije, humanitarne organizacije, udruženja i fondacije izuzev onih koji obavljaju djelatnost radi sticanja dobiti. (4) Obaveza uplate naknade iz stava 1. ovog člana zastarjeva u roku od 5 godina od proteka godine u kojoj je obaveza nastala. (5) Kontrolu obračuna i uplate naknade iz stava 1. ovog člana vrši Porezna uprava. 10. augusta 2012. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 22 - Strana 1023 (6) Ako obveznik plaćanja naknade ne obračuna ili ne uplati naknadu iz stava 1. ovog člana, inspektor koji je izvršio kontrolu uplate sredstava podnosi kod nadležnog suda prijedlog za prinudno izvršenje ove novčane obaveze, po konačnosti i izvršnosti rješenja o uplati sredstava koje je ispostavio obvezniku. Član 69. (Korištenje namjenskih sredstava Kantona) (1) Iz namjenskih sredstava Budžeta kantona finansiraju se slijedeći poslovi: a) rad čuvarske službe; b) izrada Šumarskog programa; c) izrada i revizija kantonalnog šumskorazvojnog plana; d) izrada šumskoprivrednih osnova za privatne šume; e) nadzor nad prikupljanjem podataka i izradu šumskoprivrednih osnova; f) Utvrđivanje granica državnih šuma; g) biološka obnova šuma u obimu većem od onog koji je predviđen šumsko privrednom osnovom, Godišnjim planovima gospodarenja ili Godišnjim planovima realizacije šumsko privredne osnove; h) obnova šuma od posljedica elementarnih nepogoda, prenamnoženja insekta, požara i slično; i) unaprjeđenje proizvodnje šumskog reproduktivnog materijala; j) organizovanje tehničkih specijalističkih kurseva; k) očuvanje i unaprjeđenje bioraznolikosti šumskih ekosistema; l) poslove gospodarenja šumama na području krša; m) druge namjene za unaprijeđenje šumarstva. (2) Uprava za šumarstvo priprema program podrški za šumarstvo na osnovu kriterija za dodjelu namjenskih sredstava Kantona i dostavlja ga Ministru na donošenje. Prilikom pripreme programa Uprava za šumarstvo će poštivati kantonalni šumskorazvojni plan i iznos sredstava utvrđenih Budžetom kantona u tekućoj godini za te namjene. (3) Ministar donosi pravilnik kojim se propisuje postupak i kriteriji za dodjelu namjenskih sredstava u oblasti šumarstva iz Budžeta kantona. Član 70. (Korištenje namjenskih sredstava jedinica lokalne samouprave) (1) Sredstva iz člana 67. stav 1. tačka b) ovog Zakona koriste se za izgradnju, rekonstrukciju i održavanje infrastrukture na području jedinice lokalne samouprave i ruralni razvoj. (2) Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi godišnji plan o utrošku namjenskih sredstava. Prije donošenja ovog plana sredstva se ne mogu trošiti. (3) Jedinice lokalne samouprave su dužne Ministarstvu dostaviti izvještaj o utrošku sredstava – naknada iz člana 67. stav (1) b), do kraja godine za sredstva doznačena u prethodnoj godini. IX. NADZOR NAD SPROVOĐENJEM OVOG ZAKONA Član 71. (Upravni nadzor) (1) Ministarstvo vrši nadzor nad primjenom ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu ovog Zakona koji su ovim Zakonom stavljeni u nadležnost kantona, kao i upravni nadzor nad obavljanjem poslova određenih ovim Zakonom koji predstavljaju vršenje javnih ovlaštenja. (2) U vršenju nadzora nad izvršavanjem poslova u vršenju javnih ovlaštenja, iz stava 1. ovog člana, Ministarstvo ostvaruje neposredan uvid i kontrolu u postupanju, vrši pregled akata i dokumentacije koju donose institucije i upravne organizacije u vršenju javnih ovlaštenja, daje instrukcije i smjernice za izvršavanje poslova i traži podatke i obavještenja o izvršavanju poslova u vršenju javnih ovlaštenja. Član 72. (Inspekcijski nadzor) (1) Inspekcijski nadzor u provođenju ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona vrši šumarska inspekcija i druge nadležne inspekcije. (2) Inspekcijski nadzor se vrši u skladu sa važećim Zakonom o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine i Zakonom o inspekcijama u Federaciji BiH (u daljem tekstu: Zakon o inspekcijama). Broj 22 - Strana 1024 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 10. augusta 2012. (3) Inspekcijski nadzor nad primjenom ovog Zakona neposredno obavljaju šumarski inspektori kao državni službenici sa posebnim ovlaštenjima. (u daljem tekstu: šumarska inspekcija). Član 73. (Uslovi za imenovanje šumarskog inspektora) Za kantonalnog šumarskog inspektora može se imenovati lice koje: a) ima visoku stručnu spremu šumarske struke, diplomirani inženjer šumarstva sa VII 1. stepenom VSS, odnosno master šumarstva koji je stekao ovo zvanje po Bolonjskom procesu obrazovanja; b) ima položen stručni upravni ispit za rad u organima uprave, odnosno položen ispit općeg znanja predviđen za državne službenike organa uprave u Federaciji ili javni ispit predviđen za državne službenike institucija Bosne i Hercegovine; c) ima položen stručni šumarski ispit; d) ima najmanje pet godina radnog staža u struci. Član 74. (Ovlaštenja kantonalnog šumarskog inspektora) (1) Pored ovlaštenja i dužnosti određenih Zakonom o inspekcijama, Kantonalni šumarski inspektor (u daljem tekstu: Šumarski inspektor) je ovlašten i dužan da: a) pregleda šumsko privredne osnove, godišnje planove realizacije osnove, šumsko razvojne planove i programe, pregleda izvedbene projekte, planove biološke obnove šuma i planove zaštite šuma, kontroliše njihovo izvršenje, poslovne knjige i ostalu dokumentaciju; b) vrši kontrolu uplate naknade iz člana 10; 53.stav 1; 59.stav 13; 61. stav 5 i 62. Stav 3.; c) pregleda odabiranje i doznaku stabala za sječu; d) pregleda sve radove koji se obavljaju u šumi, objekte, uređaje, pogone za preradu drveta, kao i sva mjesta gdje se drvo sječe, smješta, prerađuje, izvozi iz šume ili stavlja u promet na području kantona; e) pregleda izvršenje svih radova koji su predviđeni projektima za izvođenje; f) pregleda kako se provodi utvrđivanje zdravstvenog stanja šuma i mjera za suzbijanje biljnih bolesti i štetočina; g) pregleda planove zaštite šuma od požara i provođenje planiranih mjera i naredi otklanjanje nedostataka; h) pregleda provođenje mjera na zaštiti šuma i šumskih zemljišta od protivpravnog prisvajanja i korištenja i bespravne izgradnje objekata; i) vrši nadzor nad provođenjem i drugih mjera za zaštitu šuma i propisnog uspostavljanja i održavanja šumskog reda i vršenja neposrednog čuvanja šuma; j) sarađuje sa Upravom za šumarstvo, inspekcijskim organima iz drugih oblasti, pravosudnim organima i organima policije. (2) U obavljanju inspekcijskih poslova šumarski inspektor, pored nadležnosti utvrđenih propisom o inspekcijama u Federaciji Bosne i Hercegovine, ima pravo i obavezu da: a) privremeno obustavi sječu i sve druge radnje koje nisu u skladu sa odredbama ovog Zakona, drugih propisa iz oblasti šumarstva i odobrenim planskim dokumentima za gospodarenje šumama, do konačne odluke nadležnog organa; b) kontroliše i zaustavlja prevozna sredstva i pregleda prateću dokumentaciju za prevoz šumskih drvnih sortimenata i nedrvnih šumskih proizvoda na šumskim, lokalnim, regionalnim i magistralnim putevima; c) privremeno oduzima bespravno posječeno drvo i drvo nezakonito stavljeno u promet i nedrvne šumske proizvode; d) naredi obustavu bespravne izgradnje na šumskom zemljištu i dovođenje zemljišta u prvobitno stanje; e) naredi napuštanje bespravno zauzetog državnog šumskog zemljišta; f) naredi provođenje mjera zaštite od požara; g) naredi provođenje mjera zaštite na radu; h) naredi obilježavanje zaštitnih šuma i šuma sa posebnom namjenom vidljivim znakovima; i) zabrani upotrebu nedozvoljenih hemijskih sredstava. (3) U obavljanju inspekcijskih poslova iz stava 1. ovog člana šumarski inspektor, pored nadležnosti utvrđenih propisom o inspekcijama u Federaciji Bosne i Hercegovine, ima pravo i obavezu privremeno zabraniti rad pravnom licu do konačne odluke nadležnog organa ako: a) obavlja radove u šumi u suprotnosti sa odredbama šumsko privredne osnove, godišnjeg plana gospodarenja, godišnjeg plana 10. augusta 2012. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 22 - Strana 1025 realizacije šumsko privredne osnove, šumsko razvojnog plana i programa, izvedbenog projekta, planova biološke obnove šuma i planova zaštite šuma; b) obavlja i druge radove u šumi u suprotnosti sa odredbama ovog Zakona. (4) U hitnim slučajevima u kojima bi mogla nastupiti šteta po opšti interes, šumarski inspektor je ovlašten da na licu mjesta rješenjem naredi obustavu rada i provođenje mjera za sprječavanje šteta. (5) Šumarski inspektor dužan je uvijek kada utvrdi da je učinjeno djelo koje ima obilježje prekršaja propisanog ovim zakonom podnijeti prekršajni nalog ili zahtjev nadležnom sudu za pokretanje prekršajnog postupka. (6) Šumarski inspektor dužan je uvijek kada utvrdi da je učinjeno djelo koje ima obilježje krivičnog djela čija su obilježja propisana važećim Krivičnim zakonom podnijeti pisanu prijavu nadležnom tužilaštvu. (7) Šumarski inspektor preduzima i druge mjere i radnje za koje je ovlašten ovim Zakonom i drugim propisima. (8) Kantonalni šumarski inspektori su, pored navedenog, dužni da na propisan način dostavljaju izvještaje i potrebne podatke federalnom šumarskom inspektoratu. Član 75. (Plan i program rada šumarske inspekcije) (1) Šumarska inspekcija u skladu sa odredbama člana 27. Zakona o inspekcijama donosi Godišnji program rada i mjesečni plan rada obavljanja inspekcijskih nadzora. (2) Pri izradi godišnjeg programa i mjesečnog plana, kantonalna šumarska inspekcija dužna je tražiti mišljenje Ministarstva. (3) Glavni kantonalni inspektor podnosi mjesečne i godišnji izvještaj Ministarstvu vezano za izvršeni inspekcijski nadzor i preduzetim mjerama iz oblasti šumarstva. (4) Kantonalna šumarskim inspekcijama jednom godišnje na osnovu svojih nalaza i prikupljenih podataka sastavlja cjelovit izvještaj o stanju šuma i stanju u oblasti šumarstva. Ovako pripremljen izvještaj dostavlja se Ministarstvu i o istom informiše javnost. Član 76. (Provođenje inspekcijskog nadzora) (1) Šumarski inspektor u obavljanju poslova inspekcijskog nadzora o utvrđenim činjenicama sačinjava zapisnik. (2) Ako šumarski inspektor prilikom vršenja inspekcijskog nadzora ustanovi da ovaj Zakon i podzakonski propis donesen na osnovu njega nisu primjenjeni ili da su nepravilno primjenjeni postupiće u skladu sa odredbama važećeg Zakona o upravnom postupku, Zakona o inspekcijama ili drugog Zakona koji propisuju izricanje odgovarajuće upravne mjere i odrediti rok za njeno izvršenje. (3) Protiv Rješenja šumarskog inspektora može se izjaviti žalba Ministarstvu u roku od osam dana od dana prijema Rješenja. (4) Žalba na Rješenje šumarskog inspektora ne odlaže izvršenje Rješenja osim u hitnim slučajevima ako bi izvršenjem rješenja bili ugroženi životi i zdravlje ljudi odnosno ako bi nastupila znatna materijalna šteta. (5) Rješenje po žalbi iz stava 3. ovog člana je konačno i protiv njega nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor kod kantonalnog suda. Član 77. (Iskaznica šumarskog inspektora) (1) Šumarski inspektori imaju službenu iskaznicu kojom dokazuju svoje svojstvo, identitet i ovlaštenja predviđena zakonom. (2) Federalni ministar pravde propisuje oblik i sadržaj iskaznice, a iskaznicu inspektoru izdaje rukovodilac organa uprave u čijoj je nadležnosti pojedina inspekcija. X. KAZNENE ODREDBE Član 78. (1) Novčanom kaznom od 8.000 do 10.000 KM kaznit će se korisnik šuma ili drugo pravno lice ako: 1. gospodari šumama bez odobrenog godišnjeg plana gospodarenja ili godišnjeg plana realizacije šumsko privredne osnove i projekta za izvođenje (član 9. stav 3; član 10. stav 3. ili član 12. Stav 3.); Broj 22 - Strana 1026 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 10. augusta 2012. 2. prekorači ukupan obim sječa u visokim šumama sa prirodnom obnovom predviđen na godišnjem nivou a u skladu sa šumsko privrednom osnovom (član 9. stav 4.); 3. izradi projekat za izvođenje suprotno odredbama člana 13. stav 2. i 4; 4. ne izradi i ne donese projekat za izvođenje i ne odredi lice za realizaciju projekta (član 13. st.5.i 8.); 5. vrši sječu šume suprotno odredbama člana 15. stav 1.; 6. ne obavlja poslove biološke obnove šuma (član 16.).; 7. ne izradi planove zaštite šuma od požara (član 33. stav 6.); 8. u šumi vrši upotrebu hemijskih sredstava suprotno odredbama člana 34. st. 1. i 3.; 9. vrši ili dozvoli iskorištavanje nedrvnih šumskih proizvoda suprotno odredbama člana 37. st.1. i 3.; 10. izgradi šumski put suprotno odredbama člana 40. stav 5.; 11. ako vrši prodaju šumskih drvnih sortimenata suprotno odredbama člana 51. stav 8.; 12. ako prenese na treća lica prava koja proističu po osnovu ugovora (član 51. stav 9.) 13. izvrši radnje suprotne odredbama člana 59. 14. Izvrši radnje suprotne odredbama člana 58; 60; 61; i 62; (2) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1.500 do 2.000 KM i odgovorno lice u pravnom licu. Član 79. (1) Novčanom kaznom od 6.000 do 8.000 KM kaznit će se za prekršaj korisnik šuma ili drugo pravno lice ako: 1. vrši doznaku i sječu stabala u dijelovima šume za koje imovinsko-pravni odnosi nisu rješeni i granice utvrđene i na terenu vidno i na propisan način obilježene (član 14. stav 3.) 2. angažuje zaposlenike suprotno odredbama člana 18. stav 1.; 3. vrši čistu sječu ili pustošenje šuma (član 20. stav 1.); 4. ne izvrši sanitarne sječe i radnje iz člana 24. st. 1. i 3.; 5. ne vodi propisanu evidenciju i stavlja u promet šumske drvne sortimente u suprotnosti sa pravilnikom iz člana 26. stav 10.; 6. loži ili dozvoli loženje vatre suprotno odredbama člana 33. stav 1.; 7. odlaže otpad, smeće i zagađujuće tvari u šumi (član 34. stav 4.); 8. ne prati zdravstveno stanje šuma (član 36. stav 1.); 9. vrši ili dozvoli uzgoj divljači u šumi suprotno odredbama člana 38. stav 1.; 10. izgradi šumsku infrastrukturu suprotno odredbama člana 40. stav 3.; 11. vrši promet šuma i šumskog zemljišta suprotno odredbama člana 48. stav 1.; 12. ne izvrši obavezu iz člana 53. 13. ne postupi po rješenju šumarskog inspektora (član 74. stav 4.); 14. ako ne uskladi poslovanje sa odredbama ovog Zakona (član. 88.) (2) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će novčanom kaznom u iznosu od 1.000 do 1.500 KM odgovorno lice u pravnom licu. Član 80. (1) Novčanom kaznom u iznosu od 3.000 do 6.000 KM kaznit će se za prekršaj korisnik šume ili drugo pravno lice ako: 1. ne dostavi godišnji plan realizacije (član 12. stav 2.); 2. u roku od dvije godine ne izvrši radove predviđene projektom za izvođenje i ne vodi registar projekata (član 13. st. 3. i 10.); 3. ne izvrši tehnički prijem radova i ostale obaveze u skladu sa odredbama člana 17.; 4. ne obezbijedi mjere zaštite u skladu sa odredbama člana 18. stav 2.; 5. ne izvrši pošumljavanje sječina u roku od dvije godine i ne ucrta na karti i obilježi na terenu površine za prirodnu obnovu (član 21. st. 1. i 3.); 6. ne izradi plan u skladu sa članom 25. stav 1.; 7. pokreće drvo, dijelove stabala i grane ili stavlja u promet drvo koje nije žigosano i snabdjeveno otpremnim iskazom (član 26. stav 1.); 8. stavlja u promet nedrvne šumske proizvode bez odobrenja (član 26. stav 3.); 9. koje vrši nezakonite radnje navedene u odredbama člana 26. stav 5.; 10. u periodu vegetacije od 01. aprila do 01. novembra, drvo četinara i brijesta uskladištava i stavlja u promet suprotno članu 26. st. 8. i 9; 10. augusta 2012. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 22 - Strana 1027 11. ne gospodari zaštitnim šumama i šumama sa posebnom namjenom shodno aktu o proglašenju i programom gospodarenja i ne obilježi zaštitne šume i šume sa posebnom namjenom vidljivim znakovima (član 27. st. 4. i 9.); 12. Ne izvrši obaveze iz člana 59. stav 9; 61. stav 5. i 62. stav 3.; 13. vrši ili dozvoli pašu, žirenje, brst, kresanje lisnika, ne odredi i ne obilježi puteve za progon stoke (član 35. st. 1. i 3.); 14. vrši ili dozvoli sječu ugroženih vrsta suprotno odredbama člana 39. st. 1. i 2.; 15. odobri korištenje šumskih puteva suprotno odredbama člana 41. stav 2.; 16. počini ili dozvoli neovlašteno zauzimanje šuma ili šumskog zemljišta (član 47.); 17. ne vodi evidencije o izvršenim radovima i provedenim mjerama predviđenim kantonalnim šumsko-razvojnim planom, šumsko privrednom osnovom, godišnjim planom gospodarenja ili godišnjim planom realizacije šumsko privredne osnove i projektima za izvođenje i ne evidentira ih u predviđenom roku (član 52. stav 2.); 18. u roku od dvije godine zemljište ne privede namjeni radi koje je krčenje izvršeno ili ne izvrši njegovo pošumljavanje(član 59. stav 7); (2) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se novčanom kaznom u visini od 500 do 1.000 KM i odgovorno lice u pravnom licu. Član 81. Novčanom kaznom u iznosu od 200 – 1.500 KM kaznit će se za prekršaj fizičko lice ako: 1. vrši šumsko - uzgojne radove i sječu šume suprotno odredbama člana 13. stav 7.; 2. vrši sječu bez prethodno izdatog rješenja i doznake (član 14. stav 4.); 3. vrši sječu šume suprotno odredbama člana 15. stav 1.; 4. ne izvrši pošumljavanje sječina u roku od dvije godine i ne obilježi na terenu površine za prirodnu obnovu (član 21. st. 1. i 3.); 5. ne izvrši sanitarnu sječu i ne uspostavi i održava šumski red (član 24. st. 1. i 3. tačka d.); 6. otprema iz šume ili stavlja u promet drvo bez žigosanja i otpremnog iskaza (član 26. Stav 1.); 7. stavlja u promet nedrvne šumske proizvode bez odobrenja (član 26. stav 3.); 8. vrši sječu bez doznake i na uzurpiranoj državnoj šumi (član 26. stav 5.); 9. ne gospodari zaštitnim šumama i šumama sa posebnom namjenom shodno aktu o proglašenju i programom gospodarenja (član 27. st. 1., 4); 10. loži vatru suprotno odredbama člana 33. stav 1.; 11. u šumi odlaže smeće i zagađujuće tvari (član 34. st. 1 i 4.); 12. pušta stoku na pašu, žirenje i na pojila bez nadzora čuvara stoke i mimo utvrđenih puteva (član 35. st. 2. i 3.); 13. vrši ili dozvoli sječu ugroženih vrsta suprotno odredbama člana 39. st.1. i 2.; 14. se kreće motornim vozilima u šumi i na šumskim zemljištima suprotno odredbama člana 41.; 15. u šumama vrši radnje suprotno odredbama člana 42. stav 2.; 16. počini neovlašteno zauzimanje šuma ili šumskoga zemljišta (član 47.) 17. nanosi štetu susjednim parcelama (član 56. stav 1.); 18. izvrši krčenje šume odnosno promjenu namjene šumskog zemljišta bez prethodno pribavljene dozvole (član 59. stav 3.); 19. vrši izgradnju zgrada i drugih objekata suprotno odredbama člana 60.; 20. na zahtjev čuvara šuma ne pokaže lične isprave ili isprave za šumske proizvode (član 65. Stav 8.); 21. ne postupi po rješenju šumarskog inspektora (član 74. stav 4.) XI. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 82. (1) Ostvarivanju prava po osnovu vlasništva, nad šumom i šumskim zemljištem u državnom vlasništvu na području Kantona, danom stupanja na snagu ovog Zakona preuzima Ministarstvo. (2) Danom stupanja na snagu ovog Zakona državnim šumama i šumskim zemljištem u državnom vlasništvu na području Kantona upravlja Ministarstvo i Uprava za šumarstvo pod uslovima utvrđenim ovim Zakonom. (3) Ugovor o prenosu poslova gospodarenja šumama u državnom vlasništvu koji je zaključen na osnovu Zakona o šumama (“Sl.novine F Broj 22 - Strana 1028 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 10. augusta 2012. BiH”, broj: 20/02, 29/03 i 37/04) između ŠPD “Unsko-sanske šume” d.o.o. Bosanska Krupa i Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Unsko-sanskog kantona ostaje na snazi do isteka ugovorenog roka, nakon čega će se zaključiti novi ugovor. Član 83. Vlada kantona će u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona donijeti izvedbeni dio Šumarskog programa iz člana 6. stav 4. ovog Zakona. Član 84. Vlada kantona će u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona donijeti kantonalni Šumsko-razvojni plan iz člana 7. stav 5. ovog Zakona. Član 85. Vlada kantona će u roku od dvije godine donijeti Odluku o formiranju šumsko privrednih područja i reviziju njihovih granica iz člana 8. stav 8. ovog Zakona. Član 86. Vlada kantona će u roku četiri mjeseca donijeti Uredbu o načinu prodaje šumskih drvnih sortimenata u državnim šumama iz člana 51. stav 8. ovog Zakona. Član 87. (1) Ministar će u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona donijeti slijedeće podzakonske akte: 1. Pravilnik kojim se propisuje način izrade, sadržaj i postupak odobrenja i revizije šumsko privrednih osnova za državne i privatne šume iz člana 11. stav 3. ovog Zakona; 2. Pravilnik kojim se propisuje način doznake stabala za sječu i obilježavanje površina za sječu iz člana 14. stav 8. ovog Zakona; 3. Pravilnik kojim se propisuju uslovi koje moraju ispunjavati izvođači radova u šumarstvu iz člana 18. stav 3. ovog Zakona; 4. Pravilnik o uslovima i načinu polaganja stručnog ispita iz člana 19. stav 4. ovog Zakona; 5. Pravilnik kojim se propisuje obim mjera za uspostavljanje i održavanje šumskog reda i način provođenja iz člana 24. stav 8. ovog Zakona; 6. Odštetni cjenovnik iz člana 26. stav 13. ovog Zakona; 7. Pravilnik kojim se propisuje sadržaj planova za zaštitu od požara, način prikupljanja podataka, vođenje registra šumskih požara, uslove korištenja podataka i izgled obrasca na kojem se izvještava o šumskim požarima iz člana 33. stav 9. ovog Zakona; 8. Pravilnik kojim se propisuju uslovi pod kojima se vrši pašarenje iz člana 35. stav 5. ovog Zakona; 9. Pravilnik kojim se određuje način pračenja zdravstvenog stanja šuma iz člana 36. stav 2. ovog Zakona; 10. Pravilnik kojim se propisuju uslovi za uzgoj, iskorištavanje, sakupljanje i promet nedrvnih šumskih proizvoda iz člana 37. stav 8. ovog Zakona; 11. Pravilnik o načinu obilježavanja granica državnih šuma, kao i vrsti i postavljanju graničnih znakova iz člana 49. stav 5. ovog Zakona; 12. Pravilnik kojim se propisuje način i oblik vođenja registra evidencija za privatne šume iz člana 50. stav 10. ovog Zakona; 13. Pravilnik o načinu i obliku vođenja registra evidencija za državne šume iz člana 52. stav 3. ovog Zakona; 14. Pravilnik kojim se propisuje način vođenja katastra šuma za državne i privatne šume iz člana 54. stav 3. ovog Zakona; 15. Pravilnik o načinu izvršavanja zadataka, obliku i sadržaju legitimacije čuvara šuma, izgledu uniforme i općim kriterijima za utvrđivanje čuvarskih rejona iz člana 65. stav 9. ovog Zakona; 16. Pravilnik kojim se utvrđuje postupak i kriteriji za dodjelu namjenskih sredstava u oblasti šumarstva iz Budžeta kantona iz člana 69. stav 3. ovog Zakona; (2) Ministar će po predhodno pribavljenom mišljenju ministra nadležnog za trgovinu, turizam i zaštitu okoliša u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona donijeti Pravilnik kojim se propisuje način žigosanja, obrojčavanja, premjeravanja, sadržaj i način izdavanja otpremnog iskaza za drvo koje potiće iz državnih i privatnih šuma na teritoriju kantona, kao i način vođenja evidencija, obilježavanja i izdavanja dokumentacije za drvne sortimente u unutrašnjem prometu, trgovini između trećih 10. augusta 2012. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 22 - Strana 1029 lica kao i prometu drvnih sortimenata iz uvoza iz člana 26. stav 10. ovog Zakona; (3) Ministar će po predhodno pribavljenom mišljenju kantonalnog ministra nadležnog za trgovinu, turizam i zaštitu okoliša u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona donijeti Pravilnik kojim se propisuje način izrade, sadržaj i postupak odobrenja i revizije programa gospodarenja zaštitnim šumama i šumama posebne namjene iz člana 27. stav 11. ovog Zakona; (4) Ministar će po predhodno pribavljenom mišljenju kantonalnog ministra finansija, u roku od dva mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Zakona donijeti Uputstvo o načinu obračuna, rokovima i postupku plaćanja naknada za zaštitu šuma kao i izgled i sadržaj obrasca za obračun uplate naknada za općekorisne funkcije šuma iz člana 66. stav 3. ovog Zakona. Član 88. Korisnik (korisnici) državnih šuma dužan je (dužni su) u vremenskom periodu od šest mjeseci, od dana stupanja na snagu ovog Zakona, uskladiti svoje poslovanje sa odredbama ovog Zakona. Član 89. (1) Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje primjena svih propisa iz oblasti šumarstva koja su u suprotnosti sa odredbama ovog Zakona. (2) Postupci koji su započeti do dana prestanka primjene Uredbe o šumama (“Službene novine F BiH”, broj: 83/09, 26/10, 33/10, 38/10 i 60/11), ( u daljem tekstu Uredba ) rješavat će se u skladu sa odredbama te Uredbe. (3) Postupci započeti od dana prestanka primjene Uredbe rješavat će se u skladu sa odredbama ovog Zakona. Član 90. (1) Obaveza korisnika šuma iz člana 67. ovog Zakona za period od stavljanja van snage Uredbe do stupanja na snagu ovog Zakona izvršavat će se po odredbama Uredbe. (2) Pravna lica, obveznici plaćanja naknade za općekorisne funkcije šuma iz člana 68. ovog Zakona svoje obaveze za period od stavljanja van snage Uredbe do stupanja na snagu ovog Zakona izvršavat će po odredbama Uredbe. Član 91. Ovaj Zakon primjenjivat će se na prostoru Kantona dok se ne postigne trajan dogovor o raspodjeli zajedničkih nadležnosti između Federalnih i kantonalnih vlasti. Član 92. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana nakon objavljivanja u “Službenom glasniku Unskosanskog kantona”. Broj 01-02-1-386/12 18. jula 2012. godine B i h a ć Predsjedavajući Skupštine Unsko-sanskog kantona Admir Hadžipašić, dipl. pravnik 628. Na osnovu člana 1. poglavlja IV i člana 11. b) poglavlja V, odjeljka A Ustava Unskosanskog kantona – Prečišćeni tekst (“Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona” br. 1/04 i 11/04) na prijedlog Vlade Unsko-sanskog kantona, Skupština Unsko-sanskog kantona, na 26. sjednici održanoj 18.07. 2012. godine, donosi ZAKON O PRUŽANJU BESPLATNE PRAVNE POMOĆI I – OPĆE ODREDBE Član 1. (Sadržaj zakona) (1) Ovim zakonom propisuju se način i uslovi za ostvarivanje prava na pravnu pomoć, subjekti za pružanje besplatne pravne pomoći, korisnici besplatne pravne pomoći, uvjeti i način za ostvarivanje, organ nadležan za pružanje besplatne pravne pomoći u Unsko-sanskom kantonu, (u daljem tekstu: Kanton) finansiranje i kontrola kvaliteta pružanja besplatne pravne pomoći, kao i nadzor nad provođenjem ovog zakona. Član 2. (Minimum prava) (1) Prava utvrđena ovim Zakonom predstavljaju minimum prava koja se drugim zakonima i propisima ne mogu umanjivati.
Zakon o izmjenama Zakona o komunalnim djelatnostima USK Unsko-sanski kanton Službeni glasnik USK 13/12 26.04.2012 SG USK 14/17, SG USK 20.09.2015., SG USK 06/12, SG USK 11/11, SG USK 041/11 zakon,komunalna djelatnost,usk Na osnovu člana 11. b) odjeljak A poglavlje V Ustava Unsko-sanskog kantona-prečišćeni tekst (“Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona” broj: 01/04 i 11/04) na prijedlog predsjedavajućeg Skupštine Unsko-sanskog kantona, Skupština Unsko-sanskog kantona na XXII sjednici održanoj dana 26.04.2012. godine i nastavku sjednice održane 08.05.2012. godine donosi: ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O KOMUNALNIM DJELATNOSTIMA Član 1. U Zakonu o komunalnim djelatnostima (“Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona” broj: 4/11, 11/11 i ispravka 6/12) mijenja se član 36 i glasi: “Član 36” (Obaveza vlasnika u slučaju prometa nekretnina i registracije vozila) (1) “Obveznik plaćanja cijene komunalne usluge za pruženu uslugu je vlasnik nekretnine ili korisnik kada je to vlasnik ugovorom ovjerenim od nadležne poreske uprave prenio na korisnika. (2) Kupovina nekretnina, odnosno prijenos vlasništva nekretnine se ne može ostvariti bez prethodno izmirenih obaveza komunalnih usluga koje je napravio prodavač, odnosno vlasnik nekretnine. (3) Registracija svih vrsta vozila ne može se ostvariti kod Policijske uprave Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona bez prethodno izmirenih komunalnih obaveza, minimalno do posljednja tri mjeseca ili sporazumom o izmirenju obaveza između davaoca i korisnika komunalnih usluga. (4) Davaoci komunalnih usluga dužni su subjektima iz stava (2) i (3) ovog člana svakog mjeseca dostavljati spisak lica koji nisu izmirili komunalne obaveze. (5) Ograničenja iz stava (2) i (3) ovog člana primjenjivaće se na korisnika komunalne usluge za neizmirene komunalne obaveze nastale nakon 01.01.2012. godine.” Član 2. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Službenom glasniku Unskosanskog kantona”. Broj 01-02-1-334/12 Predsjedavajući Skupštine 8. maja 2012. godine Unsko-sanskog kantona B i h a ć mr. sci. Husein Rošić
Ispravka Zakona o komunalnim djelatnostima USK Unsko-sanski kanton Službeni glasnik USK 06/12 15.03.2012 SG USK 14/17, SG USK 20.09.2015., SG USK 13/12, SG USK 11/11, SG USK 041/11 ispravka,komunalna djelatnost,usk
Ispravka Zakona o geološkim istraživanjima USK Unsko-sanski kanton Službeni glasnik USK 23/11 15.12.2011 SG USK 19/11 geološka istraživanja,geologija ISPRAVKAZAK oNA o GE oLoŠKIM IStRAŽIVANJIMAČlan 68 treba da glasi:Član 68. (Prekršaji privrednog društva - investitora)(1) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 KM do 15.000,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj pravno lice u svojstvu investitora ako:a) vrš i geološka istraživanja bez prethodno pribavljenog odobrenja za istraživanje od nadležnog ministarstva (član 24. i 30.);b) pri istražnim radovima izvadi veću količinu mineralne sirovine od odobrene i pod vidom istraživanja vrši eksploataciju mineralne sirovine (član 35.);c) ne vrši geološka istraživanja u skladu sa odredbama navedenim u odobrenju za geološka istraživanja (član 29.);d) ne vodi evidenciju o istraživanju mineralne sirovine (član 35.);e) vrši istraživanje van istražnog prostora (član 14.);f) prije ulaska u odobreni istražni prostor ne pribavi saglasnost vlasnika zemljišta (član 26);g) provodi geološka istraživanja na prostoru gdje geološka istraživanja nisu dozvoljena ili ako istraživanja od posebnog društvenog interesa vrši suprotno uvjetima i načinu iz odluke nadležnog organa (član 10. i 15.);h) u propisanom roku ne prijavi početak istražnih radova nadležnom ministarstvu (član 32.);i) ne osigura izvođenje istražnih radova i izradu elaborata o klasifikaciji, kategorizaciji i proračunu rezervi mineralne sirovine u skladu sa programom, odnosno projektom istraživanja i pravilnikom o klasifikaciji, kategorizaciji i proračunu rezervi mineralne sirovine (član 33.);j) u propisanim rokovima ne podnosi periodične izvještaje o izvršenim istražnim radovima i rezultatima istraživanja mineralne sirovine i o planiranim dugoročnim istraživanjima u druge namjene u rokovima utvrđenim u odobrenju za istraživanje (član 39.);k) se bavi eksploatacijom i ne vrši redovna geološka istraživanja, ne izrađuje geološke planove i detaljne geološke karte, ne vodi knjigu evidencije i ne dostavlja godišnji izvještaj nadležnom ministarstvu (član 9. i 36.);l) nakon završetka ili trajnog obustavljanja istražnih radova ne provodi mjere osiguranja ljudi i imovine, ne dovede zemljište u stanje prije izvođenja istražnih radova ili ne osposobi za korištenje u druge namjene u skladu sa odobrenjem za istraživanje (član 44.);m) nakon završetka ili trajnog obustavljanja istražnih radova ne obavijesti nadležni organ o provedenim mjerama sigurnosti i saniranja istražnog prostora (član 45.);n) eksploatirane količine mineralne sirovine ne nadomiri novoistraženim rezervama odgovarajuće kategorije i klase ili ne sačini elaborat o rezervama mineralne sirovine u propisanim rokovima (član 43.);o) nadležnom ministarstvu u propisanom roku ne dostavi na reviziju i ovjeru elaborat o klasifikaciji, kategorizaciji i proračunu rezervi mineralne sirovine na istražnom prostoru, odnosno eksploatacijskom polju (član 40. stav 1. i član 41. stav 1.);p) Federalnom zavodu ne dostavi podatke o izvršenim geološkim istraživanjima (član 47.).(2) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana bit će kažnjeno i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 3.000,00 KM.(3) Za prekršaje iz stava 1. tačka od 1. do 3. ovog člana uz novčanu kaznu izreći će se i:a) zaštitna mjera oduzimanja predmeta koji su upotrijebljeni ili su bili namijenjeni za izvršenje prekršaja, ili su nastali izvršenjem prekršaja ili kad postoji opasnost da će se takvi predmeti ponovno upotrijebiti za počinjenje prekršaja, bez obzira na to da li su u vlasništvu počinitelja;b) mjera oduzimanja imovinske koristi pribavljene izvršenjem prekršaja.(4) Imovinskom koristi iz stava 3. tačka b) ovog člana smatra se tržišna vrijednost mineralne sirovine dobijene nelegalnom eksploatacijom.(5) Za prekršaje iz ovog člana mogu se izreći zabrane odgovornom licu da obavlja određene dužnosti u trajanju od jednog do šest mjeseci.
Zakon o geološkim istraživanjima USK Unsko-sanski kanton Službeni glasnik USK 19/11 15.11.2011 SG USK 23/11 geološka istraživanja,geologija Broj 19 - Strana 742 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 15. novembra 2011. ff) Pravilnik o tehničkim normativima za postavljanje nadzemnih elektroenergetskih vodova i telekomunikacionih kablovskih vodova ("Službeni list SFRJ", br. 36/86); gg) Pravilnik o zaštiti na radu pri korištenju električne struje ("Službeni list SRBiH", br. 34/88). Član 108. (Primjena postojećih standarda i normativa) Do donošenja novih standarda i normativa, primjenjivat će se postojeći standardi i normativi iz ove oblasti, ukoliko nisu u suprotnosti sa ovim zakonom. Član 109. (Stupanje Zakona na snagu) Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Unskosanskog kantona". Broj 01-02-1-218/11 20. oktobra 2011. godine Bihać Predsjedavajući Skupštine Unsko-sanskog kantona mr. sci. Husein Rošić •••••••••••••••••••• 615. Na osnovu člana 11.b) poglavlja V odjeljak A Ustava Unsko-sanskog kantona-prečišćen tekst ("Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona" broj: 1/94 i 11/04.) a u vezi sa članom 83. Zakona o geološkim istraživanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH" broj:9/10 i 14/10) na prijedlog Vlade Unskosanskog kantona, Skupština Unsko-sanskog kantona na 14. sjednici održanoj dana 20.10.2011. godine donosi: ZAKON O GEOLOŠKIM ISTRAŽIVANJIMA A. OPĆE ODREDBE Član l. (Predmet Zakona) Ovim zakonom uređuju se: geološka istraživanja, faze izvođenja geoloških istraživanja, geološka istraživanja od interesa za Unsko-sanski kanton (u daljnjem tekstu: Kanton), djelatnosti koje koriste rezultate geoloških istraživanja, izrada i podjela geoloških karata, istražni prostor, vođenje katastra, izrada i revizija geološke dokumentacije, odobrenje za bavljenje registriranom djelatnošću iz oblasti geologije, postupak odobravanja i šta se određuje odobrenjem za izvođenje geoloških istraživanja, izvođenje geoloških istraživanja, izvještaji o geološkim istraživanjima, izdavanje rješenja o priznavanju rezervi mineralne sirovine, postupak nakon završetka istraživanja, prikupljanje i izrada geološke baze podataka, ukidanje odobrenja za geološka istraživanja, polaganje stručnog ispita, inspekcijski nadzor nad provođenjem ovog zakona, upravni nadzor, kaznene odredbe i druga pitanja vezana uz geološka istraživanja. Član 2. (Definicij e) Izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeća značenja: a) "privredno društvo - investitor" je privredno društvo kojem je u skladu sa ovim zakonom odobreno da ulaganjem vlastitih sredstava osigura geološka istraživanja na istražnom ili eksploatacij skom prostoru; b) "privredno društvo ili javna ustanova" je stručna instituciju koja se bavi geološkim istraživanjima i koja je registrirana za obavljanje djelatnosti iz oblasti geoloških istraživanja u skladu sa ovim i drugim zakonom; c) "geološki inspektor" je inspektor koji nadzire provođenje ovog zakona; d) "istražni prostor" je dio terena gdje se vrše projektovana geološka istraživanja, koji je na topografskoj osnovi definiran granicama koje prolaze kroz konturne tačke sa tačno određenim koordinatama i prostire se u dubinu zemlje između vertikalnih ravni položenih kroz ucrtane strane istražnog prostora za koje je izdato odobrenje za istraživanje u skladu sa ovim zakonom; e) "eksploatacijsko polje" je polje ogramceno prirodnim ili vještačkim granicama koje se prostire do određene dubine zemlje između vertikalnih ravni položenih kroz te granice gdje se radovi eksploatacije mogu izvoditi na osnovu izdate dozvole za eksploataciju; f) "mineralne sirovine" su sve organske i neorganske mineralne sirovine koje se nalaze 15. novembra 2011. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 19 - Strana 743 u čvrstom, tečnom i gasovitom stanju, u primarnom obliku (ležištu) ili u nanosima, jalovištima, topioničkim troskama i prirodnim rastvorima; g) "geološka dokumentacija" su programi projekti geoloških istraživanja, izvještaji i elaborati o izvršenim geološkim istraživanjima; h) "odobrenje za izvođenje geoloških istraživanja" je rješenje kojim nadležni organ uprave u skladu sa ovim zakonom odobrava privrednom društvu - investitoru da na određenom istražnom prostoru, pod uvjetima određenim rješenjem može vršiti izvođenje geoloških istražnih radova; i) "rješenje o potvrđivanju količine i kvaliteta mineralnih sirovina" je rješenje koje nadležni organ uprave izdaje po zahtjevu privrednog društva - investitora, u skladu sa ovim zakonom a na osnovu rezultata provedenih geoloških istraživanja i utvrđenih količina i kvaliteta mineralne sirovine; j) "odobrenje za obavljanje djelatnosti iz oblasti geoloških istraživanja" je rješenje - licenca kojom nadležni organ potvrđuje da privredno društvo ili javna ustanova ispunjava zakonom propisane uvjete za obavljanje djelatnosti iz oblasti geologije - izrade geološke dokumentacije i korištenja laboratorije, postrojenja i opreme za geološka ispitivanja; k) "GDS" je geološko-dokumentacijski sistem koji je dio općeg geoinformacijskog sistema baziran na savremenim geoinformacij skim tehnologijama. Član 3. (Mineralne sirovine u smislu ovog zakona) Mineralnim sirovinama u smislu ovog zakona smatraju se : a) nemetalične mineralne sirovine: abrazivi, azbesti, barit, bentonit, bijeli boksit, cementni laporci, dijatomit, dolomit, feldspat, fluorit, gips, grafit, kreda, krečnjak, silicijske sirovine, keramičke i vatrostalne gline, keramziti, škriljci, liskuni, magneziti, opekarske gline, pirofiliti, sumpor, tuf, talk, tehničkograđevinski kamen, arhitektonsko-građevinski kamen, ukrasno i poludrago kamenje, šljunak i pijesak za građevinarstvo izvan vodenih tokova; b) sve sekundarne mineralne sirovine koje se pojavljuju kao neiskorišteni ostatak dobijanja, obogaćivanja i prerade . . . primarnih mineralnih sirovina 1 c) sve nenabrojane mineralne sirovine prirodnog porijekla. B. GEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA Član 4. (Geološka istraživanja u smislu ovog zakona) (l) Pod geološkim istraživanjima, u smislu ovog zakona, podrazumijevaju se istraživanja i ispitivanja koja se vrše s ciljem izrade geoloških karata; prognoziranja, pronalaženja i utvrđivanja ležišta mineralnih sirovina tj. količina, kvalitet i geološko-ekonomski efekti iskorištenja mineralnih sirovina; utvrđivanja geoloških i geomehaničkih osobina stijena i tla; utvrđivanja geoloških uvjeta za prostorno planiranje i projektovanje građevinskih i rudarskih objekata, zaštita terena od erozije, poplava i drugih prirodnih nepogoda i geološka istraživanja i ispitivanja u cilju zaštite okoliša na prostoru Kantona. (2) Geološka istraživanja iz stava l. ovog člana obuhvataju izvođenje sljedećih specijalističkih istražnih radova: općih geoloških, paleontoloških, stratigrafskih, sedimentoloških, minerološkopetrografskih, geohemij skih, geofizičkih, metal o genetskih, ekonomsko-geoloških, strukturno-geoloških, inžinj ersko-geoloških, hidrogeoloških, seizmoloških, geomorfoloških, geodinamičkih, geobotaničkih, fotogeoloških, geostatističkih, hemij sko-tehnoloških i drugih istražno-geoloških radova i ispitivanja. Član 5. (Faze geoloških istraživanja) Osnovne faze geoloških istraživanja su: a) osnovna geološka istraživanja; b) regionalna geološka istraživanja; c) detaljna geološka istraživanja i d) eksploatacijska geološka istraživanja. Član 6. (Osnovna geološka istraživanja) (l) Osnovna geološka istraživanja vrše se radi dobijanja osnovnih geoloških podataka o razvoju, sastavu i građi zemljine kore, zakonitosti nastajanja geoloških tvorevina i njihovih Broj 19 - Strana 744 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 15. novembra 2011. osobina, izrade odgovarajućih geoloških karata, utvrđivanja potencijalnosti područja u pogledu utvrđivanja rezervi mineralne sirovine, kao i utvrđivanja geoloških uvjeta za regionalna geološka istraživanja. (2) Osnovna geološka istraživanja izvode se s ciljem upoznavanja osnovnih geoloških, tektonskih, metalogenetskih, hidrogeoloških, geotermalnih, inžinjersko-geoloških, geofizičkih, seizmoloških, mehaničkih i drugih geoloških svojstava stijena i tla na širem prostoru i nižem stepenu poznavanja geološke građe područja, u okviru kojih se izrađuju opće geološke karte, te vrši izrada podloga za prostome i urbanističke planove, zaštita okoliša i izrada strategije razvoja Federacije Bosne i Hercegovine i kantona. Član 7. (Regionalna geološka istraživanja) (l) Regionalna geološka istraživanja slijede fazu fundamentalnih istraživanja, a izvode se sa ciljem provjere potencijalne mineralne sirovine do nivoa Cl kategorije sa bitnim pokazateljima za fazu detaljnih geoloških istraživanja i za proučavanje hidrogeoloških i inžinjerskogeoloških karakteristika na određenom širem prostoru. (2) Podaci istraživanja iz stava l. ovog člana i člana 6. ovog zakona čine podlogu za programiranje i projektovanje detaljnih geoloških istraživanja. Član 8. (Detalj na geološka istraživanja) (l) Detaljna geološka istraživanja mineralne sirovine vrše se na prostoru gdje je osnovnim i regionalnim geološkim istraživanjima utvrđeno prisustvo ili mogućnost postojanja potencijalne mineralne sirovine. Na osnovu ovih istraživanja utvrđuje se položaj, količina, kvalitet i mogućnost eksploatacije istražene mineralne sirovine. (2) Detaljna geološka istraživanja izvode se sa ciljem proučavanja i ispitivanja detaljnih geoloških, tektonskih, metalogenetskih, hidrogeoloških, geotermalnih, inžinjerskogeoloških, geofizičkih, seizmoloških, mehaničkih i drugih geoloških svojstava stijena i tla na užem prostoru i višem stepenu poznavanja geološke građe područja. (3) Poseban vid detaljnih geoloških istraživanja je formiranje zbirki minerala, ruda, stijena i fosila u cilju naučnog ili stručnog usavršavanja, obrazovanja, izlaganja ili čuvanja u verifikovanim (mjerodavnim) institucijama kao što su muzeji, instituti i fakulteti. (4) Detaljna geološka istraživanja tla i stijena obavezno se vrše prije izrade tehničke dokumentacije za izgradnju: a) objekata bazne i hemijske industrije, eme i obojene metalurgije, objekata za proizvodnju celuloze i papira; b) objekata za preradu kože i krzna, objekata u kojima se proizvode i skladište opasne materije i sličnih objekata i postrojenja koja mogu ugroziti životnu sredinu; c) željezničkih pruga i pratećih objekata; d) postrojenja na tečni i naftni gas; e) autoputeva, magistralnih i regionalnih puteva i pratećih objekata (potpornih konstrukcija, propusta i sl.); f) tunela; g) aerodroma i pratećih objekata; h) hidroelektrana i termoelektrana i pratećih objekata; i) visokih brana i akumulacija ispunjenih vodom, jalovinom ili pepelom; j) dalekovoda napona 11 O kV i više, trafostanica i rasklopnih postrojenja napona 35 kV i više; k) magistralnih gasovoda i naftovoda; l) međuregionalnih i regionalnih objekata vodosnabdij evanj a; m) objekata za prečišćavanje otpadnih voda za gradska naselja; n) međuregionalnih i regionalnih kanalizacionih sistema; o) tranzitnih i glavnih telefonsko-telegrafskih centrala i njima pripadajućih postrojenja i veza između tih centrala; p) objekata od posebnog interesa za odbranu zemlje; q) objekata radiodifuznih stanica i radiorelejnih sistema; 15. novembra 2011. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 19 - Strana 745 r) objekata u kojima se sakuplja veći broj lica (pozorišne, bioskopske, sportske, izložbene i slične dvorane), fakulteta, instituta, škola, predškolskih ustanova, bolnica, stadiona, hotela, poslovnih i stambenih objekata površine više od 1.000 m2 i objekata koji imaju četiri i više nadzemnih etaža, autobuskih i željezničkih stanica; s) vjerskih objekata; t) silosa i vodotornjeva svih vrsta; u) hala svih tipova (industrijske, privredne, sportske i dr.) ; v) drumskih, željezničkih i pješačkih mostova; w) sanitarnih deponija otpadaka i postrojenja za tretman čvrstog i opasnog otpada; x) svih vrsta industrijskih objekata; y) stanica i postrojenja za uskladištenje 1 pretakanje goriva motornih vozila; z) svih vrsta stambenih i poslovnih objekata površine više od 1.000 m2 i objekata koji imaju četiri i više nadzemnih etaža, industrijskih i infrastrukturnih objekata u zonama 1DŽ0 i više seizmičnosti po MCS skali (MercalliCancani- Siebergova skala), kao i za sve vrste trajnih objekata na uvjetno stabilnim terenima prema opće važećim inženjersko-geološkim kriterij ima; aa) sistema za meliorizaciju; bb) za prostorno i za urbanističko planiranje, a za nivoe za koje su potrebne podloge razmjere 1:10.000, 1:5.000, 1:1.000 itd. Član 9. (Eksploatacijska geološka istraživanja) (l) Eksploatacijska geološka istraživanja obuhvataju geološko-rudarske istražne radove za potrebe racionalne eksploatacije mineralne sirovine, zaštitu i osiguranje radne sredine, zaposlenika, opreme i objekata u eksploatacijskom prostoru. (2) Istražni radovi iz stava l. ovog člana izvode se sa ciljem: a) praćenja sastava i provjere kvaliteta mineralne sirovine projektovane za eksploataciju; b) doistraživanja novih količina mineralne sirovine i prekategorizacije iz nižih u višu kategoriju u cilju obnavljanja rezervi A+B kategorije u ležištu; c) praćenja kontinuiteta rasprostiranja mineralne sirovine u geološkoj sredini, uz evidentiranje svih tektonskih struktura; d) snimanja i prikupljanja podataka o hidrogeološkim uvjetima radi poduzimanja zaštitnih mjera ili odvodnjavanja površinskih kopova i permanentnog snimanja i e) praćenja stanja geološke sredine sa napredovanjem rudarskih radova u površinskim rudarskim objektima u cilju zaštite radne sredine i nesmetanog odvijanja eksploatacije u ležištu. (3) Privredna društva - investitor koji vrsi eksploataciju mineralne sirovine obavezan je izvoditi istraživanja iz stava l. i 2. ovog člana i na osnovu navedenih istražnih radova izrađivati geološke planove i detaljne geološke karte eksploatacijskog polja. Član 10. (Djelatnosti koje koriste rezultate geoloških istraživanja) (l) Geološka istraživanja čine obavezne podloge u sljedećim djelatnostima: a) prostorno uređenje - izrada prostorno-planske dokumentacije i zaštita okoliša; b) utvrđivanje planskih osnova za upravljanje vodama (vodoprivredne osnove) za podzemne vode, c) upravljanje i razvoj poljoprivrednog zemljišta, zemljišta za uzgoj šuma i zaštita tla od erozije i sprečavanje poplava; d) utvrđivanje uvjeta gradnje nadzemnih i podzemnih građevina (energetskih, vodoprivrednih, saobraćajnih i infrastrukturnih) na prostoru za građenje i e) urbanizacija i utvrđivanje korištenja i zaštite prirodnih resursa i zaštite sredina vezanih uz zemljinu koru. (2) Korištenje geoloških podataka kao podloge za izradu projekata, planova i druge dokumentacije za aktivnosti u djelatnostima iz stava l. ovog člana vrši se na osnovu prethodno pribavljenog stručnog mišljenja Federalnog zavoda za geologiju (u daljnjem tekstu: Federalni zavod). Broj 19 - Strana 746 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 15. novembra 2011. Član 11. (Izrada geoloških karata) Izrada geoloških karata različitih razmjera vrsi se u cilju izrade osnovne naučne podloge za poznavanje geološkog sastava i strukture određenog terena, sukcesije stvaranja stijena i stepena njihovog poremećaja kroz evoluciju zemljine kore, te zakonomjernosti razmještaja i koncentracije mineralne sirovine, izučavanja i upravljanja podzemnim vodama s ciljem rješavanja naučnih i stručnih problema iz područja egzodinamičkih procesa i mehaničkih svojstava stijena i drugih naučnih podloga. Član 12. (Podjela geoloških karata prema sadržaju) Geološke karte iz člana 11. ovog zakona prema sadržaju dijele se na: a) opće geološke karte koje prikazuju opće geološke podatke: sastav, starost i strukturnu građu terena; b) specijalne ili namjenske geološke karte koje uz opće geološke podatke prikazuju i elemente relevantne za neku geološku disciplinu, a to su: strukturne, paleogeografske, neotektonske, geofizičke, seizmološke, hidrogeološke, inžinjersko-geološke, geotermalne, metalogenetske, geohemijske, karte mineralnih sirovina, karte geoloških osnova zaštite okoliša i druge karte i njihove oleate koje prikazuju određena geološka svojstva. Član 13. (Podjela geoloških karata prema razmjeru) (l) Geološke karte iz člana 12. ovog zakona prema razmjeru dijele se na: a) detaljne geološke karte i geološke planove - razmjeri krupniji od l: lO 000; b) osnovne geološke karte - razmjeri od 1:100.000 dol:10.000i c) pregledne geološke karte - razmjeri sitniji od 1:100 000. (2) Geološke karte izrađuju se u odgovarajućem razmjeru u zavisnosti od potreba i namjene korištenja sa finalnim prikazom u GIS (geografsko-informacijski sistem) informatičkoj tehnologiji i izradom geološko-informacijskog sistema koji se sastoji od grafičkih podloga i geoloških baza podataka. (3) U postupku utvrđivanja prijedloga uputstva iz stava 3. ovog člana učestvuju stručne asocijacije, institucije, javne ustanove i privredna društva registrirana za obavljanje registrovane djelatnosti. C. ISTRAŽNI PROSTOR Član 14. (Istražni prostor) (l) Istražni prostor definiran u programu ili projektu geoloških istraživanja ograničen je koordinatama prelomnih tačaka na topografskoj osnovi u razmjeru do l :25.000 i može biti prostor za istraživanje čvrstih mineralnih sirovina, tla i stijena. (2) Odobrenje za istraživanje na određenom istražnom prostoru dodjeljuje se privrednom društvu - investitoru u skladu sa ovim zakonom. (3) Geološka istraživanja mineralne sirovine dopuštena su samo unutar odobrenog istražnog prostora. Član 15. (Prostor gdje nisu dozvoljena geološka istraživanja mineralne sirovine) Geološka istraživanja u cilju eksploatacije mineralne sirovine nisu dozvoljena na prostoru gdje se nalaze vodoprivredni objekti i uređaji za vodosnabdijevanje, objekti i prostori značajani za odbranu, spomenici kulture, prirodne rijetkosti, groblja i prostori zaštićeni u skladu sa drugim zakonima. D. VOĐENJE KATASTRA Član 16. (Katastar odobrenih istražnih prostora, ležišta mineralnih sirovina i geoloških pojava) (l) Kantonalno ministarstvo nadležno za rudarstvo (u daljnjem tekstu: kantonalno ministarstvo) vodi evidenciju i katastar odobrenih istražnih prostora za odobrenja izdata na području Kantona. (2) Evidenciju i katastar ležišta mineralnih sirovina i geoloških pojava za područje cijele Federacije vodi Federalni zavod za geologiju. 15. novembra 2011. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 19 - Strana 747 (3) Način vođenja evidencije i katastra odobrenih istražnih prostora, ležišta mineralnih sirovina i katastra geololških pojava na području Kantona propisuje se pravilnikom koji donosi kantonalni ministar. E. IZRADA I REVIZIJA GEOLOŠKE DOKUMENTACIJE, ODOBRENJE ZA BAVLJENJE REGISTRIRANOM DJELATNOŠĆU IZ OBLASTI GEOLOGIJE Član 17. (Tehnička dokumentacija za izvođenje geoloških istraživanja) (l) Osnovna i regionalna geološka istraživanja vrše se na osnovu programa za istraživanje i ispitivanje urađenog od privrednog društva ili javne ustanove koja ispunjava uvjete propisane članom 20. ovog zakona. (2) Detaljna i eksploatacijska geološka istraživanja izvode se na osnovu projekta za istraživanje i ispitivanje urađenog od privrednog društva ili javne ustanove koja ispunjava uvjete propisane članom 20. ovog zakona. Član 18. (Dokumentacija za geološka istraživanja potrebna za građenje stambenih i drugih objekata) (l) Detaljna geološka istraživanja tla za građenje stambenih i drugih građevinskih objekata za čiju su izgradnju propisana obavezna geološka istraživanja tla vrše se na osnovu projekta istraživanja čiji se rezultati prezentuju u elaboratu o izvedenim istražnim radovima. (2) Za individualne i samostojeće objekte i standardna geomehanička ispitivanja nije neophodna prethodna izrada projekta istraživanja. (3) Istraživanja iz stava l. ovog člana vrše se na osnovu odobrenja kantonalnog ministarstva. Član 19. (Stručna lica koja se mogu baviti izradom i revizijom geološke dokumentacije i rukovođenjem istražnim geološkim radovima) (l) Izradom programa i projekata za osnovna i regionalna geološka istraživanja, revizijom i rukovođenjem tim istražnim radovima mogu se baviti diplomirani inžinjeri geologije sa položenim stručnim ispitom i najmanje pet godina radnog iskustva u struci. (2) Izradom projekata detaljnih geoloških istraživanja, elaborata o klasifikaciji, kategorizaciji i proračunu rezervi mineralne sirovine, podzemnih voda, revizijom projektne i druge tehničke dokumentacije, te rukovođenjem istražnim radovima mogu se baviti diplomirani inžinjeri geologije sa položenim stručnim ispitom i najmanje tri godine radnog iskustva u struci. (3) Izradom i revizijom projektne, tehničke i druge dokumentacije za eksploatacijska geološka istraživanja i rukovođenjem istražnim radovima mogu se baviti diplomirani inžinjeri geologije sa položenim stručnim ispitom i najmanje tri godine radnog iskustva. (4) Pri izradi projektne, tehničke i druge dokumentacije za geološka istraživanja, poslove specijalističkih ispitivanja predviđena projektnom dokumentacijom (minerološka, geomehanička, geofizička i dr.) mogu obavljati i stručna lica građevinske, rudarske, hemijske, tehnološke i druge struke u skladu sa ovim zakonom. Član 20. (Privredno društvo ili javna ustanova koja se može baviti izvođenjem geoloških istražnih radova) (l) Izvođenje istražnih geoloških radova, izradu i reviziju projektne, tehničke i druge dokumentacije za geološka istraživanja može vršiti privredno društvo ili javna ustanova registrirana za ovu djelatnost kod nadležnog suda i koja imaju rješenje Federalnog ministarstva o ispunjavanju uvjeta za bavljenje registriranom djelatnošću iz oblasti geologije, u skladu sa ovim zakonom i Zakonom o privrednim društvima (,,Službene novine Federacije BiH", br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08, 88/08, 7/09 i 63/1 O ). (2) Privredno društvo ili javna ustanova iz stava l. ovog člana u radnom odnosu mora imati najmanje dva zaposlenika visoke stručne spreme geološke struke sa položenim stručnim ispitom. (3) Privredno društvo ili javna ustanova iz stava l. ovog člana koja nema zaposlenike specijalizirane za određenu vrstu geoloških istraživanja mora osigurati stručna lica sklapanjem ugovora sa fizičkim i pravnim licima ovlaštenim za tu vrstu geoloških istraživanja. Broj 19 - Strana 748 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 15. novembra 2011. Član 21. (Revizija geološke dokumentacije) (l) Programi i projekti geoloških istraživanjima obavezno podliježu reviziji u pogledu kvaliteta, opravdanosti izvođenja istražnih radova, mjera i normativa zaštite na radu pri izvođenju geoloških istraživanja, uticaja i zaštite okoline, uticaja projektovanih istražnih radova na sigurnost podzemnih i površinskih objekata i ljudi, kao i u pogledu primjene savremenih metoda i dostignuća geološke nauke i usaglašenosti sa tehničkim propisima, normativima i standardima. (2) Reviziju programa, projekata, izvještaja i elaborata o geološkim istraživanjima može vršiti samo privredno društvo ili javna ustanova registrirana za izradu geološke dokumentacije u skladu sa članom 20. ovog zakona a koja nije učestvovala u izradi programa, projekta i izvještaja o geološkim istraživanjima. (3) Privredno društvo ili javna institucija koja vrši reviziju programa, projekta i elaborata, kao i stručno lice koje je vršilo reviziju preuzima odgovornost u pogledu izvršene revizije. (4) Sadržaj i način izrade programa i projekta za istraživanja i izvještaja i elaborata o izvršenim geološkim istraživanjima, te uvjeti i postupak vršenja revizije uređuje se federalnim propisom. (5) Izvještaji i elaborati o izvršenim geološkim istraživanjima podliježu obaveznoj reviziji u cilju pregleda kvaliteta i pouzdanosti podataka i rezultata istraživanja. Reviziju izvještaja i elaborata vrši privredno društvo ili javna ustanova registrirana za izradu geološke dokumentacije u skladu sa ovim zakonom. (6) Reviziju izvještaja i elaborata o izvršenim geološkim istraživanjima vrši stručna komisija koju imenuje kantonalni ministar. U stručnu komisiju imenuju se stručna lica geološke struke koja ispunjavaju uvjete propisane članom 19. stav l., 2. i 3. ovog zakona. Za reviziju dijela izvještaja i elaborata koji se odnose na specijalistička ispitivanja predviđena u članu 19. stav 4. ovog zakona u stručnu komisiju imenuju se stručna lica odgovarajuće struke. (7) Način imenovanja, rad i naknadau za rad stručne komisije iz stava 6. ovog člana propisuje pravilnikom kantonalni ministar. Član 22. (Akreditacija laboratorije za ispitivanja, uvođenje u proces rada postrojenja, laboratorija i opreme za obavljanje djelatnosti iz oblasti geoloških istraživanja) (l) Prije uvođenja u proces rada geomehaničke i druge laboratorije za ispitivanja iz oblasti geoloških istraživanja, privredno društvo ili javna ustanova dužna je izvršiti akreditaciju kod nadležnog instituta za akreditiranje. (2) Privredno društvo ili javna ustanova dužna je prije uvođenja u proces rada, odnosno nakon rekonstrukcije postrojenja, laboratorija i opreme za geološka istraživanja pribaviti od Federalnog ministarstva odobrenje o ispunjavanju uvjeta za upotrebu postrojenja, laboratorija i opreme za obavljanje djelatnosti iz oblasti geoloških istraživanj a. Član 23. (Nostrifikacija geološke dokumentacije) (l) Utvrđivanje usklađenosti geološke dokumentacije izrađene prema inozemnim propisrma sa ovim zakonom, posebnim zakonima, propisima i normativima donesenim na osnovu zakona i pravila struke (u daljnjem tekstu: nostrifikacija) mora se obaviti za sve faze geoloških istraživanja. (2) Nostrifikaciju geološke dokumentacije vrši privredno društvo ili javna ustanova sa područja Federacije registrirana za izradu projektne dokumentacije u skladu sa ovim zakonom. Privredno društvo ili javna ustanova vrši reviziju programa projekata i elaborata u skladu sa članom 21. ovog zakona. (3) Privredno društvo ili javna ustanova iz prethodnog stava dužna je izvršiti prijevod projektne dokumentacije na bosanski, hrvatski ili srpski jezik. (4) Ovjerom dokumentacije iz stava l. ovog člana privredno društvo ili javna ustanova odgovara za izvršenu nostrifikaciju, odnosno usklađivanje projektne dokumentacije sa ovim zakonom, kantonalnim zakonima, propisima i normativima donesenim na osnovu zakona i pravila struke. 15. novembra 2011. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 19 - Strana 749 F. POSTUPAK ODOBRAVANJA GEOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA Član 24. (Uvjeti za izvođenje geoloških istraživanja) (l) Privredno društvo - investitor može osigurati izvođenje geoloških istraživanja samo na osnovu pribavljenog odobrenja za izvođenje geoloških istraživanja od nadležnog organa iz člana 25. ovog zakona. (2) Izradu geološke dokumentacije i izvođenje istražnih geoloških radova može vršiti samo privredno društvo ili javna ustanova koja ispunjava uvjete iz člana 20. i 22. ovog zakona. Član 25. (Nadležnosti za izdavanje odobrenja za izvođenje geoloških istraživanja) (l) Odobrenje za izvođenje regionalnih i detaljnih geoloških istraživanja za mineralne sirovine iz člana 3. ovog zakona izdaje kantonalno ministarstvo. (2) Odluku za geološka istraživanja od interesa za Kanton na prijedlog kantonalnog ministarstva donosi Vlada Kantona. Član 26. (Zahtjev za izvođenje regionalnih i detaljnih geoloških istraživanja) (l) Zahtjev za odobrenje izvođenja geoloških istraživanja podnosi privredno društvo - investitor kantonalnom ministarstvu u skladu sa članom 25. ovog zakona. (2) Zahtjev za izvođenje regionalnih i detaljnih geoloških istraživanja sadrži: a) naziv podnosioca zahtjeva; b) predmet istraživanja (vrsta mineralne sirovine); c) vrstu i obim istražnih radova; d) prostor za istraživanje ( opis veličine prostora, površina, oblik, morfologija i dr.) i e) vrijeme početka i završetka istraživanja. (3) Uz zahtjev iz stava l. ovog člana prilaže se: a) topografska osnova (list, sekcija 9. u cjelini formata, razmjeri do l :25.000, za detaljna geološka istraživanja ili razmjeri do l: l 00.000 za regionalna geološka istraživanja, sa nacrtanim granicama istražnog prostora, određenog koordinatama prelomnih tačaka); b) urbanistička saglasnost za istraživanje definirana programom ili projektom istraživanja, izdata od nadležnog ministarstva za prostorno uređenje; c) program regionalnih istraživanja ili projekt detaljnih geoloških istraživanja određene mineralne sirovine, podzemnih voda i detaljnih geoloških istraživanja u druge namjene; d) izvještaj o izvršenoj reviziji programa, odnosno projekt istraživanja; e) dokaz o registraciji privrednog društva - investitora sa šiframa djelatnosti koje se odnose na eksploataciju mineralne sirovine za koju se zahtjev podnosi; f) dokaze o upisu u registar društava i odobrenje nadležnog organa za bavljenje registrovanom djelatnošću za privredno društvo ili javnu ustanovu koja je izradila i revidirala projekt geoloških istraživanja; g) saglasnost za obavljanje istražnih radova od vlasnika zemljišta na kojem će se vršiti istraživanje. Član 27. (Vođenje postupka za izdavanje odobrenja za geološka istraživanja) (l) Kantonalno ministarstvo dužno je u postupku izdavanja odobrenja za geološka istraživanja utvrditi da li je program ili projekt geoloških istraživanja izrađen u skladu sa pravilnikom o sadržaju programa i projekta geoloških istraživanja i u skladu sa ovim zakonom. (2) U postupku izdavanja odobrenja za istraživanje mineralne sirovine kantonalno ministarstvo zakazuje usmenu raspravu pozivom na usmenu raspravu u kojem se navodi mogućnost uvida strankama u postupku u podnesenu projektnu dokumentaciju. (3) Pod strankama u postupku iz stava 2. ovog člana smatra se pravno lice na čiji zahtjev se vodi postupak izdavanja odobrenja, privredno društvo - investitor koji vrši istraživanje ili eksploataciju, a čije istražno ili eksploatacijsko polje neposredno graniči sa istražnim poljem za koje se vodi postupak odobrenja, jedinica lokalne samouprave i općina kojoj teritorijalno pripada istražni prostor. Broj 19 - Strana 7 50 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 15. novembra 2011. (4) Poziv na usmenu raspravu dostavlja se strankama u postupku i na oglasnu tablu općine kojoj teritorijalno pripada istražni prostor, najmanje osam dana od roka održavanja usmene rasprave koji je naveden u pozivu. (5) Kantonalno ministarstvo iz člana 25. ovog zakona dužno je u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva podnosioca pisano pozvati na ispravku podneska ako ne ispunjava propisane uvjete za izdavanje odobrenja za geološka istraživanja, odnosno obavijestiti ga o potrebi dopune zahtjeva sa traženim dokumentima (6) Podnosilac zahtjeva dužan je upotpuniti zahtjev u ostavljenom roku, a najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema pisane obavijesti. (7) Odobrenje za geološka istraživanja je upravni akt koji izdaje kantonalno ministarstvo u skladu sa članom 25. ovog zakona, ako utvrdi da su ispunjeni uvjeti propisani ovim zakonom. Član 28. (Odbijanje zahtjeva za regionalna i detaljna geološka istraživanja) (l) Zahtjev za odobrenje za geološka istraživanja odbit će se rješenjem: a) ako privredno društvo - investitor u roku od 15 dana od zatražene dopune iz člana 27. stav 5. ovog zakona ne upotpuni zahtjev; b) ako privredno društvo - investitor nije registriran kod nadležnog suda i ne ispunjava propisane uvjete za izdavanje odobrenja za geološka istraživanja; c) ako se u postupku izdavanja odobrenja utvrdi da bi se istražnim radovima ugrozila sigurnost i zdravlje ljudi i imovine ili ako bi se istražnim radovima ometalo obavljanje drugih djelatnosti; d) ako je drugom privrednom društvu - investitoru već izdato odobrenje na istom istražnom prostoru za istu vrstu mineralne sirovine; e) ako se izvršenom revizij om programa ili projekta zaključi da nije opravdano vršiti istraživanje. (2) U postupku izdavanja odobrenja za geološka istraživanja primjenjuju se propist o upravnom postupku, ukoliko odredbama ovog zakona nije drugačije uređeno. G. ODOBRENJE ZA GEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA Član 29. (Odobrenje za geološka istraživanja) (l) Odobrenjem za geološka istraživanja određuje se: a) predmet istraživanja; b) naziv privrednog društva - investitora kome je odobreno istraživanje mineralne sirovine; c) naziv istražnog prostora definiran koordinatama prelomnih tačaka gdje će se izvršiti projektovani obim i vrsta istražnih radova; d) veličina istražnog prostora; e) najmanji obim i vrsta istražnih radova koji se moraju izvršiti; f) najveća količina mineralne sirovine koja se može izvaditi u cilju ispitivanja kvaliteta i hemijsko-tehnoloških osobina; g) uvjeti i ograničenja kojih se mora pridržavati privredno društvo kojem je odobreno istraživanje pri izvođenju istražnih radova; h) rok do kojeg se mora početi sa istraživanjem; i) rok za podnošenje izvještaja o provedenom istraživanju; j) obaveza dovođenja zemljišta u prvobitno stanje nakon istraživanja. (2) Vremenski period izvođenja odobrenih geoloških istraživanja određuje se u skladu sa dinamikom predviđenom programom ili projektom geoloških istraživanja. (3) Važenje odobrenja za geološka istraživanja može se, na zahtjev privrednog društva - investitora, produžiti za još jedan period naznačen u odobrenju, ako se nisu promijenili uvjeti u skladu sa kojima je izdato odobrenje za istraživanje i ukoliko je izvedeno više od 50% projektovanih istražnih radova. Član 30. (Odobrenje za geološka istraživanja za proširenje eksploatacijskog polja) (l) Za izvođenje geoloških istraživanja za mineralnu sirovinu na već odobrenom istražnom prostoru u cilju proširenja eksploatacijskog polja 15. novembra 2011. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 19 - Strana 751 i prevođenja rezervi iz jedne u drugu kategoriju, privredno društvo - investitor koji je korisnik istražnog prostora podnosi zahtjev u skladu sa članom 27. ovog zakona nadležnom ministarstvu koje je izdalo odobrenje za istraživanje. (2) Kantonalno ministarstvo vodi postupak i izdaje rješenje sa ograničenim prostorom za istraživanje u skladu sa članom 27., 28. i 29. ovog zakona u cilju osiguranja novoistraženih rezervi odgovarajuće kategorije i klase za tekuću proizvodnju. Član 31. (Odobrenje za istraživanje različitih mineralnih sirovina) Na isti istražni prostor može se izdati više odobrenja za istraživanje, ako se odnose na različite vrste istraživanja ili različite mineralne sirovine i ako se istražni radovi mogu nesmetano odvijati. H. IZVOĐENJE GEOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA Član 32. (Prijava početka izvođenja istražnih radova) Privredno društvo ili javna ustanova koja vrši geološka istraživanja ili investitor tih radova dužni su prijaviti početak istražnih radova nadležnom ministarstvu koje je izdalo odobrenje za istraživanje najkasnije 15 dana prije početka istraživanja. Član 33. (Izvođenje istražnih radova i izrada elaborata o klasifikaciji, kategorizaciji i proračunu rezervi mineralne sirovine ) Privredno društvo - investitor dužno Je osigurati izvođenje istražnih radova i izradu elaborata o klasifikaciji, kategorizaciji i proračunu rezervi mineralne sirovine u skladu sa programom odnosno projektom istraživanja. Član 34. (Primjena propisa pri izvođenju geoloških istraživanj a) Privredno društvo ili javna ustanova koja vrši geološka istraživanja mineralne sirovine dužna je izvoditi radove prema odobrenom programu, odnosno projektu geoloških istraživanja, ovom zakonu, tehničkim propisima, normativima i standardima koji važe za izvođenje tih radova, provoditi propisane mjere zaštite na radu, blagovremeno poduzimati mjere za zaštitu građana i imovine, poduzimati propisane mjere zaštite okoliša i istražne radove izvoditi prema urbanističkim, vodoprivrednim, građevinskim i okolišnim uvjetima. Član 35. (Evidencije u toku izvođenja geoloških istraživanja) (l) Pri izvođenju istražnih radova može se vaditi mineralna sirovina u količinama koje zahtijevaju istražni radovi i tehnološka ispitivanja a određena je u odobrenju za geološka istraživanja iz člana 29. ovog zakona. (2) Privredno društvo - investitor u toku izvođenja istraživanja dužan je voditi evidenciju o izvađenim količinama mineralnih sirovina, o mjestu deponovanja i prodaji ili korištenju u druge namjene. (3) Privredno društvo ili javna ustanova dužna je utvrditi i voditi evidenciju o utvrđenim osnovnim obilježjima drugih mineralnih sirovina otkrivenih tokom istraživanja na odobrenom istražnom prostoru, kao i o posebnim karakteristikama istražnog prostora (klizišta, vode, gasovi, kora raspadanja i sadržaj korisnih mineralnih sirovina). (4) Privredno društvo ili javna ustanova dužna je, ukoliko pri izvođenju istražnih radova naiđe na karakteristične fosile, minerale, rude i stijene o tome obavijestiti instituciju nadležnu za njihovo prikupljanje i čuvanje. (5) Vađenje mineralnih sirovina u toku istraživanja mora se izvoditi prema odgovarajućim propisima koji se primjenjuju u oblasti rudarstva. Član 36. (Geološka istraživanja u odobrenom eksploatacijskom polju) (l) Privredno društvo - investitor koji se bavi eksploatacijom mineralne sirovine dužan je putem geološke službe, u okviru svog eksploatacijskog polja pratiti eksploataciju i na osnovu projekata istraživanja izvoditi detaljna i eksploatacijska geološka istraživanja u cilju sveobuhvatnog izučavanja geoloških svojstava ležišta, prekategorizaciju rezervi i praćenje kvaliteta mineralne sirovine. Broj 19 - Strana 752 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 15. novembra 2011. (2) Privredno društvo - investitor dužan je na osnovu plana geoloških istraživanja izraditi projekt geoloških istraživanja i elaborat o rezervama i kvalitetu mineralne sirovine u okviru eksploatacijskog polja. (3) Obaveza privrednog društva - investitora koji vrši eksploataciju mineralne sirovine je da osniva i vodi knjigu evidencije rezervi mineralne sirovine i svake godine do 15. marta tekuće godine za prethodnu godinu nadležnom ministarstvu dostavlja izvještaj o stanju i kvalitetu mineralne sirovine. (4) Privredno društvo - investitor koji se bavi eksploatacijom mineralne sirovine, ukoliko nema svoju geološku službu dužan je poslove geološke djelatnosti povjeriti privrednom društvu ili javnoj ustanovi koja ispunjava uvjete za obavljanje tih poslova za period dok traje eksploatacija. (5) Za istraživanje odobrene mineralne sirovine u okviru eksploatacijskog polja nije potrebno odobrenje nadležnog ministarstva za istraživanje. Eksploatacijska geološka istraživanja u odobrenom eksploatacijskom polju privredna društva izvode u skladu sa godišnjim planom istraživanja i na osnovu revidovanog projekta istraživanja koji odobrava rukovodilac privrednog društva. Član 37. (Geološka istraživanja neodobrene mineralne sirovine u odobrenom eksploatacijskom polju) Za istraživanje novootkrivene mineralne sirovine u odobrenom eksploatacijskom polju, čija eksploatacija nije odobrena, privredno društvo - investitor koji vrši eksploataciju dužan je pribaviti odobrenje od kantonalnog ministarstva u skladu sa članom 25. ovog zakona. Član 38. (Ustupanje rezultata izvedenih geoloških istraživanja ležišta mineralne sirovine) Privredno društvo - investitor koji je ulaganjem vlastitih sredstava obavio istraživanje jednog ili više ležišta mineralne sirovine može rezultate istraživanja, uz naknadu utvrđenu ugovorom, ustupiti drugom privrednom društvu - investitoru, uz prethodno pribavljeno odobrenje kantonalnog ministarstva. H. IZVJEŠTAJI O GEOLOŠKIM ISTRAŽIVANJIMA Član 39. (Elaborat i izvještaj o provedenim geološkim istraživanjima) (l) Privredno društvo - investitor dužan j e kantonalnom ministarstvu koje je izdalo odobrenje u toku istraživanja u rokovima utvrđenim u odobrenju za istraživanje podnositi periodične izvještaje o izvršenim istražnim radovima, rezultatima istraživanja mineralne sirovine i drugim podacima o kojima vodi evidenciju prema članu 35. ovog zakona i o planiranim istraživanjima u druge namjene. (2) Privredno društvo - investitor nadležnom ministarstvu podnositi izvještaj o rezultatima istraživanja do tekuće za proteklu godinu. dužan je godišnji 15. marta (3) Nakon završetka ili trajnog obustavljanja istraživanja privredno društvo - investitor dužan je kantonalnom ministarstvu podnijeti elaborat sa dokumentacijom o obimu izvedenih istražnih radova, eventualnim odstupanjima od projekta istraživanja, rezultatima istraživanja i tehnološkim ispitivanjima za period u kojem su izvođeni istražni radovi koji sadrži i podatke iz stava l. ovog člana i člana 35. ovog zakona. (4) Elaborat o završenim istraživanjima tla i stijena za gradnju objekata sadrži posebno podatke o inžinjersko-geološkim i hidrogeološkim karakteristikama, te podatke o geomehaničkim i geotehničkim svojstvima tla i stijena. l. IZDAVANJA RJEŠENJA O PRIZNAVANJU REZERVI MINERALNE SIROVINE Član 40. (Izrada elaborata o klasifikaciji, kategorizaciji i proračunu rezervi mineralne sirovine) (l) Po završetku detalj nih geoloških istraživanja privredno društvo - investitor dužan je izraditi elaborat o klasifikaciji, kategorizaciji i proračunu rezervi mineralne sirovine sa geološkoekonomskom ocjenom i domenom primjene mineralne sirovine. 15. novembra 2011. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 19 - Strana 753 (2) Kantonalno ministarstvo čija je nadležnost propisana članom 25. ovog zakona donosi i rješenje - upravni akt o potvrđenim količinama i kvalitetu mineralne sirovine. Član 41. (Vođenje postupka za izdavanja rješenja kojim se potvrđuje količina i kvalitet mineralne sirovine) (l) Privredno društvo - investitor dužan je 15 dana nakon izrade elaborata podnijeti zahtjev za reviziju elaborata kantonalnom ministarstvu koje je izdalo odobrenje za istraživanje mineralne sirovme. (2) Elaborat o klasifikaciji, kategorizaciji i proračunu rezervi mineralne sirovine (u daljnjem tekstu: elaborat) podliježe obaveznoj reviziji od stručne komisije koju prema zahtjevu imenuje kantonalno ministarstvo. (3) Prema zahtjevu za revrziju elaborata privrednog društva - investitora, kantonalno ministarstvo donosi rješenje o imenovanju stručne komisije za reviziju elaborata. U stručnu komisiju imenuju se stručna lica geološke struke koja ispunjavaju uvjete propisane članom 19. stav l., 2. i 3. ovog zakona. Stručnoj komisiji pripada naknada za rad. Imenovanje, rad i naknada za rad stručne komisije iz ovog člana propisuje se pravilnikom koji donosi kantonalni ministar. (4) Troškove rada stručne komisije za reviziju elaborata snosi privredno društvo - investitor koji je podnio zahtjev za reviziju elaborata. ( 5) Kantonalno ministarstvo organizira reviziju na koju poziva stručnu komisiju, podnosioca zahtjeva i privredno društvo ili javnu ustanovu koja je nosilac izrade elaborata. U toku revizije kantonalno ministarstvo sastavlja zapisnik. (6) Nakon što stručna komisija prihvati elaborat kantonalno ministarstvo izdaje rješenje o potvrđivanju količine i kvaliteta mineralne sirovine na određenom istražnom prostoru. (7) Kantonalno mmistarstvo dostavlja primjerak elaborata o klasifikaciji, kategorizaciji i proračunu rezervi Federalnom zavodu za potrebe Fonda stručne dokumentacije. (8) Kantonalno mmistarstvo dostavlja jedan primjerak rješenja o potvrđenim količinama i kvalitetu mineralne sirovine Federalnom ministarstvu radi evidentiranja i prikupljanja podataka o rezervama mineralne sirovine i o bilansu rezervi. Član 42. (Rješenje o potvrđivanju količina i kvaliteta mineralne sirovine) Rješenjem o potvrđivanju količine i kvaliteta mineralnih sirovina određuje se: a) naziv privrednog društva - investitora kome je odobreno istraživanje mineralne sirovine; b) naziv istražnog prostora i vrsta mineralne sirovine; c) potvrđena količina bilansnih rezervi mineralne sirovine; d) potvrđena količina vanbilansnih rezervi (nije obavezna); e) potvrđen kvalitet mineralne sirovine: - hemijski sastav mineralne sirovine, - fizičko-mehaničke osobine mineralne sirovine; f) mogućnost primjene; g) koordinate istražnog prostora. Član 43. (Nadomirivanje eksploatisanih količina mineralne sirovine) (l) Privredno društvo - investitor koji vrsi eksploataciju mineralne sirovine dužan je eksploatisane količine mineralne sirovine nadomiriti novoistraženim rezervama odgovarajuće kategorije i klase za tekuću proizvodnju. (2) Privredno društvo - investitor iz stava l. ovog člana dužan je izraditi i dostaviti na reviziju kantonalnom ministarstvu elaborat o klasifikaciji, kategorizaciji i proračunu rezervi mineralne sirovine u istražnom, odnosno eksploatacijskom polju svake pete godine za ležišta čije rezerve osiguravaju tekuću proizvodnju na period od deset godina, a svake sedme godine za ležišta čije rezerve osiguravaju proizvodnju za period duži od deset godina. Broj 19 - Strana 7 54 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 15. novembra 2011. J. POSTUPAK NAKON ZAVRŠETKA ISTRAŽIVANJA Član 44. (Zaštita istražnog prostora nakon završetka istraživanja) Nakon završetka ili trajnog obustavljanja istražnih radova privredno društvo - investitor dužan je na istražnom prostoru provesti sve mjere zaštite kojima se isključuje mogućnost nastupanja opasnosti za ljude i imovinu, a zemljište oštećeno istraživanjem dužan je osposobiti za korištenje u skladu sa odobrenjem iz člana 29. ovog zakona. Član 45. (Obaveze po završetku ili trajnoj obustavi geoloških istraživanja) (l) Nakon završetka ili trajnog obustavljanja istražnih radova privredno društvo - investitor dužan je obavijestiti nadležno ministarstvo koje je izdalo odobrenje za istraživanje o provedenim mjerama sigurnosti i saniranja istražnog prostora. (2) Kantonalna ministarstvo iz stava l. ovog člana dužno je provjeriti da li su provedene mjere dovoljne i da li se njima isključuje mogućnost nastupanja opasnosti za ljude i imovinu. (3) Ako nadležno ministarstvo iz stava l. ovog člana utvrdi da su provedene mjere osiguranja dovoljne, obavijestit će o tome privredno društvo kojem je odobreno istraživanje. (4) Ako nadležno ministarstvo koje je donijelo odobrenje za istraživanje utvrdi da provedene mjere osiguranja nisu dovoljne, naložit će privrednom društvu - investitoru da u određenom roku otkloni utvrđene nedostatke, odnosno provede i druge mjere osiguranja. (5) Ako privredno društvo - investitor ne postupi prema nalogu iz stava 4. ovog člana, organ koji je izdao nalog provest će potrebne mjere osiguranja o trošku privrednog društva kojem je odobreno istraživanje. K. PRIKUPLJANJE I IZRADA GEOLOŠKE BAZE PODATAKA Član 46. (Dostava podataka Federalnom zavodu) Privredna društva - investitori koji vrše istraživanje, finansiraju i organiziraju geološka istraživanja, posebno građevinska, rudarska, vodoprivredna, šumarska i poljoprivredna, dužna su Federalnom zavodu dostavljati podatke o vrsti i obimu istraživačkih radova i visini ulaganja finansijskih sredstava u te radove u skladu sa članom 39. ovog zakona s ciljem izrade baze podataka o geološkim istraživanjima. Član 47. (Geološki dokumentacijski sistem (GDS) (l) Geološki dokumentacijski sistem (GDS) dio je općeg geoinformacijskog sistema baziran na savremenim geoinformacijskim tehnologijama koji vodi Federalni zavod. (2) Način prikupljanja, evidentiranja, obrade, korištenja i razmjene podataka značajnih za bazu podataka i formiranje fonda stručne dokumentacije o geološkim istraživanjima i organizacija geoinformacijskog sistema uređeno je federalnim propisom. (3) Osnova za izradu pravilnika iz stava 2. ovog člana je projekt geološke baze podataka i geološko-dokumentacij skog sistema. Član 48. (Fond stručne dokumentacije) U fondu stručne dokumentacije Federalnog zavoda deponuju se programi i projekti na osnovu kojih su izdata odobrenja za geološka istraživanja, elaborati o rezervama mineralnih sirovina verifikovanih u Federalnom ministarstvu i kantonalnim ministarstvima i elaborati o ostalim geološkim istraživanjima. L. UKIDANJE ODOBRENJA ZA GEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA Član 49. (Ukidanje odobrenja za geološka istraživanja) (l) Privrednom društvu - investitoru odobrenje za geološka istraživanja ukida se: a) ako i pored naloga nadležnog geološkog inspektora nisu provedene mjere zaštite okoliša, zaštite na radu, potrebne mjere za sigurnost ljudi i imovine i ne provode se propisani urbanistički, vodoprivredni i ekološki uvjeti; b) ako se istražnim radovima ometaju ili ugrožavaju drugi radovi na istom ili susjednom prostoru; c) ako se istraživanj e izvodi neracionalna i time ugrožava buduća eksploatacija mineralne sirovine na tom ili drugom istražnom prostoru; 15. novembra 2011. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 19 - Strana 755 d) ako se blagovremeno ne nadoknađuje šteta na privatnom posjedu pričinjena u toku istraživanj a; e) ako se pod vidom istraživanja vrši eksploatacija mineralne sirovine i ako se istraživanje ne obavlja u skladu sa odobrenim programom ili projektom geoloških istraživanja i uvjetima utvrđenim u izdatom odobrenju za istraživanje. (2) U slučajevima iz stava l. ovog člana privredno društvo nema pravo na naknadu sredstava uloženih u istraživanje. (3) Odobrenje će rješenjem ukinuti organ koji je izdao odobrenje za geološka istraživanja, ako postoji neki od razloga iz stava l. ovog člana. M. POLAGANJE STRUČNOG ISPITA Član 50. (Stručni ispit za zaposlenike geološke struke) Stručni ispit zaposlenici geološke struke polažu radi ispunjavanja uvjeta i sticanja stručne osposobljenosti za samostalno obavljanje poslova i rukovođenje u oblasti geoloških istraživanja u istraživačkim timovima i geološkim službama; izrade i revizije programa, projekata, izvještaja i elaborata i druge dokumentacije. Član 51. (Polaganje stručnog ispita) Stručni ispit iz člana 50. ovog zakona polaže se pred stručnom komisijom koju formira federalni ministar. Troškove polaganja stručnog ispita snosi privredno društvo sa kojim kandidat ima zaključen ugovor o radu ili sam kandidat ukoliko nema zaključen ugovor o radu. N.NADZOR Član 52. (Nadzor nad provođenjem ovog zakona) (l) Nadzor nad provođenjem ovog zakona propisa vrši kantonalno ministarstvo. (2) Inspekcijski nadzor vrši Kantonalna uprava za inspekcijske poslove putem kantonalnog geološkog inspektora na osnovu ovog zakona i Zakona o kantonalnim inspekcijama Unskosanskog kantona (,,Službeni glasnik Unskosanskog kantona" broj: 12/11.) Član 53. (Kantonalni geološki inspektor) Poslove kantonalnog geološkog inspektora (u daljnjem tekstu: inspektor) može obavljati diplomirani inženjer geologije sa radnim iskustvom u struci od najmanje pet godina, položenim stručnim ispitom i koji ispunjava i druge uvjete iz Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 35/05). Član 54. (Nadležnost inspekcije) U vršenju nadzora inspektor kontrolira da li: a) je privredno društvo - investitor za izvođenje geoloških istraživanja pribavio odobrenja u skladu sa članom 24., 25. i 27. ovog zakona i da li se radovi izvode u skladu sa odobrenom projektnom dokumentacijom; b) privredno društvo ili javna ustanova koja vrši geološka istraživanja poštuje zakone i tehničke propise, normative i standarde koji se odnose na izvođenje tih radova i provodi propisane mjere zaštite građana, imovine i mjere zaštite okoliša iz člana 34. ovog zakona; c) privredno društvo ili javna ustanova koja vrši istraživanje ispunjava uvjete propisane odredbama člana 20. i 22. ovog zakona; d) lica koja se bave izradom i revizijom dokumentacije za geološka istraživanja ispunjavaju uvjete propisane članom 19. i članom 20. ovog zakona; e) privredno društvo - investitor koji se bavi eksploatacijom redovno dopunjava geološke planove - karte i ostalu dokumentaciju potrebnu za pravilno tehničko i racionalno izvođenje rudarskih radova i vrši ostale propisane radove u skladu sa članom 9., 35., 39. i 43. ovog zakona; f) privredno društvo - investitor vađenje mineralnih sirovina pri istražnim radovima vrši u skladu sa članom 35. ovog zakona; g) privredno društvo - investitor pri izvođenju istražnih radova podnosi izvještaj u skladu sa članom 39. ovog zakona. Član 55. (Prava i dužnosti inspektora) (l) Vršeći inspekcijski nadzor nadležni inspektor ima pravo: Broj 19 - Strana 756 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 15. novembra 2011. a) nesmetano vršiti inspekcijski pregled i ulaziti u prostore gdje se izvode istražni radovi, tražiti podatke, dokumente i izvještaje potrebne pri inspekcijskom pregledu; b) pregledati tehničku i drugu dokumentaciju; c) utvrditi identitet lica koja izvode istražne radove; d) privremeno oduzeti tehničku dokumentaciju ili je fotokopirati; e) fotografisati lokacije na kojima je zabranio radove; f) tražiti potrebne podatke ili osnovne uzorke mineralnih sirovina ili drugog materijala; g) tražiti pomoć stručne organizacije ili pojedinih stručnih lica; h) privremeno zabraniti izvođenje geoloških i rudarskih radova. (2) Inspektor može u trajanju do osam dana izuzeti dokumentaciju potrebnu za utvrđivanje činjeničnog stanja o razmatranom predmetu, ako je mišljenja da su očigledno prekršene odredbe ovog zakona, tehničkih propisa i propisa iz oblasti zaštite i zdravlja na radu i drugih propisa donesenih na osnovu ovog zakona, ili ako sumnja da je učinjen prekršaj. (3) O izuzimanju dokumentacije iz stava 2. ovog člana inspektor privrednom društvu - investitoru izdaje potvrdu sa popisom izuzete dokumentacije. (4) Inspektor u svom radu primjenjuje i prava utvrđena u članu 61. i 62. ovog zakona i Zakona o kantonalnim inspekcijama Unsko-sanskog kantona. Član 56. (Dužnosti privrednog društva - investitora i privrednog društva ili javne ustanove koji izvode geološke istražne radove) (l) Privredno društvo - investitor i privredno društvo ili javna ustanova koja izvodi geološke istražne radove dužni su omogućiti inspektoru vršenje inspekcijskog nadzora. (2) Privredno društvo - investitor i privredno društvo ili javna ustanova koja izvodi geološke istražne radove dužni su omogućiti uvid u svu dokumentaciju društva, a na traženje inspektora odrediti jedno ili više lica koja će učestvovati u utvrđivanju činjeničnog stanja pri vršenju inspekcijskog pregleda. Član 57. (Zapisnik o inspekcijskom pregledu) (l) O izvršenom inspekcij skom pregledu inspektor je obavezan sastaviti zapisnik. Utvrđene nedostatke i nepravilnosti o inspekcijskim pregledom inspektor je dužan konstatirati zapisnikom o izvršenom inspekcijskom pregledu. (2) Zapisnik sastavlja inspektor koji je izvršio inspekcijski pregled. Ako je inspekcijski pregled izvršilo istovremeno više inspektora po istom nalogu (kolektivni inspekcijski pregled), u tom slučaju zajednički sastavljaju jedan zapisnik. (3) Zapisnik osim navoda propisanih u Zakonu o upravnom postupku (,,Službene novine Federacije BiH", br. 2/98 i 48/99) sadrži i navode koje je neophodno navesti u vršenju inspekcijskog pregleda. (4) Zapisnik o inspekcijskom pregledu je javna isprava osim onih dijelova zapisnika u kojima je subjekt nadzora dao primjedbu da nije pravilno sastavljen. Član 58. (Vođenje postupka za izdavanje rješenja) (l) Na osnovu zapisnika iz člana 57. ovog zakona, odredbi ovog zakona, tehničkih propisa i drugih propisa iz oblasti geoloških istraživanja inspektor ima pravo i dužnost privrednom društvu - investitoru, odnosno privrednom društvu ili javnoj ustanovi izdati rješenje kojim se nalaže otklanjanje nedostataka i nepravilnosti, te odrediti rokove njihovog otklanjanja. (2) Na osnovu zapisnika iz stava l. člana 57. ovog zakona inspektor ima pravo i dužnost: a) rješenjem narediti otklanjanje utvrđenih nepravilnosti i nedostataka; b) rješenjem narediti privremenu zabranu izvođenja radova; c) podnijeti prijavu za privredni prij estup. (3) Rješenje iz stava 2. ovog člana u slučaju neposredne opasnosti za život i zdravlje ljudi, saobraćaj, susjedne objekte ili okolinu daje se usmeno. Sadržaj usmenog rješenja inspektor upisuje u knjigu rudarskog nadzora zajedno sa mjerama čije je poduzimanje usmeno naredio. (4) Rješenja iz stava 2. i 3. ovog člana inspektor je dužan pisano izdati privrednom društvu - investitoru, odnosno privrednom društvu ili javnoj ustanovi najkasnije u roku od osam dana od dana izvršenog inspekcijskog pregleda. 15. novembra 2011. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 19 - Strana 757 (5) Privredno društvo - investitor, odnosno privredno društvo ili javna ustanova dužni su postupiti prema naredbama iz rješenja inspektora u roku određenom u rješenju. Član 59. (Upravne mjere koje se nalažu rješenjem) Ukoliko inspektor utvrdi da privredno društvo - investitor, odnosno privredno društvo ili javna ustanova ne postupa ili nepotpuno postupa prema obavezama koje su mu određene propisima, dužan je prema utvrđenom činjeničnom stanju u zapisniku o izvršenom inspekcijskom pregledu naložiti odgovarajuće upravne mjere i to: a) narediti otklanjanje utvrđenih nedostataka i nepravilnosti na način i u roku kako je određeno ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu njega; b) narediti privremenu zabranu izvođenja radova; c) narediti zabranu izvođenja radova; d) narediti poduzimanje odgovarajućih upravnih radnji koje je privredni subjekt i drugo pravno lice, institucija koja ima javna ovlaštenja, odnosno organ uprave obavezan poduzeti; e) prisilno provesti izvršenje određene upravne mjere kada je privredno društvo - investitor, odnosno privredno društvo ili javna ustanova sami ne izvrše; f) podnijeti prijavu protiv privrednog društva - investitora, odnosno privrednog društva ili javne ustanove i odgovornog lica za učinjeni prekršaj; g) odrediti i druge mjere i obaviti radnje određene ovim zakonom i propisima; h) zabraniti obavljanje djelatnosti. Član 60. (Privremena zabrana izvođenja geoloških istražnih radova) Inspektor može privrednom društvu investitoru rješenjem zabraniti izvođenje radova do otklanjanja nedostataka, ako prilikom inspekcijskog pregleda utvrdi da: a) privredno društvo ili javna ustanova koja izvodi geološka istraživanja nije osigurala potpunu ispravnost sredstava za rad, radnog prostora i radnog procesa kako je to određeno odobrenim projektom i tehničkom dokumentacijom prema odredbama ovog zakona; b) privredno društvo ili javna ustanova koja izvodi geološke istražne radove ne primjenjuje u cijelosti odredbe ovog zakona, tehničke propise, propise iz oblasti zaštite na radu i zaštite zdravlja radnika i druge propise i akte, odnosno ako se radovi ne izvode u skladu sa odobrenom tehničkom dokumentacijom; c) pri korištenju sredstava rada, primjeni radnih postupaka, korištenju radnog prostora koji nije zaštićen prijeti opasnost od povreda, ugrožavanja zdravlja zaposlenika privrednog društva ili javne ustanove koja izvodi geološke istražne radove i ako se zaposlenici ne pridržavaju odgovarajućih uputa za rad; d) privredno društvo - investitor, odnosno privredno društvo ili javna ustanova nisu postupili u skladu sa usmeno izrečenim naređenjem inspektora i e) privredno društvo - investitor, odnosno privredno društvo ili javna ustanova onemogućava vršenje inspekcijskog pregleda. Član 61. (Zabrana izvođenja geoloških istražnih radova) Inspektor mora rješenjem zabraniti izvođenje istražnih radova, ako prilikom inspekcijskog pregleda utvrdi da: a) privredno društvo ili javna ustanova koja vrši istraživanje izvodi istražne radove bez odobrenja za istraživanje ili bez odobrenja za obavljanje registrirane djelatnosti ili se pri izvođenju istražnih radova ne primjenjuju odredbe ovog zakona, tehnički propisi, propisi iz oblasti zaštite na radu i zdravlja zaposlenika, što može ugroziti život i zdravlje zaposlenika, sigurnost saobraćaja i susjednih objekata, zaštita životne sredine i mogućnost nastanka veće materijalne štete, odnosno radovi se ne izvode u skladu sa odobrenom tehničkom dokumentacijom, su kod privrednog društva - investitora, odnosno privrednog društva ili javne ustanove zaposlena su lica koja ne ispunjavaju uvjete o stručnoj osposobljenosti prema odredbama ovog zakona; b) privredno društvo-investitor, odnosno privredno društvo ili javna ustanova ili njihovo odgovorno lice i pored usmenog naređenja inspektora ponovno krši odredbe tehničkih propisa, propisa iz oblasti zaštite na radu i zaštite zdravlja radnika i drugih propisa koji se odnose na rudarske radove, te općih akata ovog zakona; Broj 19 - Strana 758 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 15. novembra 2011. c) privredno društvo-investitor, odnosno privredno društvo ili javna ustanova pri istraživanju koristi postrojenja i geološku opremu za koju nemaju upotrebnu dozvolu, što neposredno ugrožava sigurnost objekata i uređaja, živote i zdravlje ljudi, odvijanje saobraćaja, susjedne objekte i okoliš i predstavlja neposrednu opasnost za život i zdravlje zaposlenika i d) privredno društvo - investitor, odnosno privredno društvo ili javna ustanova pri izvođenju radova zahvataju i područje van prostora određenog odobrenjem za istraživanje propisano u skladu sa ovim zakonom. Član 62. (Zabrana obavljanja djelatnosti) (l) Inspektor mora rješenjem zabraniti obavljanje djelatnosti privrednom društvu - investitoru, odnosno privrednom društvu ili javnoj ustanovi, ako prilikom inspekcijskog pregleda utvrdi: a) da za obavljanje djelatnosti ne ispunjava uvjete propisane ovim i drugim zakonom; b) da pri obavljanju djelatnosti ne primjenjuju se propisi i standardi i c) ako izradu i reviziju tehničke dokumentacije obavljaju lica koja ne ispunjavaju uvjete prema ovom zakonu. (2) Trećim licima (pravnim i fizičkim) inspektor će utvrditi upravnu mjeru ukoliko obavljaju djelatnost suprotno odredbama ovog zakona. Član 63. (Usmeno određivanje upravne mjere) (l) U inspekcijskom pregledu inspektor će privrednom društvu - investitoru, odnosno privrednom društvu ili javnoj ustanovi usmeno odrediti upravnu mjeru i narediti da se odmah izvrši: a) kad je to obavezan prema ovom zakonu i b) kad je u nastaloj situaciji neophodno, prema ocjeni inspektora, poduzeti radnje na otklanjanju neposredne opasnosti po život i zdravlje zaposlenika i građana ili nastanak veće materijalne štete. (2) Sadržaj usmene upravne mjere inspektor upisuje u knjigu rudarskog nadzora i u zapisnik o inspekcijskom nadzoru. Član 64. (Rok za donošenje rješenja) (l) Upravnu mjeru inspektor određuje rješenjem. (2) Rješenje o određenim upravnim mjerama inspektor je dužan donijeti u zakonskom roku, a rješenje u pisanom obliku o usmeno određenoj upravnoj mjeri u roku od tri dana od dana . . izricanja upravne mjere. Član 65. (Izvršenj e rj eš enj a) (l) Izvršenje rješenja prati inspektor i utvrđuje po službenoj dužnosti. (2) Izvršenje rješenja inspektor utvrđuje kontrolnim pregledom ili drugim pisanim dokazom. (3) Izvršenje rješenja inspektor može produžiti do 30 dana, osim rješenja kojim su upravne mjere usmeno utvrđene. Član 66. (Žalba na rješenje) (l) Žalba na rješenje o usmeno određenoj upravnoj mjeri nije dopuštena. (2) Žalba na rješenje o utvrđenim upravnim mjerama iz člana 59., 60., 61. i 62. ovog zakona može se izjaviti u roku od osam dana od dana prijema rješenja. (3) O žalbi rješava Kantonalno ministarstvo. (4) Žalba na rješenje inspektora o određenim upravnim mjerama ne odgađa izvršenje rješenja. (5) Protiv rješenja inspektora o usmeno određenoj upravnoj mjeri i rješenja kantonalnog ministarstva donesenog po žalbi može se pokrenuti upravni spor. Član 67. (Rok za rješavanje žalbe) Žalbu na rješenje inspektora o utvrđenoj upravnoj mjeri nadležni drugostepeni organ dužan je riješiti u roku od osam dana od dana prijema žalbe. 15. novembra 2011. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 19 - Strana 759 O. KAZNENE ODREDBE Član 68. (Prekršaji privrednog društva - investitora) (l) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 KM do 15.000,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj pravno lice u svojstvu investitora ako: a) vrši geološka istraživanja bez prethodno pribavljenog odobrenja za istraživanje od nadležnog ministarstva (član 24. i 30.); b) pri istražnim radovima izvadi veću količinu mineralne sirovine od odobrene i pod vidom istraživanja vrši eksploataciju mineralne sirovine (član 35.); c) ne vrši geološka istraživanja u skladu sa odredbama navedenim u odobrenju za geološka istraživanja (član 29.); d) ne vodi evidenciju o istraživanju mineralne sirovine (član 35.); e) vrši istraživanje van istražnog prostora (član 14.); f) prije ulaska u odobreni istražni prostor ne pribavi saglasnost vlasnika zemljišta (član 26); g) provodi geološka istraživanja na prostoru gdje geološka istraživanja nisu dozvoljena ili ako istraživanja od posebnog društvenog interesa vrši suprotno uvjetima i načinu iz odluke nadležnog organa (član 10. i 15.); Član 69. (Prekršaji privrednog društva ili javne ustanove registrirane za obavljanje djelatnosti iz oblasti geoloških istraživanja) (l) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 KM do 15.000,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj pravno lice ako: a) vrši izradu i reviziju geološke dokumentacije i izvođenje istražnih geoloških radova, a nema odobrenje za obavljanje djelatnosti i odobrenje za upotrebu opreme za istraživanje (član 21. i 24.); b) poslove izrade projektne, tehničke i druge dokumentacije za geološka istraživanja povjeri licima koja ne ispunjavaju propisane uvjete (član 19.); c) izradu geološke dokumentacije ne vrši u skladu sa ovim zakonom (član 18. i 19.); d) geološka dokumentacija ili dio geološke dokumentacije za koju je proveo kontrolu i dao pozitivan izvještaj ne zadovoljava zahtjeve iz ovog zakona (član 21.); e) koristi laboratoriju, postrojenja i geološku opremu, a nije izvršena akreditacija laboratorije za ispitivanja i pribavljeno odobrenje o upotrebi laboratorije, postrojenja i opreme za geološka istraživanja (član 22.); f) ne izvodi geološka istraživanja u skladu sa ovim zakonom (član 34.). (2) Za prekršaj iz stava l. ovog člana bit će kažnjeno i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM. Član 70. (Prekršaji revidenata) (l) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM bit će kažnjen za prekršaj revident ako: a) vrši reviziju geološke dokumentacije, a ne ispunjava uvjete u skladu sa ovim zakonom (član 19.); b) vrši reviziju geološke dokumentacije u čijoj je izradi učestvovao ili ako je geološku dokumentaciju izradilo ili nostrificiralo privredno društvo ili javna ustanova kod koje je zaposlen (član 21.), c) geološka dokumentacija ili dio geološke dokumentacije za koji je proveo kontrolu i dao pozitivan izvještaj ne zadovoljava zahtjeve iz ovog zakona (član 21.). (2) Uz kaznu za prekršaj iz stava l. ovog člana licu koje vrši kontrolu geološke dokumentacije, odnosno revidentu može se izreći zaštitna mjera oduzimanja prava za izradu, odnosno kontrolu geološke dokumentacije u trajanju od tri do šest mjeseci, a za prekršaj počinjen drugi put uz novčanu kaznu izreći će se navedena mjera u trajanju od šest mjeseci do jedne godine. (3) Lice koje je vršilo kontrolu geološke dokumentacije (revident) u slučaju iz stava l. ovog člana dužno je investitoru nadoknaditi štetu u skladu sa posebnim zakonom. Član 71. (Prekršaji privrednog društva ili javne ustanove koja vrši nostrifikaciju) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 KM do 15.000,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj pravno lice ako: a) vrši nostrifikaciju geološke dokumentacije, a nema za to odobrenje (član 23.); Broj 19 - Strana 7 60 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 15. novembra 2011. b) geološka dokumentacija ili dio geološke dokumentacije za koji je izvršena nostrifikacija i izvršena ovjera ne zadovoljava zahtjeve iz ovog zakona (član 23.). P. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 72. (Postupci započeti prije stupanja na snagu ovog zakona) Upravni postupci započeti prije stupanja na snagu ovog zakona okončat će se prema propisima koji su bili na snazi na dan podnošenja zahtjeva. Član 73. (Propisi kantonalnog ministra) Propisi predviđeni za provođenje ovog zakona iz člana 16. i 21. donijet će se u roku od jedne godine od stupanja na snagu ovog zakona. Član 74. (Primjena postojećih propisa) Do donošenja propisa iz člana 81. Zakona o geološkim istraživanjima Federacije Bosne i Hercegovine (,,Službene novine Federacije BiH broj: 9/10 i 14 /10) primjenjivat će se slijedeći propisi i to: a) Zakon o jedinstvenom načinu utvrđivanja, evidentiranja i prikupljanja podataka o rezervama mineralnih sirovina i podzemnih voda i o bilansu tih rezervi ("Službeni list RBiH", br. 8/93 i 13/94); b) Pravilnik o klasifikaciji i kategorizaciji rezervi pojedinih mineralnih sirovina i vođenju evidencije o njima ("Službeni list SFRJ", br. 53/79); c) Pravilnik o klasifikaciji i kategorizaciji podzemnih voda i njihovoj evidenciji ("Službeni list SFRJ", br. 34/79); d) Pravilnik o klasifikaciji i kategorizaciji rezervi nafte, kondenzata i prirodnih plinova te o vođenju njihove evidencije ("Službeni list SFRJ", br. 80/87); e) Pravilnik o načinu i programu polaganja stručnog ispita radnika geološke struke ("Službeni list RBiH", br. 16/93 i 13/94); f) Pravilnik o sadržini programa, projekata i elaborata geoloških istraživanja ("Službeni list RBiH", br. 16/93 i 13/94) i g) Pravilnik o vođenju zbirke isprava i katastra istražnih prostora i eksploatacijskih polja ("Službeni list RBiH", br. 16/93 i 13/94). Član 75. (Usaglašavanje registracije privrednih društava i javnih ustanova) Privredna društva ili javne ustanove registrirane za geološka istraživanja, projektovanja, izvođenje istraživanja i revizije projektne dokumentacije dužne su usaglasiti registraciju sa odredbama ovog zakona u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 76. (Stupanje Zakona na snagu) Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Unskosanskog kantona". Broj O 1-02-1-219/11 20. oktobra 2011. godine Bihać Predsjedavajući Skupštine Unsko-sanskog kantona mr. sci. Husein Rošić •••••••••••••••••••• 616. Na osnovu člana 2. g), poglavlja IV i člana 11. b) odjeljak A, poglavlja V Ustava Unsko-sanskog kantona - prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona", broj: 1/04 i 11/04), na prijedlog Vlade Unsko-sanskog kantona, Skupština Unsko-sanskog kantona na 14. sjednici održanoj dana 20.10.2011.godine donijela je: ZAKON O POTICAJU RAZVOJA MALE PRIVREDE I. OPĆE ODREDBE Član l. (Predmet Zakona) Ovim Zakonom se uređuju osnove planiranja, osiguranje sredstava i provođenje mjera razvoja male privrede u Unsko-sanskom kantonu (u daljnjem tekstu: Kanton), aktivnosti i mjere Vlade Unsko-sanskog kantona (u daljnjem tekstu: Vlada) u poticanju razvoja male privrede, nadzor nad provedbom Zakona, kaznena i druga pitanja u vezi sa poticajem razvoja male privrede u Unskosanskom kantonu.
Zakon o rudarstvu USK Unsko-sanski kanton Službeni glasnik USK 19/11 15.11.2011 rudarstvo,usk SLUŽBENI GLASNIK UNSKO-SANSKOG KANTONA Godina XV - Broj 19 15. novembra 2011. BIHAĆ Izdanje na bosanskom jeziku •••••••••••••••••••• 614. Na osnovu člana 11.b) poglavlja V odjeljka A Ustava Unsko-sanskog kantonaprečišćen tekst ("Službeni glasnikUnsko-sanskog kantona" broj: 1/04 i 11/04) u vezi sa članom 122. Zakona o rudarstvu Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH" broj: 26/10) na prijedlog Vlade Unsko-sanskog kantona, Skupština Unsko-sanskog kantona na 14. sjednici održanoj dana 20.10.2011.godine donijela je: ZAKON O RUDARSTVU A. OPĆE ODREDBE Član l. (Predmet Zakona) (l) Ovim zakonom uređuje se: pravni status rudnog blaga, odnosno mineralnih sirovina, način i uvjeti upravljanja mineralnim sirovinama, zaštita, izvođenje rudarskih radova, mjere zaštite na radu, obustava izvođenja i trajni prekid rudarskih radova, tehnička dokumentacija i projektovanje, rudarska mjerenja i rudarski planovi, inspekcijski nadzor, zaštita i uređenje prostora, kaznene odredbe i druga pitanja vezana uz upravljanje mineralnim sirovinama na teritoriji Unsko-sanskog kantona (u daljnjem tekstu: Kanton). (2) Rudno blago je dobro od općeg interesa i pod posebnom je zaštitom. Član 2. (Značenje izraza) Izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeća značenja: a) mineralne sirovine su neobnovljiva i obnovljiva prirodna bogatstva koja je moguće neposredno ili posredno privredno koristiti; b) upravljanje mineralnim sirovinama obuhvata sve postupke i radnje potrebne za (optimalnu) eksploataciju i korištenje mineralnih sirovina; c) rudnik je ograničeni zemljišni prostor gdje se vrši eksploatacija mineralnih sirovina uključujući opremu, mašine, zgrade, građevinsku infrastrukturu, deponije, Broj 19 - Strana 718 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 15. novembra 2011. odlagališta, skladišta i druge objekte potrebne za izvođenje rudarskih radova; d) rudnik u pravnom smislu je privredno društvo čija je osnovna djelatnost eksploatacija mineralnih sirovina; e) rudarski objekt je objekt u eksploatacionom polju namijenjen eksploataciji mineralnih sirovina i izvođenju drugih rudarskih radova koji nisu direktno vezani uz eksploataciju mineralnih sirovina; f) rudarska infrastruktura su objekti rudnika potrebni od početka do završetka radova na eksploataciji mineralnih sirovina (pristupni putevi, elektrouređaji i objekti, objekti vodosnabdijevanja, zgrade za ljude i opremu i dr.); g) prostor za otkopavanje je prostor na površini, sastoji se od zemljišta za pristup i zemljišta određenog za eksploataciju mineralnih sirovina, označen graničnim linijama između određenih geografskih koordinata povezanih na geodetsku mrežu; h) plan - karta rudničkog prostora je katastarska karta u propisanom mjerilu sa označenim granicama i brojevima parcela, koja na početku eksploatacije ne smije biti starija od šest mjeseci i mora se najmanje jednom godišnje dopunjavati; i) eksploatacija je vađenje mineralne sirovine 1z ležišta i njena prerada ili oplemenjivanje; j) vađenje obuhvata sve potrebne radnje da se dođe do mineralne sirovine u ležištu - otvaranje, priprema za otkopavanje, otkopavanje doprema na obogaćivanje i /ili skladištenje; k) prerada ili oplemenjivanje mineralnih sirovina, prema ovom zakonu, jeste odabiranje, sortiranje, odrobljenje, mljevenje i sušenje mineralne sirovine, odvajanje korisnog minerala od prateće jalovine, te odvajanje pojedinih mineralnih komponenata. l) skladištenje uključuje sve potrebne radnje za uskladištenje mineralnih sirovina u čvrstom i rasutom stanju; m) rekultivacija napuštenih i eksploatacionih prostora, uključuje sve radnje koje je potrebno izvršiti na rudničkom prostoru u cilju završne sanacije i revitalizacije površina degradiranih rudarskim radovima u skladu sa rudarskim projektom; n) eksploataciono polje je dio zemljine površine ograničeno pravim linijama, prirodnim ili vještačkim granicama koje se prostiru do određene dubine zemlje između vertikalnih ravni položenih kroz te granice, sa označenim tačkama i definiranim koordinatama; o) sigurnosni stub je zaštitno područje gdje nije dozvoljeno otkopavanje mineralnih sirovina, kojim se zaštićuju površinski objekti i dobra od općeg interesa; p) metoda otkopavanja je niz tehničkih postupaka, mjera, procesa i redoslijeda radnji kod otkopavanja mineralnih sirovina sa rudarskim radovima u okviru konstrukcijski određenih elemenata otkopnog polja ili otkopnog radilišta; q) postrojenje je skup uređaja i instalacija povezanih u funkcionalnu cjelinu kod kojih zajednička funkcija služi istom zajedničkom cilju; r) klasifikacija i kategorizacija mineralnih sirovina je postupak kojim se mineralne sirovine razvrstavaju u klase i kategorije prema osobinama, mogućnostima primjene, izdašnostima, stepenu istraženosti i ekonomske opravdanosti; s) rezerve mineralnih sirovina su količine mineralnih sirovina utvrđene u ležištu; t) pojave mineralnih sirovina su mineralne sirovine koje nisu dovoljno istražene ili izdašne za ekonomičnu eksploataciju; u) rudno blago su sve mineralne sirovine iz člana 7. ovog zakona koje se eksploatišu pod uvjetima i na način propisan ovim zakonom; v) pristupno zemljište je zemljište preko kojeg je moguć pristup do prostora za eksploataciju; w) pojava opasnosti je svaka pojava u procesu eksploatacije mineralnih sirovina i drugih radova koja ugrožava zdravlje i život ljudi, imovinu i okoliš; x) rudarski radovi su radovi koji se izvode u svrhu istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina; y) rudarska metoda rada je metoda kod koje se primjenjuje tehnologija određena tehničkim propisima i propisima iz oblasti zaštite na radu u rudarstvu; z) jedinica mjere mineralne sirovine u čvrstom stanju je kubni metar mineralne sirovine u ležištu; 15. novembra 2011. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 19 - Strana 719 aa) čvrsto stanje mineralne sirovine podrazumijeva primamo stanje mineralne sirovine u ležištu; bb) površinski kop je rudarski objekt sa površinskim načinom eksploatacije mineralnih sirovina; ce) izvođač je privredno društvo koje ima odobrenje nadležnog organa za izvođenje rudarskih radova ili pojedinih tehnoloških cjelina; dd) izvođač rudarskih i drugih radova je privredno društvo koje je upisano u sudski registar i koje je organu nadležnom za inspekcijski nadzor dostavilo obavještenje o početku obavljanja djelatnosti i ispunjavanju uvjeta tehničke opremljenosti, zaštite na radu, zaštite i unapređenja životne sredine i drugih uvjeta propisanih za obavljanje te ili tih djelatnosti; ee) rudničke vode su vode koje se nalaze na prostoru gdje se vrši ili je završena eksploatacija mineralnih sirovina, odlagalištima iskopanog zemljanog materijala, jalovištima i koje se dreniraju u susjedna vodna tijela uključujući površinske vodne tokove, podzemne vode, jezera i močvare. Član 3. (Svrha Zakona) Svrha ovog Zakona je upravljanje mineralnim sirovinama s ciljem: a) postizanja racionalne i održive eksploatacije mineralnih sirovina; b) postizanja društvenog i privrednog razvoja; c) zaštite rudnog blaga; d) osiguranja učestvovanja javnosti u donošenju odluka koje se odnose na rudna bogatstva i e) upravljanje mineralnim sirovinama obuhvata sve postupke i radnje potrebne za optimalnu eksploataciju i korištenje mineralnih sirovina koje će vršiti kantonalna vlast. Član 4. (Upravljanje mineralnim sirovinama) Upravljanje mineralnim sirovinama iz člana 7. ovog zakona je u nadležnosti kantona koji u skladu sa ovim Zakonom programira, planira i nadzire eksploataciju mineralnih sirovina uz osiguranje njihovog racionalnog iskorištenja u skladu sa propisima o sigurnosti rudarskih objekata i zaposlenih i o zaštiti okoliša i prirodnih vrijednosti. Član 5. (Primjena Zakona) (l) Ovaj Zakon se ne primjenjuje na djelatnosti vezane uz vršenje prijevoza mineralnih sirovina (tereta) u: željezničkom prijevozu na prugama javnog saobraćaja, drumskom saobraćaju na javnim cestama. (2) Upravljanje vodama vrši se prema posebnom zakonu. Član 6. (Rudarska djelatnost) Rudarska djelatnost, u smislu ovog zakona, obuhvata: rudarske istražne radove, eksploataciju mineralnih sirovina uključujući otvaranje, pripremanje, otkopavanje, transport, odlaganje, dopremu, preradu i uskladištenje mineralnih sirovina, izradu i reviziju tehničke dokumentacije za tu djelatnost (izvještaji, studije, elaborati, planovi i projekti), sanaciju i tehničku rekultivaciju zemljišta oštećenog rudarskim radovima. Član 7. (Mineralne sirovine) (l) Mineralnim sirovinama u smislu ovog zakona smatraju se sve organske i neorganske mineralne sirovine koje se nalaze u čvrstom stanju, u primarnom obliku (ležištu) ili u nanosima, jalovištima, topioničkim troskama i prirodnim rastvorima i to: a) nemetalne mineralne sirovine: abrazivi, azbesti, barit, bentonit, bijeli boksit, cementni laporci, dijatomit, dolomit, feldspat, fluorit, gips, grafit, kreda, krečnjak, kvarc, kvarcni pijesak, kvarcit, keramičke i vatrostalne gline, keramziti, škriljci, liskuni, magneziti, opekarske gline, pirofiliti, sumpor, tuf, talk, talkni škriljci, tehničko-građevinski kamen, arhitektonskograđevinski kamen, ukrasno i poludrago kamenje, šljunak i pijesak za građevinarstvo izvan vodenih tokova; b) sve sekundarne mineralne sirovine koje se javljaju kao neiskorišteni ostatak dobijanja, obogaćivanja i prerade primarnih mineralnih . . . sirovina 1 c) sve nenabrojane mineralne sirovine prirodnog porijekla. (2) Upravljanje mineralnim iz prethodnog stava vrši ministarstvo nadležno za rudarstvo tekstu:kantonalno ministarstvo). sirovinama kantonalno (u daljnjem Broj 19 - Strana 720 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 15. novembra 2011. (3) Vlada Unsko-sanskog kantona ima pravo donijeti odluku za eksploataciju mineralne sirovine od posebnog interesa za Kanton. Član 8. (Rudarski radovi) Rudarski radovi u smislu ovog zakona su: a) rudarski istražni radovi i radovi na eksploataciji mineralnih sirovina; b) priprema, otvaranje, eksploatacija, uređivanje zemljišta u vrijeme eksploatacije, crpljenje, obogaćivanje, uskladištavanje i sanacija rekultivacija otkopanih prostora; c) ispitivanje novih eksplozivnih sredstava u cilju provjere sigurnosti i upotrebljivosti u rudarstvu; d) sve vrste miniranja na površini, primarna i sekundarna miniranja i sva masovna miniranja kod otkopnih i drugih rudarskih radova; e) odlaganje otkrivke i drugih materijala koji nastaju pri izvođenju rudarskih istražnih radova i eksploataciji mineralnih sirovina; f) izrada karata etaža na površinskim kopovima; g) izrada planova odvodnjavanja površinskih kopova i njihova zaštita od površinskih podzemnih voda; h) zatvaranje rudarskih objekata, sanacija i rekultivacija zemljišta oštećenog rudarskim radovima; i) sanacija i rekultivacija napuštenih istražnih prostora, površinskih kopova i rudnika rudarskim metodama rada i j) radovi montaže, demontaže rudarstvu. održavanja u Član 9. (Rudarski objekti i postrojenja) Rudarski objekti i postrojenja u smislu ovog zakona su: a) objekti i postrojenja u sastavu rudnika neposredno vezani uz tehnološki proces eksploatacije, pripreme, preradu i oplemenjivanje mineralnih sirovina, kao i magacini eksplozivnih sredstava koji se nalaze na površini; b) industrijski kolosijeci, viseće žičare, putevi i motorna vozila za prijevoz mineralnih sirovina u ležištu i od ležišta do objekata za preradu ili oplemenjivanje i odlagališta, ukoliko se prijevoz ne vrši javnim putevima, kao i skladišni prostori, radionice rudnika koje služe za remont i održavanje opreme u tehnološkom procesu eksploatacije mineralnih sirovina koje se nalaze u krugu rudnika; c) hidrotehnički objekti i postrojenja za odvodnjavanje i zaštitu rudnika od voda; d) električna mreža rudnika sa objektima, postrojenjima i uređajima koji su sa njom u neposrednoj funkciji ili galvanskoj vezi, kao i mreža i uređaji za sporazumijevanje, signalizaciju, nadzor i upravljanje; Član 10. (Pravo na eksploataciju mineralnih sirovina) (l) Pravo na eksploataciju mineralnih sirovina stiče se na osnovu odobrenja za eksploataciju i na osnovu dozvola u skladu sa ovim zakonom. (2) Pravo iz stava l. ovog člana može se prenijeti na drugo pravno lice uz saglasnost organa koji je to pravo dodijelilo. (3) Pravo eksploatacije mineralnih sirovina može steći domaće i strano pravno lice pod uvjetima i na način propisan ovim zakonom. Član 11. (Eksploataciono polje) (l) Eksploatacija mineralnih sirovina dozvoljena je samo unutar granica eksploatacionog polja. (2) Eksploataciono polje nalazi se unutar granica istražnog prostora. (3) Oblik i veličina eksploatacionog polja utvrđuje se u zavisnosti od vrste mineralne sirovine, uvjeta racionalne eksploatacije i potrebnog prostora za smještaj rudarskih objekata infrastrukture. (4) Eksploataciono polje obuhvata površinsku kop, transportne i pristupne puteve na etaže, prostor za preradu ili oplemenjivanje, odlagališta, vodosabirnike, magazine eksplozivnih sredstava, trafostanice, radionički prostor, uredski i sanitarni prostor. (5) Ležišta mineralnih sirovina mogu se podijeliti na više eksploatacionih polja. Član 12. (Zabrana eksploatacije mineralnih sirovina pri izvođenju građevinskih radova) (l) Privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova kada prilikom iskopa temelja za građevinski objekat naiđe na pojavu bilo koje mineralne sirovine iz člana 7. ovog zakona mora 15. novembra 2011. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 19 - Strana 721 o tome obavijestiti kantonalna ministarstvo koje će donijeti odluku o daljnjim aktivnostima. (2) Zabranjeno je na osnovu građevinske dozvole iskopom temelja za građevinski objekt vršiti eksploataciju mineralnih sirovina. B. IZVOĐENJE RUDARSKIH RADOVA Ćlan 13. (Uvjeti za izvođenje radova) (l) Rudarsku djelatnost može obavljati privredno društvo upisano u registar društava, koje je organu nadležnom za inspekcijski nadzor dostavilo obavještenje o početku obavljanja djelatnosti i ispunjavanju uvjeta tehničke opremljenosti, zaštite na radu, zaštite i unapređenja životne sredine i drugih uvjeta propisanih za obavljanje te ili tih djelatnosti. (2) Kada privredno društvo izvođenje radova povjerava drugom privrednom društvu tada je obavezno zaključiti odgovarajući ugovor sa izvođačem radova koji ispunjava propisane uvjete iz stava l. ovog člana. (3) Izvođači radova dužni su postupati po odredbama ovog Zakona i provedbenim propisima. Ćlan 14. (Način izvođenja rudarskih radova) Pri obavljanju rudarske djelatnosti privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova mora poštovati tehničke propise i normative u rudarstvu (u daljnjem tekstu: tehnički propisi), propise o zaštiti na radu, zaštiti okoliša, uvjete utvrđene u urbanističkoj saglasnosti i druge propise, osigurati lična zaštitna sredstva zaposlenicima i provoditi propise o zaštiti ljudi i imovine. Ćlan 15. (Više izvođača rudarskih radova) (l) Kada u istom rudničkom prostoru radove izvode dva ili više izvođača rudarskih radova privredno društvo gdje se izvode radovi dužno je osigurati provođenje svih mjera zaštite na radu i zaštite zdravlja zaposlenika. (2) Zaposlenici izvođača rudarskih radova iz stava l. ovog člana moraju biti upoznati sa propisima i mjerama zaštite na radu, te opasnostima koje mogu nastati tokom izvođenja radova. (3) Obaveza privrednog društva iz stava l. ovog člana ne oslobađa odgovornosti svakog pojedinačnog izvođača rudarskih radova za provođenje svih mjera zaštite na radu i zaštite zdravlja zaposlenika. (4) Prije početka izvođenja rudarskih radova privredno društvo gdje se izvode rudarski radovi i izvođač rudarskih radova međusobne obaveze i odgovornosti u provođenju mjera zaštite na radu i zaštite zdravlja zaposlenika regulirat će pisanim ugovorom. Ćlan 16. (Postupak kod pojava iznenadnih opasnosti) (l) Svaki zaposlenik dužan je odmah obavijestiti nadređenog o svakoj pojavi opasnosti, posebno o pojavama zagušljivih i otrovnih gasova, prodorima vode, mulja, blata, i obrušavanjima, nestabilnim kosinama, neeksplodiranim minskim punjenjima i drugim pojavama opasnosti, koje mogu ugroziti zaposlene, objekte i uređaje. (2) O svim pojavama opasnosti iz stava l. ovog člana odgovorno lice privrednog društva dužno je odmah obavijestiti nadležnu rudarsku inspekciju. (3) Privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova dužan je odmah obavijestiti nadležno kantonalna ministarstvo, nadležnog rudarskog inspektora i organ uprave nadležan za unutrašnje poslove o svakom smrtnom slučaju, grupnoj povredi, težoj povredi na radu i svakoj drugoj rudarskoj nesreći i o uzrocima nesreće u privrednom društvu. Ćlan 17. (Provođenje stručnih poslova u oblasti zaštite na radu i zdravlja zaposlenika na radu) (l) Privredno društvo, odnosno izvođači rudarskih radova moraju provoditi i osigurati nadzor nad primjenom tehničkih propisa i propisa iz područja zaštite na radu i zaštite zdravlja zaposlenika. (2) Privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova na površinskim kopovima zavisno od specifičnih uvjeta za eksploataciju dužan je organizirati službu zaštite na radu ili odrediti posebno lice za nadzor nad provođenjem tehničkih normativa i mjera zaštite na radu. (3) Zadatak službe zaštite na radu je: a) neposredna kontrola provođenja svih propisanih mjera zaštite na radu; Broj 19 - Strana 722 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 15. novembra 2011. b) vođenje evidencije o nesretnim slučajevima, profesionalnim oboljenjima, povredama na radu i drugim iznenadnim pojavama koje ugrožavaju živote zaposlenika i opremu u privrednom društvu po mjestu nastanka, uzrocima i nastalim posljedicama; c) proučavanje uzroka nesretnih slučajeva, profesionalnih oboljenja, povreda na radu i drugih iznenadnih pojava koje ugrožavaju živote zaposlenih i opremu i davanje prijedloga za poduzimanje mjera i metoda rada koje osiguravaju uspješno otklanjanje tih uzroka; d) praćenje zdravstvenog stanja zaposlenika i predlaganje mjera za unapređenje zdravstvenohigijenskih uvjeta pri radu; e) davanje prijedloga upravi privrednog društva za unapređenje zaštite na radu i zaštite zdravlja zaposlenika; f) davanje stručnih mišljenja da li su rudarski projekti izrađeni u skladu sa propisanim mjerama zaštite na radu i g) obavljanje i drugih poslova i ovlaštenja koja su joj data općim aktom privrednog društva. (4) Zadatke službe zaštite na radu obavlja potreban broj lica visoke stručne spreme odgovarajuće struke koja imaju najmanje dvije godine radnog iskustva stečenog nakon položenog stručnog ispita. (5) Izuzetno, poslove neposredne kontrole provođenja mjera zaštite na radu mogu obavljati i lica koja imaju višu ili srednju stručnu spremu odgovarajućeg smjera i pet godina radnog iskustva stečenog nakon položenog stručnog ispita. (6) Privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova mora prije početka izvođenja radova izraditi uputstva koja će sadržavati način izvođenja radova i mjere zaštite koje se moraju provoditi pri izvođenju radova u cilju zaštite života i zdravlja zaposlenika. Uputstva se moraju pravovremeno usklađivati sa nastalim promjenama uvjeta rada. Član 18. (Rukovodeća lica u rudarstvu) (l) Poslove i zadatke stručnog rukovođenja pri izvođenju rudarskih radova, izradi i reviziji rudarskih projekata, vršenju nadzora, samostalnom obavljanju rudarskih mjerenja i druge poslove pri eksploataciji mineralnih sirovina mogu obavljati zaposlenici koji ispunjavaju propisane uvjete stručne spreme i radnog iskustva i koji su položili stručni ispit. (2) Privredno društvo dužno je svojim općim aktom utvrditi obavezu stručnog usavršavanja i provjeru stručne osposobljenosti za zaposlenike koji rade na poslovima za koje je, prema odredbama ovog zakona, propisana stručna sprema i radno iskustvo. Član 19. (Tehničko rukovođenje) Poslove tehničkog rukovođenja u privrednom društvu koje se bavi rudarskom djelatnošću može obavljati zaposlenik koji ima visoku stručnu spremu rudarske struke odgovarajućeg smjera i najmanje tri godine radnog iskustva u struci položen stručni ispit. Član 20. (Rudarska mjerenja) Poslove rudarskog mjerenja na površinskim kopovima može obavljati zaposlenik koji ima visoku ili srednju stručnu spremu odgovarajuće struke, položen stručni ispit i najmanje dvije godine radnog iskustva stečenog nakon položenog stručnog ispita. Član 21. (Nadzornik u rudarskim objektima) Poslove nadzornika u rudarskim objektima može obavljati zaposlenik koji ima najmanje srednju stručnu spremu odgovarajućeg smjera i dvije godine radnog iskustva stečenog nakon položenog stručnog ispita. Član 22. (Poslovođa u rudarskim objektima) Poslove poslovođe u rudarskim objektima može obavljati zaposlenik koji ima najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima nadzornika u odgovarajućem objektu. Član 23. (Samostalno rukovanje eksplozivnim sredstvima) (l) Poslove samostalnog rukovanja eksplozivnim sredstvima mogu obavljati i zaposlenici koji imaju visoku, ili srednju stručnu spremu rudarske struke i koji su stekli teorijska i praktična znanja o eksplozivnim sredstvima i mrmranju. 15. novembra 2011. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 19 - Strana 723 (2) Poslove samostalnog rukovanja eksplozivnim sredstvima mogu obavljati kvalifikovani zaposlenici rudarske struke koji imaju najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima kvalifikovanog zaposlenika rudarske struke i položen ispit iz poznavanja propisa, primjene i praktičkog rukovanja eksplozivnim sredstvima. Član 24. (Stručna sprema) Pod školama i fakultetima odgovarajuće struke za obavljanje poslova iz člana od 18. do 23. ovog zakona podrazumijevaju se za poslove: a) samostalno rukovanje eksplozivnim sredstvima - položen ispit za kvalifikovanog zaposlenika rudarske struke, rudarska tehnička škola odnosno rudarski fakultet; b) nadzor nad eksploatacionim radovima - rudarska tehnička škola; c) nadzor u objektima oplemenjivanja i obogaćivanja mineralnih sirovina - rudarska, mašinska i tehnološka ili hemijska tehnička škola; d) nadzor nad elektropostrojenjima i radovima - elektro- tehnička škola; e) nadzor nad mašinskim postrojenjima radovima - mašinska tehnička škola; f) nadzor nad građevinsko-montažnim i drugim specijalnim radovima - građevinska, tehnička odnosno druga odgovarajuća srednja škola; g) tehničko rukovođenje rudarskim radovima, masovnim miniranjem i službom zaštite na radu - rudarski fakultet; h) tehničko rukovođenje radovima prerade ili oplemenjivanja - rudarski, tehnološki, rudarsko-mašinski, mašinski i elektrotehnički fakultet; i) tehničko rukovođenje elektroslužbom elektrotehnički fakultet; j) tehničko rukovođenje mašinskom službom - rudarsko- mašinski ili mašinski fakultet; k) tehničko rukovođenje sistemom odvodnjavanja - rudarski, geološki ili mašinski fakultet; l) tehničko rukovođenje građevinsko-montažnim i drugim specifičnim radovima - građevinski odnosno drugi odgovarajući fakultet; m) rudarsko mjerenje - geodetska ili rudarska tehnička škola odnosno geodetski ili rudarski fakultet; n) tehničko rukovođenje službom rudarskih mjerenja - geodetski odnosno rudarski fakultet o) tehničko rukovođenje geološkom službom na rudniku - geološki fakultet. Član 25. (Stručni ispit) Stručni ispit za tehničko rukovođenje, nadzor nad rudarskim radovima i samostalno obavljanje rudarskih mjerenja polažu kandidati koji imaju stručnu spremu propisanu ovim zakonom i najmanje jednu godinu radnog iskustva u oblasti rudarstva nakon sticanja stručne spreme. Član 26. (Polaganje stručnog ispita) (l) Stručni ispit iz člana 25. polaže se pred komisijom koju imenuje federalni ministar. (2) Program stručnog ispita, te uvjete, način i troškove polaganja stručnog ispita uređeno je federalnim propisom. Član 27. (Radno iskustvo) Pod radnim iskustvom u smislu odredbi člana od 18. do 23. ovog zakona smatra se iskustvo na odgovarajućim poslovima u rudarstvu stečeno nakon sticanja stručne spreme koja je uvjet za rad na određenom radnom mjestu, odnosno iskustvo stečeno nakon položenog stručnog ispita u slučajevima propisanim ovim zakonom. Član 28. (Izvođenje i nadzor rudarskih radova) (l) Privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova mora osigurati izvođenje radova prema tehničkoj dokumentaciji, tehničkim propisima i propisima o zaštiti života i zdravlja zaposlenika, a pri građenju drugih objekata i odredbe koje važe za građenje tih objekata. (2) Privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova obavezan je osigurati stalni nadzor nad svim rudarskim radovima, postrojenjima i uređajima i instalacijama u svim smjenama od stručnih lica ili posredstvom uređaja za kontrolu i daljinsko upravljanje. Broj 19 - Strana 724 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 15. novembra 2011. Član 29. (Knjiga rudarskog nadzora) (l) Privredno društvo dužno je voditi knjigu rudarskog nadzora u koju se unose naređenja nadležnog rudarskog inspektora izdata na licu mjesta pri vršenju nadzora u rudarskim objektima u slučaju neposredne opasnosti po život i zdravlje ljudi i materijalnih dobara. (2) U knjigu rudarskog nadzora unose se naređenja i direktora privrednog društva, lica odgovornog za glavno tehničko rukovođenje i rukovodioca službe zaštite na radu, koja se odnose na zaštitu na radu, a izdata su na licu mjesta pri pregledu radova. Član 30. (Dozvole) Za izvođenje rudarskih radova iz člana 8. ovog zakona, koji se odnose neposredno na eksploataciju mineralnih sirovina potrebno je od kantonalnog ministarstva pribaviti sljedeće dozvole: a) dozvola za eksploataciju; b) dozvola za potpunu eksploatacije; trajnu obustavu c) dozvola za izvođenje radova prema rudarskom projektu; d) dozvola za upotrebu rudarskih objekata, postrojenja, uređaja i instalacija - upotrebna dozvola; e) privremena dozvola za izvođenje radova i f) konačna dozvola za izvođenje radova. Član 31. (Zahtjev za izdavanje dozvole i sadržaj dozvole za eksploataciju) (l) Uz zahtjev za izdavanje dozvole za eksploataciju privredno društvo dužno je priložiti: a) ugovor o koncesiji; b) okolinsku dozvolu i urbanističku saglasnost. c) dokumentaciju o izvršenim istražnim radovima, ležištu mineralnih sirovina, utvrđenim količinama i kvalitetu mineralnih sirovina (potvrda o revidovanim rezervama); d) dokaz o pravu korištenja ili pravu služnosti na zemljište određeno za eksploataciju mineralnih sirovina; e) situacioni plan - kartu sa ucrtanim granicama eksploatacionog polja u mjerilu koje omogućava da se na njegovoj podlozi u prirodi mogu odrediti granice rudničkog prostora, sa javnim saobraćajnim i drugim objektima koji se nalaze na tom prostoru, sa opisom granica eksploatacionog polja, uz naznaku općine na čijem se području eksploataciono polje nalazi; f) podatke o tehničkoj opremljenosti privrednog društva ili izvođača rudarskih radova, kao i stručnoj osposobljenosti zaposlenika za eksploataciju mineralnih sirovina. (2) Dozvola za eksploataciju sadrži podatke o: a) vrsti mineralne sirovine ili mineralnih sirovina koje su predmet eksploatacije; b) načinu eksploatacije; c) položaju i tačnim granicama eksploatacionog polja; d) roku u kojem se moraju izvršiti pripremni radovi uključujući i izradu rudarskog projekta i dobiti dozvola za izvođenje radova na eksploataciji mineralne sirovine; e) roku važnosti dozvole; f) obavezi provođenja ugovora o koncesiji i g) obavezi sanacije i rekultivacije područja oštećenog eksploatacijom mineralnih sirovina. Član 32. (Ukidanje dozvole za eksploataciju) Kantonalna ministarstvo ukinut će dozvolu za eksploataciju mineralnih sirovina ako: a) privredno društvo kome je izdata dozvola ne počne sa eksploatacijom u roku navedenom u dozvoli; b) privredno društvo ne pribavi dozvolu za izvođenje radova prema rudarskom projektu u propisanom roku; c) rudarskim radovima se ugrožava život i zdravlje zaposlenika i drugih građana i imovine, a druge mjere utvrđene ovim zakonom i drugim propisima nisu dovoljne da se to spriječi; d) ugrožava se okoliš i ne vrši rekultivacija prostora oštećenog rudarskim radovima prema odobrenom projektu i e) raskinut je ugovor o koncesiji. Član 33. (Prestanak važenja dozvole za eksploataciju) Dozvola za eksploataciju prestaje važiti: a) prestankom rada privrednog društva; b) kada je iscrpljena mineralna sirovma na prostoru eksploatacionog polja; 15. novembra 2011. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 19 - Strana 725 c) kada privredno društvo odustane od izdate dozvole za eksploataciju ili d) istekom ugovora o koncesiji. Član 34. (Zahtjev za produženje dozvole za eksploataciju) Uz zahtjev za produženje dozvole privredno društvo dužno je priložiti: a) važeću dozvolu; b) potvrdu o priznatim rezervama mineralne sirovine; c) situacioni plan - kartu sa ucrtanim granicama eksploatacionog polja u mjerilu koje omogućava da se na njegovoj podlozi mogu odrediti granice rudničkog prostora sa javnim saobraćajnim i drugim objektima koji se nalaze na tom prostoru. Član 35. (Dozvola za potpunu i trajnu obustavu eksploatacije) (l) Uz zahtjev za izdavanje dozvole za potpunu i trajnu obustavu eksploatacije privredno društvo dužno je priložiti: a) ugovor o koncesiji; b) revidovan rudarski projekt za obustavu eksploatacije; c) urbanističku saglasnost; d) okolinsku dozvolu; e) obrazloženje potpune i trajne obustave eksploatacije i odluku privrednog društva o potpunoj i trajnoj obustavi eksploatacije. (2) Dozvola za potpunu i trajnu obustavu eksploatacije sadrži podatke o: a) postojanju ugovora o koncesiji; b) vrsti mineralne sirovine koja je predmet obustave eksploatacije sa količinama preostalih rezervi; c) obavezi privrednog društva o trajnom čuvanju tehničke dokumentacije koja se odnosi na eksploataciju mineralne sirovine; d) obavezi privrednog društva o provođenju mjera sigurnosti kojima će se trajno isključiti mogućnost nastajanja opasnosti po ljude i imovinu; e) odobrenju ulaska u eksploataciono polje za otklanjanje posljedica eksploatacije; f) obavezi privrednog društva o sanacijr i rekultivaciji eksploatacionog područja u skladu sa projektom za predmetno eksploataciono polje; g) položaju i tačnim granicama eksploatacionog polja; h) ažurnom stanju izvedenih radova do vremena obustave i i) roku obustave. Član 36. (Dozvola za izvođenje radova prema rudarskom projektu) (l) Dozvolom za izvođenje rudarskih radova, gradnju objekata i postrojenja prema odobrenom rudarskom projektu odobravaju se radovi za gradnju objekata i postrojenja iz člana 8. i 9. ovog zakona. (2) Uz zahtjev za dobivanje dozvole iz stava l. ovog člana privredno društvo ili izvođač rudarskih radova mora priložiti: a) ugovor o koncesiji; b) revidovan rudarski projekt u dva primjerka; c) dokaz o ispunjavanju uvjeta za izvođenje rudarskih radova; d) dozvolu za eksploataciju određene mineralne sirovme; e) dokaz o pravu korištenja ili pravu služnosti za zemljište određeno za eksploataciju; f) okolinsku dozvolu i urbanističku saglasnost; g) izvještaj revidenta o reviziji projekta i h) vodnu saglasnost. (3) Dozvola za izvođenje rudarskih radova, gradnju objekata i postrojenja prema rudarskom projektu sadrži: a) naziv privrednog društva ili izvođača rudarskih radova kojem je izdata dozvola za izvođenje radova; b) naziv projekta prema kojem se odobrava izvođenje radova i gradnja objekta postrojenja; c) konstataciju da se projekt ovjerava u dva primjerka; d) nalog podnosiocu zahtjeva da je jedan primjerak ovjerenog projekta dužan čuvati kao akt od trajne vrijednosti; Broj 19 - Strana 726 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 15. novembra 2011. e) nazive bitnih dokumenata priloženih uz zahtjev za dozvolu i to: l) dokaz o pravu korištenja ili pravu služnosti za zemljište određeno za eksploataciju; 2) urbanističku saglasnost i 3) revizioni izvještaj sa mišljenjem da se može izdati dozvola. (4) U postupku izdavanja dozvole za izvođenje radova, gradnju objekta i postrojenja nadležni organ uprave utvrđuje: a) gdje je projekt urađen; b) ko je rukovodio izradom projekta; c) gdje je izvršena revizija projekta i d) ko je revident. Član 37. (Privremena dozvola za izvođenje rudarskih radova) (l) Za uvođenje nove otkopne metode kod eksploatacije mineralnih sirovina, Kantonalna ministarstvo može izdati privremenu dozvolu za izvođenje rudarskih radova u trajanju od najduže dvije godine. (2) Privremena dozvola izdaje se i u slučajevima kada je zbog uvođenja nove tehnologije i postrojenja predviđen probni rad. (3) Uz zahtjev za izdavanje dozvole iz st. l. i 2. ovog člana privredno društvo mora priložiti sljedeće dokumente: a) revidovani rudarski projekt u dva primjerka i b) izvještaj revidenta o reviziji projekta. Član 38. (Konačna dozvola) Konačnu dozvolu kojom se određuju zaštitne mjere kod upotrebe otkopne metode, tehnologije ili postrojenja iz člana 37. ovog zakona, privrednom društvu izdaje kantonalno ministarstvo poslije predočenja dokaza o ispravnosti otkopne metode, tehnologije i postrojenja. Član 39. (Početak izvođenja rudarskih radova) (l) Privredno društvo ili izvođač rudarskih radova kojem je izdata dozvola iz člana 30. stav l. tačka c. ovog zakona mora, najkasnije 15 dana prije početka izvođenja rudarskih radova, nadležnoj rudarskoj inspekciji prijaviti početak izvođenja rudarskih radova i lica koja će obavljati poslove tehničkog rukovođenja rudarskim radovima, kao i lica koja će obavijati poslove tehničkog nadzora, ako se rudarskim radovima grade objekti. (2) Privredno društvo ili izvođač rudarskih radova mora rudarskoj inspekciji prijaviti prestanak rudarskih radova, ako prijavom početka radova nije određen rok trajanja i okončanja radova. Član 40. (Dozvola za upotrebu rudarskih objekata, postrojenja, uređaja i instalacija) (l) Upotreba rudarskih objekata, postrojenja, uređaja i instalacija izgrađenih na osnovu odobrenog glavnog i dopunskog rudarskog projekta dozvoljena je na osnovu dozvole za njihovu upotrebu. (2) Dozvolu za upotrebu rudarskih objekata i postrojenja iz člana 30. tačka d. ovog zakona na prijedlog komisije za tehnički pregled izdaje organ uprave koji je izdao dozvolu za izvođenje radova. (3) Tehničkim pregledom utvrđuje se da li je izgrađeni objekt i postrojenje izgrađeno prema odobrenom projektu, da li je usklađen sa propisima, mjerama i normativima zaštite na radu i obaveznim standardima, da li je tehnički ispravan i da li ugrožava okoliš, život i zdravlje zaposlenika i građana. (4) Tehnički pregled rudarskih objekata i postrojenja izgrađenih na osnovu odobrenog glavnog i dopunskog rudarskog projekta vrši i odobrava upotrebu kantonalna ministarstvo putem stručne komisije. (5) Stručna komisija sastavljena je od predstavnika kantonalnog ministarstava i stručnih lica iz privrednih društava ili ustanova iz oblasti rudarstva koja ispunjavaju uvjete iz člana 63. ovog zakona. (6) U radu stručne komisije iz stava 5. ovog člana učestvuju i predstavnici organa koji je izdao urbanističku saglasnost i okolinsku dozvolu. (7) Radu komisije za tehnički pregled obavezno prisustvuje predstavnik rudarske inspekcije. (8) Troškove tehničkog pregleda snosi privredno društvo. 15. novembra 2011. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 19 - Strana 727 (9) Rudarski objekti i postrojenja izgrađeni na osnovu odobrenog glavnog i dopunskog rudarskog projekta mogu se pustiti u probni rad najduže do šest mjeseci poslije izvršenog tehničkog pregleda od stručne komisije, koju je formiralo privredno društvo sa zadatkom da utvrdi da li su izvedeni radovi u skladu sa rješenjima datim u rudarskom projektu. O puštanju u probni rad rudarskih objekata, postrojenja, uređaja i instalacija privredno društvo pisano obavještava kantonalna ministarstvo. ( l O) Vršenje tehničkog pregleda pokreće se zahtjevom privrednog društva. (11) Uz zahtjev za tehnički pregled za dobijanje dozvole za upotrebu rudarskih objekata i postrojenja privredno društvo prilaže: a) rješenje o ispunjavanju uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti; b) spisak objekata i opreme; c) spisak projekata prema kojima su izgrađeni objekti, postrojenja i uređaji uz navođenje broja dozvole pod kojim su odobreni; d) spisak kadrova; e) spisak isprava i šifre o izvršenim periodičnim pregledima oruđa za rad i uređaja, odnosno radnih i pomoćnih prostorija koji podliježu obaveznim periodičnim pregledima i f) vodnu dozvolu. (12) Dozvola za upotrebu rudarskog objekta i postrojenja sadrži: a) naziv privrednog društva kojem se izdaje dozvola; b) naziv mjesta izgrađenog objekta i postrojenja; c) nazive objekata i postrojenja sa tehničkim karakteristikama; d) obaveze privrednog društva da sve izmjene u projektnoj dokumentaciji nastale u toku izgradnje objekta mora unijeti u odobrenu projektnu dokumentaciju i čuvati svo vrijeme dok objekt traje; i f) konstataciju da: l) objekt i postrojenje izgrađeni su u skladu sa odobrenim rudarskim projektom; 2) privredno društvo uvažilo je uvjete date u dozvoli za izvođenje radova i 3) privredno društvo uvažilo je uvjete navedene u urbanističkoj saglasnosti. Član 41. (Okolinska dozvola i urbanistička saglasnost) (l) Okolinska dozvola je upravni akt koji izdaje nadležni organ u skladu sa propisom koji uređuje zaštitu okoliša u Federaciji. (2) Urbanistička saglasnost je upravni akt koji izdaje nadležni organ u skladu sa propisom koji uređuje prostorno planiranje i korištenje zemljišta u Federaciji. C. MJERE ZAŠTITE NA RADU Član 42. (Obaveze u provođenju mjera) (l) Direktor privrednog društva odgovoran je za organiziranje službe zaštite na radu. (2) Za neposredno provođenje mjera zaštite na radu odgovorno je svako lice zaposleno u privrednom društvu, odnosno kod izvođača u okviru djelokruga svog rada u skladu sa pravilnikom o mjerama zaštite na radu. (3) Direktor privrednog društva dužan je povremeno, a najmanje dva puta godišnje razmatrati stanje zaštite na radu i rad službe zaštite na radu. Član 43. (Poduzimanje mjera za zaštitu života građana i osiguranje imovine) (l) Pri izvođenju rudarskih radova privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova dužan je poduzeti mjere potrebne za zaštitu života i zdravlja građana kao i osiguranje imovine prema važećim propisima. (2) Vlasnici i korisnici zemljišta i objekata na eksploatacionom polju, kao i ostali građani pri kretanju ili radu dužni su se pridržavati mjera zaštite koje je propisalo privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova. Član 44. (Upoznavanje sa propisima) (l) Svaki zaposlenik koji zasnuje radni odnos u privrednom društvu mora se prije raspoređivanja na poslove, odnosno zadatke upoznati sa poslom koji će obavljati, propisima i mjerama zaštite na Broj 19 - Strana 728 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 15. novembra 2011. radu i mjerama zaštite od požara, sa opasnostima koje mogu nastati u poslu, kao i sa organiziranjem i provođenjem zaštite na radu u privrednom društvu. (2) Zaposlenik ima pravo zahtijevati od lica zaduženog za upoznavanje sa propsima da se što potpunije upozna sa opasnostima posla, pravima odnosno dužnostima u vezi sa zaštitom na radu i uvjetima rada. Član 45. (Uvođenje u posao) (l) Zaposlenik koji se prvi put raspoređuje na rudarske poslove mora se najmanje 15 dana u smjeni u kojoj je raspoređen uvoditi u posao pod neposrednim nadzorom instruktora kojeg odredi ovlašteno odgovorno lice u privrednom društvu i u tom periodu zaposlenik ne može biti raspoređen na stalne poslove i zadatke. (2) Zaposlenik koji se raspoređuje na druge poslove i zadatke mora se prije otpočinjanja rada upoznati sa radom, propisima, mjerama zaštite i opasnostima koje mogu nastati na tim poslovima i zadacima. (3) Zaposlenik je dužan u toku rada stalno upotpunjavati i usavršavati svoja znanja iz oblasti zaštite na radu. (4) Uvođenje zaposlenika u rudarski posao mora biti regulirano internim aktom privrednog društva. Član 46. (Poznavanje propisa iz oblasti zaštite na radu) (l) Privredno društvo, odnosno izvođač radova dužan je donijeti posebne programe za sticanje znanja iz oblasti zaštite na radu prema vrsti poslova i stručnosti zaposlenika. (2) Privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova dužan je organizirati upoznavanje svih zaposlenika sa propisima i mjerama zaštite na radu, kao i mjerama provođenja plana odbrane i akcija spašavanja u slučajevima iznenadnih udesa. (3) Privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova dužan je putem stručne komisije najmanje jedanput godišnje vršiti provjeru poznavanja propisa o tehničkim mjerama i o zaštiti na radu, kao i plana odbrane i akcije spašavanja u slučajevima iznenadnih udesa, nadzornog i tehničkog osoblja, palioca mina, visokokvalifikovanih i kvalifikovanih zaposlenika čiji je rad neposredno vezan uz rudarske radove. Član 47. (Sankcije za nepoznavanje propisa) (l) Zaposlenici koji ne pokažu zadovoljavajuće poznavanje propisa o tehničkim mjerama i o mjerama zaštite na radu, a naročito o provođenju plana odbrane i akcije spašavanja ne mogu obavljati poslove dok se ponovnom provjerom ne utvrdi da su ovladali tim znanjima. (2) Ukoliko se i ponovnom provjerom utvrdi nezadovoljavajuće poznavanje propisa, poslodavac je dužan zaposlenika rasporediti na druge odgovarajuće poslove, a ako takvih poslova nema riješit će njegov radno-pravni status na način propisan Zakonom o radu. Član 48. (Privremeno udaljavanje zaposlenika sa posla) (l) Direktor privrednog društva i druga odgovorna lica za izvođenje radova određena pravilnikom o mjerama zaštite na radu, kao i zaposlenik službe zaštite na radu imaju pravo privremeno udaljiti sa posla zaposlenika koji je izvršio povredu neke od propisanih mjera kojima se ugrožava lična i kolektivna sigurnost. (2) Pravilnikom o mjerama zaštite na radu privrednog društva odredit će se koje su to povrede mjera zaštite na radu zbog kojih se može postupiti po odredbi stava l. ovog člana. D. PRIVREMENA, POTPUNA I TRAJNA OBUSTAVA RUDARSKIH RADOVA Član 49. (Privremena obustava) (l) Privremenu obustavu rudarskih radova koja je iznenada nastupila na eksploataciji mineralnih sirovina zbog rudarskih ili privrednih razloga privredno društvo ili izvođač rudarskih radova mora prijaviti kantonalnom ministarstvu i nadležnoj rudarskoj inspekciji u roku od 24 sata nakon obustave radova. 15. novembra 2011. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 19 - Strana 729 (2) Pojavu opasnosti zaposlenika privredno izvođač rudarskih radova kantonalnom ministarstvu inspekciji. (3) Privremenu planiranu obustavu radova privredno društvo ili izvođač rudarskih radova mora prijaviti kantonalnom ministarstvu i nadležnoj rudarskoj inspekciji najmanje osam dana prije obustave radova. Postupak je isti kod ponovnog početka radova. po živote i zdravlje društvo, odnosno mora odmah prijaviti i nadležnoj rudarskoj (4) Ako je obustava iz stava 3. ovog člana očekivana i traje duže od 30 dana, privredno društvo ili izvođač rudarskih radova dužan je: a) izvršiti mjerenja stanja i dopuniti rudarske planove - karte; b) sačiniti zapisnik sa obrazloženjem o uzrocima obustave radova i opasnostima koje su uzrokovale obustavu i c) pripremiti plan mjera i aktivnosti radi sprečavanja nastajanja opasnosti koje se mogu pojaviti kod ponovnog otpočinjanja radova. (5) Za vrijeme privremene obustave izvođenja radova privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova mora osigurati redovno održavanje svih rudarskih prostorija i objekata, spriječiti nastajanje šteta i osigurati kretanje zaposlenih bez opasnosti po njihov život i zdravlje. (6) Prije puštanja u rad privremeno obustavljenih rudarskih radova privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova dužan je putem komisije u kojoj je obavezno prisutan i nadležni rudarski inspektor, izvršiti pregled i utvrditi da li su osigurani sigurni uvjeti za nastavak radova. (7) Privremeni prekid izvođenja rudarskih radova je prekid koji ne traje duže od jedne godine. Član 50. (Potpuna i trajna obustava rudarskih radova) (l) U slučaju da privredno društvo iz bilo kojeg razloga odluči potpuno i trajno obustaviti izvođenje rudarskih radova na eksploataciji mineralnih sirovina na svim objektima ili na samo jednom objektu na kojem se izvode rudarski radovi, mora pri tome poštovati odredbe ovog zakona. (2) Potpunu ili trajnu obustavu izvođenja rudarskih radova eksploatacije mineralnih sirovina privredno društvo mora prijaviti kantonalnom ministarstvu i nadležnoj rudarskoj inspekciji u roku od 15 dana prije početka obustave radova. (3) Kantonalna ministarstvo će imenovati komisiju koja će na licu mjesta provjeriti razloge obustave radova. Privredno društvo mora komisiji predočiti dokumentaciju na osnovu koje je izvodilo radove na eksploataciji mineralnih sirovina i donijelo odluku o potpunoj i trajnoj obustavi izvođenja radova, kao i rudarski projekt zatvaranja rudarskog objekta na kojem prestaje eksploatacija. (4) U sastav komisije iz stava 3. ovog člana pored predstavnika Kantonalnog ministarstva imenuju se i predstavnici Kantonalnog ministarstva prostornog uređenja. (5) Poslije izvršenog pregleda komisija sačinjava zapisnik sa prijedlozima daljnjih mjera i dostavlja ga kantonalnom ministarstvu. Zapisnik predstavlja stručnu podlogu za izdavanje dozvole za obustavu eksploatacije iz člana 35. ovog zakona. Član 51. (Sanacija i rekultivacija posljedica rudarskih radova na okoliš) (l) Poslije dobijanja dozvole za obustavu eksploatacije mineralne sirovine iz člana 30. tačka 2. ovog zakona, privredno društvo mora izvršiti konačnu sanaciju zemljišta i rekultivaciju okoliša i otkloniti posljedice nastale pri izvođenju rudarskih radova, a na osnovu projekta sanacije i rekultivacije. (2) Privredno društvo dužno je, prema projektu izvođenja rudarskih radova, u kontinuitetu vršiti sanaciju zemljišta i tehničku rekultivaciju devastiranih površina nastalih usljed rudarskih radova, u skladu sa projektom sanacije koji je sastavni dio glavnog rudarskog projekta. (3) Prije obavljanja konačne sanacije privredno društvo dužno je provesti mjere osiguranja kako bi se trajno isključile opasnosti po život i zdravlje ljudi i imovine i mogući uzročnici zagađenja okoliša, odnosno štete na objektima i okolišu. (4) O izvršenim radnjama iz stava l., 2. i 3. ovog člana privredno društvo dužno je obavijestit kantonalna ministarstvo, nadležnu rudarsku inspekciju i kantonalnu inspekciju za okoliš, Broj 19 - Strana 730 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 15. novembra 2011. (5) Kantonalna ministarstvo na osnovu obavještenja iz stava 4. ovog člana izvršit će tehnički pregled kojim će se utvrditi da li je sanacija i rekultivacija okoliša izvedena u saglasnosti sa rudarskim projektom i da li su provedene mjere iz stava 3. ovog člana dovoljne, o čemu će izdati potvrdu privrednom društvu. Ako provedene mjere nisu dovoljne naredit će se privrednom društvu da u određenom roku otkloni utvrđene nedostatke. (6) Ako privredno društvo ne postupi po nalogu iz stava 5. ovog člana, kantonalna ministarstvo provest će potrebne mjere sigurnosti na trošak privrednog društva. (7) U obavljanju tehničkog pregleda iz stava 5. ovog člana učestvuju i predstavnici kantonalnog ministarstava, nadležnih ministarstava za prostorno uređenje, okoliš i turizam i poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo. (8) Troškove tehničkog pregleda snosi privredno društvo. Član 52. (Prestanak prava i obaveza) (l) Prava i obaveze iz dozvola reguliranih članom 30. stav l. tačka od a) do f) ovog zakona prestaju sa odlukom koju izdaje isti organ koji je izdao navedene dozvole. (2) Brisanje privrednog društva iz katastra eksploatacionih polja utvrđuje se odlukom iz stava l. ovog člana. (3) Rudarski planovi, mjeračke knjige i druga dokumentacija o stanju rudarskih radova nakon donošenja odluke o obustavi eksploatacije moraju se deponovati u arhiv kantona, a potvrdu o predaji dokumentacije u nadležni arhiv privredno društvo mora dostaviti kantonalnom ministarstvu. (4) Prestankom ugovora o koncesiji prava iz dozvola reguliranih članom 30. stav l. tačka c), d), e) i f) ovog zakona prestaju sa odlukom koju izdaje isti organ koji je izdao navedene dozvole. Član 53. (Otklanjanje posljedica rudarskih radova) Privredno društvo pokriva sve troškove za otklanjanje šteta nastalih kao posljedica rudarskih radova. Član 54. (Katastar eksploatacionih polja) (l) Kantonalna ministarstvo za izdate dozvole za eksploataciju mineralnih sirovina dužno je voditi katastar odobrenih eksploatacionih polja. (2) Kantonalna ministarstvo za izdate dozvole dužno je pored katastra iz stava l. ovog člana voditi Zbirku isprava te popis privrednih društava kojima su izdate dozvole. E. TEHNIČKA DOKUMENTACIJA I PROJEKTOVANJE Član 55. (Tehnička dokumentacija) (l) Tehnička dokumentacija u smislu ovog zakona je: a) rudarski projekti; b) idejna rješenja rudarskih projekata; c) rudarski planovi i karte; d) dugoročni i godišnji programi eksploatacije mineralnih sirovina; e) dokumentacija o rezervama mineralnih sirovina; pojavama f) dokumentacija o uticaju rudarskih radova na okoliš; i g) dokumentacija postrojenja, opreme i uređaja. (2) Kod izvođenja rudarskih radova koji nisu u neposrednoj vezi sa eksploatacijom mineralnih sirovina, dozvoljena je upotreba i tehničke dokumentacije koju propisuje poseban zakon iz oblasti graditeljstva. Član 56. (Usklađenost tehničke dokumentacije) (l) Tehnička dokumentacija iz člana 55. ovog zakona mora biti usklađena sa: a) odredbama ovog zakona i važećih tehničkih propisa, propisa o zaštiti na radu i zaštiti zdravlja zaposlenika na radu u rudarstvu, zahtjevima propisanim u urbanističkoj saglasnosti, vodnoj saglasnosti, kao i sa drugim propisima koji su u primjeni u oblasti eksploatacije mineralnih sirovina i b) propisima o zaštiti okoliša i zaštiti od požara, ukoliko propisima iz tačke a) ovog člana nije drugačije određeno. (2) Tehnička dokumentacija iz stava l. ovog člana treba biti usklađena sa savremenim dostignućima i metodama rudarske, geološke, geomehaničke i drugih tehničkih nauka. 15. novembra 2011. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 19 - Strana 731 Član 57. (Vrste rudarskih projekata) Za izvođenje rudarskih radova i gradnju rudarskih objekata i ugradnju postrojenja izrađuju se projekti i to: a) Glavni rudarski projekt; b) Dopunski rudarski projekt i c) Pojednostavljeni rudarski projekt. Član 58. (Glavni rudarski projekt) (l) Glavni rudarski projekat izrađuje se za nove površinske kopove, postrojenja za pripremu i oplemenjivanje mineralnih sirovina. (2) Projekt iz stava l. ovog člana izrađuje se na osnovu bilansnih rezervi mineralnih sirovina A, B i C1 kategorije, sadržanih na prostoru koji je obuhvaćen projektom. (3) Dio bilansnih rezervi A + B mora biti najmanje 60% od čega rezerve kategorije A ne mogu biti manje od l 0%. (4) Od ukupno utvrđenih bilansnih rezervi C1 kategorije kao podloga za projektovanje može se uzeti najviše 50%, pod uvjetom da se kontinuirano naslanja na rezerve B kategorije ili kada njihov prostorni položaj omogućava otkopavanje istim zahvatom otvaranja. Član 59. (Dopunski rudarski projekt) Dopunski rudarski projekt radi se kao dopuna glavnom rudarskom projektu za izvođenje rudarskih radova, gradnju objekata i postrojenja u postojećim rudnicima, za rudarske radove na otvaranju i eksploataciji novih otkopnih polja ili dijela sloja i rudnih tijela, izgradnju i rekonstrukciju rudarskih objekata direktno vezanih uz eksploataciju mineralnih sirovina, izgradnju skladišta eksplozivnih sredstava, otkopnu metodu i izmjenu otkopne metode, tehnologije i postrojenja i dodatna rješenja u okviru rudničke sigurnosti i kolektivne zaštite, djelimičnu ili potpunu eksploataciju zaštitnih stubova i tehničku rekultivaciju. Član 60. (Pojednostavljeni rudarski projekt) Pojednostavljeni rudarski projekt izrađuje se za radove manjeg obima, jednostavnije i tipske objekte, postrojenja i uređaje iz čl. 8. i 9. ovog zakona kao i za nebitna odstupanja od glavnog, odnosno dopunskog rudarskog projekta koji nema uticaja na osnovna projektna rješenja. Član 61. (Nostrifikacija projekata) Utvrđivanje usklađenosti rudarskih projekata izrađenih u inozemstvu sa ovim zakonom, posebnim zakonima, propisima i standardima uređeno je federalnim propisom. Član 62. (Ponovna eksploatacija) U rudnicima, rudarskim objektima površinskim kopovima u kojima je potpuno ili trajno obustavljena eksploatacija mineralnih sirovina može se ponovno pristupiti eksploataciji samo na osnovu novog glavnog rudarskog projekta kojeg je odobrilo kantonalna ministarstvo. Član 63. (Izrada rudarskih projekata) (l) Izradu rudarskih projekata može vršiti privredno društvo registrirano za obavljanje tih poslova koje pored općih ispunjava i uvjet da u radnom odnosu ima najmanje tri zaposlenika od čega najmanje jednog zaposlenika one struke za koju se radi projekt (geološka, rudarska, elektrotehnička, geodetska, rudarsko- mjeračka, mašinska i građevinska). (2) Izuzetno od stava l. ovog člana, izradu rudarskih projekata za rudarske objekte na površini i to: garderobe sa kupatilom, stanice za spašavanje, dispečerski centri, regulacija vodotoka, sonovode, sistem veza za specifične radove na izgradnji i sanaciji rudarskih objekata mogu uraditi privredna društva koja ispunjavaju uvjete za projektovanje, odnosno izradu investiciona-tehničke dokumentacije prema propisima iz oblasti građenja. Član 64. (Osposobljenost lica za izradu rudarskih projekata) (l) U privrednom društvu iz člana 63. ovog Zakona rudarski projekt može izrađivati projektant - diplomirani inženjer odnosne struke, koji ima položen stručni ispit i najmanje pet godina radnog iskustva, od čega najmanje tri godine u privrednom društvu na poslovima one vrste za koje se izrađuje projekt (rudarski, geološki, geodetski, rudarsko-mjerački, elektrotehnički, mašinski, građevinski i dr.). Broj 19 - Strana 732 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 15. novembra 2011. (2) Kada u izradi rudarskog projekta učestvuje više projektanata mora se odrediti glavni projektant. (3) Projektantski nadzor nad izvođenjem rudarskih radova može vršiti lice koje ispunjava uvjete određene za projektanta. Član 65. (Ovlaštena lica) Ovlašteno lice privrednog društva mora uz rudarski projekt priložiti dokaz da projektant i glavni projektant rudarskog projekta ispunjavaju uvjete iz člana 64. stav l. ovog zakona. Član 66. (Pisana izjava) (l) Projektant koji je izradio rudarski projekt ili dio rudarskog projekta i glavni projektant rudarskog projekta pisanom izjavom potvrđuju da su u projektu primijenjeni uvjeti iz člana 56. ovog zakona. (2) Privredno društvo u kojem je izrađen projekt ili dio rudarskog projekta dužno je pisanu izjavu iz stava l. ovog člana priložiti uz izrađeni rudarski projekt, odnosno dio rudarskog projekta kao poseban akt. (3) Za sva rješenja i kvalitet projekta odgovorno je privredno društvo u kojem je projekt izrađen, projektant i glavni projektant. Član 67. (Revizija rudarskog projekta) (l) Rudarski projekti iz člana 60. ovog zakona podliježu reviziji u pogledu primjene odredbi člana 56. i 66. ovog zakona. (2) Za kvalitet revizije projekta odgovorni su privredno društvo u kojem je izvršena revizija i revidenti koji su izvršili reviziju. Član 68. (Pravo revizije) (l) Reviziju rudarskog projekta vrši privredno društvo za svoje potrebe ili drugo privredno društvo koje je registrirano i ima odobrenje za obavljanje poslova revizije rudarskih projekata. (2) Revizija rudarskog projekta vrši se putem revidenta koji ima stručnu spremu i radno iskustvo iz člana 64. ovog zakona i zaključen ugovor o radu na neodređeno vrijeme sa privrednim društvom u kojem se vrši revizija rudarskog projekta. (3) Reviziju rudarskog projekta ne može vršiti zaposlenik organa uprave, lice koje je učestvovala u izradi projekta i privredno društvo, odnosno zaposlenik u privrednom društvu u kojem je izrađen projekt. Član 69. (Zadatak revidenta) (l) Revident rudarskog projekta sacinjava izvještaj o izvršenoj reviziji kojim utvrđuje da li je rudarski projekt izrađen u skladu sa odredbama člana 56. ovog zakona. (2) Ako revident utvrdi da u rudarskom projektu postoje nedostaci, ukazat će na njih i zatražiti da se nedostaci otklone. Član 70. (Reviziona klauzula) (l) Privredno društvo u kojem je izvršena revizija rudarskog projekta dužno je na rudarskom projektu potvrditi da je izvršena revizija projekta (reviziona klauzula). (2) Klauzulom iz stava l. ovog člana potvrđuje se da je revidirani projekt izrađen u skladu sa odredbama člana 56. ovog zakona. (3) Revizionu klauzulu potpisom i pečatom ovjerava ovlašteno lice privrednog društva u kojem je izvršena revizija. (4) Uz revidirani projekt privredno društvo iz stava l. ovog člana prilaže izvod o upisu u sudski registar i odobrenje nadležnog organa za obavljanje poslova revizije rudarskih projekata i dokaze da revidenti rudarskog projekta ispunjavaju uvjete iz člana 64. ovog zakona kao i izvještaj revidenata o izvršenoj reviziji. (5) Revizija složenih projekata može se vršiti komisijski, a svaki revident je odgovoran za svoj dio izvršene revizije. (6) Revizionu klauzulu sa popisom svih revidenata za projekte iz stava 5. ovog člana potpisom i pečatom ovjerava ovlašteno lice privrednog društva u kojem je izvršena revizija, a potpisuje je predsjednik revizione komisije i svi revidenti. Član 71. (Izmjene u projektu za izvođenje radova) (l) Ako u toku realizacije glavnog rudarskog projekta dođe do odstupanja od odobrenog projekta u pogledu općih tehničkih rješenja, radi se novi glavni rudarski projekt. 15. novembra 2011. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 19 - Strana 733 (2) Ako u toku realizacije glavnog rudarskog projekta dođe do odstupanja od tehničkih projekata pojedinih faza tehnološkog procesa koje ne utiču na opća tehnička rješenja iz glavnog rudarskog projekta, rade se novi tehnički projekti. (3) Novi projekti iz stava l. i 2. ovog člana odobravaju se na način utvrđen u članu 30. i 36. ovog zakona. (4) Manjim izmjenama u projektu za izvođenje radova smatraju se izmjene projekta tehničke i tehnološke prirode koje ne pogoršavaju uvjete zaštite na radu. (5) Izvođenje radova počinje poslije dobijene pisane saglasnosti projektanta, uz saglasnost službe zaštite na radu. U svim saglasnostima utvrđuje se da se nisu pogoršali uvjeti zaštite na radu određeni u rudarskom projektu. (6) Nužna odstupanja od odobrenih dopunskih rudarskih projekata u pogledu izvođenja i postavljanja postrojenja i instalacija kojima se bitno ne odstupa od osnovnih projektnih rješenja mogu se vršiti samo uz prethodnu saglasnost tehničkog rukovodioca izvođača rudarskih radova, službe zaštite na radu i projektanta. F. RUDARSKI PLANOVI I RUDARSKA MJERENJA Član 72. (Planovi i karte) U cilju pravilnog i sigurnog izvođenja rudarskih radova i racionalne eksploatacije mineralnih sirovina, kao i sprečavanja materijalnih šteta, privredno društvo je na osnovu mjerenja dužno izrađivati planove, odnosno karte iz kojih se može utvrditi stanje rudarskih radova, njihov međusobni položaj i položaj u odnosu na stare rudarske radove i na objekte i vode na površini. Član 73. (Dostava i izrada planova i karata) (l) Kopije rudarskih planova i karata iz člana 72. ovog zakona moraju se dostaviti kantonalnom ministarstvu na njegov zahtjev. (2) Način i uvjete za izvođenje rudarskih mjerenja, izradu rudarskih planova i karata, njihova razmjera, izbor sistema koordinata i vođenje rudarsko-mjeračke i druge dokumentacije koja se upotrebljava pri izradi rudarske tehničke dokumentacije, uređeno je federalnim propisom. Član 74. (Obavezni planovi i karte) (l) Privredno društvo mora imati: a) situacioni nacrt eksploatacionog polja; b) geološku kartu eksploatacionog polja i njegovog okoliša, kao i karakteristične geološke profile; c) plan rudnika sa ucrtanom situacijom površinskog kopa sa podacima o slijeganju terena; d) otkopne i etažne planove svih površinskih rudarskih radova; e) planove energetske mreže (električna mreža, komprimirani zrak i dr.) i vodovodne mreže; f) plan sistema veza, daljinskog nadzora i uzbunjivanja; g) planove tektonike i h) plan odbrane i spašavanja od skupnih opasnosti i udesa. (2) Za rudnike sa velikim pritokom vode i složenom tektonikom, kantonalni ministar može propisati i vođenje hidrogeoloških planova i karte tektonike. Član 75. (Priključivanje rudarskih mjerenja) Situacioni plan eksploatacionog polja i rudarska mjerenja na osnovu kojih se izvode rudarski radovi, izrađeni rudarski planovi i projekti moraju biti priključeni na državnu geodetsku osnovu. Član 76. (Mjeračke knjige) O svim izvršenim mjerenjima privredno društvo dužno je voditi mjeračke knjige koje se ovjeravaju prema propisima o ovjeri poslovnih knjiga. Član 77. (Lica za obavljanje rudarskih mjerenja) (l) Rudarska mjerenja vrše i planove izrađuju, odnosno dopunjavaju samo lica koja za ove poslove imaju stručnu kvalifikaciju (rudarski mjerači i geodeti). Broj 19 - Strana 734 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 15. novembra 2011. (2) Kod izrade novih rudarskih planova u njih se moraju prenijeti i svi detalji iz starih rudarskih planova, kao što su stari radovi i rasjedi, visinske kote i dr. Član 78. (Korištenje zemljišta za premjer) Korisnici i vlasnici zemljišta dužni su dozvoliti privrednom društvu, odnosno izvođaču radova premjeravanje i postavljanje geodetskih tačaka i oznaka eksploatacionog polja. Član 79. (Dostavljanje planova) (l) Kopije planova iz člana 74. tačka od a) do g) ovog zakona privredno društvo dužno je dostaviti na zahtjev kantonalnog ministarstva. (2) Ako privredno društvo ne izvrši izmjene i dopune rudarskih planova svakih šest mjeseci kantonalni ministar odredit će izvođača koji će izmjene i dopune izvršiti na trošak privrednog društva. Član 80. (Plan eksploatacije mineralnih sirovina) Privredno društvo dužno je izraditi dugoročni program i godišnji plan eksploatacije mineralnih sirovina i dostaviti ga kantonalnom ministarstvu na zahtjev istog. Član 81. (Usklađenost rudarskih projekata sa propisima koji reguliraju zaštitu okoliša) Privredno društvo ili izvođač rudarskih radova dužan je rudarske projekte i nadzor o uticaju svoje djelatnosti na okoliš uskladiti sa propisima koji reguliraju zaštitu okoliša. G.NADZOR Član 82. (Nadzor) (l) Nadzor nad provedbom ovog zakona i propisa vrši kantonalna ministarstvo. (2) Inspekcijski nadzor vrši Kantona lana uprava za inspekcijske poslove na osnovu ovog zakona i Zakona o inspekcijama Unsko-sanskog kantona. Član 83. (Rudarska inspekcija) Inspekcijski nadzor nad provođenjem ovog zakona i na osnovu njega donesenih propisa, tehničkih propisa, propisa o zaštiti od požara pri izvođenju rudarskih radova, propisa o tehničkim normativima o zaštiti na radu i zaštite zdravlja zaposlenika i drugih propisa pri eksploataciji mineralnih sirovina, te izvođenju drugih radova vrši kantonalna rudarska inspekcija (u daljnjem tekstu: inspekcija) prema ovom zakonu i Zakonu o kantonalnim inspekcijama Unsko-sanskog kantona ("Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona" broj: 12/ l l). Član 84. (Kantonalni rudarski inspektor) Poslove rudarskog inspektora (u daljnjem tekstu: inspektor) može obavljati lice koje ima visoku stručnu spremu rudarskog, mašinskog ili elektrotehničkog smjera, najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima tehničkog rukovođenja u privrednim društvima koja se bave eksploatacijom mineralnih sirovina, položen stručni ispit za tehničko rukovođenje u rudarstvu i koji ispunjavaju uvjete shodno odredabama ovog zakona i Zakonu o kantonalnim inspekcijama Unsko-sanskog kantona ("Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona" broj: 12/11 ). Član 85. (Nadležnost inspekcije) (l) Inspekcija vrši inspekcijski nadzor nad provođenjem zakona i propisa koji se odnose na: a) eksploataciju mineralnih sirovina; b) tehničke mjere pri obavljanju rudarske djelatnosti; c) zaštitu na radu pri eksploataciji mineralnih sirovina; d) zaštitu od požara i eksplozije pri eksploataciji mineralnih sirovina; e) izgradnju i održavanje rudarskih objekata, postrojenja i uređaja; f) transport, uskladištenje eksplozivnim materijalom; g) izvođače radova; h) tehničko rukovođenje i nadzor i i) rudarska mjerenja, pravilnu izradu i redovno dopunjavanje rudarskih planova -karata i ostalu dokumentaciju potrebnu za pravilno tehničko i racionalno izvođenje rudarskih radova i ažurno vođenje mjeračkih knjiga, rukovanje 15. novembra 2011. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 19 - Strana 735 j) sve vrste miniranja na površini, primarna i sekundarna miniranja kao i sva masovna miniranja kod otkopnih i drugih rudarskih radova. (2) Inspektor nadzire i rad pogona koji su u neposrednoj vezi sa tehnološkim procesom izvođenja rudarskih radova i elektropostrojenja, kao i uređaja i instalacija pri izvođenju rudarskih radova. Član 86. (Ovlaštenja inspektora) (l) Pri vršenju inspekcijskog nadzora inspektor ima ovlaštenja: a) u svako doba ući u sve poslovne i pogonske prostorije; b) pregledati rudarske objekte, postrojenja, uređaje i instalacije; c) pregledati tehničku i drugu dokumentaciju; d) utvrditi identitet lica koja izvode rudarske radove; e) privremeno izuzeti tehničku dokumentaciju ili je fotokopirati; f) fotografisati lokacije na kojima je zabranio radove; g) uzeti potrebne podatke ili osnovne uzorke mineralnih sirovina ili drugog materijala; h) tražiti pomoć stručne organizacije ili pojedinih stručnih lica i i) privremeno zabraniti izvođenje rudarskih radova. (2) Inspektor može u trajanju do osam dana izuzeti dokumentaciju koja mu je potrebna za utvrđivanje činjeničnog stanja o razmatranom predmetu i ako su prekršene odredbe ovog Zakona, tehničkih propisa i propisa iz oblasti zaštite na radu i zaštite zdravlja radnika i drugih propisa donesenih na osnovu ovog Zakona, ili ako sumnja da je učinjen prekršaj. (3) O izuzimanju dokumentacije iz stava 2. ovog člana inspektor izdaje privrednom društvu, odnosno izvođaču rudarskih radova potvrdu sa popisom izuzete dokumentacije. (4) Inspektor u svom radu vrši i ovlaštenja utvrđena u članu 43. Zakona o kantonalnim inspekcijama Unsko-sanskog kantona ("Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona" broj: 12/11) i članu 68 i 69. Zakona o inspekcijama u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine broj: 69/05) (5) Ako se u vršenju inspekcijskog nadzora inspektoru onemogući obavljanje pregleda ili pruži fizički otpor ili ako se takav otpor osnovano očekuje, inspektor može zatražiti pomoć nadležne policije. (6) Nadležna policija obavezna je pružiti potrebnu zaštitu i omogućiti inspektoru obavljanje inspekcijskog pregleda. Član 87. (Dužnosti inspektora) (l) Inspektor mora odmah na licu mjesta otpočeti sa istragom okolnosti pod kojima je došlo do smrtnih slučajeva ili grupnih nesreća, odrediti mjere i na zahtjev nadležnog organa izdati pisano mišljenje o uzrocima nesreće. (2) Nadziranje rudarskih radova koji nisu obuhvaćeni u stavu l. ovog člana inspektor mora vršiti najmanje jednom godišnje. Član 88. (Dužnosti privrednog društva, odnosno izvođača rudarskih radova) (l) Privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova dužan je inspektoru omogućiti vršenje inspekcijskog nadzora. (2) Privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova dužan je omogućiti uvid u svu dokumentaciju društva, a na traženje inspektora odrediti jedno ili više lica koja će sudjelovati u utvrđivanju činjeničnog stanja pri obavljanju inspekcijskog pregleda. Član 89. (Zapisnik o inspekcijskom pregledu) (l) O obavljenom inspekcijskom pregledu inspektor je obavezan sastaviti zapisnik navodeći činjenično stanje utvrđeno tim pregledom. (2) Zapisnik sastavlja inspektor koji je izvršio inspekcijski pregled. Ako je inspekcijski pregled obavilo istovremeno više inspektora po istom nalogu (kolektivni inspekcijski pregled) u tom slučaju zajednički sastavljaju jedan zapisnik. (3) Zapisnik osim navoda propisanih u Zakonu o upravnom postupku, sadrži i navode koje je neophodno navesti u obavljanju inspekcijskog pregleda. Broj 19 - Strana 736 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 15. novembra 2011. (4) Zapisnik o inspekcijskom pregledu je javna isprava osim onih dijelova zapisnika na koje je subjekt nadzora dao primjedbu da nije pravilno sastavljen. Član 90. (Upravne mjere) Kad inspektor utvrdi da privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova ne postupa ili nepotpuno postupa prema obavezama koje su mu određene propisima, dužan je prema utvrđenom činjeničnom stanju u zapisniku o obavljenom inspekcijskom pregledu naložiti odgovarajuće upravne mjere i to: a) narediti otklanjanje utvrđenih nedostataka i nepravilnosti na način i u roku kako je određeno ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu njega; b) narediti privremenu zabranu izvođenja radova; c) narediti zabranu izvođenja radova; d) narediti poduzimanje odgovarajućih upravnih radnji koje su privredni subjekt i drugo pravno lice, institucija koja ima javna ovlaštenja, odnosno organ uprave obavezni poduzeti; e) prisilno provesti izvršenje određene upravne mjere kada je privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova sam ne izvrši; f) izreći novčanu kaznu na licu mjesta kako je određeno ovim zakonom; g) podnijeti prijavu protiv privrednog društva, odnosno izvođača rudarskih radova i odgovornog lica za učinjeni prekršaj ili krivično djelo; h) odrediti i druge mjere i obaviti radnje određene ovim zakonom i posebnim propisima; i) izreći zabranu rada u pogonu ili na određenim poslovima, ako utvrdi nedostatke iz člana 88. ovog zakona; j) ako se nedostaci i propusti odnose na mjere zaštite na radu ili mjere za zaštitu života i zdravlja građana usljed kojih može nastati neposredna opasnost po život i zdravlje zaposlenika i drugih građana, inspektor će zabraniti rad u pogonu ili na određenim poslovima dok se postojeći nedostaci ne otklone; k) zabraniti ili privremeno zabraniti obavljanje djelatnosti. Član 91. (Privremena zabrana izvođenja rudarskih radova) Inspektor može rješenjem privremeno zabraniti izvođenje rudarskih radova privrednom društvu, odnosno izvođaču rudarskih radova do otklanjanja nedostataka, ako prilikom inspekcijskog pregleda utvrdi da: a) privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova nije osigurao potpunu ispravnost sredstava za rad, radni prostor i radni proces kako je to određeno odobrenim projektom i tehničkom dokumentacijom prema odredbama ovog zakona; b) privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova ne primjenjuje u cijelosti odredbe ovog zakona, tehničke propise, propise iz oblasti zaštite na radu i zaštite zdravlja radnika i druge propise i opće akte koj i se odnose na rudarske radove, odnosno ako se radovi ne izvode u skladu sa odobrenom tehničkom dokumentacijom; c) pri korištenju sredstava rada, primjeni radnih postupaka, korištenju radnog prostora koji nije zaštićen prijeti opasnost od povreda, ugrožavanja zdravlja zaposlenika privrednog društva, odnosno izvođača rudarskih radova i ako se zaposlenici ne pridržavaju odgovarajućih uputa za rad; d) privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova nije postupio u skladu sa usmeno izrečenim naređenjem inspektora; e) privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova onemogućava obavljanje inspekcijskog pregleda; f) privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova nije postupio po rješenju za otklanjanje nedostataka. Član 92. (Zabrana izvođenja rudarskih radova) Inspektor mora rješenjem zabraniti izvođenje rudarskih radova privrednom društvu, odnosno izvođaču rudarskih radova, ako prilikom inspekcijskog pregleda utvrdi da: 15. novembra 2011. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 19 - Strana 737 a) privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova izvodi rudarske radove bez dozvole za izvođenje radova ili se rudarski radovi ne izvode prema odobrenoj projektnoj i tehničkoj dokumentaciji, ili se rudarski radovi izvode suprotno tehničkim propisima, propisima iz oblasti zaštite na radu i zdravlja radnika i drugim propisima koj i se odnose na rudarske radove i općim aktima izvođača rudarskih radova, što može ugroziti živote i zdravlje zaposlenika, sigurnost saobraćaja i susjednih objekata i uzrokovati nastanak veće materijalne štete; b) kod privrednog društva, odnosno izvođača rudarskih radova zaposlena su lica koja ne ispunjavaju uvjete o stručnoj osposobljenosti prema odredbama ovog zakona; c) privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova ili njegovo odgovorno lice i pored usmenog naređenja inspektora ponovno krši odredbe tehničkih propisa, propisa iz oblasti zaštite na radu i zaštite zdravlja radnika i drugih propisa koj i se odnose na rudarske radove, te općih akata izvođača rudarskih radova prema ovom zakonu; d) privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova koristi objekte, postrojenja, uređaje i instalacije bez upotrebne dozvole, što neposredno ugrožava sigurnost objekata i uređaja, život i zdravlje ljudi, odvijanje saobraćaja, susjedne objekte i okoliš i predstavlja neposrednu opasnost za život i zdravlje zaposlenika i e) privredno društvo, odnosno izvođač rudarskih radova pri izvođenju radova zahvata i područje van prostora određenog dozvolom za eksploataciju prema ovom zakonu. Član 93. (Zabrana obavljanja djelatnosti) (l) Inspektor mora rješenjem zabraniti obavljanje djelatnosti privrednom društvu, odnosno izvođaču rudarskih radova, ako prilikom inspekcijskog pregleda utvrdi: a) da za obavljanje djelatnosti ne ispunjava zakonom propisane uvjete; b) da se pri obavljanju djelatnosti ne primjenjuju propisi i standardi; i c) ako izradu i revrziju tehničke dokumentacije obavljaju lica koja ne ispunjavaju uvjete prema ovom zakonu. (2) Trećim licima (pravnim i fizičkim) inspektor će utvrditi upravnu mjeru ukoliko obavljaju djelatnost u suprotnosti sa odredbama ovog zakona. Član 94. (Usmeno određivanje upravne mjere) (l) U inspekcijskom pregledu inspektor će privrednom društvu, odnosno izvođaču rudarskih radova usmeno odrediti upravnu mjeru i narediti da se odmah izvrši: a) kad je to obavezan prema ovom zakonu i b) kad je u nastaloj situaciji neophodno, prema ocjeni inspektora, poduzeti radnje na otklanjanju neposredne opasnosti po život i zdravlje zaposlenika i građana ili nastanak veće materijalne štete. (2) Sadržaj usmene upravne mjere inspektor upisuje u knjigu rudarskog nadzora i u zapisnik o inspekcijskom nadzoru. Član 95. (Rok za donošenje rješenja) (l) Upravnu mjeru inspektor određuje rješenjem. (2) Rješenje o određenim upravnim mjerama inspektor je dužan donijeti u rokovima utvrđenim zakonom, a u hitnim slučajevima najkasnije u roku od tri dana po isteku roka za davanje primjedbi na zapisnik o izvršenom inspekcijskom nadzoru. (3) O usmeno izrečenim upravnim mjerama inspektor je dužan donijeti rješenje u roku od tri dana od dana izricanja tih mjera. Član 96. (Izvršenje rješenja) (l) Izvršenje rješenja prati inspektor i utvrđuje po službenoj dužnosti. (2) Izvršenje rješenja inspektor utvrđuje kontrolnim pregledom ili drugim pisanim dokazom. (3) Izvršenje rješenja inspektor može produžiti do 30 dana osim rješenja kojim su upravne mjere usmeno utvrđene. Broj 19 - Strana 738 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 15. novembra 2011. Član 97. (Žalba na rješenje) (l) Žalba na rješenje o usmeno određenoj upravnoj mjeri nije dopuštena. (2) Žalba na rješenje o naloženim upravnim mjerama iz člana 90., 91. i 92. može se izjaviti u roku od osam dana od dana prijema rješenja. (3) O žalbi rješava kantonalno ministarstvo. (4) Žalba na rješenje inspektora o naloženim upravnim mjerama ne odgađa izvršenje rješenja. (5) Protiv rješenja inspektora o usmeno određenoj upravnoj mjeri i rješenja kantonalnog ministarstva donesenog po žalbi može se pokrenuti upravni spor. Član 98. (Rok za rješavanje žalbe) Žalbu na rješenje inspektora o utvrđenoj upravnoj mjeri nadležni drugostepeni organ dužan je riješiti u roku od 15 dana od dana prijema žalbe. H. ZAŠTITA I UREĐENJE PROSTORA Član 99. (Ugrožavanje okoliša) (l) Privredno društvo mora osigurati izvođenje rudarskih radova u skladu sa okolinskom dozvolom i urbanističkom saglasnošću tako da ti radovi ne prelaze dozvoljena oštećenja okolice. (2) Privredno društvo za vrijeme izvođenja rudarskih radova mora etapno, a najkasnije po završetku rudarskih radova, površinu koja je oštećena rudarskim radovima konačno sanirati i rekultivisati u skladu sa projektom i dozvolom za obustavu eksploatacije iz člana 35. ovog zakona. (3) Privredno društvo ne može dobiti odobrenje za eksploataciju na novom eksploatacionom polju, ako ne izvrši tehničku rekultivaciju na ranijem odobrenom eksploatacionom polju. Član 100. (Saglasnost za građenje u eksploatacionom polju) (l) Za novu gradnju u granicama eksploatacionog polja, prije izdavanja urbanističke saglasnosti, potrebno je prethodno pribaviti mišljenje rudarskog preduzeća. (2) Saglasnost iz stava l. ovog člana može se izdati i kada prema mišljenju privrednog društva koje vrši eksploataciju, postoji opasnost od oštećenja, ali samo ako ne postoji opasnost po život i zdravlje ljudi i ako se investitor pismeno odrekne prava na naknadu štete koja bi mogla nastati kao posljedica izvođenja rudarskih radova. (3) Izjava o odricanju prava na naknadu štete mora se ubilježiti u zemljišnim knjigama. Član 101. (Građenje u prostoru za eksploataciju) (l) Ako javni interes zahtijeva na površini eksploataconog polja mogu se graditi javni putevi, željezničke pruge, kanali i druge saobraćajnice, elektrovodovi visokog napona, vodovodi, naftovodi, sonovodi i gasovodi, ako se osiguraju zaštitni stubovi kojima će se spriječiti ugrožavanje života ljudi i izgrađenih objekata. (2) Prije nego se uradi projektna dokumentacija za objekte iz stava l. ovog člana, investitor mora od privrednog društva tražiti mišljenje o tome koji bi pravac i položaj tih objekata u eksploatacionom polju bio najprimjereniji. (3) U skladu sa važećim propisima privredno društvo ima pravo na naknadu stvarne štete nastale izgradnjom objekata iz stava l. ovog člana. I. KAZNENE ODREDBE Član 102. (Prekršaji) (l) Novčanom kaznom od 10.000,00 KM do 15.000,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj privredno društvo i drugo pravno lice: a) koje vrši eksploataciju mineralnih sirovina bez dozvole nadležnog organa (član 10. i 31.); b) koje izvodi rudarske radove bez dozvole za izvođenje rudarskih radova prema projektu (član 36.); c) koje stavi u redovnu upotrebu objekte, postrojenja i uređaje prije dobivanja dozvole za upotrebu (član 40.); d) ako vrše eksploataciju mineralnih sirovina van odobrenog eksploatacionog polja (član 11.); e) ako ne provede propisane mjere zaštite na radu i mjere za sigurnost građana i imovine (član 14., 42. i 43.); 15. novembra 2011. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 19 - Strana 739 f) ako na osnovu mjerenja ne izrade ili redovno ne dopunjavaju planove iz kojih se može utvrditi stanje rudarskih radova i njihov međusobni položaj i položaj u odnosu na stare rudarske radove i objekte i vode na površini, ili ne izrade dugoročni program, odnosno godišnji plan eksploatacije ili ako te planove ili kopije planova iz člana 74. ovog zakona na zahtjev ne dostave kantonalnom ministarstvu, ili ne vrše rudarska mjerenja ili ne vode knjigu rudarskog nadzora (član 29., 71., 74., 76. i 80.); g) ako u određenom roku rudarskom inspektoru ne prijave početak rudarskih radova ili ga ne obavijeste o licima koja će obavljati poslove tehničkog rukovođenja i tehničkog nadzora, ili ako ne prijave prestanak rudarskih radova (član 39.); h) koje obavlja poslove na izradi tehničke dokumentacije, a ne ispunjava uvjete propisane ovim zakonom (član 63.); i) ako u izvođenju rudarskih i drugih radova i pri postavljanju postrojenja odstupe od odobrenih projekata bez saglasnosti nadležnog organa (član 71.); j) ako nakon završetka ili trajne obustave rudarskih radova na eksploataciji u propisanom roku ne obavijeste kantonalna ministarstvo i nadležnu rudarsku inspekciju i inspekciju za okoliš o provedenim mjerama osiguranja, sanacije i rekultivacije (član 51.); k) koje povjeri izradu tehničke dokumentacije ili reviziju projekta ili vršenje periodičnih pregleda, mjerenja i ispitivanja ili izvođenja rudarskih radova privrednom društvu ili drugom pravnom licu koje ne ispunjava uvjete propisane ovim zakonom (član 63. i 68.); l) ako nakon završetka ili trajne obustave rudarskih radova u roku utvrđenom u projektu ne izvrše konačnu sanaciju devastiranog zemljišta i rekultivaciju devastiranih površina i okoliša nastalih uticajem rudarskih radova i ne otklone posljedice rudarskih radova ili ne poduzmu potrebne mjere osiguranja za zaštitu života i zdravlja ljudi i imovine, ili ako u toku izvođenja rudarskih radova kontiunrano ne vrše sanaciju i rekultivaciju devastiranog zemljišta (član 51.); m) ako ne posjeduju propisanu tehničku dokumentaciju (član 55.); n) ako ne organiziraju službu zaštite na radu (član 17.); o) ako odmah ne obavijeste kantonalna rmrnstarstvo, organ nadležan za unutrašnje poslove i rudarskog inspektora o svakom smrtnom slučaju, grupnoj povredi, težoj povredi na radu u privrednom društvu (član 16.); p) ako kantonalnom mmistarstvu i rudarskoj inspekciji u propisanim rokovima ne prijave svaku privremenu obustavu rudarskih radova ili slučaj pojave opasnosti po živote i zdravlje radnika ili ponovni početak rudarskih radova (član 49.); q) ako ne osiguraju izvođenje rudarskih radova prema odobrenoj tehničkoj dokumentaciji i propisima, kao i stalni nadzor svih rudarskih radova, postrojenja i uređaja (član 28.); r) ako na poslove vršenja nadzora i tehničkog rukovođenja rudarskim radovima rasporede lice koje ne ispunjava propisane uvjete (član od 18. do 23.). (2) Novčanom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 3.000,00 KM bit će kažnjeno odgovorno lice u pravnom licu za prekršaj iz stava l. ovog člana. (3) Za prekršaje iz stava l. tačka a) i d) ovog člana izreći će se, uz novčanu kaznu: a) zaštitna mjera oduzimanja predmeta koji su uptrijebljeni ili su bili namijenjeni ili za izvršenje prekršaja ili su nastali izvršenjem prekršaja ili kada postoji opasnost da će se takvi predmeti ponovno upotrijebiti za počinjenje prekršaja, bez obzira na to da li su u vlasništvu počinitelja i b) mjera oduzimanja imovinske koristi pribavljene izvršenjem prekršaja. (4) Imovinskom koristi iz stava 3. tačka b) ovog člana smatra se tržišna vrijednost mineralne sirovine dobivene nelegalnom eksploatacijom. (5) Za prekršaje iz člana 101. i ovog člana može se izreći zabrana odgovornom licu da obavlja određenu dužnost u trajanju od jednog do šest mjeseci. Broj 19- Strana 740 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 15. novembra 2011. Ćlan 103. (Prekršaji) (l) Novčanom kaznom od 5.000,00 KM do l 0.000,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj privredno društvo i drugo pravno lice ako: a) u određenom roku ne prijave nadležnom kantonalnom ministarstvu koje je izdalo dozvolu za eksploataciju iz člana 31. ovog zakona i nadležnoj rudarskoj inspekciji svaku obustavu izvođenja rudarskih radova najkasnije 15 dana prije početka obustave radova (član 49. i 50.); b) rudarskom inspektoru ne dozvole postupanje u skladu sa njegovim pravima ili ga ometaju ili sprečavaju na bilo koji način u vršenju nadzora ili ako ne postupe po rješenju rudarskog inspektora (član 85. i član 91. tačka f.). (2) Novčanom kaznom od 500,00 KM do 2.000,00 KM bit će kažnjeno odgovorno lice u pravnom licu za prekršaj iz stava l. ovog člana. Ćlan 104. (Prekršaji) (l) Novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 15.000,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj privredno društvo i drugo pravno lice u kojemje: a) izrađen projekat, ako u njemu nisu riješena sva pitanja sigurnosti pogona i ljudi, podzemnih, površinskih i susjednih objekata, ako nisu ili su nepravilno primijenjeni propisi o zaštiti na radu, normativi i obavezni standardi (član 56.); b) izvršena revizija projekta i nije provjerena primjena člana 56. ovog zakona u projektu ili ako je revizija nemarno i nekvalitetno izvršena (član 67.) i c) izrađen projekt ili dio rudarskog projekta, ako uz izrađeni projekt ne priloži pisanu izjavu prema odredbama člana 66. ovog zakona kao poseban akt kojom potvrđuje da su u projektu primijenjeni uvjeti iz člana 56. ovog zakona ili dokaz da projektant i glavni projektant rudarskog projekta ispunjavaju uvjete iz člana 64. ovog Zakona (član 64. i 66.). (2) Novčanom kaznom od 500,00 KM do 3.000,00 KM bit će kažnjeno odgovorno lice u pravnom licu za prekršaj iz stava l. ovog člana. (3) Za prekršaj iz stava l. ovog člana novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 1.500,00 KM bit će kažnjen: a) projektant, ako pri izradi projekta ne primjeni ili nepravilno primjeni propisane mjere i normative zaštite na radu i obavezne standarde (član 56.) i b) revident, ako nemamo i nekvalitetno izvrši reviziju rudarskog projekta u pogledu primjene propisanih mjera i normativa zaštite na radu i obaveznih standarda (član 67.). J. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Ćlan 105. (Postojeći zaposlenici) Zaposlenici zatečeni na poslovima tehničkog rukovođenja na dan stupanja na snagu ovog zakona koji su ispunjavali uvjete određene Zakonom o rudarstvu ("Službeni list RBiH", br. 24/93 i 13/94) mogu obavljati ove poslove još dvije godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Ćlan 106. (Postupci koji su počeli prije stupanja na snagu ovog zakona) Postupci za dobijanje dozvola iz člana 30. ovog zakona, koji do dana stupanja na snagu ovog zakona nisu okončani, završit će se prema propisima koji su bili na snazi na dan predaje zahtjeva. Ćlan 107. (Primjena postojećih propisa) Do donošenja propisa iz člana 118. Zakona o rudarstvu Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH" broj:26/10) primjenjivat će se slijedeći propisi i to: a) Pravilnik o tehničkim normativima za površinsku eksploataciju ležišta mineralnih sirovina ("Službeni list SFRJ", br. 4/86 62/87); b) Pravilnik o tehničkim normativima za površinsku eksploataciju arhitektonskograđevinskog kamena (ukrasnog kamena), tehničkog kamena, šljunka i pijeska te preradu arhitektonsko-građevinskog kamena ("Službeni list SFRJ", br. 11/86); c) Pravilnik o tehničkim propisima o rudarskom mjerenju, mjeračkim knjigama i rudarskim planovima ("Službeni list SFRJ", br. 45/60); 15. novembra 2011. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 19 - Strana 741 d) Pravilnik o sadržini dugoročnih programa i rudarskih projekata ("Službeni list SR BiH", br. 28/79); e) Pravilnik o vođenju evidencija i čuvanju isprava i sadržaju godišnjeg izvještaja iz oblasti zaštite na radu ("Službeni list SRBiH", br. 2/91); f) Pravilnik o polaganju stručnog ispita radnika za određene poslove u oblasti rudarstva ("Službeni list SRBiH", br. 2/82); g) Pravilnik o općim mjerama i normativima zaštite na radu na oruđima za rad i uređajima ("Službeni list SFRJ", br. 18/67); h) Pravilnik o sredstvima lične zaštite na radu i ličnoj zaštitnoj opremi ("Službeni list SFRJ", br. 35/69); i) Pravilnik o mjerama zaštite pri rukovanju eksplozivnim sredstvima i miniranju u rudarstvu ("Službeni list SFRJ", br. 8/87 i 12/88); j) Pravilnik o tehničkim normativima pri rukovanju eksplozivnim sredstvima i miniranju u rudarstvu ("Službeni list SFRJ", br. 26/88 i 63/88); k) Pravilnik o obrascima evidencija o proizvedenim i nabavljenim eksplozivnim materijalima ("Službeni list SRBiH", br. 21/78); l) Pravilnik o tehničkim normativima uslovima koje moraju ispunjavati prodavnice eksplozivnih materija na malo, kontejneri i druga priručna skladišta za držanje eksplozivnih materija i o uslovima i načinu njihovog korištenja ("Službeni list SR BiH", br. 21/78); m) Zakon o prometu eksplozivnih materija i zapaljivih tečnosti i gasova - prećišćeni tekst ("Službeni list SFRJ", br. 39/89 i 36/90); n) Pravilnik o načinu prijevoza opasnih tvari u cestovnom saobraćaju ("Službeni list SFRJ", br. 82/90); o) Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu skladišta od požara i eksplozije ("Službeni list SFRJ", br. 24/87); p) Pravilnik o tehničkim normativima za stabilne posude pod pritiskom ("Službeni list SFRJ", br. 16/83); q) Pravilnik o uslovima za utvrđivanje radnih mjesta sa posebnim uslovima rada i ljekarskim pregledima radnika na tim radnim mjestima ("Službeni list SRBiH", br. 2/91); r) Pravilnik o tehničkim normativima za električna postrojenja i uređaje u rudnicima sa površinskom eksploatacijom mineralnih sirovina ("Službeni list SFRJ", br. 66/87); s) Pravilnik o tehničkim norrnatrvuna za električne instalacije niskog napona ("Službeni list SFRJ", br. 53/88 i 54/88); t) Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog napona od lkV do 400 kV ("Službeni list SFRJ", br. 65/88); u) Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova ("Službeni list SFRJ", br. 51/73, 69/73,11/80, 36/86 i 65/88); v) Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu elektroenergetskih postrojenja i uređaja od požara ("Službeni list SFRJ", br. 74/90); w) Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju niskonaponskih nadzemnih vodova ("Službeni list SFRJ", br. 6/92); x) Pravilnik o tehničkim propisuna o gromobranima ("Službeni list SFRJ", br. 13/68); y) Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu elektroenergetskih postrojenja od prenapona ("Službeni list SFRJ", br. 7/71 i 47/76); z) Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu od statičkog elektriciteta ("Službeni list SFRJ", br. 62/73); aa) Pravilnik o tehničkim normativima za elektroenergetska postrojenja nazivnog napona iznad l 000 V ("Službeni list SFRJ", br. 4/74 i 13/78); bb) Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu niskonaponskih mreža i pripadajućih transformatorskih stanica ("Službeni list SFRJ", br. 13/78); ce) Pravilnik o tehničkim normativima za uređaje elektroenergetskih postrojenja nazivnog napona 10 kV za rad pod naponom 20 kV ("Službeni list SFRJ", br. l 0/79); dd) Pravilnik o tehničkim mjerama za pogon i održavanje elektroenergetskih postrojenja ("Službeni list SFRJ", br. 19/68); ee) Naredba o obaveznom atestiranju prijenosnih alata sa elektromotorima ("Službeni list SFRJ", br. 21/87); Broj 19 - Strana 742 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 15. novembra 2011. ff) Pravilnik o tehničkim normativima za postavljanje nadzemnih elektroenergetskih vodova i telekomunikacionih kablovskih vodova ("Službeni list SFRJ", br. 36/86); gg) Pravilnik o zaštiti na radu pri korištenju električne struje ("Službeni list SRBiH", br. 34/88). Član 108. (Primjena postojećih standarda i normativa) Do donošenja novih standarda i normativa, primjenjivat će se postojeći standardi i normativi iz ove oblasti, ukoliko nisu u suprotnosti sa ovim zakonom. Član 109. (Stupanje Zakona na snagu) Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Unskosanskog kantona". Broj 01-02-1-218/11 20. oktobra 2011. godine Bihać Predsjedavajući Skupštine Unska-sanskog kantona mr. sci. Husein Rošić •••••••••••••••••••• 615. Na osnovu člana 11.b) poglavlja V odjeljak A Ustava Unsko-sanskog kantona-prečišćen tekst ("Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona" broj: 1/94 i 11/04.) a u vezi sa članom 83. Zakona o geološkim istraživanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH" broj:9/10 i 14/10) na prijedlog Vlade Unskosanskog kantona, Skupština Unsko-sanskog kantona na 14. sjednici održanoj dana 20.10.2011. godine donosi: ZAKON O GEOLOŠKIM ISTRAŽIVANJIMA A. OPĆE ODREDBE Član l. (Predmet Zakona) Ovim zakonom uređuju se: geološka istraživanja, faze izvođenja geoloških istraživanja, geološka istraživanja od interesa za Unsko-sanski kanton (u daljnjem tekstu: Kanton), djelatnosti koje koriste rezultate geoloških istraživanja, izrada i podjela geoloških karata, istražni prostor, vođenje katastra, izrada i revizija geološke dokumentacije, odobrenje za bavljenje registriranom djelatnošću iz oblasti geologije, postupak odobravanja i šta se određuje odobrenjem za izvođenje geoloških istraživanja, izvođenje geoloških istraživanja, izvještaji o geološkim istraživanjima, izdavanje rješenja o priznavanju rezervi mineralne sirovine, postupak nakon završetka istraživanja, prikupljanje i izrada geološke baze podataka, ukidanje odobrenja za geološka istraživanja, polaganje stručnog ispita, inspekcijski nadzor nad provođenjem ovog zakona, upravni nadzor, kaznene odredbe i druga pitanja vezana uz geološka istraživanja. Član 2. (Definicije) Izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeća značenja: a) "privredno društvo - investitor" je privredno društvo kojem je u skladu sa ovim zakonom odobreno da ulaganjem vlastitih sredstava osigura geološka istraživanja na istražnom ili eksploatacij skom prostoru; b) "privredno društvo ili javna ustanova" je stručna instituciju koja se bavi geološkim istraživanjima i koja je registrirana za obavljanje djelatnosti iz oblasti geoloških istraživanja u skladu sa ovim i drugim zakonom; c) "geološki inspektor" je inspektor koji nadzire provođenje ovog zakona; d) "istražni prostor" je dio terena gdje se vrše projektovana geološka istraživanja, koji je na topografskoj osnovi definiran granicama koje prolaze kroz konturne tačke sa tačno određenim koordinatama i prostire se u dubinu zemlje između vertikalnih ravni položenih kroz ucrtane strane istražnog prostora za koje je izdato odobrenje za istraživanje u skladu sa ovim zakonom; e) "eksploatacijsko polje" je polje ogramceno prirodnim ili vještačkim granicama koje se prostire do određene dubine zemlje između vertikalnih ravni položenih kroz te granice gdje se radovi eksploatacije mogu izvoditi na osnovu izdate dozvole za eksploataciju; f) "mineralne sirovine" su sve organske i neorganske mineralne sirovine koje se nalaze
Zakon o kantonalnim inspekcijama USK Unsko-sanski kanton Službeni glasnik USK 12/11 20.07.2011 zakon,inspekcije,usk SLUŽBENI GLASNIK Unsk o-sansk og kan tona 309. Na osnovu člana 2. e) poglavlje IV i člana 11.b) poglavlje V odjeljak A Ustava Unsko- -sanskog kantona ("Službeni glasnik Unsko- -sanskog kantona", broj 1/04 i 1 1/04 – prečišćeni tekst), na prijedlog Vlade Unsko-sanskog kantona, Skupština Unsko-sanskog kantona, na 10. sjednici održanoj dana 30.6.2011. godine, donosi ZAKON O KANTO NALNIM INSPEKCIJAMA UNSKO-SANSKOG KANTO NA POGLAVLJE I – OPĆE ODREDBE Član 1. (Predmet Zakona) Ovim Zakonom uređuje se vršenje poslova inspekcijskog nadzora iz nadležnosti Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Unsko-sanskog kantona (u daljem tekstu: Kantonalna uprava), radi osiguranja izvršenja zakona i drugih propisa, Kolektivnih ugovora i općih akata (u daljem tekstu: zakoni i drugi propisi), organizacija i djelokrug rada Kantonalne uprave, inspektori i njihov status, planiranje, izvještavanje, normativi i evidencija vršenja inspekcijskog nadzora, nadležnost kantonalne inspekcije, preventivno djelovanje kantonalnih inspektora u vršenju inspekcijskog nadzora, postupak inspekcijskog nadzora, prava, obaveze i odgovornosti kantonalnih inspektora i subjekata nadzora i druga pitanja koja su od značaja za funkcionisanje inspekcijskog nadzora u Unsko-sanskom kantonu (u daljem tekstu: Kanton). Član 2. (Pojmovi korišteni u Zakonu) Pojmovi korišteni u ovom Zakonu imaju slijedeće značenje: a) inspekcijski organ – kantonalni organ nadležan za vršenje inspekcijskih poslova; b) inspektor – državni službenik sa posebnim ovlaštenjima; c) inspekcijski nadzor – vrsta upravnog nadzora koja se ostvaruje neposrednim uvidom u zakonitost rada, poslovanje i postupanje pravnih i fizičkih lica koja obavljaju Godina XV - Broj 12 20. jula 2011. BIHAĆ Izdanje na bosanskom jeziku Broj 12 - Strana 470 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 20. jula 2011. registrovanu djelatnost i fizičkih lica – građana koja obavljaju djelatnost bez odobrenja, u pogledu pridržavanja zakona i drugih propisa, te poduzimanje upravnih i drugih mjera u skladu sa zakonom i drugim propisima; d) pravna i fizička lica su lica registrovana za obavljanje određene djelatnosti, a fizička lica – građani su lica koja obavljaju djelatnost bez odobrenja; e) inspekcijski poslovi – poslovi za koje su ovlašteni inspektori u okviru inspekcijskog nadzora, a to su: 1) preventivni – poduzimanje mjera i radnji radi sprečavanja povrede propisa; 2) korektivni – donošenje rješenja o otklanjanju nedostataka, zabrani poduzimanja radnji koje su u suprotnosti sa zakonima i drugim propisima, obavještavanje nadležnog organa o utvrđenim nedostacima u postupku utvrđivanja ispunjavanja minimalnoih tehničkih i drugih uslova i poduzimanje drugih upravnih mjera i radnji za koje je inspektor ovlašten zakonom ili drugim propisom; 3) represivni – izdavanje prekršajnog naloga ili podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka nadležnom sudu ako povreda propisa predstavlja prekršaj, ili podnošenje izvještaja o počinjenom krivičnom djelu nadležnom tužilaštvu ako povreda propisa predstavlja krivično djelo; 4) inspekcijski pregled – neposredni pregled poslovnih prostorija, drugih objekata i prostora, procesa rada i zaštite na radu, proizvoda, roba i usluga, isprava i druge dokumentacije, kao i drugih radnji u skladu sa svrhom inspekcijskog nadzora kod subjekta nadzora; 5) kontrolni inspekcijski nadzor – kontrola u izvršenju i postupanju subjekta nadzora po naloženim upravnim i drugim mjerama u postupku otklanjanja uočenih nepravilnosti; f) predmet prekršaja – predmeti, roba, proizvodi, dokumentacija, sredstva rada i druge stvari i materijali kojim je učinjen prekršaj ili krivično djelo ili su nastali u izvršenju ili pokušaju izvršenja prekršaja ili krivičnog djela; g) subjekt nadzora – pravno lice, fizičko lice registrovano kod nadležnog organa za obavljanje određene djelatnosti i fizičko lice – građanin koje obavlja određenu djelatnost bez rješenja nadležnog organa nad kojim se vrši inspekcijski nadzor iz tačke c) ovog člana; h) stručna institucija – ovlaštena organizacija za ispitivanje i ocjenjivanje usaglašenosti stanja i proizvoda sa propisima. Član 3. (Ravnopravnost spolova) Gramatička terminologija korištena u ovom Zakonu podrazumijeva oba spola. Član 4. (Inspekcijski nadzor) Inspekcijski nadzor se vrši: a) poduzimanjem inspekcijskih radnji na utvrđivanju stanja radi izvršavanja zakona i drugih propisa kod subjekta nadzora; b) poduzimanjem preventivnih mjera u skladu sa ovim Zakonom; c) nalaganjem upravnih mjera radi sprečavanja i otklanjanja nezakonitosti u izvršavanju zakona i drugih propisa (u daljnjem tekstu: upravne mjere) i d) poduzimanjem drugih mjera i radnji određenih ovim Zakonom i drugim propisom. Član 5. (Uloga i značaj inspekcijskog nadzora) (1) Inspekcijskim nadzorom osigurava se zakonitost i zaštita javnog i privatnog interesa u skladu sa zakonom. (2) Inspekcijski nadzor organizovan prema ovom Zakonu je posao od općeg interesa za Kanton. Član 6. (Propisivanje inspekcijskog nadzora) Inspekcijski nadzor i nalaganje upravnih i drugih mjera i radnji može se propisati samo zakonom i drugim propisima. Član 7. (Organizovanje inspekcijskog nadzora) Inspekcijski nadzor, prema ovom Zakonu, vrše kantonalne inspekcije organizovane u Kantonalnoj upravi. Član 8. (Lica koja vrše inspekcijski nadzor) Inspekcijski nadzor vrše glavni kantonalni inspektori i kantonalni inspektori (u daljem tekstu: inspektor), kao državni službenici sa posebnim ovlaštenjima i odgovornostima. 20. jula 2011. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 12 - Strana 471 Član 9. (Načela vršenja inspekcijskog nadzora) (1) U postupku vršenja inspekcijskog nadzora inspektor se pridržava načela zakonitosti, javnosti, odgovornosti, efikasnosti, ekonomičnosti, profesionalne nepristrasnosti, dosljednosti, nediskriminacije i političke nezavisnosti. (2) U postupku inspekcijskog nadzora inspektor se pridržava načela pravičnosti, tako da mjera naložena od strane inspektora bude srazmjerna težini učinjene povrede propisa. (3) Postupak inspekcijskog nadzora, pravila i procedure dostupni su javnosti u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama Federacije Bosne i Hercegovine. (4) Inspektor mjerama preventivnog djelovanja pruža stručnu pomoć subjektu nadzora u primjeni propisa iz oblasti vršenja inspekcijskog nadzora. (5) Kod nalaganja upravne mjere subjektu nadzora, inspektor će naložiti upravnu mjeru koja je blaža, ako se tom mjerom postiže svrha radi koje se mjera nalaže. POGLAVLJE II – ORGANIZACIJA I RAD KANTO NALNIH INSPEKCIJA Član 10. (Organizacija Kantonalne uprave) (1) Kantonalne inspekcije određene ovim Zakonom u sastavu su Kantonalne uprave. (2) Kantonalna uprava je samostalni kantonalni organ uprave. (3) Sjedište Kantonalne uprave je u Bihaću. (4) Kantonalna uprava može imati radna mjesta ili izmještene kancelarije van sjedišta. Član 11. (Djelokrug rada Kantonalne uprave) Kantonalna uprava obavlja slijedeće poslove: a) inspekcijske poslove iz nadležnosti kantonalnih inspekcija koje su ovim Zakonom organizovane u njenom sastavu; b) vrši inspekcijski nadzor nad primjenom kantonalnih propisa i nadzor nad primjenom propisa donesenih od nadležnih organa Federacije Bosne i Hercegovine i Bosne i Hercegovine, u skladu sa zakonom; c) poduzima upravne i druge mjere u vršenju inspekcijskog nadzora; d) koordinira rad kantonalnih inspekcija; e) donosi provedbene propise, opće i pojedinačne upravne i druge akte iz svoje nadležnosti; f) donosi programe i planove vršenja inspekcijskog nadzora; g) vodi evidenciju o subjektima nadzora; h) vodi evidenciju o izvršenom inspekcijskom nadzoru; i) vodi evidenciju o radu inspektora; j) vodi evidenciju o službenim iskaznicama i značkama inspektora; k) donosi program stručne obuke; 1) po potrebi učestvuje u stručnoj pripremi kantonalnih propisa nad kojim nadzor vrši kantonalna inspekcija; m) prati stanje u oblasti inspekcijskog nadzora i podnosi izvještaje o radu Vladi Unsko-sanskog kantona (u daljem tekstu: Vlada Kantona); n) podnosi posebne izvještaje o poduzetim upravnim i drugim mjerama Vladi Kantona; o) rješava po žalbama na prvostepena rješenja općinskih inspektora donesenih na osnovu kantonalnih propisa, ako kantonalnim propisom nije drugačije propisano; p) ostvaruje saradnju sa drugim nadležnim organima i r) obavlja druge upravne i stručne poslove određene kantonalnim zakonima i drugim propisima. Član 12. (Djelokrug rada kantonalnih inspekcija) Djelokrug rada kantonalnih inspekcija utvrđen je zakonima i drugim propisima kojim je uređena određena upravna oblast. Član 13. (Unutrašnja organizacija Kantonalne uprave) Na unutrašnju organizaciju, stručne i druge službe, rukovođenja, odgovornost u rukovođenju i rukovodeće državne službenike u Kantonalnoj upravi primjenjuju se odredbe važećeg Zakona i drugih propisa kojim se propisuje organizacija i djelokrug organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine. Član 14. (Kantonalne inspekcije) U sastavu Kantonalne uprave organiziraju se slijedeće inspekcije: a) Kantonalna poljoprivredna inspekcija; b) Kantonalna vodna inspekcija; Broj 12 - Strana 472 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 20. jula 2011. c) Kantonalna šumarska inspekcija; d) Kantonalna lovna inspekcija; e) Kantonalna veterinarska inspekcija; f) Kantonalna urbanističko - građevinska inspekcija; g) Kantonalna komunalna inspekcija; h) Kantonalna inspekcija za zaštitu okoliša; i) Kantonalna termoenergetska inspekcija; j) Kantonalna elektroenergetska inspekcija; k) Kantonalna rudarska inspekcija; 1) Kantonalna geološka inspekcija; m) Kantonalna tržišna inspekcija; n) Kantonalna turističko-ugostiteljska inspekcija; o) Kantonalna inspekcija cestovnog prometa; p) Kantonalna cestovna inspekcija; q) Kantonalna inspekcija rada za radne odnose; r) Kantonalna inspekcija rada za zaštitu na radu; s) Kantonalna inspekcija rada za socijalnu zaštitu; t) Kantonalna sanitarna inspekcija; u) Kantonalna zdravstvena inspekcija; v) Kantonalna farmaceutska inspekcija; w) Kantonalna inspekcija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje; x) Kantonalna inspekcija za visoko obrazovanje. Inspekcije koje nisu navedene u stavu 1. ovog člana, a u međuvremenu se steknu uslovi i potreba za organiziovanjem istih u skladu sa Zakonima, direktor Uprave će iste organizirati u sastav Kantonalne uprave u skladu sa Zakonom i Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji Kantonalne uprave. POGLAVLJE III – INSPEKTO RI I NJIHOV STATUS Član 15. (Radnopravni status inspektora) Na radnopravni status inspektora i druga pitanja koja nisu uređena ovim Zakonom, shodno se primjenjuju zakoni i drugi propisi koji važe za državne službenike u kantonalnim organima državne službe. Član 16. (Poseban dodatak na plaću) Osnovna plaća za inspektore, glavne inspektore i direktora Uprave uvećava se za procent od 20% kao dodatak za obavljanje poslova sa posebnim ovlaštenjima i uslovima rada. Član 17. (Nagrada za rezultate rada) Na pitanja nagrađivanja, ocjenjivanja i druga prava iz radnog odnosa kantonalnih inspektora primjenjuju se propisi kojima se ova prava regulišu kod državnih službenika u kantonalnim organima državne službe, osim pitanja koja su uređena ovim Zakonom. Član 18. (Iskaznica i značka inspektora) (1) Inspektor ima iskaznicu i značku kojima dokazuje svoje službeno svojstvo, identitet i ovlaštenja propisana zakonom. (2) Oblik i sadržaj iskaznice i značke inspektora propisuje direktor. (3) Iskaznicu i značku inspektoru izdaje direktor. Član 19. (Ocjenjivanje rada inspektora) Rad inspektora ocjenjuje se u skladu sa propisima koji regulišu tu oblasti. Član 20. (Stručno usavršavanje inspektora) Inspektor je obavezan da se neprestano stručno usavršava za vršenje inspekcijskog nadzora prema programu stručne obuke inspektora, koji donosi direktor u skladu sa propisom koji će to regulisati. Član 21. (Ograničenje inspektora u obavljanju drugih poslova) (1) Inspektor ne može biti član upravnog, nadzornog odbora društva ili član upravljačkog odbora u javnoj ustanovi, obavljati privredne ili druge djelatnosti i poslove za sebe ili drugog poslodavca, niti učestvovati u radu stručnih komisija i tijela organa uprave koji daju dozvole, mišljenja ili druge akte za izdavanje dozvola za obavljanje djelatnosti koje podliježu tom inspekcijskom nadzoru, izuzev u slučaju kada je to izričito dopušteno posebnim zakonom. (2) Zabrana iz stava (1) ovog člana ne odnosi se na naučni i istraživački rad, poslove edukacije i obrazovanja. 20. jula 2011. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 12 - Strana 473 (3) Za obavljanje poslova iz stava (2) ovog člana saglasnost daje direktor. Član 22. (Čuvanje službene i druge tajne) (1) Inspektor je dužan čuvati službenu i svaku drugu tajnu sa kojom sc upozna u vršenju inspekcijskog nadzora. (2) Inspektor je dužan čuvati tajnost prijave i druge informacije koja se odnosi na inspekcijski nadzor. (3) Dužnost čuvanja službene tajne u smislu stava (1) i (2) ovog člana traje i nakon prestanka obavljanja dužnosti inspektora, a najduže dvije godine od dana prestanka te dužnosti. (4) Inspektor i nakon prestanka radnog odnosa ima dužnost čuvanja proizvodne, poslovne tajne i postupaka procesa rada koje su mogli saznati u toku vršenja inspekcijskog nadzora. Član 23. (Primjena Etičkog kodeksa) U svom radu inspektor je obavezan poštivati načela Etičkog kodeksa propisanog za državne službenike u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine", broj 7/05 i 82/09) (u daljem tekstu: Etički kodeks). Na principu načela iz stava 1. ovog člana, direktor Kantonalne uprave će u roku od 6 mjeseci donijeti Etički kodeks za kantonalne inspektore. Član 24. (Disciplinska odgovornost inspektora) Disciplinska odgovornost inspektora, utvrđivanje povreda službene dužnosti, pokretanje disciplinskog postupka i izricanje disciplinskih mjera provodi se u skladu sa odredbama važećih propisa koji regulišu oblast radnog zakonodavstva u organima državne službe i Etičkim kodeksom. POGLAVLJE IV – PLANIRANJE, IZVJEŠTAVANJE, NORMATIVI I EVIDENCIJA VRŠENJA INSPEKCIJSKOG NADZORA Član 25. (Planiranje i izvještavanje o inspekcijskom nadzoru) (1) Kantonalna uprava donosi godišnji program rada i mjesečne planove inspekcijskog nadzora. (2) Program i plan inspekcijskog nadzora sadrži vrstu i obim inspekcijskog nadzora po upravnim oblastima. (3) Prilikom izrade programa i planova inspekcijskog nadzora iz stava (2) ovog člana, planirat će se veći broj inspekcijskih kontrola kod subjekata nadzora koji obavljaju djelatnost sa povećanim stepenom rizika za život, zdravlje i imovinu građana. (4) Kantonalna uprava podnosi izvještaj o radu Skupštini i Vladi Kantona najmanje dva puta godišnje. (5) Prilikom izrade programa i planova rada, planirat će se vršenje inspekcijskog nadzora putem mješovitih inspekcijskih timova, ovisno od vrste i obima inspekcijskog nadzora i djelatnosti subjekta nadzora. (6) Direktor, u izuzetnim slučajevima, donosi poseban plan inspekcijskog nadzora. (7) Prema posebnom planu iz stava (6) ovog člana, inspekcijski nadzor u određenoj oblasti ili ciljanoj grupi subjekata nadzora bit će javan i promovisat će se putem medija ili na drugi prikladan način, sa ciljem da djeluje preventivno prema subjektu nadzora, kao i na pripremu tog subjekta za inspekcijski nadzor. (8) Godišnji program i plan rada u provedbi federalnih propisa Kantonalna uprava će, na zahtjev direktora Federalne uprave, dostaviti na mišljenje Federalnoj upravi za inspekcijske poslove (u daljem tekstu: Federalna uprava). (9) Inspektor je dužan godišnji, kvartalni, mjesečni i dnevni izvještaj o radu dostaviti glavnom kantonalnom inspektoru, a inspektori koji nemaju glavnog kantonalnog inspektora, izvještaj o radu dostavljaju direktoru ili pomoćniku direktora. (10) Glavni kantonalni inspektor je dužan godišnji, kvartalni i mjesečni izvještaj o radu dostaviti direktoru ili pomoćniku direktora. (11) Oblik, sadržaj i način sačinjavanja izvještaja o radu utvrđuje direktor. Član 26. (Normativi za vršenje inspekcijskog nadzora) Direktor Kantonalne uprave utvrđuje normative vršenja inspekcijskog nadzora iz nadležnosti Broj 12 - Strana 474 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 20. jula 2011. inspekcije, uz pribavljeno mišljenje Stručnog kolegija Kantonalne uprave. Član 27. (Vrijeme trajanja inspekcijskog nadzora) (1) Vršenje redovnog inspekcijskog nadzora kod istog subjekta nadzora nije ograničeno brojem dana. (2) Izuzetno, redovni inspekcijski nadzor tržišne inspekcije i inspekcije rada za oblast zaštite na radu kod istog subjekta nadzora može trajati najduže 12 dana godišnje. (3) Ako se radi o subjektu nadzora koji ima jednu ili više organizacionih jedinica, inspekcijski nadzor iz stava (2) ovog člana može trajati duže od 12 dana godišnje. (4) Ako inspekcijski nadzor traje manje od četiri sata, računa se kao pola dana. a ako inspekcijski nadzor traje više od četiri sata, računa se kao jedan dan. (5) Izuzetno, ako postoje osnovane sumnje o značajnom kršenju zakona ili ako inspekcijski nadzor zbog obima zahtijeva duže vrijeme trajanja, direktor može rješenjem odrediti da inspekcijski nadzor kod subjekta nadzora traje duže od 12 dana. (6) Odgovorno lice subjekta nadzora može odbiti saradnju u inspekcijskom nadzoru ako inspektor nema rješenje o dozvoli prekoračenja broja dana inspekcijskog nadzora. Član 28. (Evidencije o inspekcijskom nadzoru) (1) Kantonalna uprava vodi evidenciju o inspekcijskom nadzoru za inspekcije u svom sastavu. (2) Evidenciju o inspekcijskom nadzoru vodi inspektor na propisanim obrascima koje donosi direktor. (3) Po uspostavljanju uslova za elektronsko vođenje evidencije o inspekcijskom nadzoru, direktor će, u roku od 6 mjeseci, donijeti Pravilnik o elektronskom vođenju evidencije o inspekcijskom nadzoru. POGLAVLJE V – NADLEŽNOST KANTO NALNE INSPEKCIJE Član 29. (Stvarna i mjesna nadležnost) (1) Kantonalna inspekcija vrši inspekcijski nadzor nad primjenom propisa u okviru nadležnosti određenih zakonima i drugim propisima. (2) Kantonalna inspekcija vrši inspekcijski nadzor iz svoje nadležnosti na cijelom području Kantona. Član 30. (Povjeravanje stručnih poslova specijalizovanim institucijama) (1) Obavljanje određenih stručnih poslova za potrebe inspekcijskog nadzora (ispitivanje kvaliteta roba i proizvoda, određene ekspertize i sl.), koji zahtijevaju posebnu tehničku opremu i specijalizovane stručnjake ili primjenu naučnih metoda i tehničkih postupaka, može se povjeriti ovlaštenim stručnim institucijama koje obavljaju takve poslove. (2) Direktor odlučuje o povjeravanju stručnih poslova iz stava (1) ovog člana. Član 31. (Vršenje inspekcijskog nadzora po ovlaštenju direktora) Kada to potreba službe zahtijeva, direktor može ovlastiti i drugog inspektora Kantonalne uprave, koji ispunjava uslove u skladu sa Zakonom i Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji Uprave, da izvrši samo određene poslove inspekcijskog nadzora, odnosno da nadležnom inspektoru pomogne u vršenju određenog nadzora, o čemu direktor donosi pismeno rješenje. Član 32. (Zabrana vršenja inspekcijskog nadzora iz nadležnosti druge inspekcije) Inspektor koji vrši inspekcijski nadzor iz određene upravne oblasti ne može vršiti inspekcijski nadzor iz nadležnosti inspekcije iz druge upravne oblasti, osim u slučajevima i pod uslovima određenim ovim Zakonom. Član 33. (Postupanje inspektora u slučaju nadležnosti druge inspekcije) Ako inspektor utvrdi povredu zakona i drugih propisa iz nadležnosti druge inspekcije, odnosno drugog organa uprave, pismeno će obavijestiti nadležnu inspekciju, odnosno organ uprave. Član 34. (Dopuštenost vršenja inspekcijskog nadzora iz nadležnosti druge inspekcije) (1) Kada je potrebno hitno izvršiti inspekcijski nadzor radi zaštite javnog interesa, inspektor iz jedne upravne oblasti može, u slučajevima i pod uslovima koji su određeni zakonom, izvršiti inspekcijski nadzor iz druge upravne oblasti, uz saglasnost direktora. 20. jula 2011. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 12 - Strana 475 (2) O izvršenom inspekcijskom nadzoru obavijestit će se nadležni inspektor u roku od tri dana od dana izvršenog inspekcijskog nadzora. Član 35. (Prijedlog za rješavanje sukoba nadležnosti između kantonalnih inspekcija) U slučaju sukoba nadležnosti između kantonalnih inspekcija, prijedlog za rješavanje tog sukoba može podnijeti kantonalna inspekcija koja je posljednja postupala ili kantonalna inspekcija koja smatra da je nadležna za postupanje, u roku od tri dana od dana saznanja o sukobu nadležnosti. Član 36. (Rješavanje sukoba nadležnosti između kantonalnih inspekcija) (1) Sukob nadležnosti između kantonalnih inspekcija rješava Vlada Kantona. (2) Sukob nadležnosti između kantonalnih inspekcija u sastavu Kantonalne uprave rješava direktor. Član 37. (Sukob nadležnosti između kantonalnih i federalnih inspekcija) (1) Sukob nadležnosti između kantonalnih i federalnih inspekcija rješavaju sporazumno direktor Kantonalne uprave za inspekcijske poslove i direktor Federalne uprave za inspekcijske poslove u roku od tri dana od dana nastanka sukoba. (2) Ako se sukob nadležnosti ne riješi sporazumno u roku iz stava (1) ovog člana, sukob nadležnosti rješava Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine. Član 38. (Sukob nadležnosti između kantonalnih i općinskih inspekcija) (1) Sukob nadležnosti između kantonalnih i općinskih inspekcija rješavaju sporazumno direktor i načelnik općine, u roku od tri dana od dana nastanka sukoba. (2) Ako se sukob nadležnosti ne riješi sporazumno u roku iz stava (1) ovog člana, sukob nadležnosti rješava Kantonalni sud. POGLAVLJE VI – PREVENTIVNO DJELOVANJE U VRŠENJU INSPEKCIJSKOG NADZORA Član 39. (Preventivno djelovanje inspektora) U vršenju inspekcijskog nadzora inspektor poduzima preventivne mjere i radnje radi sprječavanja povrede zakona i drugih propisa, sprječavanja nastajanja štetnih posljedica i otklanjanja uzroka koji bi doveli do štetnih posljedica ukoliko iste nisu nastupile, u cilju zaštite javnog i privatnog interesa. Član 40. (Preventivne mjere) (1) Preventivnim mjerama inspektor: a) upoznaje subjekte nadzora o obavezama iz zakona i drugih propisa, i sankcijama u slučaju njihovog nepridržavanja; b) ukazuje na štetne posljedice koje mogu nastati zbog nepridržavanja zakona i drugih propisa; c) poduzima mjere za otklanjanje uzroka koji mogu dovesti do štetnih posljedica i o tome donosi rješenje; d) upoznaje subjekte nadzora o pravima i obavezama koje imaju u postupku inspekcijskog nadzora, u skladu sa zakonom; e) obavještava nadležne organe o uočenim nedostacima koji nisu posebno propisani i sankcionisani zakonom i drugim propisom; f) pismeno ukazuje nadležnim organima na teškoće u primjeni zakona i drugih propisa u postupku ostvarivanja prava i obaveza subjekata nadzora kod tih organa, sa ciljem da se taj postupak, što je moguće više, olakša i pojednostavi; g) upoznaje subjekte nadzora sa olakšicama utvrđenim zakonom i drugim propisima; h) gradi povjerenje sa subjektima nadzora; i) ostvaruje saradnju sa Obrtničkom i Privrednom komorom Unsko-sanskog kantona, udruženjima građana, odgovarajućim službama i drugim pravnim i fizičkim licima koja mogu dati podatke o subjektima nadzora i j) sarađuje i međusobno razmjenjuje informacije sa drugim inspektorima u cilju postizanja što efikasnijeg preventivnog djelovanja u postupku inspekcijskog nadzora. Broj 12 - Strana 476 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 20. jula 2011. (2) Subjekt nadzora je dužan postupiti po rješenju inspektora o naloženim preventivnim mjerama iz stava (1) tačka c) ovog člana. POGLAVLJE VII – INSPEKCIJSKI NADZOR Odjeljak A. Prava, obaveze, ovlaštenja i odgovornosti inspektora Član 41. (Prava, obaveze i odgovornosti inspektora) Prilikom vršenja inspekcijskog nadzora, inspektor ima prava, obaveze i odgovornosti propisane Zakonom i drugim propisima. Član 42. (Primjena međunarodnih konvencija) Inspektor je dužan primjenjivati međunarodne konvencije koje je ratificirala Bosna i Hercegovina. Član 43. (Ovlaštenja inspektora) (1) Inspektor je ovlašten da: a) utvrđuje identitet subjekta nadzora i drugih lica od značaja za inspekcijski nadzor; b) pregleda poslovne i druge prostorije koje služe ili mogu služiti obavljanju djelatnosti, objekte i opremu, postrojenja, uređaje, instalacije, proces rada i proizvode; c) utvrđuje da li subjekt nadzora ima odgovarajuće odobrenje za obavljanje djelatnosti i akt o ispunjavanju minimalnih tehničkih i kadrovskih uslova za obavljanje djelatnosti i druge akte propisane zakonom; d) utvrđuje da li subjekt nadzora ispunjava propisane uslove vezane za prostor koji koristi za obavljanje registrovane djelatnosti; e) nadzire način obavljanja djelatnosti – procesa rada, sigurnost roba, kvalitet proizvoda i pruženih usluga; f) vrši uvid u poslovnu i tehničku dokumentaciju, poslovne knjige i druge evidencije i podatke, diskove sa informatičkim sistemima, isprave, druge dokumente i ugovore, uvozne deklaracije, knjigovodstvenu i drugu dokumentaciju koja se odnosi na njihovo poslovanje, zatečene predmete i robu bez obzira na namjenu i mjesto gdje se nalaze, bilješke i drugu korespondenciju o poslovanju subjekta nadzora; g) saslušava stranke, svjedoke i druga lica čija je izjava od značaja za utvrđivanje činjenica u vršenju inspekcijskog nadzora; h) uzima uzorke radi laboratorijske i druge stručne analize; i) poduzima upravne i druge mjere u skladu sa ovim i drugim zakonima; j) poduzima preventivne aktivnosti u vršenju inspekcijskog nadzora; k) zabrani pristup mjestu na kojem se vrši inspekcijski nadzor; l) izda prekršajni nalog ili podnese zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka; m) obavlja druge službene radnje u svrhu inspekcijskog nadzora i n) po pismenom nalogu direktora, izvrši inspekcijski nadzor u stambenoj ili drugoj prostoriji ako ima saznanja da se određena stambena ili druga prostorija koristi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti bez odobrenja nadležnog organa. (2) Pored ovlaštenja iz stava (1) ovog člana, inspektor ima prava i obaveze, u skladu sa posebnim propisima, da: a) zaustavlja i kontroliše svako prometno sredstvo koje učestvuje u unutrašnjem cestovnom prometu, osim vozila vojske i policije; b) zabrani obavljanje radnji koje mogu izazvati opasnost po život i zdravlje radnika ili građana, okolinu i nanijeti materijalnu štetu; c) privremeno oduzme nezakonito stečenu imovinsku korist i d) podnese izvještaj o počinjenom krivičnom djelu nadležnom tužilaštvu, ako u toku inspekcijskog nadzora utvrdi da uočene povrede kod subjekta nadzora imaju obilježje krivičnog djela. Član 44. (Inspekcijski nadzor kada je subjekt nadzora nepoznat) Ako je subjekt nadzora nepoznat ili se ne odazove pozivu inspektora radi omogućavanja vršenja inspekcijskog nadzora, inspektor će izvršiti inspekcijski nadzor u skladu sa nastalim okolnostima, uz prisustvo drugog lica koje zaključkom odredi. Član 45. (Pokretanje postupka poništavanja i ukidanja rješenja po pravu nadzora) Ako inspektor utvrdi da konačno rješenje kojim je subjektu nadzora utvrđeno određeno pravo nije u skladu sa zakonom čiju primjenu nadzire i drugim propisom, o istom će, u skladu sa Zakonom 20. jula 2011. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 12 - Strana 477 o upravnom postupku, pismeno obavijestiti nadležni organ i zatražiti da se navedeno rješenje poništi ili ukine po pravu nadzora. Član 46. (Neometanje redovnog rada subjekta nadzora) Inspektor je dužan obaviti inspekcijski nadzor na način da što manje ometa redovan proces rada, odnosno obavljanje djelatnosti kod subjekta nadzora. Odjeljak B. Prava i obaveze subjekta nadzora Član 47. (Pružanje stručne pomoći) Subjekt nadzora ima pravo na pružanje stručne pomoći od strane inspektora koji vrši inspekcijski nadzor, a koja se odnosi na upućivanje na propise iz oblasti vršenja inspekcijskog nadzora i preventivno djelovanje. Član 48. (Izjašnjenje o činjenicama i dokazima) (1) Kod vršenja inspekcijskog nadzora inspektor samostalno određuje koje će dokaze koristiti za utvrđivanje činjeničnog stanja. (2) Inspektor će upoznati subjekt nadzora sa dokazima koji nisu kod njega pribavljeni i omogućiti mu da se o njima izjasni. (3) Kada inspektor utvrđuje činjenično stanje u postupku inspekcijskog nadzora, subjekt nadzora ima pravo da se izjasni o svim činjenicama i dokazima koji su utvrđeni u postupku inspekcijskog nadzora. Član 49. (Podnošenje pravnih lijekova) Subjekt nadzora ima pravo da podnosi redovna i vanredna pravna sredstva na upravne akte koje mu dostavi inspektor, u skladu sa zakonom i drugim propisom. Član 50. (Obaveze subjekta nadzora) (1) Subjekt nadzora dužan je omogućiti inspektoru vršenje inspekcijskog nadzora. (2) Subjekt nadzora dužan je sudjelovati u inspekcijskom nadzoru. (3) Inspekcijski nadzor kod subjekta nadzora dužno je omogućiti i svako drugo lice koje ima veze sa poslovima na koje se odnosi inspekcijski nadzor. (4) Tokom vršenja inspekcijskog nadzora, odgovorno lice subjekta nadzora obavezno je prisustvovati u svim fazama inspekcijskog nadzora ili pismeno ovlastiti drugo lice. (5) Ako se u trenutku inspekcijskog nadzora ne može osigurati odgovorno lice, inspektor će na licu mjesta ostaviti poziv da u roku od dva dana, a izuzetno do sedam dana, odgovorno lice mora biti u naznačeno vrijeme u objektu. (6) Subjekt nadzora dužan je na zahtjev inspektora dostaviti tražene podatke ili obavještenja, koji su potrebni za vršenje inspekcijskog nadzora. (7) Izuzetno, u slučajevima i pod uslovima određenim ovim Zakonom ili drugim propisom, inspektor može izvršiti inspekcijski nadzor i bez sudjelovanja subjekta nadzora. (8) Subjekt nadzora dužan je nadležnom inspektoru dati na uvid poslovne knjige i drugu službenu dokumentaciju, podatke, materijale i obavijesti, potrebne za pravilno utvrđivanje svih činjenica i okolnosti u vršenju inspekcijskog nadzora, odmah na licu mjesta ili naknadno, u roku koji odredi inspektor. Član 51. (Obaveza obavještavanja) Subjekt nadzora obavezno obavještava nadležnog inspektora i nadležnu policijsku upravu o slučajevima nastanka opasnosti po život i zdravlje građana i materijalnih dobara, na način kako je to propisano zakonom ili drugim propisom. Član 52. (Dostavljanje traženih podataka) (1) Ako se u toku vršenja inspekcijskog nadzora ocijeni da su za pravilno utvrđivanje činjenica potrebni podaci i dokumentacija i drugih lica zaposlenih kod subjekta nadzora ili su ta lica u poslovnom odnosu sa subjektom nadzora, na zahtjev inspektora subjekt nadzora dužan je dati na uvid i te podatke i dokumentaciju. (2) Zahtjev iz stava (I) ovog člana inspektor nalaže usmeno, a prema okolnostima to može odrediti i zaključkom. (3) Protiv zaključka iz stava (2) ovog člana ne može se izjaviti posebna žalba. Član 53. (Omogućavanje uzimanja uzoraka) Subjekt nadzora dužan je omogućiti inspektoru uzimanje uzoraka proizvoda radi ispitivanja Broj 12 - Strana 478 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 20. jula 2011. kod stručne institucije ovlaštene za ispitivanje kvaliteta i/ili zdravstvene ispravnosti proizvoda, ukoliko je u inspekcijskom nadzoru potrebno utvrditi usklađenost proizvoda sa propisanim standardima. Član 54. (Ponavljanje ispitivanja na zahtjev subjekta nadzora) (1) Izvještaj o obavljenom ispitivanju uzorka inspektor je dužan dostaviti subjektu nadzora. (2) Subjekt nadzora ima pravo tražiti da se ispitivanje uzorka ponovi na isti način i istom metodom kod druge ovlaštene institucije ukoliko nije zadovoljan sa nalazom i mišljenjem ovlaštene institucije koja je izvršila prvo ispitivanje. (3) Kod uzimanja uzoraka u postupku vršenja inspekcijskog nadzora, a u cilju utvrđivanja usklađenosti sa propisanim ili deklarisanim sastavom i propisanim oblikom, subjekt nadzora ima pravo uvida u zapisnik o uzimanju uzoraka. Član 55. (Educiranje) Subjekt nadzora obavezan je da se educira o zakonima i drugim propisima koje primjenjuje u svom radu. Član 56. (Osiguranje prevodioca) (1) Subjekt nadzora, koji ne koristi jezik koji je u službenoj upotrebi u Federaciji, u postupku inspekcijskog nadzora dužan je osigurati prevodioca na jedan od jezika koji je u službenoj upotrebi u Federaciji. (2) Subjekt nadzora dužan je osigurati prevodioca i za strana lica koja su u momentu vršenja inspekcijskog nadzora zatečena na radnom mjestu kod subjekta nadzora. (3) Troškove prevođenja iz stava (1) ovog člana snosi subjekt nadzora. Član 57. (Pozivanje odgovornih i drugih lica) (1) U inspekcijskom nadzoru inspektor može pozvati u službene prostorije Kantonalne uprave ili na mjesto obavljanja inspekcijske radnje ovlašteno lice subjekta nadzora i svako drugo lice radi davanja izjave, uvida u dokumentaciju i davanja potrebnih podataka za pravilno utvrđivanje činjeničnog stanja. (2) Lica iz stava (1) ovog člana mogu se pozvati u radne dane u okviru radnog vremena, a izuzetno i u sve dane i izvan tog vremena, ako se radi o hitnosti. (3) Poziv se upućuje u pismenom obliku, a izuzetno i usmeno ili drugim sredstvima komuniciranja. Član 58. (Odazivanje na poziv) (1) Pozvano lice dužno je odazvati se pozivu inspektora. (2) Ako se pozvano lice ne odazove pozivu, a izostanak ne opravda u roku od 24 sata od dana prijema poziva, inspektor može u skladu sa zakonom i drugim propisom odrediti da se isto prisilno privede. (3) Troškovi prisilnog privođenja padaju na teret lica koje se privodi. (4) O prisilnom privođenju inspektor donosi zaključak na koji se ne može izjaviti posebna žalba. Odjeljak C. Postupak inspekcijskog nadzora Član 59. (Primjena Zakona o upravnom postupku) (1) U svim pitanjima koja nisu propisana ovim ili drugim zakonom primjenjuje se Zakon o upravnom postupku ("Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine", broj 2/98 i 48/99). (2) U vršenju inspekcijskog nadzora inspektor je dužan pridržavati se načela utvrđenih ovim Zakonom i Zakonom o upravnom postupku. Član 60. (Pokretanje postupka inspekcijskog nadzora) Postupak inspekcijskog nadzora pokreće se po službenoj dužnosti. Član 61. (Inspekcijski nadzor na pismeni zahtjev) (1) Inspekcijski nadzor, u skladu sa ovim Zakonom, izvršit će se i na pismeni zahtjev: a) premijera Kantona, b) ministra, direktora kantonalne uprave i direktora kantonalne upravne organizacije, c) organa uprave, Obrtničke i Privredne komore Unsko-sanskog kantona, d) pravnih i fizičkih lica – građana. (2) Nadležna inspekcija će o poduzetim mjerama pismeno izvijestiti podnosioca zahtjeva u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva. (3) Inspektor je dužan čuvati kao službenu tajnu identitet podnosioca zahtjeva. 20. jula 2011. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 12 - Strana 479 Član 62. (Nalog za vršenje inspekcijskog nadzora) (1) Inspekcijski nadzor inspektor može vršiti i na osnovu naloga za inspekcijski nadzor. (2) Nalog inspektoru može izdati glavni kantonalni inspektor, pomoćnik direktora i direktor. (3) Nalog se izdaje u pismenom obliku i sadrži: a) naziv inspekcijskog organa, broj i datum izdavanja; b) naziv subjekta nad kojim se vrši nadzor; c) predmet inspekcijskog nadzora; d) ime i prezime i službeno svojstvo inspektora, koji će izvršiti inspekcijski nadzor e) datum početka i rok za izvršenje inspekcijskog nadzora i f) službeno svojstvo i potpis izdavaoca naloga i otisak pečata. (4) Ukoliko se prema okolnostima ne može jasno odrediti subjekt nadzora, u nalogu se ne navodi naziv subjekta nadzora. (5) Ako kod istog subjekta nadzora inspekcijski nadzor istovremeno obavlja više inspektora, za sve inspektore direktor Uprave može izdati jedan nalog. Član 63. (Predstavljanje inspektora subjektu nadzora) Prije početka vršenja inspekcijskog nadzora, inspektor je dužan predstaviti se subjektu nadzora, uz predočenu službenu iskaznicu i značku. Član 64. (Obaveze organa uprave i pravnih lica sa javnim ovlaštenjima) Organi uprave i pravna lica koja imaju javna ovlaštenja dužni su obavijestiti nadležnu inspekciju o svim nezakonitim radnjama za koje su saznali u obavljanju svojih poslova i dostaviti sve dokaze kojim raspolažu. Član 65. (Obavještavanje organa koji je povjerio javna ovlaštenja) Ako pravna lica sa javnim ovlaštenjima ne vrše povjerene poslove u skladu sa zakonom i drugim propisima, inspektor koji vrši inspekcijski nadzor će poduzeti mjere propisane zakonom i pismeno obavijestiti organ koji je povjerio javna ovlaštenja, kako bi isti poduzeo mjere osiguranja za vršenje javnih ovlaštenja u skladu sa zakonom i drugim propisima. Član 66. (Mjesto vršenja inspekcijskog nadzora) (1) Inspekcijski nadzor se vrši na mjestu gdje treba utvrditi činjenice o primjeni propisa na koje se odnosi inspekcijski nadzor. (2) Ako se inspekcijski nadzor vrši u poslovnim prostorijama subjekta nadzora, odgovorno lice dužno je inspektoru osigurati odgovarajuće uslove za rad. (3) Inspektor može pozvati subjekt nadzora da u prostorije organa nadležnog za vršenje inspekcijskih poslova dostavi potrebnu dokumentaciju radi vršenja inspekcijskog nadzora. Član 67. (Vrijeme vršenja inspekcijskog nadzora) (1) Inspektor može vršiti inspekcijski nadzor kod subjekta nadzora bez prethodne najave u bilo koje doba dana i noći u toku njegovog radnog vremena, a izuzetno i izvan radnog vremena, ukoliko postoji opravdana potreba za vršenje inspekcijskog nadzora. (2) Ako se inspekcijski nadzor vrši u poslovnim prostorijama subjekta nadzora, a ne može se završiti u toku njegovog radnog vremena, inspektor može izvršiti privremeno pečaćenje poslovnog prostora ili dijela poslovnog prostora ili samo opreme u tom prostoru, u kojem se nalaze stvari ili dokumentacija na koje se odnose radnje inspekcijskog nadzora, u cilju dovršenja započetog inspekcijskog nadzora. (3) Inspektor donosi zaključak o privremenom pečaćenju poslovnog prostora ili opreme iz stava (2) ovog člana, protiv kojeg se ne može izjaviti posebna žalba. Član 68. (Utvrđivanje podataka o subjektu nadzora) (1) U inspekcijskom nadzoru inspektor utvrđuje: a) identifikaciju subjekta nadzora, i to: 1) identitet za fizičko lice, indentitet za fizičko lice – građanina; 2) oblik organizovanja za pravno lice i 3) podatke o odgovornom licu za predstavljanje i zastupanje pravnog lica prema aktu o osnivanju i upisu u sudski registar. b) posjedovanje propisane dokumentcije za obavljanje djelatnosti: 1) rješenje o upisu u sudski ili drugi registar; 2) rješenje za obavljanje djelatnosti (obrtnica, odobrenje i sl.); Broj 12 - Strana 480 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 20. jula 2011. 3) pravni osnov korištenja poslovnog prostora; 4) odobrenje u skladu sa zakonom za priključak na komunalne, elektro, gasne i druge instalacije; 5) dopuštenost rada sa sredstvima i resursima kojima se obavlja djelatnost u skladu sa zakonom i da li provodi propisane mjere zaštite na radu i zaštite životne okoline koji se odnose na obavljanje registrovane djelatnost (važenje koncesije, tehnički nadzor, registracija, atest i sl.) i 6) drugu propisanu dokumentaciju koju mora posjedovati u skladu sa zakonom i drugim propisom. (2) Za strane državljane utvrđuje se ispunjavanje uslova za rad u skladu sa posebnim propisima. (3) Radno angažovanje lica od strane fizičkog lica – građanina. Član 69. (Dužnost omogućavanja rada inspektora) Subjekt nadzora, kao i svako drugo lice, dužan je omogućiti inspektoru vršenje inspekcijskog nadzora i ne smije sprječavati i otežavati rad inspektora. Član 70. (Uzimanje uzoraka proizvoda) (1) Ako je u inspekcijskom nadzoru potrebno utvrditi usklađenost proizvoda sa propisanom zdravstvenom ispravnosti i deklarisanim sastavom, odnosno propisanim i deklarisanim kvalitetom, inspektor može uzeti uzorak tih proizvoda u propisanoj količini i propisanom broju uzoraka i dati ih na ispitivanje ovlaštenoj instituciji. (2) Za ispitivanje zdravstvene ispravnosti ili kvaliteta proizvoda, inspektor može uzeti od istog proizvoda najviše tri uzorka u količini koja je potrebna za ispitivanje. (3) Inspektor je dužan sastaviti zapisnik o uzimanju uzoraka. (4) Inspektor će pismeno izvijestiti subjekt nadzora o rezultatu obavljenog ispitivanja uzorka najkasnije u roku od tri dana od dana prijema nalaza od ovlaštene institucije, odnosno u skladu sa posebnim propisima. Član 71. (Ponavljanje ispitivanja proizvoda) (1) Ako je subjekt nadzora nezadovoljan nalazom ispitivanja proizvoda, ima pravo tražiti od inspektora da se ispitivanje ponovi na uzorku uzetom za potrebe superanalize kod prvog uzorkovanja, istom metodom, kod druge ovlaštene institucije. (2) Inspektor ima pravo tražiti da se ispitivanje ponovi na uzorku uzetom za potrebe superanalize kod prvog uzorkovanja, istom metodom, kod druge ovlaštene institucije. (3) Zahtjev za ponavljanje ispitivanja proizvoda iz stava 1. ovog člana podnosi se u roku od tri dana od dana dostavljanja nalaza prvog ispitivanja. (4) Ako rezultat ponovljenog ispitivanja proizvoda nije istovjetan sa prvim nalazom, mjerodavan je nalaz ponovljenog ispitivanja. Član 72. (Troškovi ispitivanja uzoraka) (1) Subjekt nadzora dužan je o svom trošku dati potrebnu količinu uzoraka proizvoda za ispitivanje. (2) Troškove ispitivanja uzoraka proizvoda snosi subjekt nadzora ako se utvrdi da uzorak ne odgovara zakonu i drugom propisu. (3) Ako uzorak proizvoda odgovara zakonu i drugom propisu, troškovi ispitivanja padaju na teret Kantonalne uprave, ako posebnim propisom nije drugačije propisano. Član 73. (Donošenje pravilnika) Direktor će pravilnikom propisati način uzimanja uzoraka proizvoda, kao i dostavljanje uzoraka na ispitivanje ovlaštenim institucijama. Član 74. (Privremeno izuzimanje poslovne i druge dokumentacije) (1) U inspekcijskom nadzoru inspektor može privremeno izuzeti poslovnu i drugu dokumentaciju radi utvrđivanja činjenica u postupku inspekcijskog nadzora. (2) Inspektor izdaje potvrdu o privremeno izuzetoj dokumentaciji, u kojoj će se navesti šta je izuzeto sa potpunom identifikacijom (naziv dokumenta, broj, datum i dr.) i rok vraćanja iste. Član 75. (Privremeno oduzimanje predmeta prekršaja) (1) Inspektor može u inspekcijskom nadzoru privremeno, a najkasnije do okončanja sudskog postupka, oduzeti predmet prekršaja. (2) Inspektor izdaje potvrdu o privremeno oduzetom predmetu prekršaja. 20. jula 2011. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 12 - Strana 481 Član 76. (Radnje inspekcijskog postupka kod drugih lica koja nisu subjekt nadzora) (1) Inspektor ima pravo vršiti inspekcijske radnje i kod drugih lica koja nisu subjekt nadzora, ako se kod istih obavlja djelatnost, nalaze stvari, predmeti, isprave i sl., koje su od značaja za inspekcijski nadzor kod subjekta nadzora. (2) Ako lice iz stava (1) ovog člana ne dopusti inspektoru vršenje potrebne inspekcijske radnje, inspektor može prema tom licu poduzeti iste mjere kao i prema subjektu nadzora. Član 77. (Pomoć policije u vršenju inspekcijskog nadzora) (1) Ako se u vršenju inspekcijskog nadzora onemogući inspektoru obavljanje nadzora pružanjem fizičkog otpora ili ako se takav otpor osnovano očekuje, inspektor može zatražiti pomoć nadležne policije usmeno ili pismeno. (2) Nadležna policija obavezna je pružiti potrebnu zaštitu i omogućiti da se inspekcijski nadzor izvrši. Član 78. (Zapisnik o inspekcijskom nadzoru) (1) Inspektor je obavezan sastaviti zapisnik o izvršenom inspekcijskom nadzoru u skladu sa Zakonom o upravnom postupku. (2) Zapisnik se sastavlja na licu mjesta u toku vršenja inspekcijskog nadzora, a može se nastaviti i završiti u službenim prostorijama Kantonalne uprave. (3) Jedan primjerak zapisnika predaje se subjektu nadzora odmah nakon sastavljanja. Član 79. (Primjedbe na zapisnik o inspekcijskom nadzoru) (1) Subjekt nadzora ima pravo staviti primjedbe na zapisnik o izvršenom inspekcijskom nadzoru. (2) Primjedbe na zapisnik, odnosno izjava da nema primjedbi, obavezno se upisuju u zapisnik. (3) Ukoliko se primjedbe na zapisnik prilažu uz zapisnik, one se ovjeravaju potpisom i pečatom odgovornog lica u subjektu nadzora. (4) Ako ovlašteno lice odbija da potpiše zapisnik ili se udalji prije zaključenja zapisnika, to će se upisati u zapisnik i navesti razlog zbog kog je odbijeno potpisivanje zapisnika. Član 80. (Razmatranje primjedbi na zapisnik o inspekcijskom nadzoru) (1) Inspektor je obavezan pročitati sadržaj zapisnika subjektu nadzora. (2) Inspektor će razmotriti primjedbe na zapisnik o izvršenom inspekcijskom nadzoru i prema potrebi upotpuniti inspekcijske radnje na koje se primjedbe odnose. (3) Primjedbe na zapisnik se cijene i obrazlažu u postupku donošenja upravnog akta. Član 81. (Dokazna snaga zapisnika o inspekcijskom nadzoru) Zapisnik o inspekcijskom nadzoru ima dokaznu snagu javne isprave, ako je sastavljen u skladu sa Zakonom u upravnom postupku. Odjeljak D. Upravne i druge mjere Član 82. (Upravne i druge mjere koje inspektor poduzima u inspekcijskom nadzoru) Ako nadležni inspektor utvrdi da subjekt nadzora ne postupa u skladu sa obavezama koje su utvrđene propisima, obavezan je poduzeti odgovarajuće upravne i druge mjere, i to: a) naložiti da se utvrđeni nedostaci i nepravilnosti otklone na način i u roku kako je određeno ovim Zakonom i posebnim propisima; b) usmeno naložiti subjektu nadzora da odmah poduzme odgovarajuće mjere i radnje u cilju otklanjanja utvrđenih nepravilnosti, ukoliko postoji opasnost po život i zdravlje ljudi i životinja, odnosno opasnost po okolinu; c) privremeno zabraniti obavljanje djelatnosti kada je to određeno ovim Zakonom i posebnim propisima; d) privremeno zabraniti rad subjektu nadzora ako obavlja djelatnost bez odobrenja nadležnog organa i odmah zapečatiti poslovni prostor ili sredstva rada; e) zabraniti poduzimanje radnji koje su u suprotnosti sa zakonom ili drugim propisima; f) privremeno oduzeti, staviti pod nadzor, odrediti prodaju ili uništenje predmeta prekršaja i g) odrediti druge mjere koje su određene ovim Zakonom i posebnim propisima. Član 83. (Rješenje inspektora o upravnim mjerama) (1) Inspektor određuje upravne mjere rješenjem u skladu sa Zakonom o upravnom postupku. Broj 12 - Strana 482 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 20. jula 2011. (2) Rješenje kojim se nalažu upravne mjere inspektor donosi u zakonom propisanom roku, a kod usmeno naložene upravne mjere, rješenje donosi u roku propisanom u članu 87. stav 3. ovog Zakona. (3) Ako se određuje upravna mjera koja se mora odmah izvršiti ili odmah započeti njeno izvršenje, rješenje o upravnoj mjeri može se donijeti i na odgovarajućem obrascu, a određeni podaci i odluke se mogu napisati rukom. Član 84. (Javno objavljivanje upravne mjere) (1) Upravnu mjeru inspektor će javno objaviti ako se na taj način postiže potpunija svrha inspekcijskog nadzora. (2) Upravna mjera javno se objavljuje na oglasnoj tabli u sjedištu subjekta nadzora, u medijima ili na drugi pogodan način. Član 85. (Privremena zabrana rada) (1) Kod upravne mjere privremene zabrane rada inspektor može zabraniti rad u cijelosti ili djelimično, a zabrana počinje teći od dana uručenja rješenja. (2) Inspektor će odmah na licu mjesta privremeno zabraniti rad subjektu nadzora i izvršiti pečaćenje poslovnih prostorija i sredstava rada subjekta nadzora ako obavlja djelatnost: a) bez rješenja ili suprotno rješenju o upisu u registar nadležnog suda; b) bez rješenja ili suprotno rješenju nadležnog organa kojim se odobrava ili daje saglasnost za obavljanje određene djelatnosti. (3) Inspektor upravnu mjeru iz stava (2) ovog člana neće poduzeti ako će takvim postupkom ugroziti javni interes, život i zdravlje ljudi i životinja ili uzrokovati opasnost po okolinu. (4) Žalba na rješenje iz stava (2) ovog člana ne odlaže izvršenje rješenja. Član 86. (Privremena zabrana rada zbog prekršaja u sticaju) (1) Ako inspektor prilikom inspekcijskog nadzora utvrdi kod istog subjekta nadzora postojanje više od dva prekršaja, može izreći upravnu mjeru privremene zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju od 7 dana i odmah izvršiti pečaćenje objekta, a u svakom ponovljenom slučaju, u trajanju od 30 dana. (2) Žalba na rješenje iz prethodnog stava ne odlaže izvršenje rješenja. Član 87. (Usmeno nalaganje upravne mjere) (1) Ako je prema ocjeni inspektora potrebno poduzeti hitne mjere i radnje na otklanjanju neposredne opasnosti po život i zdravlje ljudi ili nastanak veće materijalne štete, inspektor će usmeno odrediti upravnu mjeru u skladu sa članom 82. stav (1) tačka b) ovog Zakona i istovremeno naložiti da se ista odmah izvrši. (2) Inspektor će usmeno odrediti upravnu mjeru i kada je to određeno posebnim propisom. (3) Usmeno naložena upravna mjera je odmah izvršna, unosi se u zapisnik, a inspektor donosi pismeno rješenje u roku od 3 dana od dana usmeno naložene upravne mjere. Član 88. (Pečaćenje poslovnih prostorija i sredstava rada subjekta nadzora) (1) Kada je subjektu nadzora zabranjen rad, inspektor će odmah, na licu mjesta, pečaćenjem ili na drugi odgovarajući način, zatvoriti poslovne prostorije u kojima je zabranjen rad ili zapečatiti sredstva rada. (2) Način zatvaranja poslovnih prostorija ili pečaćenja sredstava rada iz stava (1) ovog člana inspektor će odrediti rješenjem o zabrani rada. (3) Inspektor će sastaviti zapisnik o poduzetim radnjama iz stava (1) ovog člana. (4) Uputstvo o načinu pečaćenja i načinima drugih oblika zatvaranja poslovnih prostorija i sredstava rada propisat će direktor. Član 89. (Privremeno oduzimanje ili stavljanje pod nadzor predmeta prekršaja) (1) Inspektor može, prilikom vršenja inspekcijskog nadzora, privremeno oduzeti ili staviti pod nadzor predmet prekršaja. (2) Inspektor je dužan izdati potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta prekršaja sa tačnim naznačenjem oduzetog predmeta prekršaja, u koju se unosi deklarisana ili procijenjena vrijednost predmeta prekršaja. (3) Inspektor može odrediti vještaka da izvrši procjenu vrijednosti privremeno oduzetog predmeta prekršaja. Član 90. (Čuvanje i smještaj privremeno oduzetog predmeta prekršaja) (1) Privremeno oduzeti predmet prekršaja ostavlja se na čuvanje kod subjekta nadzora ili subjekta ovlaštenog za smještaj privremeno 20. jula 2011. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 12 - Strana 483 oduzetog predmeta prekršaja koji je određen rješenjem. (2) Subjekt iz stava (1) ovog člana odgovoran je za čuvanje predmeta prekršaja do pravosnažne odluke nadležnog suda. (3) Troškove čuvanja i smještaja privremeno oduzetog predmeta prekršaja snosi subjekt nadzora od kojeg je predmet prekršaja privremeno oduzet. O troškovima odlučuje inspektor zaključkom u skladu sa Zakonom o upravnom postupku. (4) Pravo na naknadu troškova nema subjekt nadzora od kojeg je predmet prekršaja privremeno oduzet ako je kod istog ostavljen na čuvanje. Član 91. (Određivanje prodaje i uništenja privremeno oduzetog predmeta prekršaja) (1) Ako je privremeno oduzeti predmet prekršaja podložan brzom kvarenju, ili bi njegovo čuvanje imalo nesrazmjerne troškove, inspektor je ovlašten i može odrediti prodaju predmeta, o čemu je dužan odmah izvijestiti nadležni sud, s naznakom hitnosti postupka. (2) Ako je zabranjen promet predmeta prekršaja iz stava (1) ovog člana ili je isti protupravno nastao, odnosno služi izvršenju radnji koje su u suprotnosti sa propisima, inspektor će odrediti njegovo uništenje ili na drugi način onemogućiti njegov promet. (3) Inspektor donosi rješenje o određivanju prodaje ili uništenja predmeta prekršaja, protiv kojeg se može izjaviti žalba. (4) Žalba na rješenje iz stava (3) ovog člana ne odlaže izvršenje rješenja. Član 92. (Donošenje propisa) Vlada Kantona, na prijedlog direktora, donijet će propis o postupku, čuvanja, smještaju, načinu prodaje ili uništenja privremeno oduzetog predmeta prekršaja. Član 93. (Dostava pismena subjektu nadzora) Dostava pismena subjektu nadzora (poziv, zapisnik, zaključak, rješenje i drugi akti) vrši se prema pravilima Zakona o upravnom postupku, osim u slučajevima koji su drugačije propisani posebnim zakonom. Odjeljak E. Pravni lijekovi protiv rješenja i zaključka inspektora Član 94. (Žalba na rješenje i zaključak inspektora) (1) Na rješenje kantonalnog inspektora o naloženim upravnim mjerama može se izjaviti žalba u roku od osam dana od dana prijema rješenja. (2) O žalbi na rješenje kantonalnog inspektora, koje je doneseno na osnovu kantonalnih zakona i drugih kantonalnih propisa, rješava nadležno kantonalno ministarstvo iz upravne oblasti na koju se odnosi inspekcijski nadzor. (3) O žalbi na rješenje kantonalnog inspektora, koje je doneseno na osnovu federalnih zakona i drugih federalnih propisa, rješava nadležno federalno ministarstvo iz upravne oblasti na koju se odnosi inspekcijski nadzor, ako zakonom nije propisano da o žalbi rješava drugi federalni organ uprave. (4) O žalbi na rješenje općinskog inspektora, koje je doneseno na osnovu kantonalnog zakona i drugih kantonalnih propisa, rješava kantonalni organ uprave nadležan za poslove inspekcijskog nadzora, ako kantonalnim zakonom nije drugačije propisano. (5) Žalba na rješenje inspektora o upravnim mjerama odlaže izvršenje rješenja, ako ovim i posebnim zakonom nije drugačije propisano. (6) Odredbe ovog člana odnose se i na zaključak inspektora protiv kojeg je dopuštena žalba. Član 95. (Rok za rješavanje žalbe) Žalbu na rješenje i zaključak inspektora nadležni drugostepeni organ dužan je riješiti u roku od 30 dana od dana predaje žalbe, ako posebnim propisom nije određen kraći rok. Član 96. (Upravni spor) (1) Upravni spor može se pokrenuti protiv upravnog akta koji je donijet u drugom stepenu. (2) Upravni spor može se pokrenuti i protiv prvostepenog upravnog akta ako Zakonom ili drugim propisom nije dopuštena žalba na taj akt u upravnom postupku. (3) Upravni spor može se pokrenuti i u drugim slučajevima u skladu sa Zakonom o upravnim sporovima (ćutanje administracije). Broj 12 - Strana 484 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 20. jula 2011. Odjeljak F. Izvršenje upravnih mjera Član 97. (Obavještavanje o izvršenju upravne mjere) (1) Kad se upravna mjera sastoji od radnji koje subjekt nadzora mora izvršiti u određenom roku, subjekt nadzora dužan je odmah, a najkasnije u roku od tri dana nakon izvršenja rješenja, pismeno obavijestiti inspektora koji je donio rješenje o upravnoj mjeri, o izvršenju tih radnji. (2) Obavijest se može i usmeno saopćiti na zapisnik u službenim prostorijama Kantonalne uprave. (3) Uz obavijest prilažu se i odgovarajući dokazi, kojima se dokazuje izvršenje upravne mjere. Član 98. (Nadziranje izvršenja upravne mjere) (1) Inspektor po službenoj dužnosti nadzire izvršenje upravne mjere vršenjem kontrolnog inspekcijskog nadzora, o čemu sastavlja zapisnik. (2) Inspektor nadzire da se izvršenje provede pravilno, u skladu sa zaključkom o dozvoli izvršenja, i daje upute neposrednom izvršiocu. Član 99. (Produženje roka izvršenja upravne mjere) (1) Nadležni inspektor može na zahtjev subjekta nadzora, koji se podnese prije isteka roka ili tri dana po isteku roka za izvršenje upravne mjere, produžiti rok izvršenja do 30 dana, o čemu sačinjava službenu zabilješku. (2) Rok izvršenja upravne mjere može se produžiti ako su ispunjeni slijedeći uslovi: a) subjekt nadzora ima dokaz o registraciji, odnosno odobrenje za rad, a upravna mjera se odnosi na otklanjanje drugih propusta i nepravilnosti; b) subjekt nadzora je započeo sa izvršenjem upravne mjere i c) ako se osnovano može očekivati da će subjekt nadzora izvršiti upravnu mjeru u produženom roku za izvršenje. (3) Izuzetno, inspektor može, uz saglasnost direktora, produžiti rok za izvršenje upravne mjere iz stava (1) ovog člana ako to nalažu posebne okolnosti. Član 100. (Odlaganje izvršenja rješenja o upravnoj mjeri zabrane rada) (1) Izuzetno, ako je protiv konačnog rješenja o zabrani rada subjektu nadzora pokrenut upravni spor kod nadležnog suda, inspektor može, na zahtjev subjekta nadzora, uz pismenu saglasnost glavnog inspektora i direktora, odložiti izvršenje tog rješenja do konačne odluke suda, ako bi izvršenje rješenja o zabrani rada nanijelo štetu subjektu nadzora koja bi se teško mogla nadoknaditi. (2) Odlaganje izvršenja rješenja o zabrani rada neće se dopustiti ako je propisom na osnovu kojeg je takva upravna mjera određena izričito propisano da se izvršenje mora odmah provesti po donošenju rješenja. Član 101. (Zaključak o prisilnom izvršenju rješenja) (1) Kad subjekt nadzora nije u roku koji mu je određen izvršio upravnu mjeru koja se sastoji u nenovčanoj obavezi ili je izvršio samo djelimično, inspektor je dužan donijeti zaključak o prisilnom izvršenju rješenja. (2) Protiv zaključka o prisilnom izvršenju rješenja nije dopuštena posebna žalba, a isti postaje izvršan dostavljanjem subjektu nadzora. (3) Ako je neophodno, iz posebnih razloga zaštite javnog interesa, prisilno izvršenje, može se provesti i na dan državnog praznika, nedjeljom i noću. Član 102. (Izvršenje upravne mjere putem drugog lica) (1) Ukoliko subjekt nadzora ne izvrši upravnu mjeru ili je ne izvrši u cijelosti, a ona je takve prirode da je može izvršiti i drugo lice, inspektor će donijeti zaključak o izvršenju rješenja putem drugog lica, a troškove izvršenja snosi subjekt nadzora. (2) U zaključku o izvršenju rješenja putem drugog lica inspektor će navesti lice putem kojeg će se izvršiti upravna mjera, a posebnim zaključkom može odrediti subjektu nadzora da položi određeni novčani iznos na račun Kantona, na ime podmirenja troškova izvršenja. Član 103. (Izvršenje upravne mjere prisilom sa novčanim kažnjavanjem) (1) Ako subjekt nadzora nije izvršio upravnu mjeru koja se sastoji u nenovčanoj obavezi, a ta se mjera ne može izvršiti ni putem drugog lica, već je mora izvršiti lično subjekt nadzora, inspektor će subjektu nadzora izreći novčanu kaznu radi prisiljavanja na izvršenje upravne mjere i istovremeno će odrediti novi rok za izvršenje, uz prijetnju novom i većom novčanom kaznom. 20. jula 2011. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 12 - Strana 485 (2) Novčana kazna izriče se u iznosu koji je određen propisom na osnovu kojeg je upravna mjera određena. (3) Ako propisom iz stava (2) ovog člana nije određen iznos novčane kazne koju može izreći inspektor, novčana kazna za pravno lice iznosi od 1.000,00 KM do 10.000.00 KM, za odgovorno lice u pravnom licu od 500,00 do 1.500,00 KM, a za fizičko lice iznosi od 200,00 KM do 1.000,00 KM i za fizičko lice – građanina od 100,00 KM do 500,00 KM. Član 104. (Izvršenje upravne mjere radi ispunjenja novčanih potraživanja) Izvršenje upravne mjere radi ispunjenja novčanih potraživanja provodi se sudskim putem u skladu sa Zakonom o izvršnom postupku. Član 105. (Zapisnik o prisilnom izvršenju upravne mjere) (1) Inspektor sastavlja zapisnik o postupku i načinu provođenja zaključka o prisilnom izvršenju upravne mjere. (2) Zapisnik je dokaz o toku i sadržaju radnji koje su provedene u postupku prisilnog izvršenja. Član 106. (Prekid izvršenja upravne mjere) (1) Izvršenje rješenja o upravnoj mjeri koje je započeto može se prekinuti samo zbog posebnih okolnosti izazvanih višom silom, a nastavit će se čim one prestanu, o čemu se subjekt nadzora i ostali učesnici u izvršenju usmeno obavještavaju. (2) Ukoliko se izvršenje ne može nastaviti istog dana, inspektor će o prekidu donijeti poseban zaključak protiv kojeg nije dopuštena žalba. Član 107. (Obustava izvršenja upravne mjere) (1) Inspektor će obustaviti postupak prisilnog izvršenja rješenja ukoliko utvrdi: a) da je obaveza subjekta nadzora izvršena; b) da je njeno izvršenje nemoguće; c) da se provodi prema osobi koja nije u obavezi; d) da je upravni akt na osnovu kojeg je donesen zaključak o izvršenju rješenja poništen ili ukinut i e) ako je izvršenje nemoguće zbog okolnosti izazvanih višom silom. (2) Inspektor donosi zaključak o obustavi izvršenja upravne mjere, protiv kojeg nije dopuštena posebna žalba. Član 108. (Izvršenje upravne mjere radi osiguranja) (1) Radi osiguranja izvršenja, inspektor može zaključkom dozvoliti izvršenje rješenja i prije nego što ono postane izvršno, ako bi izvršenje moglo biti osujećeno ili znatno otežano poslije izvrsnosti rješenja. (2) O dozvoli izvršenja upravne mjere prije njene izvrsnosti inspektor donosi poseban zaključak. (3) Protiv zaključka o izvršenju upravne mjere radi osiguranja može se izjaviti posebna žalba koja ne odlaže izvršenje rješenja. POGLAVLJE VIII – ODNOS IZMEĐU KANTO NALNE UPRAVE I DRUGIH ORGANA Član 109. (Odnos Kantonalne uprave prema organima izvršne i zakonodavne vlasti) Na odnos Kantonalne uprave prema organima izvršne vlasti, organima zakonodavne vlasti, ombudsmenima i pravnim licima, primjenjuju se odredbe Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine", broj 35/05). Član 110. (Odnos između Kantonalne uprave i općinskih inspekcija) (1) Odnosi između Kantonalne uprave i općinskih inspekcija zasnivaju se na pravima i obavezama koje svaki od tih organa ima u odnosu na izvršavanje kantonalnih zakona i drugih kantonalnih propisa. (2) Kantonalna uprava obavezna je osigurati izvršavanje kantonalnih propisa iz stava (1) ovog člana na području Kantona i poduzimati potrebne mjere da općinski organi uprave obavljaju poslove iz oblasti uprave koji su kantonalnim zakonom povjereni na vršenje općini i u tom pogledu ima pravo tražiti od tih organa spise, dokumentaciju i izvještaje o obavljanju poslova predviđenih u tim propisima, a općinski organi uprave dužni su dostavljati tražene podatke u rokovima koje odredi Kantonalna uprava. (3) U slučaju potrebe hitnog djelovanja, na prijedlog općinskog načelnika u oblasti veterinarskih poslova i zaštite okoliša, Kantonalna uprava može poslove iz svoje nadležnosti prenijeti nadležnoj općinskoj inspekciji, o čemu direktor Broj 12 - Strana 486 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 20. jula 2011. Kantonalne uprave donosi rješenje. Protiv ovog rješenja nije dozvoljena žalba. Član 111. (Odnos između Kantonalne uprave, drugih organa, lica i medija) (1) Kantonalne inspekcije dužne su sarađivati sa drugim organima, pravnim licima, udruženjima, medijima, građanima i drugim subjektima u pitanjima od značaja za Kanton, radi efikasnog provođenja propisa nad kojima vrše inspekcijski nadzor, kao i radi sprječavanja i otklanjanja štetnih posljedica. (2) Kantonalni inspektor dužan je obavijestiti nadležni organ ukoliko prilikom vršenja inspekcijskog nadzora uoči određene nejasnoće i nedostatke u primjeni kantonalnih zakona i drugih kantonalnih propisa. Član 112. (Pružanje pravne pomoći) (1) Zahtjevi Kantonalne uprave, odnosno kantonalne inspekcije, za pružanje stručne pomoći od strane drugih organa smatraju se hitnim i po njima se mora postupiti najkasnije u roku od 10 dana od dana prijema zahtjeva. (2) Kantonalna uprava, odnosno kantonalne inspekcije dužne su pružiti stručnu pomoć po zahtjevu za pružanje stručne pomoći od strane drugih organa uprave. POGLAVLJE IX – KAZNENE ODREDBE Član 113. (Prekršaji i prekršajne kazne) (1) Novčanom kaznom od 2.000,00 KM do 15.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice ako: a) ne postupi po rješenju inspektora u postupku poduzimanja preventivnih mjera (član 40. stav (2)); b) ne sudjeluje u vršenju inspekcijskog nadzora (član 50. stav (2)); c) onemogući inspektoru vršenje inspekcijskog nadzora ili sprječava i znatno otežava vršenje inspekcijskog nadzora (član 50. stav (1) i (3), član 69. i član 76. stav (2)); d) ne prisustvuje svim fazama inspekcijskog nadzora ili pismeno ne ovlasti drugo lice (član 50. stav (4)): e) ne odazove se na poziv inspektora (član 44, član 50. stav (5) i član 58. stav (1) i (2)); f) ne dostavi tražene podatke i obavještenja, poslovne knjige i drugu dokumentaciju, koji su potrebni za vršenje inspekcijskog nadzora ili dostavi netačne ili lažne podatke (član 50. stav (6) i (8) i član 52. stav (1)); g) ne obavijesti inspektora i nadležnu upravu policije o slučajevima nastanka opasnosti po život i zdravlje građana i materijalnih dobara na način kako je to propisano zakonom ili drugim propisom (član 51.); h) ne omogući inspektoru uzimanje uzoraka proizvoda za ispitivanje zdravstvene ispravnosti i kvaliteta (član 53.); i) ne osigura prevodioca na jedan od jezika koji je u službenoj upotrebi u Federaciji (član 56. stav (1) i (2)); j) ne primjenjuje propisane mjere zaštite na radu i zaštite životne okoline koji se odnose na obavljanje registrovane djelatnosti (član 68. stav 1 (b) tačka 5; k) subjekt nadzora ne postupa u skladu s propisima (član 68. stav I (a) tačka 1,2 i 3 ; (b) tačka 1, 2, 3, 4, 6 i stav (2) istog člana); l) ne izvrši upravnu i drugu mjeru u roku i na način kako je inspektor naredio (član 82.); m) ne dozvoli ili onemogući izvršenje upravne i druge mjere (član 82. stav (1) tačka d), član 85. stav (2) i član 86. stav (1)); n) ne izvrši usmeno naloženu upravnu mjeru na otklanjanju neposredne opasnosti po život i zdravlje ljudi i nastanku veće materijalne štete (član 87.); o) ne čuva privremeno oduzeti predmet prekršaja (član 90. stav (2)). p) ne obavijesti inspektora o izvršenju upravne mjere (član 97. stav (1)). (2) Za prekršaje iz stava (1) ovog člana kaznit će se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 500,00 KM do 2.000,00 KM. (3) Za prekršaje iz stava (1) ovog člana kaznit će se i fizičko lice novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 5.000,00 KM. (4) Novčanom kaznom od 2.000,00 KM do 15.000,00 KM kaznit će se za prekršaj fizičko lice – gradanin ako obavlja djelatnost bez odobrenja nadležnog organa ili je radno angažovao lica suprotno Zakonu (član 68. (b) tačka 2 i član 68. stav (3). 20. jula 2011. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 12 - Strana 487 POGLAVLJE X – PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 114. (Propisivanje organizovanja inspekcija u sastavu drugih organa) (1) Ako je neophodno zbog prirode djelatnosti i funkcionalne povezanosti sa drugim poslovima državne uprave u određenoj oblasti, kantonalnim zakonom se mogu organizirati inspekcije i u sastavu drugih organa uprave u Kantonu, ili odrediti vršenje inspekcijskog nadzora u sklopu drugih radnih mjesta u tim organima, naročito kad se radi o manjem obimu inspekcijskih poslova. (2) Odredbe stava (1) ovog člana ne odnose se na inspekcije određene ovim Zakonom. (3) Kad je inspekcijski nadzor organizovan u okviru drugog organa uprave u Kantonu, gradu ili općini, ili je vršenje inspekcijskog nadzora određeno u okviru drugog radnog mjesta u organu uprave Kantona, primjenjuju se odredbe ovog Zakona, ukoliko posebnim zakonom nije drugačije propisano. Član 115. (Donošenje propisa, obrazaca i drugih akata) Propisi, obrasci i drugi akti, propisani ovim Zakonom, donijet će se u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Član 116. (Primjena dosadašnjih propisa) Do donošenja provedbenih propisa i općih akata određenih ovim Zakonom primjenjivat će se odgovarajući propisi i opći akti koji su bili na snazi do dana stupanja na snagu ovog Zakona. Član 117. (Inspekcijski postupak započet prije stupanja na snagu ovog Zakona) Inspekcijski postupak započet prema propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu ovog Zakona završit će se prema tim propisima. Član 118. (Izvršenje rješenja) Neizvršena rješenja inspektora koja su postala izvršna prije stupanja na snagu ovog Zakona izvršit će se prema propisima koji su važili na dan izvrsnosti rješenja, ukoliko je to povoljnije za subjekt nadzora. Član 119. (Usklađivanje zakona i drugih propisa) Odredbe kantonalnih zakona i drugih kantonalnih propisa koje su u suprotnosti sa ovim Zakonom uskladit će se sa odredbama ovog Zakona u roku od godinu dana od dana njegovog stupanja na snagu, a ukoliko se ne usklade, isti prestaju da važe. Član 120. (Stupanje na snagu Zakona) Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Unsko- -sanskog kantona". Broj 01-02-1-137/11 15. juna 2011. godine B i h a ć Predsjedavajući Skupštine Unsko-sanskog kantona mr. sci. Husein Rošić 310. Na osnovu člana 95. stav (1) Poslovnika Skupštine Unsko-sanskog kantona ("Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona", broj 5/04), Skupština Unsko-sanskog kantona, na 10. sjednici održanoj 30.6.2011. godine, donijela je ODLUKu I Usvaja se Izvještaj o izvršenju Budžeta Unsko- -sanskog kantona za period od 1.1. do 31.12.2010. godine. II Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u "Službenom glasniku Unsko- -sanskog kantona". Broj 01-02-3-139/11 30. juna 2011. godine B i h a ć Predsjedavajući Skupštine Unsko-sanskog kantona mr. sci. Husein Rošić 311. Na osnovu člana 97. Poslovnika Skupštine Unsko-sanskog kantona ("Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona", broj 5/04), Skupština Unsko-sanskog kantona, na 10. sjednici održanoj 30.6.2011. godine, donijela je ODLUKu I Usvaja se Konsolidovani godišnji obračun Budžeta Unsko-sanskog kantona za period 1.1. – 31.12.2010.godine.
Zakon o dopunama Zakona o komunalnim djelatnostima USK Unsko-sanski kanton Službeni glasnik USK 11/11 30.06.2011 SG USK 14/17, SG USK 20.09.2015., SG USK 13/12, SG USK 06/12, SG USK 041/11 zakon,usk,komunalna djelatnost,dopune
Zakon o komunalnim djelatnostima USK Unsko-sanski kanton Službeni glasnik USK 041/11 16.03.2011 SG USK 20.09.2015., SG USK 13/12, SG USK 06/12, SG USK 11/11 komunalna djelatnost,usk 1 Na osnovu člana 11.b) odjeljka A poglavlja V Ustava Unsko – sanskog kantona – Prečišćeni tekst («Službeni glasnik Unsko – sanskog kantona», broj: 1/04 i 11/04), na prijedlog Vlade Unsko – sanskog kantona, Skupština Unsko – sanskog kantona, na 4. sjednici održanoj dana 16.03.2011.godine, donosi ZAKON O KOMUNALNIM DJELATNOSTIMA POGLAVLJE I. OSNOVNE ODREDBE Član 1. (Predmet Zakona) Zakonom o komunalnim djelatnostima (u daljem tekstu: Zakon) određuju se komunalne djelatnosti, načela, način obavljanja i finansiranja, te druga pitanja od značaja za uspješno obavljanje komunalnih djelatnosti na području Unsko – sanskog kantona (u daljem tekstu: Kanton). POGLAVLJE II. KOMUNALNE DJELATNOSTI Član 2. (Definicija komunalnih djelatnosti) Pod komunalnim djelatnostima, u smislu ovog Zakona, podrazumijeva se pružanje komunalnih usluga od interesa za fizička i pravna lica, te finansiranje komunalnih djelatnosti, izgradnja, korištenje, upravljanje i održavanje objekata i uređaja komunalne infrastrukture kao cjelovitog sistema na području Kantona i općina na području Kantona (u daljem tekstu: općina), kada je to propisano ovim Zakonom. Član 3. (Osnovna podjela komunalnih djelatnosti) (1) Komunalne djelatnosti dijele se na: a) Komunalne djelatnosti individualne komunalne potrošnje; b) Komunalne djelatnosti zajedničke komunalne potrošnje. 2 (2) Pod pojmom komunalnih djelatnosti individualne komunalne potrošnje podrazumijevaju se komunalne djelatnosti čiji se proizvodi i usluge mogu izmjeriti ili na drugi način definirati, utvrditi i naplatiti od svakog korisnika usluga. (3) Pod pojmom komunalnih djelatnosti zajedničke komunalne potrošnje podrazumijevaju se komunalne djelatnosti čije proizvode i usluge nije moguće izmjeriti ili na drugi način definirati, utvrditi i naplatiti od svakog korisnika usluga. Član 4. (Komunalne djelatnosti) (1) Komunalne djelatnosti individualne komunalne potrošnje u smislu ovog Zakona su: a) snabdijevanje pitkom vodom; b) odvodnja i prečišćavanje otpadnih voda; c) snabdijevanje toplotnom energijom; d) snabdijevanje gasom; e) skupljanje i tretiranje komunalnog otpada; f) odlaganje komunalnog otpada; g) obavljanje pogrebnih poslova; h) dimnjačarska djelatnost; i) prijevoz putnika u javnom prometu; j) djelatnost javnih parking prostora i javnih garaža; k) djelatnost tržnica na veliko i tržnica na malo (pijaca). (2) Komunalne djelatnosti zajedničke komunalne potrošnje u smislu ovog Zakona su: a) održavanje čistoće na javnim površinama; b) odvođenje atmosferskih i drugih voda sa javnih površina; c) održavanje javnih površina; d) održavanje javnih saobraćajnih površina u naselju; e) upravljanje objektima i uređajima javne rasvjete; f) obavljanje higijeničarske službe; g) obavljanje usluga dekoracije; h) održavanje objekata i uređaja javne urbane opreme; i) održavanje spomen obilježja, stratišta, mezaristana i grobalja – mezarja kulturno – istorijskog značaja. (3) Općinsko vijeće može odlukom utvrditi kao djelatnosti od posebnog društvenog interesa i druge komunalne djelatnosti, pored onih utvrđenih u stavu (1) i (2) ovog člana, ako su te djelatnosti nezamjenjiv uslov života i rada građana, preduzeća ili rada javnih ustanova. 3 Član 5. (Značenje pojmova pojedinih komunalnih djelatnosti) Pojmovi upotrebljeni u ovom Zakonu imaju slijedeća značenja: a) Pod snabdijevanjem pitkom vodom podrazumijevaju se poslovi zahvatanja, kondicioniranja i isporuke vode korisnicima za piće i druge potrebe, vodovodnom mrežom do mjernog instrumenta potrošača, uključujući i mjerni instrument; b) Pod odvođenjem i prečišćavanjem otpadnih voda podrazumijevaju se poslovi sakupljanja iskorištenih voda od priključka korisnika na zajedničku kanalizacionu mrežu, odvođenje kanalizacionom mrežom, prečišćavanje i ispuštanje iz mreže, kao i čišćenje septičkih jama; c) Pod snabdijevanjem toplotnom energijom podrazumijevaju se poslovi proizvodnje i isporuke pare i tople vode iz daljinskog centralizovanog izvora ili pojedinačnih izvora za grijanje i druge svrhe, toplovodnom mrežom do mjernog instrumenta potrošača; d) Pod snabdijevanjem gasom podrazumijevaju se poslovi snabdijevanja korisnika gasnom mrežom gasovoda u naselju do mjernog instrumenta korisnika, uključujući i mjerni instrument; e) Pod skupljanjem i tretiranjem komunalnog otpada iz stambenih i poslovnih zgrada i poslovnih prostora na deponiju podrazumijeva se prikupljanje, na za to određenim mjestima komunalnog otpada i njegovo odvoženje na utvrđena odlagališta; f) Pod odlaganjem komunalnog otpada podrazumijeva se konačno odlaganje komunalnog otpada na deponiju, te saniranje i zatvaranje deponije, u skladu s posebnim propisima; g) Pod obavljanjem pogrebnih poslova podrazumijeva se pružanje pogrebnih usluga, obavljanje svih poslova vezanih za sahranjivanje umrlih osoba (pripremanje grobnih mjesta, opremanje umrlih, njihov prijenos, sahranjivanje i dr.), te održavanje grobalja – mezarja koje podrazumijeva upravljanje, održavanje i uređenje prostora i objekata za obavljanje ispraćaja i sahrane - dženaze umrlih lica; h) Pod dimnjačarskom djelatnosti podrazumijeva se čišćenje i kontrola ispravnosti funkcionisanja dimovodnih objekata i uređaja za loženje i čišćenje dimovoda; i) Pod prijevozom putnika u javnom prometu podrazumijeva se prijevoz putnika u gradskom i prigradskom saobraćaju na području općine koji je od javnog interesa; j) Pod djelatnosti javnih parking prostora i javnih garaža podrazumijevaju se poslovi održavanje prostora i objekata u kojima se pružaju usluge parkiranja i garažiranja motornih vozila; k) Pod djelatnostima tržnica na veliko i tržnica na malo (pijaca) podrazumijevaju se određeni zatvoreni i otvoreni prostori na kojima se pružaju usluge obavljanja prometa živežnim namirnicama i drugim proizvodima, te uređivanje i održavanje ovih prostora; l) Pod održavanjem čistoće na javnim površinama podrazumijeva se čišćenje i pranje asfaltiranih, betonskih, popločanih i zelenih javnih površina, sakupljanje, transport, 4 tretman i odlaganje komunalnih otpadaka sa tih površina, nastalog u okviru djelatnosti zajedničke komunalne potrošnje te uklanjanje snijega i leda; m) Pod odvođenjem atmosferskih voda i drugih voda sa javnih površina podrazumijeva se odvođenje atmosferskih voda sa javno prometnih površina uređenom kanalskom mrežom; n) Pod održavanjem javnih površina podrazumijevaju se poslovi uređenja i redovnog održavanja zelenih i rekreativnih površina (javne zelene površine, zelene površine stambenih, odnosno urbanih gradskih cjelina, pješačke staze, površine za rekreaciju na otvorenom prostoru, dječijih igrališta, zaštitna područja i zaštitni zeleni pojasevi infrastrukturnih sistema, ako nije uređeno posebnim propisom, površine uz uređene i neuređene obale rijeka, jezera i drugih vodotoka, ako nije uređeno posebnim propisom), i drugih površina koje posebnim propisom budu utvrđene kao javne površine; o) Pod održavanjem javnih saobraćajnih površina u naselju podrazumijevaju se poslovi održavanja i modernizacije javnih saobraćajnih površina (ulice, kolovozi, pločnici, putevi, prilazi, prolazi, trgovi, trotoari mostovi, stepeništa van zgrade, autobuska stajališta i dr.) kao i dijelova javnih cesta koje prolaze kroz naselje, kada se ti dijelovi ne održavaju kao javne ceste prema posebnim propisima, horizontalne i vertikalne signalizacije i održavanje nekategorisanih cesta; p) Pod upravljanjem objektima i uređajima javne rasvjete podrazumijeva se održavanje objekata i uređaja javne rasvjete kojom se osvjetljavaju prometne i druge javne površine, uključujući i troškove električne energije javne rasvjete; q) Pod obavljanjem higijeničarske službe podrazumijevaju se poslovi stalnog i sigurnog uklanjanja životinja, pasa lutalica, lešina životinja, određenih nejestivih nusproizvoda klanja, konfiskata i valioničkog otpada sa javnih površina. r) Pod obavljenjem usluga dekoracije se podrazumijeva ukrašavanje javnih površina i prostora povodom državnih i vjerskih praznika, održavanje kulturnih, zabavnih, sportskih, sajamskih i drugih manifestacija prigodnim ukrasnim rekvizitima; s) Pod održavanjem objekata i uređaja javne urbane opreme podrazumijevaju se poslovi održavanja i uređivanja javnih česmi i fontana, javnih kupatila i javnih nužnika, te održavanje javnih satova i obezbjeđivanje funkcionisanja javnih satova na javnim površinama i objektima, kao i postavljanje i održavanje korpi za otpatke i klupa na javnim površinama; t) Pod održavanjem spomen obilježja, stratišta, mezaristana i grobalja – mezarja kulturno – istorijskog značaja podrazumijevaju se poslovi održavanja navedenih objekata. 5 POGLAVLJE III. OBAVLJANJE KOMUNALNIH DJELATNOSTI Član 6. (Javni interes) (1) Komunalne djelatnosti su od javnog interesa i obavljaju se kao javne službe. (2) Pod pojmom javnog interesa u komunalnim djelatnostima podrazumijeva se zadovoljavanje onih potreba društva koje su nezamjenjiv uslov života i rada građana, državnih organa, privrednih i drugih subjekata na području Kantona. (3) Pod pojmom javne službe u komunalnim djelatnostima podrazumijevaju se komunalne djelatnosti iz člana 4. ovog Zakona, koje kao opće korisne djelatnosti, predstavljaju sistemsku cjelinu organizovanja i vršenja putem državnih službi, jedinica lokalne samouprave, te subjekata kojima su povjerene na obavljanje, a isti su dužni da pružaju usluge u skladu sa ovim Zakonom i podzakonskim propisima donesenim na osnovu ovog Zakona, te u skladu sa posebnim propisima koji reguliraju pojedine komunalne djelatnosti. Član 7. (Načela obavljanja komunalnih djelatnosti) Obavljanje komunalnih djelatnosti zasniva se na slijedećim načelima: a) trajnost i kontinuiranost u obavljanju komunalnih djelatnosti; b) kvalitet u obavljanju komunalnih djelatnosti koji podrazumijeva naročito: tehničku, zdravstvenu i higijensku ispravnost u skladu sa propisanim standardima i normativima i tačnost u pogledu rokova izvršenja komunalne usluge; c) održavanje komunalnih objekata i uređaja u stanju stalne funkcionalne sposobnosti; d) politika cijena komunalnih proizvoda i usluga kojom se obezbjeđuje samoodrživost, odnosno održivi razvoj komunalnih djelatnosti; e) obaveznost korištenja komunalnih usluga od strane fizičkih i pravnih lica; f) princip korisnik komunalne usluge plaća dobijenu komunalnu uslugu; g) obezbjeđenje mjera za očuvanje i zaštitu okoline; h) javnost i transparentnost rada. Član 8. (Način ostvarivanja javnog interesa) (1) U cilju ostvarivanja javnog interesa u javnim službama komunalnih djelatnosti na području Kantona, Kanton donosi strategiju razvoja komunalnih djelatnosti na području Kantona. (2) U cilju ostvarivanja javnog interesa u javnim službama komunalnih djelatnosti na području općine, općina donosi: 6 (a) strategiju razvoja komunalnih djelatnosti na području općine; (b) srednjoročne i godišnje programe i planove obavljanja i razvoja komunalnih djelatnosti na području općine. (3) U cilju stvaranja uslova za optimalni razvoj i obavljanje komunalnih djelatnosti kanton i općina: a) obezbjeđuju trajne izvore financiranja obavljanja i razvoja komunalnih djelatnosti; b) kontinuirano prate obavljanje komunalnih djelatnosti i po potrebi preduzimaju odgovarajuće mjere i aktivnosti u cilju otklanjanja problema i unapređenja obavljanja komunalnih djelatnosti. Član 9. (Obezbjeđenje obavljanja komunalnih djelatnosti) Načinom organizovanja i povjeravanja obavljanja komunalnih djelatnosti i politikom cijena komunalnih proizvoda i usluga, općina obezbjeđuju obavljanje komunalnih djelatnosti po načelima održivog razvoja. Član 10. (Obavljanje komunalnih djelatnosti od strane Kantona i više općina) (1) Kanton može utvrditi da se obavljanje pojedinih komunalnih djelatnosti iz ovog Zakona obezbjeđuje na nivou Kantona ako su takve prirode da se njihovo obavljanje na nivou Kantona može ekonomičnije i efikasnije obavljati. (2) Dvije ili više općina mogu zajednički obezbijediti obavljanje komunalnih djelatnosti na jedan od načina propisanih u članu 11. ovog Zakona. (3) Kada dvije ili više općina zajednički organizuju obavljanje komunalnih djelatnosti svoje odnose u zajedničkom obezbjeđenju obavljanja poslova regulišu ugovorom. Član 11. (Subjekti koji mogu obavljati komunalne djelatnosti) (1) Komunalne djelatnosti mogu obavljati u skladu s odredbama ovog Zakona: a) javno preduzeće komunalnih djelatnosti; b) privredno društvo; c) obrtnik. (2) Općina svojim aktom utvrđuje koje će se komunalne djelatnosti obavljati na jedan od načina iz prethodnog stava ovog člana. 7 Član 12. (Komunalne djelatnosti koje obavlja javno preduzeće komunalnih djelatnosti) (1) Komunalne djelatnosti za čije je obavljanje uslov obezbjeđenje jedinstvenog tehničko -tehnološkog sistema (snabdijevanje vodom, odvođenje i prečišćavanje otpadnih voda) mogu se povjeriti samo jednom javnom preduzeću komunalnih djelatnosti. (2) Komunalne djelatnosti za čije obavljanje nije potrebno obezbjediti uslov iz stava (1.) ovog člana mogu obavljati jedan ili više subjekata, odnosno davaoca komunalnih usluga. Član 13. (Uslovi za povjeravanje obavljanja komunalnih djelatnosti) (1) Općina povjerava obavljanje komunalnih djelatnosti subjektima iz člana 11. ovog Zakona ukoliko ispunjavaju slijedeće uslove: a) da su registrovani za obavljanje određene komunalne djelatnosti; b) da posjeduju odgovarajuću opremu i sredstva rada za obavljanje komunalnih djelatnosti; c) da raspolažu sa odgovarajućom stručnim kadrovima koji mogu obezbijediti stalno i kontinuirano obavljanje povjerene komunalne djelatnosti. (2) Ministar ministarstva nadležnog za komunalne poslove Kantona dužan je u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona donijeti Pravilnik o uslovima minimalne stručne i tehničke osposobljenosti subjekata iz člana 11. ovog Zakona. Član 14. (Osnivanje javnog preduzeća komunalnih djelatnosti) (1) Javno preduzeće komunalnih djelatnosti osniva se odlukom općinskog vijeća. (2) Odlukom iz stava (1) ovog člana bliže se određuje djelatnost koju obavlja javno preduzeće, uslovi pod kojima se vrši proizvodnja i promet proizvoda, odnosno obavljanje usluga, prava i obaveze osnivača u upravljanju javnim preduzećem, način formiranja cijena proizvoda i usluga, kao i uslovi pod kojima javno preduzeće može povjeriti obavljanje pojedinih poslova komunalnih djelatnosti koje obavlja drugom preduzeću. Član 15. (Osnivanje fondova za komunalne djelatnosti) (1) U cilju ostvarivanja javnog interesa, prikupljanja sredstava i finansijskog posredovanja u komunalnoj oblasti, kao i obezbjeđivanja organizovanog i planskog razvoja komunalnih djelatnosti u okviru samoupravnog djelokruga općina može osnovati fond, koji ima status javne ustanove. 8 (2) Fond ima statut i djeluje u skladu sa propisima koji reguliraju rad ustanova, ako ovim Zakonom nije drugačije uređeno. (3) Odlukom općinskog vijeća o osnivanju fonda za komunalne djelatnosti uređuje se unutrašnja organizacija, djelatnost, upravljanje i rukovođenje fondom, imovina i poslovanje fonda, izvori, namjena i način korištenja sredstava fonda, te druga pitanja u vezi pribavljanja i upravljanja sredstvima fonda. Član 16. (Povjeravanje komunalnih objekata i uređaja) Općina može subjektima iz člana 11. ovog Zakona, pored povjeravanja obavljanja komunalnih djelatnosti dati na upravljanje i održavanje, komunalne objekte i uređaje individualne i zajedničke potrošnje. Član 17. (Način povjeravanja komunalnih objekata i uređaja) Povjeravanje obavljanja komunalnih djelatnosti i davanje na upravljanje i održavanje komunalne objekte i uređaje javnom komunalnom preduzeću reguliše se odlukom o osnivanju, a drugim subjektima (davaocima komunalnih usluga) ugovorom kojim se regulišu međusobna prava i obaveze u obavljanju tih djelatnosti. Član 18. (Povjeravanje obavljanja komunalnih djelatnosti putem ugovora) (1) Općina može obavljanje pojedinih komunalnih djelatnosti koje se finansiraju iz njenog budžeta povjeriti pravnom ili fizičkom licu na osnovu pisanog ugovora. (2) Općinski načelnik određuje komunalne djelatnosti iz stava (1) ovog člana, te utvrđuje uslove i mjerila za provođenje prikupljanja ponuda za povjeravanje određenih komunalnih poslova na osnovu ugovora. (3) Postupak za dodjelu obavljanja komunalnih djelatnosti licima iz člana 11. ovog Zakona vrši se u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama BiH. (4) Nakon prikupljanja ponuda, općinski načelnik donosi odluku o izboru lica kome će se povjeriti obavljanje komunalnih djelatnosti na osnovu ugovora. (5) Na osnovu odluke iz prethodnog stava, općinski načelnik sklapa ugovor o povjeravanju određenih komunalnih djelatnosti. 9 Član 19. (Koncesije za obavljanje komunalnih djelatnosti) Davanje koncesija za obavljanje komunalnih djelatnosti vrši se u skladu sa Zakonom o koncesijama Unsko – sanskog kantona. Član 20. (Sadržaj Ugovora o povjeravanju obavljanja komunalnih djelatnosti) Sa davaocem komunalnih usluga kojem je povjerila obavljanje određenih komunalnih djelatnosti općina zaključuje ugovor o povjeravanju i obavljanju komunalnih djelatnosti koji obavezno sadrži: a) djelatnost za čije obavljanje se zaključuje ugovor; b) vrijeme za koje se ugovor zaključuje; c) uslovi pod kojima se obavljaju komunalne djelatnosti; d) odnosi između općine i davaoca komunalnih usluga u obavljanju komunalne djelatnosti; e) način formiranja cijena komunalnih proizvoda i usluga; f) garancije davaoca usluga za ispunjenje ugovora; g) uvjeti otkaza ugovora; h) obaveze davaoca usluga prema korisnicima usluga i i) drugi uslovi. Član 21. (Uslovi za obavljanje komunalnih djelatnosti) Davalac komunalnih usluga iz člana 11. ovog Zakona, kojem je općina povjerila obavljanje pojedinih komunalnih djelatnosti, mora se pri obavljanju povjerenih komunalnih djelatnosti pridržavati slijedećih uslova: a) da obezbijedi vršenje komunalnih djelatnosti u skladu sa odredbama ovog Zakona i drugih propisa; b) da cijenu komunalne usluge obrazuje prema važećim propisima; c) da utvrdi normative rada i utroška materijalnih sredstava i omogući kontrolu istih od strane nadležnih organa; d) da uspostavi tarifni sistem koji će biti osnova za naplatu usluga, a koji odobrava nadležni općinski organ; e) da kontinuirano radi na podizanju nivoa i kvaliteta pružanja komunalnih usluga i unapređenju komunalne djelatnosti. 10 Član 22. (Obaveze općine u regulisanju obavljanja komunalnih djelatnosti) Općina je dužna posebnim propisima regulisati uslove i način organiziranja poslova u vršenju pojedinih komunalnih djelatnosti, a naročito: a) tehničko, sanitarno – higijenske i zdravstvene i druge posebne uslove za obavljanje djelatnosti kojima se obezbjeđuje određeni obim, vrsta i kvalitet komunalnih usluga, ako njihov kvalitet nije propisan na drugi način; b) način obezbjeđivanja kontinuiteta u vršenju komunalnih djelatnosti; c) prava i obaveze davaoca i korisnika komunalnih usluga; d) način naplate cijene za komunalne usluge, kao i prava korisnika u slučaju neizvršavanja, odnosno nekvalitetnog vršenja komunalnih usluga; e) način postupanja i ovlaštenja općinskih organa u slučaju prekida u pružanju komunalnih usluga, kao i mjere koje je dužan preduzeti davalac usluge u takvim situacijama. Član 23. (Odnos kvaliteta i cijene komunalne usluge) (1) Davalac komunalnih usluga dužan je pružati usluge koje odgovaraju kvalitetom i standardom visini cijene koju korisnici usluga plaćaju za njihovo vršenje. (2) Općinsko vijeće utvrđuje mjerila i način formiranja cijena komunalnih usluga, koje moraju biti usaglašene sa kvalitetom i nivoom komunalne usluge koju pruža davaoc komunalne usluge. Član 24. (Obaveza korištenja komunalne usluge) Fizička i pravna lica su obavezna koristiti komunalne usluge komunalnih djelatnosti individualne komunalne potrošnje, ako su te usluge nezamjenjiv uslov života i rada građana, preduzeća i drugih subjekata i nezamjenjiv uslov za očuvanje i zaštitu čovjekove okoline. Član 25. (Ugovor o pružanju komunalnih usluga) (1) Prava i obaveze između davaoca i korisnika komunalnih usluga koji su utvrđeni propisom iz člana 22. ovog Zakona regulišu se ugovorom. (2) Davalac komunalne usluge dužan je ponuditi zaključenje ugovora iz stava (1) ovog člana fizičkim i pravnim licima koji su vlasnici, odnosno korisnici stambenih i poslovnih zgrada i poslovnih prostora. 11 Član 26. (Plaćanje komunalnih usluga) (1) Korisnik komunalne usluge dužan je platiti utvrđenu cijenu za pruženu komunalnu uslugu u ugovorenom, odnosno propisanom roku, bez obzira da li je zaključio ugovor iz člana 25. ovog Zakona, kao i izvršiti prijavu i odjavu svih promjena (promjena adrese, broj članova domaćinstva, površina objekta i slično), u roku od 8 dana od nastale promjene. (2) Dok se ne izvrši promjena iz stava (1) ovog člana, korisnik koji se trenutno vodi u evidenciji davaoca komunalne usluge, dužan je da plati utvrđenu cijenu za pruženu komunalnu uslugu. (3) O sporovima između korisnika komunalne usluge i davaoca komunalne usluge odlučuje nadležni sud. Član 27. (Obustavljanje komunalne usluge) (1) Komunalna usluga ne može se obustaviti korisniku, osim ako: a) izvrši priključenje na komunalnu mrežu bez prethodno pribavljenog odobrenja nadležnog organa ili davaoca komunalne usluge; b) nenamjenski koristi komunalnu uslugu u vrijeme otežanog snabdijevanja, odnosno snabdijevanja uz ograničenje potrošnje (redukciju) o čemu je korisnik blagovremeno obaviješten na odgovarajući način; c) otpočne sa korištenjem komunalne usluge bez prethodne prijave i davanja potrebnih podataka za evidentiranje obaveznika plaćanja kod davaoca usluga; d) koristi uslugu protivno propisima ili ugovoru; e) neosnovano ometa druge korisnike usluga; f) ne plati iskorištenu komunalnu uslugu tri mjeseca uzastopno ili odbija da primi račun ili vrati račun za izvršenu komunalnu uslugu bez opravdanog razloga; g) bez odobrenja davaoca komunalne usluge izvrši prepravku ili dogradnju na instalacijama komunalne infrastrukture; h) onemogući ulazak radi pregleda zajedničkih i unutrašnjih instalacija ovlaštenom predstavniku davaoca komunalnih usluga, odnosno nadležnom inspektoru, u zgradama gdje je zajedničko mjerilo ili gdje mjerilo ne postoji; i) potrošač koji je bio isključen sa komunalne mreže sam se ponovo priključi na komunalnu mrežu; j) onemogući pregled mjernog instrumenta. (2) Davalac komunalne usluge može uskratiti pružanje komunalne usluge u slučajevima iz stava (1) ovog člana, pod uslovom da to tehničke mogućnosti dozvoljavaju i da se nepružanjem usluga ne ugrožavaju drugi korisnici komunalnih usluga. 12 (3) Po prestanku razloga za uskraćivanje komunalne usluge, davaoci komunalne usluge su dužni da, na zahtjev korisnika komunalne usluge, najkasnije u roku od tri dana od dana podnošenja zahtjeva i plaćenih stvarnih troškova za ponovno uključenje, nastavi pružanje komunalne usluge korisniku. (4) Korisnik ne može otkazati korištenje komunalne usluge ako to tehničke mogućnosti ne dozvoljavaju, odnosno ako bi se time ugrozio kvalitet korištenja i standard drugih korisnika, te ako bi se time negativno uticalo na okoliš. Član 28. (Obaveza davaoca komunalnih usluga o informisanju korisnika komunalnih usluga) (1) Davalac komunalne usluge dužan je u sredstvima javnog informisanja ili na drugi pogodan način obavijestiti korisnike komunalnih usluga o planiranim ili očekivanim smetnjama i prekidima koji će nastati ili mogu nastati u pružanju komunalnih usluga, najkasnije tri dana prije očekivanog prekida u pružanju tih usluga. (2) Davalac komunalne usluge je dužan informisati korisnike o načinu i vrsti obezbjeđenja alternativne usluge, te o maksimalnom vremenskom periodu uskraćivanja iste. Član 29. (Postupanje u slučaju poremećaja ili prekida komunalnih usluga) (1) U slučaju nastupanja neplaniranih ili neočekivanih poremećaja ili prekida u pružanju komunalnih usluga, usljed više sile i drugih razloga, koje davalac komunalnih usluga nije mogao da predvidi, odnosno da spriječi, obavezan je da odmah preduzme mjere za otklanjanje uzroka poremećaja, odnosno prekida ili da na drugi način obezbijedi pružanje komunalnih usluga i da istovremeno o tome obavijesti općinski organ uprave nadležan za komunalne poslove. (2) Kada nadležni organ iz stava (1) ovog člana primi obavještenje o poremećaju ili prekidu u pružanju komunalnih usluga, dužan je da bez odlaganja: a) odredi red prvenstva i način pružanja usluga onim korisnicima kod kojih bi uslijed prekida nastala opasnost po život i rad građana ili rad pravnih i fizičkih lica, ili bi nastala značajna, odnosno nenadoknadiva šteta; b) naredi mjere za hitnu zaštitu komunalnih objekata i druge imovine koja je ugrožena; c) preduzme mjere za otklanjanje nastalih posljedica i druge potrebne mjere za obavljanje komunalnih djelatnosti; d) utvrdi razloge i eventualnu odgovornost za poremećaj, odnosno prekid vršenja djelatnosti i učinjenu štetu, sa preduzimanjem odgovarajućih mjera protiv odgovornog lica, uključujući i naknadu štete. 13 POGLAVLJE IV. FINASIRANJE KOMUNALNIH DJELATNOSTI Član 30. (Sredstva za obavljanje komunalnih djelatnosti) Sredstva za obavljanje komunalnih djelatnosti obezbjeđuju se iz: a) cijene za komunalne usluge iz segmenta individualne komunalne potrošnje; b) komunalne naknade za komunalne usluge iz segmenta zajedničke komunalne potrošnje; c) budžeta Općine i Kantona; d) drugih izvora po posebnim propisima. Član 31. (Izvori sredstava za obavljanje komunalnih djelatnosti) (1) Sredstva za obavljanje komunalnih djelatnosti individualne komunalne potrošnje obezbjeđuje se iz cijene komunalnih usluga. (2) Sredstva za obavljanje komunalnih djelatnosti zajedničke komunalne potrošnje obezbjeđuju se iz: a) komunalne naknade; b) dijela naknade za korištenje dobara od općeg interesa; c) dijela poreza na imovinu i prihoda od imovine; d) dijela poreza na promet nepokretnosti; e) dijela poreza na naslijeđe i poklon; f) dijela boravišne takse i drugih sredstava; g) budžetskih sredstava. (3) Utvrđivanje visine sredstava iz prethodnog stava, koja se obezbjeđuju u budžetu općine, vrši se na osnovu Programa obavljanja komunalnih djelatnosti iz oblasti zajedničke komunalne potrošnje. Program sadrži: obim i kvalitet održavanja i obnavljanja pojedinih komunalnih objekata i uređaja i obavljanja komunalnih usluga zajedničke komunalne potrošnje, visinu potrebnih sredstava za realizaciju programa i raspored sredstava za svaku djelatnost posebno i po namjenama, kao i mjere za provođenje programa. (4) Općinsko vijeće, za svaku godinu, donosi Program obavljanja komunalnih djelatnosti iz oblasti zajedničke komunalne potrošnje zajedno sa utvrđenim sredstvima i izvorima sredstava za njihovu realizaciju najkasnije do kraja tekuće godine za narednu godinu. (5) Program iz prethodnog stava je osnov za utvrđivanje visine komunalne naknade za godinu na koju se Program odnosi. 14 Član 32. (Finansiranje komunalnih djelatnosti individualne i zajedničke komunalne potrošnje) (1) Iz cijene komunalne usluge iz segmenta individualne komunalne potrošnje obezbjeđuje se sredstva za obavljanje slijedećih komunalnih djelatnosti: a) snabdijevanje pitkom vodom; b) odvodnja i prečišćavanje otpadnih voda; c) snabdijevanje toplotnom energijom; d) snabdijevanje gasom; e) skupljanje i tretiranje komunalnog otpada; f) odlaganje komunalnog otpada; g) obavljanje pogrebnih poslova; h) dimnjačarska djelatnost; i) prijevoz putnika u javnom prometu; j) djelatnost javnih parking prostora i javnih garaža; k) djelatnost tržnica na veliko i tržnica na malo (pijaca). (2) Iz sredstava utvrđenih u članu 31. stav (2) ovog Zakona obezbjeđuje se obavljanje slijedećih komunalnih djelatnosti zajedničke komunalne potrošnje: a) održavanje čistoće na javnim površinama; b) odvođenje atmosferskih i drugih voda sa javnih površina; c) održavanje javnih površina; d) održavanje javnih saobraćajnih površina u naselju; e) upravljanje objektima i uređajima javne rasvjete; f) obavljanje higijeničarske službe; g) obavljanje usluga dekoracije; h) održavanje objekata i uređaja javne urbane opreme; i) održavanje spomen obilježja, stratišta, mezaristana i grobalja – mezarja kulturno – istorijskog značaja. Član 33. (Obaveza općine u slučaju nedostatka sredstava za obavljanje komunalnih djelatnosti) Sredstva za finansiranje obavljanja komunalnih djelatnosti iz člana 32. ovog Zakona obezbjeđuju se iz budžetskih sredstava općine, kada zbog nedostatka drugih sredstava postoji opasnost od prekida redovnog obavljanja komunalnih djelatnosti, a koji može dovesti do dužeg zastoja ili do bitnog odstupanja od programa vršenja komunalnih djelatnosti, a što može dovesti do štetnih posljedica. 15 Član 34. (Način formiranja cijena komunalnih proizvoda i usluga) (1) Općina svojim aktom utvrđuje jedinicu mjere i propisuje način formiranja cijena komunalnih proizvoda i usluga, a cijenu utvrđuje davalac komunalne usluge. (2) Cijena komunalnih proizvoda i usluga koju je utvrdio davalac komunalne usluge ne može se primjenjivati bez prethodne saglasnosti općinskog vijeća. Član 35. (Struktura cijene komunalnih proizvoda i usluga) (1) Cijena komunalnih proizvoda i usluga mora obezbijediti nivo proste reprodukcije i obavezno sadrži: a) pokriće materijalnih i ostalih troškova; b) troškove tekućeg i investicionog održavanja i funkcionisanja komunalnog sistema na koji se odnosi; c) amortizaciju, koja se sastoji iz amortizacije stalnih sredstava davaoca komunalne usluge i amortizacije stalnih infrastrukturnih sistema, odnosno dobara u općoj upotrebi; d) zakonske i ugovorne obaveze; e) otplate kredita; f) sredstava za lične dohotke i zajedničku potrošnju radnika (zaposlenih); g) sredstava akumulacije; h) sredstava rezervi u skladu sa zakonskim propisima; i) sredstava za nužnu rekonstrukciju i modernizaciju postojećih kapaciteta, objekata i uređaja. (2) U skladu sa planovima prostornog razvoja i planovima razvoja općine, općina može odlučiti da cijena komunalnih proizvoda i usluga sadrži i sredstva za proširenu reprodukciju. (3) Sredstva za proširenu reprodukciju utvrđuju se u procentu od cijene komunalnih proizvoda i usluga koja važi za programom utvrđeni period, a koriste se strogo namjenski. Član 36. (Obaveza vlasnika u slučaju prometa nekretnina i registracije vozila) (1) Obaveznik plaćanja cijene komunalne usluge za pruženu uslugu je vlasnik nekretnine ili korisnik kada je to vlasnik ugovorom ovjerenim od nadležne poreske uprave prenio na korisnika. (2) Kupovina nekretnina, odnosno prijenos vlasništva nekretnine se ne može ostvariti bez prethodno izmirenih obaveza komunalnih usluga koje je napravio prodavač, odnosno vlasnik nekretnine. 16 (3) Registracija svih vrsta vozila ne može se ostvariti kod Policijske uprave Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona bez prethodno izmirenih komunalnih obaveza, minimalno do posljednja tri mjeseca ili sporazumom o izmirenju obaveza između davaoca i korisnika komunalnih usluga. (4) Davaoci komunalnih usluga dužni su subjektima iz stava (2) i (3) ovog člana, svakog mjeseca dostavljati spisak lica koji nisu izmirili komunalne obaveze. Član 37. (Finansiranje građenja objekata i uređaja komunalne infrastrukture) (1) Građenje objekata i uređaja komunalne infrastrukture finansira se iz: a) naknada koje se naplaćuju iz osnova propisa o prostornom uređenju i građevinskom zemljištu; b) budžeta općine i kantona; c) donacija; d) drugih izvora utvrđenih posebnim propisima; (2) Nabavka stalnih sredstava davaoca komunalnih usluga za obavljanje komunalnih djelatnosti finansira se iz: a) cijene komunalne usluge (iz segmenta individualne i zajedničke komunalne potrošnje); b) budžeta općine; c) donacija; d) drugih izvora utvrđenih posebnim propisima. (3) Ukoliko davalac komunalne usluge prestane obavljati komunalne djelatnosti, nabavljena stalna sredstva bit će vraćena u vlasništvo subjektu koji ih je finansirao i data na korištenje novom davaocu komunalne usluge. Član 38. (Obaveza priključenja na komunalnu infrastrukturu) Vlasnik građevine dužan je priključiti svoju građevinu na komunalnu infrastrukturu pod uslovima utvrđenim propisima koji regulišu oblast prostornog uređenja i građenja, kao i drugim propisima, odnosno prema odlukama općine koje pobliže definišu tu komunalnu djelatnost, pod uslovom da postoji kapacitet određenog komunalnog proizvoda i usluge za priključenje novih korisnika koji neće ugroziti postojeće korisnike. Član 39. (Troškovi priključenja na komunalnu infrastrukturu) (1) Vlasnik građevine plaća troškove priključenja na komunalnu infrastrukturu davaocu komunalne usluge koji izvodi priključenje građevine. 17 (2) U troškove iz stava (1) ovog člana uključena je i vrijednost mjernog instrumenta, odnosno vrijednost centralnog mjerača za objekte kolektivnog stanovanja, koji se unosi u stalna sredstva davoca komunalne usluge. Član 40. (Mjerni uređaji) (1) Pojedinačni mjerni uređaj za stambenu jedinicu u okviru stambenog objekta kolektivnog stanovanja spada u opremu stambene jedinice, a njegovu prvu nabavku, ugradnju, troškove ekspolotacije i funkcionisanje snosi vlasnik stambene jedinice. (2) Vlasnik stambene jedinice iz stava (1) ovog člana, prilikom nabavke, ugradnje, eksploatacije i funkcionisanja mjernog uređaja dužan je da se pridržava tehničkih normativa i standarda i uputstava davaoca komunalne usluge. (3) Vlasnik stambene jedinice, u okviru stambenog objekta, održavanje mjernog instrumenta potrošnje iz stava (1) ovog člana povjerava davaocu komunalne usluge. Član 41. (Obaveza ugradnje pojedinačnih mjernih uređaja) (1) Investitor je dužan da, prilikom izgradnje novih objekata kolektivnog stanovanja i drugih objekata sa više funkcionalnih cjelina ili jedinica, za svaku stambenu ili drugu jedinicu obezbijedi odvojeni priključak na komunalnu mrežu. (2) Ukoliko investitor ne postupi u skladu sa stavom (1) ovog člana davalac komunalne usluge nije dužan izvršiti priključak novog objekta kolektivnog stanovanja. (3) Vlasnici stambenih jedinica u postojećim objektima kolektivnog stanovanja i drugih objekata sa više funkcionalnih cjelina ili jedinica obavezni su da ugrade pojedinačne mjerne uređaje za stambenu jedinicu, ukoliko to dozvoljavaju tehničke mogućnosti, a iste utvrđuje nadležni općinski organ za stambene poslove. (4) Rok za ugradnju pojedinačnih mjernih uređaja je tri godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona. POGLAVLJE V. KOMUNALNA NAKNADA Član 42. (Komunalna naknada) (1) Komunalna naknada je prihod budžeta općine namijenjen za finansiranje obavljanja komunalnih djelatnosti zajedničke komunalne potrošnje iz člana 4. stav (2) ovog Zakona. 18 (2) Komunalna naknada se plaća za korištenje objekata i uređaja i pružanje usluga iz komunalnih djelatnosti zajedničke komunalne potrošnje. Član 43. (Obveznici plaćanja komunalne naknade) (1) Obveznici plaćanja komunalne naknade su fizička i pravna lica vlasnici, odnosno korisnici: a) stambenog prostora; b) poslovnog prostora; c) proizvodnog prostora; d) garažnog i drugog pomoćnog prostora; e) otvorenog prostora koji se koristi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti. (2) Komunalna naknada se plaća za nekretnine iz stava (1) ovog člana u naseljenim mjestima na području općine koja su opremljena sa objektima i uređajima zajedničke komunalne potrošnje i na kojima se obavlja najmanje jedna komunalna djelatnost zajedničke komunalne potrošnje, u skladu sa Programom obavljanja komunalnih djelatnosti zajedničke komunalne potrošnje. Član 44. (Osnov za utvrđivanje komunalne naknade) (1) Osnov za utvrđivanje komunalne naknade je površina, i to: a) za stambeni, poslovni, garažni i drugi pomoćni prostor korisna površina prostora izražena u jedinici mjere (m²); b) za građevinsko zemljište koje se koristi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti stvarna površina građevinskog zemljišta koje se koristi izražena u jedinici mjere (m²); c) za neizgrađeno građevinsko zemljište stvarna površina građevinskog zemljišta izražena u jedinici mjere (m²). (2) Pod korisnom površinom prostora iz stava (1) tačka a. ovog člana podrazumijeva se zbir podnih površina svih etaža određenog prostora. Član 45. (Mjerila za utvrđivanje visine komunalne naknade) (1) Mjerila za utvrđivanje visine komunalne naknade su: a) lokacija nekretnine iz člana 43. stav (1) ovog Zakona, odnosno zona u kojoj se nekretnina nalazi; b) namjena prostora i vrsta djelatnosti nekretnina iz člana 43. stav (1) ovog Zakona. 19 (2) Prema položaju i pogodnosti lokacije u odnosu na nivo opremljenosti komunalnim objektima i uređajima zajedničke komunalne potrošnje i obim i kvalitet obavljanja komunalnih djelatnosti zajedničke komunalne potrošnje područje općine dijeli se na određeni broj zona. (3) Pripadnost zonama iz stava (2) ovog člana i namjeni prostora i vrsti djelatnosti iz stava (1) tačka b. ovog člana izražava se u koeficijentima. Član 46. (Način obračuna komunalne naknade) (1) Obračun komunalne naknade (KN) vrši se množenjem: a) površinom (P) prostora, odnosno zemljišta iz člana 43. stav (1) ovog Zakona; b) koeficijenta zone (Kz) u kojoj se nekretnina nalazi; c) koeficijenta namjene (Kn) nekretnine; d) vrijednosti obračunske jedinice – boda (VB) iskazane u konvertibilnim markama (KM) po 1 m² površine nekretnine. (2) Visina komunalne naknade utvrđuje se u mjesečnom iznosu. Član 47. (Određivanje obračunske jedinice – boda) (1) Vrijednost obračunske jedinice – boda (B) za obračun komunalne naknade određuje odlukom općinsko vijeće do kraja tekuće za slijedeću kalendarsku godinu. (2) Osnov za utvrđivanje vrijednosti boda iz stava (1) ovog člana je Program iz člana 31. stav (4) ovog Zakona. (3) Ako općinsko vijeće ne utvrdi vrijednost boda iz stava (1) ovog člana do kraja godine, u slijedećoj kalendarskoj godini vrijednost boda se ne mijenja, do donošenja odluke općinskog vijeća o utvrđivanju nove vrijednosti boda za tu godinu. Član 48. (Odluka o komunalnoj naknadi) (1) Općinsko vijeće svojom odlukom u skladu sa odredbama ovog Zakona, uvodi obavezu plaćanja komunalne naknade za korištenje objekata, uređaja i usluga iz komunalnih djelatnosti zajedničke komunalne potrošnje. (2) Odlukom općinskog vijeća iz stava (1) ovog člana, kojom se uvodi obaveza plaćanja komunalne naknade utvrđuju se: a) obveznici plaćanja komunalne naknade; b) osnovi i mjerila za utvrđivanje visine komunalne naknade; c) naseljena mjesta na području općine u kojima se naplaćuje komunalna naknada; 20 d) broj i granice zona za obračun komunalne naknade; e) koeficijenti zona (Kz) za pojedine zone; f) koeficijent namjene za poslovni prostor i građevinsko zemljište koje služi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti; g) način obračuna komunalne naknade; h) način i rokove plaćanja komunalne naknade; i) vođenje evidencije obveznika plaćanja komunalne naknade; j) oslobađanje od obaveze plaćanja komunalne naknade; k) izvore sredstava iz kojih će se podmiriti iznos komunalne naknade u slučaju potpunog ili djelomičnog oslobađanja od plaćanja komunalne naknade; l) namjena i način korištenja sredstava komunalne naknade; m) druga pitanja od značaja za provođenje odluke o komunalnoj naknadi. Član 49. (Utvrđivanje obaveze plaćanja, visine i načina plaćanja komunalne naknade) (1) Obaveza plaćanja, visina i način plaćanja komunalne naknade za svakog pojedinog obveznika utvrđuje se rješenjem općinskog organa uprave nadležnog za komunalne poslove. (2) Izdavanje rješenja iz stava (1) ovog člana općina može povjeriti drugom pravnom licu. Član 50. (Žalba na rješenje o komunalnoj naknadi) Žalbu na rješenje iz člana 49. stav (1) ovog Zakona, u drugom stepenu rješava nadležno ministarstvo za komunalne poslove Unsko – sanskog kantona. Član 51. (Evidencija obveznika plaćanja komunalne naknade) (1) Evidenciju obveznika plaćanja komunalne naknade ustrojava i vodi općinski organ uprave nadležan za komunalne poslove ili lice iz člana 49. stav (2) ovog Zakona. (2) Evidencija iz stava (1) ovog člana obavezno sadrži: a) podatke o fizičkom, odnosno pravnom licu obvezniku plaćanja komunalne naknade; b) podatke o nekretninama, prostorima i zemljištu, koji su osnov za plaćanje komunalne naknade; c) pripadnost određenoj zoni; d) namjenu i vrstu djelatnosti poslovnog prostora; e) druge podatke bitne za utvrđivanje obaveze praćenja komunalne naknade, utvrđivanje visine komunalne naknade, oslobađanje ili prestanak obaveze plaćanja komunalne naknade 21 (3) Obveznik plaćanja komunalne naknade iz člana 43. stav (1) ovog Zakona dužan je u roku od 15 dana od dana nastanka obaveze plaćanja komunalne naknade ili promjene lica obveznika plaćanja komunalne naknade istu prijaviti općinskom organu uprave iz stava (1) ovog člana. POGLAVLJE VI. PROGRAMIRANJE I PLANIRANJE OBAVLJANJA I RAZVOJA KOMUNALNIH DJELATNOSTI Član 52. (Politika razvoja komunalnih djelatnosti) Planskim dokumentima iz oblasti komunalnih djelatnosti utvrđuje se politika razvoja komunalnih djelatnosti i obezbjeđuju uslovi za organizovano obavljanje komunalnih djelatnosti na području Kantona, odnosno općina. Član 53. (Strategija razvoja komunalnih djelatnosti Kantona) (1) Politika razvoja, upravljanja i obavljanja komunalnih djelatnosti na području Kantona utvrđuje se Strategijom razvoja komunalnih djelatnosti koju donosi Kanton. (2) Strategija iz stava (1) ovog člana donosi se na period od 10 godina. (3) Prva strategija razvoja komunalnih djelatnosti za područje Kantona donijeće se do kraja 2011. godine. (4) Strategija iz stava (1) člana mora biti usklađena sa Strategijom ekonomskog razvoja Kantona i kantonalnim planovima ekonomskog razvoja. Član 54. (Općinska strategija razvoja komunalnih djelatnosti) (1) Politika razvoja, upravljanja i obavljanja komunalnih djelatnosti na području općine utvrđuje se strategijom razvoja komunalnih djelatnosti koju donosi općina. (2) Strategija iz stava (1) ovog člana donosi se na period od 10 godina. (3) Prva strategija razvoja komunalnih djelatnosti za područje općina donijeće se 6 mjeseci nakon donošenja strategije Kantona. (4) Strategija iz stava (1) ovog člana mora biti usaglašena sa Strategijom razvoja komunalnih djelatnosti Kantona, strategijom ekonomskog razvoja općine i općinskim planovima ekonomskog razvoja. 22 Član 55. (Planski dokumenti) (1) Obavljanje i razvoj komunalnih djelatnosti na području općine vrši se na osnovu slijedećih planskih dokumenata: a) srednjoročni program razvoja i obavljanja komunalnih djelatnosti; b) godišnji programi obavljanja komunalnih djelatnosti; c) godišnji programi izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture. (2) Planske dokumente iz prethodnog stava ovog člana donosi općina i isti moraju biti usaglašeni sa općinskom strategijom razvoja komunalnih djelatnosti i općinskim planovima ekonomskog razvoja, kao i sa dokumentima prostornog uređenja. (3) Srednjoročni programi donose se za period do 5 godina. (4) Godišnji programi donose se do kraja tekuće za narednu godinu. Član 56. (Planovi poslovanja davaoca komunalnih usluga) (1) Pravni subjekti, odnosno davaoci komunalnih usluga, iz člana 11. ovog Zakona kojima je općina povjerila obavljanje pojedinih komunalnih djelatnosti donose godišnje planove poslovanja, u okviru kojih se planira razvoj i obavljanje povjerenih komunalnih djelatnosti. (2) Općina daje saglasnost na planove poslovanja iz stava (1) ovog člana, u dijelu koji se odnosi na povjerene komunalne djelatnosti. POGLAVLJE VII. ODREDBE O POJEDINIM KOMUNALNIM DJELATNOSTIMA Član 57. (Općinski propisi o obavljanju komunalnih djelatnosti) (1) Općina svojim propisima bliže reguliše obavljanje pojedinih komunalnih djelatnosti. (2) Komunalne djelatnosti individualne komunalne potrošnje regulišu se posebnim općinskim odlukama za svaku komunalnu djelatnost. (3) Komunalne djelatnosti zajedničke komunalne potrošnje čije se obavljanje odnosi na komunalni red, odnosno javne površine bliže se regulišu općinskom odlukom o komunalnom redu. Član 58. (Općinski propisi o komunalnim djelatnostima individualne komunalne potrošnje) (1) Posebnim općinskim odlukama reguliše se obavljanje slijedećih komunalnih djelatnosti individualne komunalne potrošnje: 23 a) snabdijevanje pitkom vodom; b) odvodnja i prečišćavanje otpadnih voda; c) snabdijevanje toplotnom energijom; d) sakupljanje i tretiranje komunalnog otpada; e) odlaganje komunalnog otpada; f) pogrebna djelatnost; g) dimnjačarska djelatnost; h) djelatnost javnih parking prostora i javnih garaža. (2) Općina može posebnom odlukom regulisati obavljanje i ostalih komunalnih djelatnosti iz člana 4. stav (1) ovog Zakona u zavisnosti o stanju u obavljanju pojedinih komunalnih djelatnosti. Član 59. (Sadržaj općinskog propisa o obavljanju pojedinih djelatnosti individualne komunalne potrošnje) (1) Općinskim odlukama iz člana 58. stav (1) ovog Zakona naročito se uređuju: a) vrste objekata i uređaja kojim se obezbjeđuje obavljanje određene komunalne djelatnosti; b) uslovi i način obavljanja komunalne djelatnosti; c) izgradnja komunalnih objekata i uređaja; d) upravljanje komunalnim objektima i uređajima; e) korištenje komunalnih objekata i uređaja; f) održavanje komunalnih objekata i uređaja; g) mjere zaštite komunalnih objekata i uređaja; h) uslovi i način opskrbe korisnika komunalnom uslugom; i) uslovi i način priključenja korisnika na objekte i uređaje komunalne infrastrukture; j) međusobni odnosi davaoca i korisnika komunalne usluge; k) način obračuna i plaćanja naknade za dobijenu (isporučenu) komunalnu uslugu; l) način postupanja i ovlaštenja općine u obavljanju komunalnih djelatnosti; m) uskraćivanje komunalne usluge; n) nadzor nad provođenjem općinske odluke; o) kaznene odredbe za nepoštivanje odluke. (2) Općina može odlukom iz stava (1) ovog člana regulisati i druga pitanja vezana za obavljanje određene komunalne djelatnosti, zavisno od stanja u obavljanju komunalnih djelatnosti na području općine. (3) Općinska odluka iz stava (1) ovog člana kojom se reguliše obavljanje pojedinih komunalnih djelatnosti za koje postoje posebni zakonski propisi mora biti usklađena sa tim zakonskim propisima. 24 Član 60. (Snabdijevanje pitkom vodom putem mjesnih vodovoda, javnih bunara i javnih česmi) (1) Snabdijevanje pitkom vodom putem mjesnih vodovoda, javnih bunara i javnih česmi reguliše se jedinstvenom odlukom o snabdijevanju pitkom vodom. (2) Izuzetno od odredaba stava (1) ovog člana, u općini sa veoma izraženom problematikom mjesnih vodovoda, općina može posebnom odlukom urediti izgradnju, korištenje, zaštitu, održavanje i upravljanje mjesnim vodovodima, javnim bunarima i javnim česmama. (3) Općina je dužna preuzeti na upravljanje i održavanje mjesne vodovode, javne bunare i javne česme u roku od pet godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Član 61. (Odvođenje i prečišćavanje otpadnih voda) (1) Općinska odluka o odvođenju i prečišćavanju otpadnih voda tretira, po pravilu, odvođenje otpadnih voda putem separatnog kanalizacionog sistema odvođenja otpadnih voda. (2) U slučaju da se odvođenje otpadnih voda vrši mješovitim kanalizacionim sistemom, odnosno da se otpadne vode istim kanalizacionim sistemom odvode zajedno sa atmosferskim vodama, odlukom o odvođenju i prečišćavanju otpadnih voda mora se regulisati i postupanje sa atmosferskim vodama. Član 62. (Zbrinjavanje otpada) Zbrinjavanje otpada, odnosno obavljanje komunalne djelatnosti skupljanja i tretiranja komunalnog otpada i komunalne djelatnosti odlaganja komunalnog otpada općina reguliše jednom odlukom. Član 63. (Pogrebna djelatnost) Pored sadržaja iz člana 59. ovog Zakona općinskom odlukom o obavljanju pogrebne djelatnosti propisuje se: način i uslovi uređivanja i održavanja grobalja u upotrebi, uslovi za ustupanje i naknadu za korištenje grobnih mjesta, uslovi za podizanje grobnica, uslovi za postavljanje nadgrobnih spomenika i upisa određenih podataka na tim spomenicima, prenos posmrtnih ostataka do groblja i uslove kada se sahranjivanje može vršiti van groblja u upotrebi, postupak odobravanja postavljanja, uklanjanja, odnosno zamjenu nadgrobnih spomenika i nadgrobnih znakova, izgradnja i korištenje mrtvačnica, izgradnja, korištenje i upravljanje objektima za vršenje vjerskih obreda i dr. 25 Član 64. (Priključenje na objekte i uređaje komunalne infrastrukture) (1) Izuzetno od odredaba člana 59. stav (1) ovog Zakona općina može posebnim propisom utvrditi uslove i način priključenja na objekte i uređaje komunalne infrastrukture u komunalnim djelatnostima: a) snabdijevanje pitkom vodom; b) odvodnje otpadnih (i oborinskih ) voda; c) snabdijevanje toplotnom energijom. (2) Općinskim propisom iz stava (1) ovog člana utvrđuje se : a) postupak priključenja; b) tehničko - tehnološki uslovi za priključenje; c) rokovi za pojedine priključke; d) naknada za priključenje; e) način plaćanja naknade za priključke; f) nadzor nad provođenjem propisa; g) kaznene odredbe za nepoštivanje propisa. Član 65. (Općinski propisi kojima se regulišu komunalne djelatnosti zajedničke komunalne potrošnje) (1) Obavljanje komunalnih djelatnosti zajedničke komunalne potrošnje iz člana 4. stav (2) ovog Zakona općina detaljnije reguliše odlukom o komunalnom redu. (2) Izuzetno od odredaba stava (1) ovog člana općina može posebnim odlukama regulisati obavljanje slijedećih komunalnih djelatnosti: a) odvođenje atmosferskih i drugih voda sa javnih površina; b) održavanje javnih (zelenih) površina; c) upravljanje objektima i uređajima javne rasvjete; d) održavanje objekata i uređaja javne urbane opreme. (3) Općinskim odlukama iz stava (2) ovog člana naročito se propisuje: a) vrste objekata i uređaja koji spadaju u komunalnu djelatnost iz stava (2) ovog člana; b) uslovi i način obavljanja komunalnih djelatnosti; c) uslovi i mjere za izgradnju, korištenje, održavanje i čuvanje komunalnih objekata i uređaja; d) obaveze davaoca i korisnika komunalne usluge; e) obaveze i ovlašćenja općine u obavljanju komunalnih djelatnosti; f) nadzor nad provođenjem općinske odluke; g) kaznene odredbe za nepoštivanje odredaba odluka. 26 POGLAVLJE VIII. KOMUNALNI RED Član 66. (Definicija komunalnog reda) Komunalni red podrazumijeva skup svih ponašanja i aktivnosti u cilju pravilnog uređenja, održavanja, korištenja, zaštite i očuvanja javnih površina. Član 67. (Odluka o komunalnom redu) (1) Općina je obavezna donijeti odluku o komunalnom redu. (2) Odlukom o komunalnom redu propisuju se naročito odredbe o: a) uređenju naselja; b) održavanju čistoće i čuvanju javnih površina; c) korištenju javnih površina; d) skupljanju, odvozu i postupanju sa skupljenim komunalnim otpadom; e) uklanjanju snijega i leda; f) uklanjanju protupravno postavljenih predmeta; g) postavljanju i održavanju urbane opreme na javnim površinama; h) mjere za provođenje komunalnog reda; i) rad komunalnih redara; j) kaznene odredbe. (3) Odluka o komunalnom redu može sadržavati i druge odredbe o uređenju naselja, zavisno od specifičnosti izgradnje i uređenja pojedine općine. Član 68. (Komunalni redari) (1) Poslove komunalne kontrole nad provođenjem komunalnog reda propisanog odredbama ovog Zakona, podzakonskim propisima i aktima donesenim na osnovu ovog Zakona i odredbama općinske Odluke o komunalnom redu iz člana 67. ovog Zakona vrše komunalni redari (u daljem tekstu: redari). (2) Redari su organizirani u okviru organizacione jedinice općinske uprave u kojoj su, prema Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji organa uprave, organizirani i komunalni inspektori. Član 69. (Status redara) (1) Redari su namještenici. 27 (2) Redari samostalno vrše poslove komunalne kontrole i pomažu komunalnim inspektorima u vršenju poslova inspekcijskog nadzora nad provođenjem komunalnog reda propisanog odredbama ovog Zakona, podzakonskim propisima i aktima donesenim na osnovu ovog Zakona. (3) Redari imaju iskaznicu, kojom dokazuju svoje službeno svojstvo, identitet i ovlaštenja predviđena ovim Zakonom, podzakonskim propisima i aktima donesenim na osnovu ovog Zakona. Član 70. (Predmet komunalne kontrole od strane redara) (1) Redari vrše poslove komunalne kontrole nad: a) uređenjem naselja; b) održavanjem čistoće i čuvanja javnih površina; c) korištenjem javnih površina; d) skupljanjem, odvozom i postupanjem sa skupljenim komunalnim otpadom; e) uklanjanjem snijega i leda; f) uklanjanjem protupravno postavljenih predmeta; g) postavljanjem i održavanjem urbane opreme na javnim površinama; h) ostalim oblastima i radnjama propisanim općinskom Odlukom o komunalnom redu. Član 71. (Ovlaštenja redara) (1) U vršenju komunalne kontrole nad provođenjem komunalnog reda redari imaju pravo i obavezu da: a) vrše kontrolu nad provođenjem komunalnog reda kod svih lica koji su prema odredbama općinske Odluke o komunalnom redu odgovorni za stanje i održavanje komunalnog reda na javnim površinama; b) pregledaju opće i pojedinačne akte i drugu dokumentaciju, koja se odnosi na vršenje komunalne kontrole iz člana 70. ovog Zakona; c) utvrđuju identitet lica, kao i druge činjenice i okolnosti od značaja za vršenje kontrole; d) saslušavaju i uzimaju izjave od odgovornih i drugih lica; e) uzimaju u postupak prijave i zahtjeve građana i pravnih lica, te o postupanju sa njima obavještavaju podnosioce prijava i zahtjeva; f) upozoravaju građane i pravna lica na ponašanje propisano odredbama općinske Odluke o komunalnom redu; g) obavještavaju komunalnog inspektora o slučajevima nepoštivanja i neizvršavanja odredaba općinske Odluke o komunalnom redu; 28 h) preduzimaju druge mjere i radnje za koje su ovlašteni odredbama ovog Zakona, podzakonskim propisima i aktima donesenim na osnovu ovog Zakona. (2) Općinskom Odlukom o komunalnom redu mogu se utvrditi i druga ovlaštenja redara u vršenju komunalne kontrole nad provođenjem komunalnog reda. Član 72. (Postupanje redara u vršenju komunalne kontrole) (1.) U vršenju komunalne kontrole redari kontrolišu stanje komunalnog reda i utvrđuju slučajeve nepoštivanja i neizvršavanja odredaba općinske Odluke o komunalnom redu. (2.) Kada redari u vršenju komunalne kontrole utvrde slučaj povrede, odnosno nepoštivanja i neizvršavanja odredaba općinske Odluke o komunalnom redu, obavezni su sačiniti zapisnik o zatečenom stanju, te isti dostaviti inspektoru sa prijedlogom mjera. (3.) Jedan primjerak zapisnika iz prethodnog stava dostavlja se licu počiniocu povrede odredaba općinske Odluke o komunalnom redu. (4.) Redari prate izvršenje naloženih mjera i radnji od strane inspektora i o tom pregledu sačinjavaju kontrolni zapisnik. (5.) Ukoliko subjekt nadzora nije izvršio naređenu obavezu, komunalni redar dostavlja zapisnik o kontroli komunalnog nadzora komunalnom inspektoru. (6.) Zapisnik o kontroli komunalnog nadzora koji je obavio komunalni redar i dostavio komunalnom inspektoru, ima svojstvo prijave na osnovu koje komunalni inspektor dalje obavlja po službenoj dužnosti inspekcijski nadzor. Član 73. (Evidencija o izvršenoj komunalnoj kontroli) (1) O izvršenoj komunalnoj kontroli redari vode evidenciju. (2) Način vođenja evidencije utvrdit će Kantonalni ministar ministarstva iz oblasti komunalnih djelatnosti u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Zakona. POGLAVLJE IX. NADZOR Član 74. (Nadzor) Nadzor nad provođenjem ovog Zakona vrši ministarstvo nadležno za komunalne poslove Kantona. 29 Član 75. (Inspekcijski nadzor) (1) Inspekcijski nadzor nad provođenjem odredaba ovog Zakona, drugih propisa i općih akata iz oblasti komunalnih djelatnosti vrše općinska i kantonalna inspekcija, svaka u okviru svoje nadležnosti. (2) Inspekcijski nadzor nad poslovima koji su u nadležnosti Kantona obavlja komunalna inspekcija organizirana unutar Kantonalne uprave za inspekcijske poslove. (3) Inspekcijski nadzor nad vršenjem poslova koji su u nadležnosti općine obavlja općinski komunalni inspektor. (4) Općinskom komunalnom inspektoru u vršenju inspekcijskog nadzora nad provođenjem ovog Zakona, drugih propisa i općih akata iz oblasti komunalnih djelatnosti koje se odnose na komunalni red pomaže komunalni redar. Član 76. (Obavljanje poslova od strane inspektora) (1.) U vršenju inspekcijskog nadzora kantonalni komunalni inspektor: a.) Obavlja poslove iz oblasti komunalnih djelatnosti utvrđenih u članu 10. stav (1) ovog Zakona; b.) sarađuje sa općinskom inspekcijom i pruža stručnu pomoć u svim pitanjima od zajedničkog interesa; c.) vrši nadzor nad radom općinske inspekcije. (2) Za poslove iz oblasti komunalnih djelatnosti utvrđenih u članu 4. i 67. ovog Zakona inspekcijski nadzor vrši općinski komunalni inspektor. Član 77. (Inspektor) (1) Inspektor je državni službenik sa posebnim ovlaštenjima. (2) Inspektor ima iskaznicu kojom dokazuje svoje službeno svojstvo, identitet i ovlaštenja predviđena zakonom. Član 78. (Ovlaštenja inspektora) (1.) U vršenju inspekcijskog nadzora inspektor je ovlašten: a.) kontrolisati da li se komunalna djelatnost obavlja na način utvrđen Zakonom i propisom donesenim na osnovu zakona; 30 b.) kontrolisati stanje komunalnih objekata; c.) kontrolisti da li se komunalne usluge pružaju u skladu sa utvrđenim uslovima; d.) narediti da se utvrđeni nedostatci i nepravilnosti otklone na način i u roku kako je određeno Zakonom i propisom donesenim na osnovu Zakona; e.) zabraniti preduzimanje radnji za koje smatra da su u suprotnosti sa zakonom ili drugim propisom nad čijim sprovođenjem vrši nadzor; f.) naredi preduzimanje odgovarajućih radnji koje je subjekt nadzora po zakonu ili propisu donesenom na osnovu zakona bio dužan preduzeti; g.) izdati prekršajni nalog i izreći kaznu; h.) pokrenuti prekršajni postupak; i.) preduzeti i druge upravne mjere i radnje za koje je ovlašten zakonom i drugim propisom. Član 79. (Poduzimanje upravnih mjera) (1.) Inspektor rješenjem naređuje izvršenje određenih mjera i radnji, određuje rok za njihovo izvršenje u skladu sa ovim Zakonom i posebnim propisima. (2.) Žalba protiv rješenja inspektora ne odlaže izvršenje rješenja. Član 80. (Uslovi za postavljanje komunalnog inspektora i redara) (1) Za komunalnog inspektora iz člana 75. ovog Zakona, može biti postavljeno lice koje pored općih uslova propisanih zakonom ispunjava i posebne uslove: da ima odgovarajuću visoku školsku spremu, položen stručni upravni ispit predviđen za državne službenike, odnosno položen ispit općeg znanja predviđen za državne službenike organa uprave u Federaciji, ili javni ispit predviđen za državne službenike institucija Bosne i Hercegovine i i najmanje tri godine radnog staža nakon završene visoke školske spreme. (2) Za komunalnog redara može biti postavljeno lice koje pored općih uslova propisanih zakonom ispunjava i posebne uslove: da ima odgovarajuću višu školsku spremu, položen stručni upravni ispit i jednu godinu dana radnog staža. Član 81. (Nadležni organi za rješavanje po žalbama) (1) Žalbu protiv rješenja i zaključka o dozvoli izvršenja kantonalnog komunalnog inspektora, u drugom stepenu rješava direktor Kantonalne uprave za inspekcijske poslove. (2) Žalbu protiv rješenja i zaključka o dozvoli izvršenja općinskog komunalnog inspektora donesenih na osnovu kantonalnih propisa, u drugom stepenu rješava kantonalni komunalni inspektor organiziran unutar Kantonalne uprave za inspekcijske poslove. 31 (3) Žalbu protiv rješenja i zaključka o dozvoli izvršenja komunalnog inspektora, kada postupa po općinskim propisima, rješava organ određen propisom općine. Član 82. (Primjena Zakona o upravnom postupku) Zakon o upravnom postupku primjenjuje se u obavljanju inspekcijskog nadzora i kontrole od strane redara. POGLAVLJE X. KAZNENE ODREDBE Član 83. (Prekršaji) (1) Novčanom kaznom od 1.000,00 do 10.000,00 KM kaznit će se za prekršaj davalac komunalne usluge: a) ako u sredstvima javnog informisanja ili na drugi pogodan način blagovremeno ne obavijesti korisnike komunalnih usluga o planiranim ili očekivanim smetnjama i prekidima koji mogu nastati u pružanju komunalnih usluga (član 28.); b) ako se ne pridržava obaveza utvrđenih u članu 29. stav (1) ovog Zakona; c) ako uskrati komunalnu uslugu korisniku izuzev slučajeva utvrđenih u članu 27. stav (1) Zakona; d) ako po prestanku razloga za uskraćivanje komunalne usluge ne nastavi pružanje komunalne usluge u roku utvrđenom u članu 27. stav (3) Zakona; (2) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kaznit će se i odgovorno lice davaoca komunalne usluge novčanom kaznom od 500,00 KM do 1.500,00 KM. (3) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kaznit će se i fizičko lice, davalac komunalne usluge, novčanom kaznom od 200,00 do 1.000,00 KM. Član 84. (1) Novčanom kaznom od 3.000,00 KM do 5.000,00 KM kaznit će se za prekršaj davalac komunalne usluge ako se ne pridržava odredaba utvrđenih u članu 7. ovog Zakona. (2) Za prekršaj iz stav (1) ovog člana kaznit će se i odgovorno lice davaoca komunalne usluge novčanom kaznom od 200,00 do 1.000,00 KM. 32 Član 85. (1) Novčanom kaznom od 3.000,00 KM do 5.000,00 KM kaznit će se za prekršaj općinski organ uprave nadležan za komunalne poslove ako se ne pridržava odredaba utvrđenih u članu 29. stav (2) ovog Zakona. (2) Za prekršaj iz stav (1) ovog člana kaznit će se i odgovorno lice općinskog organa uprave nadležnog za komunalne poslove novčanom kaznom od 200,00 do 1.000,00 KM. Član 86. (1) Novčanom kaznom od 3.000,00 KM do 5.000,00 KM kaznit će se za prekršaj davalac komunalne usluge i upravitelj zgrade i pravno lice korisnik komunalne usluge ako: a) se ne pridržava odredaba utvrđenih u članu 25. ovog Zakona; b) se ne pridržava odredaba utvrđenih u članu 47. ovog Zakona. (2) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kaznit će se i odgovorno lice davaoca komunalne usluge, upravitelja zgrade i pravnog lica korisnika komunalne usluge novčanom kaznom od 500,00 do 1.500,00 KM. (3) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kaznit će se i fizičko lice korisnik komunalne usluge novčanom kaznom od 200,00 do 1.000,00 KM. Član 87. (1) Novčanom kaznom od 3.000,00 KM do 8.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice kao korisnik komunalne usluge ako: a) izvrši neovlašteno priključenje na komunalnu infrastrukturu (član 27. stav (1) tačka a); b) neovlašteno interveniše na komunalnoj infrastrukturi (član 27. stav (1) tačka g); c) neovlašteno koristi komunalne usluge (član 27. stav (1) tačka i); d) svojim radnjama onemogući nesmetano korištenje komunalne usluge u zgradi (član 27. stav (1) tačka e); e) spriječi davaocu komunalne usluge da interveniše na komunalnoj infrastrukturi i postrojenjima i time ugrozi korištenje komunalne usluge ostalim korisnicima (član 27. stav (1) tačka d); f) spriječi ulazak radi pregleda zajedničkih i unutrašnjih instalacija ovlaštenom predstavniku davaoca komunalnih usluga, upravitelju zgrade, odnosno nadležnom inspektoru (član 27. stav (1) tačka h); g) oštećuje, odnosno uništava stalna sredstva, postrojenja i drugu komunalnu opremu i na taj način nepovoljno utiče na normalno pružanje komunalnih usluga ostalim korisnicima, odnosno na sam kvalitet tih usluga (član 27. stav (1) tačka d) i e); h) ne izvrši prijavu i odjavu svih promjena u utvrđenom roku (član 26. stav (1) . 33 (2) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kaznit će se i odgovorno lice pravnog lica novčanom kaznom od 500,00 do 1.500,00 KM. (3) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kaznit će se i fizičko lice korisnik komunalne usluge novčanom kaznom od 200,00 do 1.000,00 KM. Član 88. (1) Novčanom kaznom od 3.000,00 KM do 8.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice kao korisnik komunalne naknade ako u utvrđenom roku ne prijavi općinskom organu uprave nadležnom za komunalne poslove obavezu plaćanja komunalne naknade ili promjenu lica obveznika plaćanja komunalne naknade (član 51. stav (3). (2) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kaznit će se i odgovorno lice pravnog lica novčanom kaznom od 500,00 do 1.500,00 KM. 3) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kaznit će se i fizičko lice novčanom kaznom od 200,00 do 1.000,00 KM. Član 89. (1) Novčanom kaznom od 3.000,00 KM do 8.000,00 KM kazniće se pravno lice: a) ako redaru ne daje tražene podatke, ne dostavi na uvid isprave potrebne za vršenje kontrole ili ne dostavi tražene podatke u ostavljenom roku (član 73. stav (1) tačka b); b) ne izvrši mjere i radnje naložene od strane redara ili izvrši radnje koje je redar zabranio (član 73. stav (1) tačka a); c) u ostavljenom roku ne obavijesti redara u vezi izvršenja naloženih mjera (član 80. stav (1). 2) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kaznit će se i odgovorno lice pravnog lica novčanom kaznom od 500,00 do 1.500,00 KM. 3) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kaznit će se i fizičko lice novčanom kaznom od 200,00 do 1.000,00 KM. POGLAVLJE XI. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 90. (Rokovi za donošenje općinskih propisa) Općine su dužne najkasnije u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona, uskladiti svoje postojeće propise iz oblasti komunalnih djelatnosti sa odredbama ovog Zakona. 34 Općine će najkasnije u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona donijeti propise čija je obaveza utvrđena ovim Zakonom. Član 91. (Prestanak primjene zakona) (1) Danom stupanja na snagu ovog Zakona, na području Kantona prestaje primjena Zakona o komunalnim djelatnostima („Službeni list SRBiH“, broj: 20/90), Zakona o komunalnim djelatnostima („Službeni glasnik Unsko – sanskog kantona“, broj 8/05) i Zakona o komunalnim redarima („Službeni glasnik Unsko – sanskog kantona“, broj 8/05). (2) Provedbeni propisi doneseni na osnovu Zakona iz stava (1) ovog člana primjenjivat će se ako nisu u suprotnosti sa odredbama ovog Zakona do donošenja provedbenih propisa na temelju ovog Zakona. Član 92. (Stupanje na snagu) Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Unsko – sanskog kantona. Broj 01-02-1-30/11 Predsjedavajući Skupštine 16. marta 2011. godine Unsko-sanskog kantona B i h a ć mr. sci. Husein Rošić
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o koncesijama USK Unsko-sanski kanton Službeni glasnik USK 07/09 06.01.2009 SG USK 18/19, SG USK 09/17, SG USK 19/13, SG USK 10/03 zakon,koncesije,usk ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KONCESIJAMA Član 1. U Zakonu o koncesijama (“Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona”, broj 10/03), u članu 3. stav 1. tačka 6), iza riječi “zemljišta” dodaju se riječi: “za istraživanje, gradnju i korištenje objekata različitih namjena, uključujući i vjetroelektrane instalirane snage do 5 MW po jednoj vjetroturbini”, u tački 12), iza riječi “zemljišta” dodaju se riječi: “koje je katastarski i gruntovno usklađeno”, a u tački 14), iza riječi “službi” dodaju se riječi: “uključujući izgradnju i korištenje vodovodne mreže, kanalizacionih sistema, toplifikacionih sistema, distributivne mreže zemnog plina, te poslove čišćenja naselja, prikupljanje, odvoz i zbrinjavanje krutog otpada”. Član 2. U članu 4. stav 1. alineja 1. iza riječi “Kantona”, riječi: “koji dodjeljuju koncesiju” zamjenjuju se riječima: “koje odredi Vlada Kantona da dodjeljuje koncesiju”. Član 3. U članu 5. iza stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi: “U slučajevima kada Vlada Kantona odlučuje o dodjeli koncesije za određeno dobro na osnovu člana 3. ovog Zakona, odluku iz stava 1. ovog člana donosi Vlada Kantona na prijedlog resornog ministra i uz prethodnu saglasnost općinskog vijeća na čijem se području nalazi koncesiono dobro ili općinskih vijeća ukoliko se koncesiono dobro nalazi na području više općina”. Član 4. U članu 8. dodaju se novi stavovi 2. i 3. koji glase: “Kada se pokreće postupak za dodjelu koncesija u skladu sa članom 5. stav 3. ovog Godina XIII - Broj 7 1. juna 2009. BIHAĆ Izdanje na bosanskom jeziku Broj 7 - Strana 322 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 1. juna 2009. Zakona, komisija iz stava 1. ovog člana broji pet članova kada se koncesiono dobro nalazi na području jedne općine, a ukoliko se koncesiono dobro nalazi na području više općina, onda svaka od tih općina participira u radu komisije sa svoja dva člana. Tri člana komisije su stalni članovi koji se imenuju u skladu sa članom 9. stav 1. ovog Zakona, a ostali članovi su promjenljivi i imenuju ih resorni ministri sa liste dostavljane od strane općinskih vijeća na čijoj teritoriji se nalazi predmet koncesije. Lista općinskog vijeća mora sadržavati najmanje šest istaknutih stručnjaka u lokalnoj sredini iz oblasti prava, ekonomije i inženjerstva i na njih se primjenjuju ograničenja predviđena u članu 9. stav 3, 4. i 6.”. Član 5. U članu 11. iza stava 3. dodaje se novi stav 4. koji glasi: “Općinsko vijeće, prilikom utvrđivanja liste za promjenljive članove komisije u smislu člana 8. stav 2. i 3. ovog Zakona, utvrđuje visinu, osigurava sredstva i isplatu naknade za one članove koji sa te liste budu imenovani i radili kao promjenljivi članovi komisije”. Član 6. U članu 14. stavu 1. na kraju rečenice briše se tačka i dodaje novi tekst koji glasi: “i budžetima općina čije je općinsko vijeće utvrdilo listu sa koje su imenovani promjenjljivi članovi komisije”. Član 7. U članu 20. u stavu 1. iza alineje 2. dodaje se nova alineja 3. koja glasi: “utvrđivanju načina donošenja odluka komisije kada odlučuju u slučajevima predviđenim članom 5. stav 3. tako da odlučuju konsenzusom”. Dosadašnje alineje 3, 4, 5, 6. u članu 20. stavu 1. postaju alineje 4, 5, 6, 7. Član 8. U članu 27. u stavu 1. u trećem redu iza zareza briše se tekst: “ministarstvo procjenjuje da li postoji javni interes za tu koncesiju”, a umjesto tog teksta dodaje tekst koji glasi: “Vlada Kantona, na prijedlog resornog ministarstva, a uz prethodnu saglasnost općinskog vijeća općine na čijem području se nalazi koncesiono dobro koje je predmet interesa za dodjelu koncesije, procjenjuje da li postoji javni interes za tu koncesiju na tom dobru”. U istom članu stav 3. mijenja se i glasi: “Na osnovu odluke Vlade Kantona iz stava 1.ovog člana, resorno ministarstvo podnosi zahtjev komisiji za dobivanje ovlaštenja za pregovore sa ponuđačem koji je iskazao interes za dodjelu koncesije na određenom koncesionom dobru”. Iza stava 5. istog člana dodaje se novi stav 6. koji glasi: “Vlada Kantona, na prijedlog resornog ministarstva i date saglasnosti komisije, donosi odluku o dodjeli koncesije i ovlašćuje ministasrtvo da zaključi ugovor o toj koncesiji”. Dosadašnji stav 6. postaje stav 7. istog člana. Član 9. U članu 28. u stavu 3. briše se tačka na kraju prve rečenice i dodaje novi tekst koji glasi: “bez prethodne saglasnosti komisije općinskog vijeća općine na čijem području se nalazi koncesiono dobro i Vlade Kantona”. Član 10. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Unsko- -sanskog kantona”.
Zakon o porezu na promet nekretnina USK Unsko-sanski kanton Službeni glasnik USK 06/04 14.05.2004 zakon,porez,nekretnina,usk SLUŽBENI GLASNIK UNSKO-SANSKOG KANTONA Godina VIII - Broj 6 14. maj 2004. BIHAÆ Izdanje na bosanskom jeziku 497. Na osnovu èlana 11. b) odjeljka A, poglavlja V. Ustava Unsko-sanskog kantona - Preèišæeni tekst ("Sl.glasnik Unsko-sanskog kantona" br 1/04), na prijedlog Vlade Unsko-sanskog kantona, Skupština Unsko-sanskog kantona na 20.sjednici održanoj dana 10.05.2004.godine, donijela je ZAKON O POREZU NA PROMET NEKRETNINA I - OSNOVNE ODREDBE Èlan 1. Ovim zakonom ureðuje se sistem poreza na nekretnine na podruèju Unsko-sanskog kantona (u daljem tekstu: Kanton) Èlan 2. Promet nekretnina, u smislu ovog zakona, smatra se prijenos uz naknadu prava svojine na nekretninama, prava na korištenje nekretnina u državnoj svojini, kao i zamjena jedne nekretnine za drugu. Èlan 3. Porez na promet nekretnina prihod je opæine na podruèju koje je ostvaren. Èlan 4. Nekretnine u smislu ovog zakona, jesu: poljoprivredno, graðevinsko i drugo zemljište, stambene i poslovne zgrade i drugi nepokretni graðevinski objekti. II - POREZNI OBVEZNIK Èlan 5. Obveznik poreza na promet nekretnina je prodavalac nekretnina, odnosno fizièko i pravno lice koje vrši prijenos vlasništva na nekretnini. Obveznik poreza na promet nekretninu veæe vrijednosti. Vrijednost nekretnine koje se zamjenjuje utvrðuju se posebno za svaku nekretninu. Ako se prenosi idealni dio svojine na nekretnini, porezni obveznik je svaki suvlasnik prodavalac posebno. III - POREZNA OSNOVICA Èlan 6. Osnovica poreza na promet nekretnine je prometna vrijednost nekretnine. Osnovica poreza na promet nekretnine koja se zamjenjuju je razlika vrijednosti izmeðu nekretnina. Vrijednosti nekretnina koje se zamjenjuju utvrðuju se posebno za svaku nekretninu. Osnovica poreza na promet nekretnina pri prijenosu idealnih dijelova vlasništva nad nekretninama je prometna vrijednost idealnih dijelova nekretnine. Ako se vrši prinudna prodaja nekretnina osnovicu èini prodajna cijena postignuta u postupku javne prodaje. Èlan 7. Prometnom vrijednošæu smatra se cijena nekretnine koja se postiže ili se može postiæi na tržištu u trenutku nastanka obaveze. Prometnu vrijednost nekretnina procjenjuje struèna komisija (iz oblasti graðevinske, poljoprivredne i geodetske struke) koju imenuje naèelnik opæine. Èlan 8. Porezni obveznik je dužan da licima ovlašæenim za utvrðivanje vrijednosti nekretnine omoguæi pristup na zemljište i objekte radi utvrðivanja prometne vrijednosti nekretnine. Porezni obveznik se mora pozvati najmanje tri dana prije dana odreðenog za vršenje procjene da uèestvuje kao stranka u postupku procjene. Procjena imovine može se izvršiti i ako se porezni obveznik ne odazove uredno dostavljenom pozivu. IV - POREZNA STOPA Èlan 9. Stopa poreza na promet nekretnine propisuje se odlukom opæinskog vijeæa i ne može biti veæa od 5%. V - NASTANAK POREZNE OBAVEZE Èlan 10. Porezna obaveza nastaje zakljuèenjem ugovora o prenosu vlasništva na nekretninom ili zamjeni nekretnina. Ako se vrši prijenos vlasništva na nekretninama koje su u izgradnji, porezna obaveza nastaje u momentu predaje nekretnine kupcu. Ako se prijenos vlasništva na nekretninom vrši na osnovu odluke suda ili organa uprave, porezna obaveza nastaje danom pravosnažnosti te odluke. Èlan 11. Ako se prijenos prava vlasništva na nekretninama vrši na osnovu ugovora o doživotnom izdržavanju, porezna obaveza nastaje u trenutku smrti primaoca izdržavanja. Èlan 12. Nadležni sudovi, odnosno organi uprave dužni su Poreznoj upravi dostaviti odluke na osnovu koje se vrši prijenos vlasništva na nekretninama u roku od 15 dana od dana njihove pravosnažnosti. Èlan 13. Ako porezni obveznik nastanak porezne obaveze ne prijavi blagovremeno, obavit æe se procjena prometne vrijednosti nekretnine i razrez poreza kao da je porezna obavezna nastala na dan prijavljivanja, odnosno u èasu nastanka porezne obaveze. VI - POREZNA PRIJAVA Èlan 14. Porezni obveznik poreza na promet nekretnina dužan je poreznu prijavu za razrez podnijeti u roku od 15 dana od dana nastanka porezne obaveze. Porezna prijava podnosi se Poreznoj upravi, Poreznoj ispostavi u opæini na kojoj se nalazi nepokretnost (u daljem tekstu: nadležna Porezna uprava). Uz poreznu prijavu porezni obveznik podnosi i dokumentaciju koja služi kao osnov za prijenos vlasništva na nekretninama i dokumentaciju kojom se dokazuje vlasništvo. VII - RAZREZ POREZA Èlan 15. Nadležna porezna uprava dužna je u roku od 30 dana od dana primljene prijave o nastanku porezne obveze, izvršiti razrez poreza na promet nekretnina i poreznom obvezniku i kupcu nekretnina dostaviti rješenje o razrezu poreza. VIII - NAPLATA POREZA Èlan 16. Porezni obveznik dužan je platiti razrezani porez u roku od 15 dana od dana dostave rješenja o razrezu poreza na promet nekretnina. Na iznos poreza koji nije plaæen u propisanom roku plaæaju se kamate u visini stope zatezne kamate, po propisima Federacije Bosne i Hercegovine. Èlan 17. Porez na promet nepokretnosti plaæa se prema mjestu gdje se nekretnina nalazi. Èlan 18. Kupac nekretnina jamèi solidarno za naplatu poreza. Èlan 19. Od poreznog obveznika koji dospjeli porez na promet nekretnina ne plati u propisanom roku, naplate æe se izvršiti prinudnim putem. Prinudna naplata poreza na promet nekretnina obavlja se po propisima koji važe za prinudnu naplatu poreza i drugih obaveza pravnih i fizièkih lica. Èlan 20. Bez dokaza o plaæenom porezu na promet nekretnina ne može se izvršiti uknjižba vlasništva na nekretninama u katastarskim, zemljišnim i drugim javnim knjigama. IX - POREZNA OSLOBAÐANJA Èlan 21. Porez na promet nekretnina ne plaæa se: 1. na promet nekretnina u meðusobnim odnosima izmeðu opæine, kantona, Federacije Bosne i Hercegovine, Bosne i Hercegovine; 2. na promet nekretnina u postupku komasacije, arondacije i eksproprijacije, te kada se promet nekretnina vrši na temelju zakona, neovisno od volje poreznog obveznika; Broj 6 - Strana 342 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 14. maj (petak) 2004. god. r 3. na promet nekretnina kada graðanin, kome je eksproprisana nekretnina, u roku od dvije godine od dana kada je primio naknadu za eksproprisanu nekretninu, kupi drugi nekretninu i to do iznosa naknade koja odgovara naknadi za eksproprisanu nekretninu; 4. kada se pravo svojine na nekretninama prenosi na strano diplomatsko-konzularno predstavništvo, pod uslovom reciprociteta; 5. na prijenos prava vlasništva na nekretninama u skladu sa propisima o privatizaciji državne svojine na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine; 6. kada se prilikom osnivanja privrednog društva nekretnina unosi kao osnivaèki ulog; 7. kad se nekretnina unosi naknadno u privredno društvo u postupku dokapitalizacije; 8. kada nosilac stanarskog prava ili èlanovi njegovog porodiènog domaæinstva otkupljuju stan u državnoj svojini; 9. na prijenos prava vlasništva na stanovima za èlanove porodica šehida i poginulih boraca, ratne vojne invalide, demobilisane borce i prognane osobe izgraðenim u organizovanom obliku gradnje (zadruge, udruženja, fond i sl.) 10. prilikom zamjene nekretnina, osim na razliku prometne vrijednosti nekretnina koje se zamjenjuju; 11. kada se pravo svojine na nekretninama prenosi na davaoca doživotnog izdržavanja koji se u odnosu na primaoca izdržavanja nalazi u prvom nasljednom redu i to samo za dio nekretnina koji bi naslijedio u skladu sa pozitivnim propisima; 12. na prijenos vlasništva na nekretninama za koje je plaæen porez na naslijeðe po Zakonu o porezu Unsko-sanskog kantona; 13. na prijenos prava vlasništva na novosagraðenim stanovima kada se prodaju prvom kupcu ako je prodavalac pravno lice; 14. na prijenos vlasništva na nekretninama koje se daju za vakufe, vjerske zadužbine i zaklade. X - POVRAT POREZA Èlan 22. Porezni obveznik ima pravo na pogrešno ili više uplaæenog poreza, kamate i troškova prinudne naplate. Èlan 23. Pravo na povrat poreza, kamate i troškove prisilne naplate nadležna porezna uprava utvrðuje rješenjem, u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva. Èlan 24. Porezni obveznik ima pravo na kamatu: 1. ako se u roku od 30 dana od pravosnažnosti rješenja nadležne porezne uprave ne izvrši povrat sredstava; 2. na iznos za koji je porez umanjen rješenjem po žalbi poreznog obveznika, koji nadležni organ nije vratio poreznom obvezniku u roku od 15 dana od dana dostavljanja drugostepenog rješenja. Kamata se obraèunava na naèin i stopi iz èlana 16. stav 2. za period od dana pravosnažnosti rješenja, odnosno do isteka roka od 15 dana od dana dostavljanja drugostepenog rješenja. Èlan 25. Ako ugovor o upisu prava vlasništva na nekretninama bude raskinut voljom stranaka prije nego što bude obavljen upis u zemljišnim knjigama na novog vlasnika, porezni obveznik ima pravo na povrat plaæenog poreza. Èlan 26. Ako se ugovor o prijenosu prava vlasništva na nekretninama zbog neke smetnje ne može izvršiti ili se izvrši samo djelimièno, porezni obveznik ima pravo na povrat odgovarajuæeg dijela plaæenog poreza, ako kupac nije u posjedu nekretnina. XI - PRAVNA SREDSTVA Èlan 27. Protiv rješenja nadležne porezne uprave može se izjaviti žalba, u roku od 15 dana od dana dostave prvostepenog rješenja. Porezna uprava koja je donijela prvostepeno rješenje dužna je žalbu sa svim spisima predmeta dostaviti Federalnom ministarstvu finansija, ako je sama ne riješi u svojoj nadležnosti, u skladu sa odredbama zakona o upravnom postupku. Žalba ne odlaže izvršenje naplate poreza. XII - OBNOVA POSTUPKA Èlan 28. Pravosnažno rješenje o razrezu poreza na promet nekretnina može se izmjeniti u roku od tri godine od dana pravosnažnosti ako se naknadno saznaju èinjenice ili dokazi koji nisu bili poznati prilikom razreza poreza ili ako se utvrdi da su propisi nepravilno primjenjeni u korist ili na štetu obveznika. XIII - ZASTARJELOST Èlan 29. Pravo na razrez poreza zastarjeva za pet godina po isteku godine u kojoj je trebalo izvršiti razrez poreza. Pravo na naplatu poreza na promet nepokretnosti, kamate i troškovi prinudne naplate zastarjeva za pet godina po isteku godine u kojoj je porez utvrðen rješenjem nadležne porezne uprave. Pravo obveznika na povrat bez osnove plaæenog poreza, kamate i troškova prinudne naplate zastarjeva za pet godina po isteku godine u kojoj je uplata poreza izvršena. 14. maj (petak) 2004. god. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 6 - Strana 343 r Èlan 30. Rok zastarjelosti za razrez poreza, naplatu poreza, kamata i troškova prinudne naplate prekida se svakom službenom radnjom nadležne porezne uprave izvršenom radi naplate poreza. Rok zastarjelosti prava na povraæaj bez osnova ili više uplaæenog poreza, kamata i troškova naplate prekida se svakom radnjom poreznog obveznika preduzetom kod nadležne porezne uprave radi povrata. Poslije svakog prekida roka zastarjelosti nastupa novi rok zastarjelosti. Apsolutni rok zastare nastupa po isteku deset godina od dana kada je zastara poèela prvi put teæi, izuzev u sluèajevima prijenosa svojine po osnovu ugovora koji nisu prijavljeni nadležnoj poreznoj upravi. XIV - KAZNENE ODREDBE Èlan 31. Novèanom kaznom od 200 do 1.000 KM kaznit æe se za prekršaj porezni obveznik - fizièko lice: 1. ako èlanovima komisije ne omoguæi pristup nekretninama radi utvrðivanja vrijednosti nekretnina (èlan 8.); 2. ako ne podnese prijavu za razrez poreza u roku i na propisan naèin (èlan 13.); 3. ako razrezani porez na promet nekretnina ne plati u propisanom roku (èlan 16.stav 1.). Èlan 32. Novèanom kaznom u iznosu od 1.000 do 10.000 KM kaznit æe se za prekršaj porezni obveznik - pravno lice: 1. ako èlanovima komisije ne omoguæi pristup nekretnina radi utvrðivanja vrijednosti nekretnina; 2. ako ne podnese prijavu za razrez poreza u roku i na propisan naèin; 3. ako razrezani porez na promet nekretnina ne plati u propisanom roku. Za radnje iz stava 1. ovog èlana kaznit æe se i odgovorno lice novèanom kaznom u iznosu od 100 do 500 KM. XV - ZAVRŠNE ODREDBE Èlan 33. Razrez i naplata poreznih obaveza nastalih do dana stupanja na snagu ovog zakona izvršit æe se po propisima koji su bili na snazi u trenutku nastanka porezne obaveze, ako su povoljniji za poreznog obveznika. Èlan 34. Opæinska vijeæa uskladit æe svoje odluke o porezu na promet nekretnina sa odredbama ovog zakona najkasnije u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Èlan 35. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Unskosanskog kantona". Broj: 01-1-196/04 Predsjedavajuæa Skupštine 10. maj 2004. god. Unsko-sanskog kantona B i h a æ dr. Jasminka Duriæ 498. Na osnovu èlana 11. b) odjeljka A, poglavlja V. Ustava Unsko-sanskog kantona - Preèišæeni tekst ("Sl.glasnik Unsko-sanskog kantona" br 1/04), na prijedlog Vlade Unsko-sanskog kantona, Skupština Unsko-sanskog kantona na 20.sjednici održanoj dana 10.05.2004.godine, donijela je ZAKON O PLAÆAMA, NAKNADAMA I NOVÈANIM PRIMANJIMA POSLANIKA U SKUPŠTINI UNSKO-SANSKOG KANTONA I NOSIOCA IZVRŠNIH I DRUGIH FUNKCIJA U VLADI UNSKO-SANSKOG KANTONA I - OSNOVNE ODREDBE Èlan 1. Ovim zakonom utvrðuju se uvjeti i naèin ostvarivanja plaæa, naknada i novèanih primanja poslanika u Skupštini Unsko-sanskog kantona (u daljem tekstu: poslanici) i nosioca izvršnih i drugih funkcija u Vladi Unsko-sanskog kantona (u daljem tekstu: nosioci izvršnih i drugih funkcija). Èlan 2. Sredstva za ostvarivanje prava utvrðenih ovim zakonom obezbjeðuju se u Budžetu Unsko-sanskog kantona. II - PLAÆE Èlan 3. Poslanici ostvaruju pravo na plaæu i naknade po osnovu rada samo ukoliko su na stalnom radu u Skupštini Unsko-sanskog kantona (u daljem tekstu: Skupština kantona). Komisija za izbor i imenovanje Skupštine kantona donosi rješenje o profesionalizaciji poslanika u Skupštini kantona. Èlan 4. Plaæe poslanika na stalnom radu u Skupštini kantona i plaæe nosilaca izvršnih i drugih funkcija utvrðuju se odreðivanjem koeficijenata i njihovim množenjem sa osnovicom za plaæu utvrðenom za plaæe službenika kantonalnih organa uprave. Broj 6 - Strana 344 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 14. maj (petak) 2004. god. r
Zakon o koncesijama USK Unsko-sanski kanton Službeni glasnik USK 10/03 15.09.2003 SG USK 18/19, SG USK 09/17, SG USK 19/13, SG USK 07/09 koncesije,usk ZAKON O KONCESIJAMA I - OPÆE ODREDBE Èlan 1. Ovim zakonom ureðuje se: predmet, naèin i uvjeti pod kojima se domaæim i stranim pravnim licima mogu dodjeljivati koncesije za osiguranje infrastrukture i usluga te eksploatacija prirodnih resursa, finansiranje, projektovanje, izgradnja, obnova održavanje i/ili rukovoðenje radom te infrastrukture i za nju vezanih objekata i ureðaja u oblastima koje su u iskljuèivoj nadležnosti Unskosanskog kantona (u daljem tekstu: Kanton), nadležnost za dodjelu koncesija, osnivanje Komisije za koncesije Kantona, tenderski postupak, sadržaj ugovora o koncesiji, prestanak ugovora o koncesiji, prava i obaveze koncesionara, rješavanje sporova i druga pitanja od znaèaja za dodjelu koncesija na teritoriju Kantona. Cilj Zakona Èlan 2. Cilj ovog zakona je da stvori transparentan, nediskriminatoran jasan pravni okvir za utvrðivanje uvjeta pod kojima se domaæim i stranim pravnim licima mogu dodjeljivati koncesije u Kantonu i stimulisanje ulaganja stranog kapitala u oblastima iz èlana 1. ovog zakona. Predmet koncesije Èlan 3. Vlada Unsko-sanskog kantona (u daljem tekstu Vlada Kantona) odluèuje o dodjeli koncesija za: 1) korištenje vodotoka i drugih voda na podruèju Kantona; 2) izgradnja hidroenergetskih objekata do 5 MW; 3) izgradnja i korištenje hidroakumulacija na podruèju Kantona; 4) istraživanje i/ili korištenje energetskih, metaliènih i drugih mineralnih sirovina ukljuèujuæi sve vrste soli i solnih voda utvrðenih posebnim zakonom; 5) istraživanje i/ili korištenje, sirove nafte i zemnog gasa; 6) korištenje graðevinskog zemljišta; 7) lovstvo i ribolov; 8) javni linijski prijevoz lica; 9) korištenje ljekovitih, termalnih i mineralnih voda; 10) istraživanje i/ili korištenje nemetalnih mineralnih sirovina, ukljuèujuæi sve sekundarne mineralne sirovine utvrðene posebnim zakonom; 11) hidromelioracioni sistemi i sistemi za vaðenje materijala iz vodotoka i vodnih površina; 12) korištenje poljoprivrednog zemljišta; 13) hoteli i ostali turistièki objekti i 14) obavljanje djelatnosti komunalnih i drugih javnih službi. Definicije Èlan 4. Pojmovi koji se koriste u ovom zakonu imaju slijedeæe znaèenje: "Koncesor" su nadležna ministarstva ili organi vlasti Kantona koji dodjeljuju koncesiju. "Koncesija" pravo obavljanja privrednih djelatnosti korištenjem prirodnih bogastava, dobara u opæoj upotrebi i obavljanja djelatnosti od opæeg interesa odreðenih ovim zakonom. "Koncesionar"-pravno lice osnovano u skladu sa posebnim zakonima Federacije u vlasništvu domaæeg i/ili stranog pravnog lica kome se dodjeljuje koncesija i koje izvršava ugovor o koncesiji u skladu sa ovim zakonom. Nadležnost za dodjelu koncesija Èlan 5. Odluku o pristupanju dodjele koncesije za odreðeno dobro donosi Vlada Kantona na prijedlog resornog ministra. U sluèaju spora o nadležnosti izmeðu Federacije i Kantona za dodjelu koncesije, nadležni organi usaglašavaju uvjete i naèin dodjele koncesije. II - INSTITUCIONALNA STRUKTURA Imenovanje èlanova komisije Èlan 6. Ovim zakonom osniva se Komisija za koncesije Unsko-sanskog kantona (u daljem tekstu:Komisija) kao nezavisno regulatorno tijelo, koje svoje nadležnosti obavlja u svojstvu Komisije za koncesije kantona. U obavljanju funkcija Komisija se zalaže za zadovoljavanje javnih potreba i privredni razvoj putem ukljuèivanja privatnog sektora u finansiranje, projektovanje, izgradnju, obnovu, održavanje i/ili rukovoðenje radom infrastrukture i za nju vezanih objekata i ureðaja, usluga i eksploataciju prirodnih resursa i objekata koji služe njihovom iskorištavanju vodeæi raèuna o zaštiti privrednih i društvenih interesa, zaštiti okoliša, kao i praviènom odnosu prema privatnom sektoru. Sjedište Komisije je u Bihaæu. Komisija može održavati sjednice i van sjedišta. Funkcionalna podjela nadležnosti Komisije Èlan 7. Komisija djeluje u svojstvu Komisije za koncesije Kantona kada obavlja funkcije i vrši ovlaštenja u vezi sa dodjelom koncesija koje su u iskljuèivoj nadležnosti Kantona. Sastav komisije Èlan 8. Komisija za koncesije sastoji se od tri èlana državljana Bosne i Hercegovine i Federacije, ukljuèujuæi predsjedavajuæeg. Imenovanje èlanova Komisije Èlan 9. Èlanove Komisije imenuje Skupština Unskosanskog kantona (u daljem tekstu: Skupština Kantona), na prijedlog Vlade Kantona iz reda istaknutih struènjaka u oblasti prava, ekonomije i inženjerstva. Imenovanje Komisije u prvom sazivu obavit æe se u roku od 90 dana od stupanja na snagu ovog zakona. Lice koje je pravosnažno osuðeno zbog kriviènog djela protiv imovine, privrede, ustavnog poretka, zloupotrebe službenog položaja ili druge odgovorne dužnosti ne može biti imenovano za èlana Komisije. Èlan Komisije ne smije imati direktnih ili indirektnih interesa u bilo kojoj aktivnosti koji bi doveli do sukoba liènih interesa sa njegovim službenim dužnostima. Èlan Komisije ne smije biti angažiran na drugom poslu, niti vršiti bilo koju drugu funkciju. Èlan Komisije ne smije obavljati politièke funkcije u toku trajanja mandata. Trajanje mandata Èlan 10. Èlanovi Komisije imenuju se na period od pet godina i mogu biti imenovani na još jedan mandatni period. Ukoliko mjesto èlana Komisije ostane upražnjeno prije isteka mandata Skupština Kantona imenuje novog èlana. Zapošljavanje i naknada zaposlenih Èlan 11. Komisija ima sekretara Komisije. Sekretar Komisije i ostali zaposleni koji obavljaju poslove za Komisiju zapošljavaju se na naèin i pod uvjetima utvrðenim Zakonom o državnoj službi Federacije Bosne i Hercegovine i Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji Komisije Vlada Kantona utvrðuje visinu plaæe i drugih naknada po osnovu zaposlenosti koje pripadaju predsjedavaæujem, i ostalim èlanovima Komisije. Nadležnost Komisije Èlan 12. U iskljuèivoj nadležnosti Komisije je: - praæenje cjelokupnog rada koncesionara u cilju osiguranja snabdijevanja uslugama potrošaèa na adekvatan naèin, a kojima se pri tome naplaæuje odgovarajuæi iznos naknade; - odobravanje rokova i uvjeta standardnog ugovora o pružanju usluga potrošaèima; - razmatranje žalbi potrošaèa u vezi sa iznosom naknade ili uvjetima za snabdijevanje uslugama od koncesionara i - odluèivanje o svakom podnesenom zahtjevu ili zahtjevu za revizijom, podnesenom u skladu sa ovim zakonom. Ostale dužnosti i funkcije Komisije Èlan 13. Komisija priprema Dokument o politici dodjele koncesija (u daljem tekstu:Dokument o politici) u kojem se daje opis privrednih sektora i industrijskih oblasti koje se mogu delegirati ili dodijeliti domaæim i stranim pravnim licima. Dokumenat o politici podnosi se Vladi Kantona, o kojem se Vlada Kantona izjašnjava u roku od 30 dana od dana prijema. Dokument o politici Vlada Kantona dostavlja Skupštini Kantona kao informaciju. Dokument o politici objavljuje se u "Službenom glasniku Unsko-sanskog kantona". Komisija prati izvršenje Dokumenta o politici i o tome podnosi godišnji izvještaj Vladi Kantona. Komisija na vlastitu inicijativu ili na zahtjev bilo kojeg zainteresiranog lica, može formulirati opæe principe ili sugerirati provedbu konkretnih propisa koji reguliraju odreðenu privrednu ili industrijsku oblast. Komisija obavještava ministra o svakom pitanju koje ministar podnese Komisiji, a na vlastitu inicijativu može obavijestiti ministra o bilo kom pitanju iz svoje nadležnosti. Ako se zainteresirane strane usaglase Komisija može vršiti arbitražu u svakom sporu koji nastane izmeðu ugovornih strana a može djelovati i kao posrednik, na zahtjev zainteresiranih strana. Nakon što zainteresirana strana podnese zahtjev, Komisija donosi odluku u cilju zaštite prava zainteresiranih strana. Ukoliko postoji potreba zaštite javnog interesa, Komisija može zahtijevati od Vlade Kantona da nadoknadi troškove uèešæa eksperata na javnim raspravama. Komisija saraðuje sa drugim tijelima osnovanim po zakonima Federacije i Kantona. Koncesionar plaæa naknadu za ukupne ili djelimiène troškove koji nastanu zbog razmatranja bilo kog pitanja dostavljenog Komisiji ili troškove nastale pri provoðenju odluka ili naredbi Komisije u skladu sa Odlukom Vlade Kantona. 15. septembar (pon.) 2003. god. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 10 - Strana 365 r Sredstva za rad Komisije Èlan 14. Sredstva za rad Komisije osiguravaju se u Budžetu Kantona. Korištenje sredstava za rad Komisije podliježe reviziji koju vrši nadležno tijelo za reviziju finansijskog poslovanja institucija Federacije. Komisija priprema godišnji finansijski izvještaj i ukljuèuje ga u izvještaj o radu u prethodnoj fiskalnoj godini i dostavlja ga Skupštini Kantona. Èlan 15. Predsjedavajuæi Komisije koordinira rad Komisije i odgovoran je za rad zaposlenih. Ako je predsjedavajuæi Komisije odsutan ili nije u moguænosti da vrši dužnost, zamjenjuje ga zamjenik predsjedavajuæeg Komisije. Prijave ili zahtjevi za odobravanje ili ponovno razmatranje/reviziju podnesene Komisiji, u skladu sa ovim zakonom razmatraju i o njima odluèuje Komisija u punom sastavu. Odluke Komisije Èlan 16. Komisija donosi odluke u skladu sa odredbama Zakona o upravnom postupku. Ovjerenu kopiju odluke Komisija bez odlaganja dostavlja uèesnicima i nadležnom ministarstvu, a po zahtjevu ministra i kopije drugih dokumenata. Sekretar Komisije je zadužen da vodi brigu o arhivi i obavlja druge poslove koje mu povjeri predsjedavajuæi Komisije. Odluke Komisije objavljuju se u "Službenom glasniku Unsko-sanskog kantona". Svi dokumenti koje potpiše predsjednik ili lica koje predsjednik ovlasti su autentièni. Kopija bilo kojeg dokumenta Komisije koju potpiše predsjednik ili ovlašteno lice smatra se autentiènom. Obaveze podnošenja izvještaja Èlan 17. Komisija podnosi izvještaj o svom radu u prethodnoj fiskalnoj godini Vladi Kantona najkasnije do 31. maja tekuæe godine. Izvještaj sadrži podatke o podnesenim zahtjevima odnosno zahtjevima za reviziju, odluke Komisije i broj, vrstu i odgovore na upite koje je Komisija razmatrala. Izvještaj sadrži sve druge informacije koje u vezi sa radom Komisije zatraži ministar. Vlada Kantona, nakon razmatranja izvještaj dostavlja Skupštini Kantona u roku od 30 dana od dana prijema izvještaja radi usvajanja. Izvještaj se objavljuje u "Službenom glasniku Unsko-sanskog kantona". Javne rasprave Èlan 18. Rad Komisije je javan kada razmatra žalbe i kada to zahtijeva ministar. Komisija može da održi javnu raspravu o bilo kom pitanju iz svoje nadležnosti, ukoliko je to u javnom interesu. Prije održavanja javne rasprave Komisija izdaje upute u pisanom obliku u kojima se utvrðuje datum za podnošenje svih potrebnih dokumenata i informacija, datum rasprave i daje i sve druge informacije koje smatra neophodnim. Komisija može zahtijevati od uèesnika da svoja mišljenja i dokaze dostavljaju u pisanoj formi. Komisija može da zabrani ili ogranièi iznošenje, objavljivanje ili davanje u javnost svih informacija ili dokumenata ukoliko to zahtijeva karakter tog dokumenta ili je to u cilju zaštite javnog interesa u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa javnim informacijama. Preispitivanje odluka Komisije Èlan 19. Na osnovu zahtjeva za preispitivanje odluka Komisije, podnesenog u roku od 60 dana od dana donošenja odluke, ili po službenoj dužnosti, Komisija može nakon preispitivanja odluke istu preinaèiti ili poništiti u sluèajevima: - ako je utvrðena nova èinjenica koja bi uticala na donošenje drugaèije odluke da je bila poznata u vrijeme donošenja odluke i - ako zainteresirana strana nije bila u moguænosti da se iz opravdanih razloga izjasni o odluci. Komisija može ispraviti odluku ako u njoj postoji greška u pisanju ili raèunu ili bilo koja tehnièka greška na svoju inicijativu ili na zahtjev zainteresirane strane. Komisija ili bilo koje od zainteresiranih lica može pohraniti jedan ovjeren primjerak odluke ili naloga koji je donesen u skladu sa ovim zakonom u pisarnici nadležnog suda, gdje je koncesionar registriran, u skladu sa zakonima Federacije. Pohranjena odluka ili nalog ima istu snagu i dejstvo kao i odluka nadležnog suda gdje je koncesionar registriran u skladu sa zakonima Federacije. Protiv odluke Komisije nije dozvoljena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor kod nadležnog suda u Kantonu. Pravila Komisije Èlan 20 Komisija, uz suglasnost Vlade Kantona, donosi pravila o: Broj 10 - Strana 366 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 15. septembar (pon.) 2003. god. r - postupku podnošenja zahtjeva, izlaganja i prigovora Komisiji, voðenju rasprava pred Komisijom i o drugim pitanjima vezanim za rad Komisije; - sjednicama i broju èlanova Komisije koji æe razmatrati zahtjev; - koncentraciji vlasništva i mjerama èiji je cilj da se omoguæi rast konkurencije u odreðenom sektoru, ako ovo pitanje nije regulirano drugim propisima; - naèinu rješavanja sporova; - unutrašnjoj organizaciji i naèinu utvrðivanja kriterija za odreðivanje naknade i - utvrðivanje naknada. Pravila se objavljuju u "Službenom glasniku Unsko-sanskog kantona". Nadzor i provjera rada koncesionara Èlan 21. Predsjednik Komisije može u pisanoj formi ovlastiti drugo lice da vrši nadzor i provjeru rada koncesionara. Ovlašteno lice iz stava 1. ovog èlana može: - stupiti u objekat ili imovinu koncesionara u bilo koje primjerno vrijeme; - prouèiti i umnožiti knjige, zapisnike, izvještaje, spise i druge dokumente koji se odnose na aktivnosti koncesionara i - zahtijevati dostavljanje bilo kojeg podatka ili dokumenta koji je neophodan radi primjene ovog zakona. Lice kome su povjerene na èuvanje, u posjed ili pod kontrolu knjige, zapisnici, izvještaji, spisi i drugi dokumenti omoguæit æe, na zahtjev ovlaštenog lica, pristup i provjeru istih. Ovlašteno lice dužno je dokazati službeni identitet. Koncesionar niti bilo koje drugo lice ne smije ometati rad ovlaštenog lica, dati ili ovjeriti lažnu izjavu prilikom provoðenja nadzora ili provjere. III - TENDERSKI POSTUPAK Odobravanje koncesionog projekta Èlan 22. Koncesor izraðuje studiju ekonomske opravdanosti za svaki projekat koji je predviðen za davanje na koncesiju prije javnog pozivanja potencijalnih ponuðeèa. Studija ekonomske opravdanosti dostavlja se Komisiji na razmatranje i odobravanje. Komisija u roku od mjesec dana od dana prijema studije obaviještava nadležni organ o tome da li je projekat odobren. Prilikom donošenja odluke Komisija uzima u obzir slijedeæe: - uticaj projekta na davanje usluga korisnicima; - uticaj projekta na naknadu koja se naplaæuje korisnicima; - da li se projekat uklapa u ciljeve utvrðene u Dokumentu o politici; - da li projekat donosi èistu dobit Kantonu. Ukoliko ne odobri projekat, Komisija može dati prijedlog ili preporuku koji bi projekat uèinili prihvatljivim. Nakon odobravanja projekta, koncesor raspisuje tender i poziva lica koja su prethodno ispunila potrebne uvjete. Pozivi na tender šalju se na što veæi broj adresa, a ako Komisija to zatraži, poslat æe se i meðunarodni javni poziv. Uz saglasnost Komisije zahtjev za ispunjavanje uvjeta može izdati koncesor prije pozivanja na tender. Zahtjev za ispunjavanje uvjeta objavljuje se i dostavlja licima priznatim zbog struènosti, poslovnog ugleda i finansijskog stanja. Zahtjev za ispunjavanje uvjeta sadrži i kriterije koje treba primjeniti u postupku izbora. Poziv na tender Èlan 23. Poziv na tender sadrži: (1) opis projekta; (2) definiciju ekonomskih, pravnih uvjeta i zahtjeva koji se odnose na projekat; (3) principe i metode izraèunavanja naknade; (4) iznos naknade za koncesiju i naknade i takse za uèešæe na tenderu; (5) opis sredstava i imovine koja se daje na raspolaganje koncesionaru; (6) kriterije za ocjenjivanje ponuda i dodjeljivanje koncesije zasnovane na jasnim i transparentnim principima nediskriminacije; (7) rok za dostavljanje ponuda; (8) spisak potrebnih dozvola i odobrenja ili drugih ovlaštenja i (9) poreske olakšice koje su vezane za projekat, ako postoje. U sluèaju da koncesor nije izradio studiju o ekonomskoj opravdanosti, Komisija može zahtijevati da javni poziv ukljuèuje obavezu ponuðaèa da izradi studiju o ekonomskoj opravdanosti u sklopu koje æe biti sadržane procjene u cilju zaštite okoliša. Studija o ekonomskoj opravdanosti razmatra se pri procjeni kriterija na osnovu kojih se vrši dodjela koncesije. 15. septembar (pon.) 2003. god. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 10 - Strana 367 r Èlan 24. Koncesor podnosi Komisiji poziv na tender i prateæu dokumentaciju na razmatranje i odobravanje. U roku od 21 dana od dana prijema poziva na tender, komisija obavještava koncesora o tome da li je poziv odobren. Prilikom razmatranja poziva na tender Komisija vodi raèuna o svim bitnim elementima ukljuèujuæi i: - da li se kriterij za ocjenjivanje, postupak i izbor najuspiješnije ponude na zadovoljavajuæi naèin zasnivaju na jasnim transparentnim principima nediskriminacije, - da li poziv na tender u suštinskom smislu odstupa od studije o ekonomskoj opravdanosti koju je odobrila Komisija. Komisija može dati preporuke u vezi sa svakim podnesenim pozivom koje su obavezujuæe. Dodjela koncesije Èlan 25. Vlada Kantona na prijedlog Komisije, dodjeljuje koncesiju najpovoljnijem ponuðaèu. O dodjeli koncesije najpovoljnijem ponuðaèu u što kraæem roku obavještava se Komisija. Komisiji se dostavljaju kopije ugovora o koncesiji i sva projektna dokumentacija u izvršnom obliku. Èlan 26. Odluka o dodjeli koncesije sadrži naroèito: - predmet koncesije; - naziv koncesionara; - ministarstvo koje æe u ime koncesora zakljuèiti ugovor o koncesiji - rok za zakljuèenje ugovora o koncesiji. Samoinicijativna ponuda Èlan 27. U sluèaju da ponuðaè ministarstvu podnese prijedlog za koncesiju za koju nije raspisan javni tender , ministarstvo procjenjuje da li postoji javni interes za tu koncesiju. Pri procjeni prijedloga iz stava 1. ovog èlana uzima se u obzir naroèito: - da projekat koji je predmet predložene koncesije može biti ostvaren samo u sluèaju ako se koristi proces, projektovanje, metodologija ili koncept inženjeringa na koje ponuðaè polaže iskljuèiva prava; - hitnost pružanja usluga ili postojanja infrastrukture za javnu upotrebu. Ministarstvo podnosi zahtjev Komisiji za dobivanje ovlaštenja za pregovore sa ponuðaèem, ukoliko ocijeni da postoji javni interes za koncesiju. Komisija u što kraæem roku obavještava ministarstvo o tome da li odobrava davanje ovlaštenja. U ovlaštenju koje Komisija daje može biti propisano pravo Komisije da vrši praæenje procesa i /ili izvrši pregled dokumentacije. Ministarstvo ne može zakljuèiti ugovor o koncesiji na osnovu samoinicijativne ponude ukoliko ne dobije ovlaštenje od Komisije i u tom sluèaju koncesija se dodjeljuje u skladu sa postupkom propisanim ovim zakonom. IV - UGOVOR O KONCESIJI Sadržaj ugovora o koncesiji Èlan 28. Ugovor o koncesiji naroèito sadrži: 1. ugovorne strane; 2. prava i obaveze ugovornih strana, ukljuèujuæi i obavezu pružanja sigurne usluge korisnicima po najnižim cijenama korisnicima s obzirom na okolnosti; 3. visinu naknade za koncesiju; 4. radnje vezane za dobivanje potrebnih ovlaštenja za provoðenje aktivnosti u skladu sa ugovorom o koncesiji; 5. uvjete investiranja; 6. olakšice i korištenje zemljišta; 7. sredstva i imovinu koju na raspolaganje daje Vlada Kantona; 8. uvjete, naèin i vrijeme korištenja predmeta koncesije; 9. obaveze koncesionara u oblasti zaštite okoliša; 10. postupanje koncesionara sa predmetima naðenim u toku korištenja predmeta koncesije a koji predstavljaju vrijednost prirodnog, historijskog i/ili historijsko- kulturnog i/ili graditeljskog naslijeða Bosne i Hercegovine; 11. postupanje kocesionara u sluèaju kada bi daljnje korištenje predmeta koncesije ugrožavalo nalazište, odnosno vrijednost i cjelinu predmeta koji predstavljaju vrijednost prirodnog, historijskog i/ili historijsko-kulturnog i/ili graditeljskog naslijeða Bosne i Hercegovine; 12. obavezu revitalizacije obnovljivog prirodnog bogatstva odnosno rekultivacije neobnovljivog prirodnog bogatstva; 13. uvjete za obnavljanje ugovora; 14. sankcije i naknade za neispunjavanje obaveza ugovornih strana; 15. raskid ugovora i postupak u sluèaju raskida ugovora prije datuma utvrðenog ugovorom; 16. naèin rješavanja sporova, ukljuèujuæi meðunarodnu arbitražu, ako se ugovorne strane o tome dogovore; 17. mjere za omoguæavanje finansiranje projekta; 18. odreðivanje i usklaðivanje tarifa; 19. opis dogaðaja koji se smatraju višom silom i Broj 10 - Strana 368 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 15. septembar (pon.) 2003. god. r 20. ostale elemente bitne za predmet koncesije. Ugovor o koncesiji zakljuèuje se na odreðeni period koji ne može biti duži od 30 godina. Ako se pojave izuzetne okolnosti koje zahtijevaju ulaganja za koje je potreban duži vremenski period, ugovoreni rok se može produžiti, ali ne može biti duži od 50 godina. Ugovor o koncesiji može se obnoviti za period koji ne može biti duži od polovine prvobitno ugovorenog roka. Ugovor o koncesiji ne može se prenijeti na drugog koncesionara. U sluèaju da koncesionar nije ispunio preuzetu obavezu prema meðunarodnoj finansijskoj instituciji èiji je èlan Bosna i Hercegovina, ugovor o koncesiji može se prenijeti na odnosnu instituciju bez saglasnosti Komisije. Prilikom razmatranja zahtjeva za saglasnost Komisija uzima u obzir: (1) finansijsko stanje predloženog novog koncesionara; (2) struènost i sposobnost novog predloženog koncesionara da pruža usluge i izvršava svoje obaveze iz ugovora o koncesiji i (3) uticaj koji æe dodjeljena koncesija imati na koncentraciju vlasništva u odreðenom sektoru djelatnosti. Novi koncesionar preuzima prava i obaveze prethodnog koncesionara. Ugovor o koncesiji zakljuèuje se i provodi u skladu sa propisima u Federaciji. Èlan 29 Raspodjela sredstava prikupljenih po osnovu naknada za korištenje koncesije se rasporeðuju 60% u korist opæina i 40% u korist Budžeta Kantona Prestanak ugovora o koncesiji Èlan 30. Ugovor o koncesiji prestaje: (1) istekom ugovorenog roka, u skladu sa ovim zakonom; (2) otvaranjem steèajnog postupka nad koncesionarom; (3) prestankom postojanja predmeta koncesije i (4) raskidom ugovora o koncesiji. Raskid ugovora o koncesiji Èlan 31. Ugovor o koncesiji može se raskinuti: (1) ako je koncesionar nesolventan ili ako bankrotira; (2) ako koncesionar, odnosno koncesor ne ispuni svoje obaveze; (3) Sporazumom izmeðu koncesionara i koncesora V - KONCESIONAR Èlan 32. Koncesionar je pravno lice osnovano ili registrirano u skladu sa zakonima Federacije sa kojim koncesor zakljuèuje ugovor o koncesiji i koje ima prava i obaveze utvrðene ugovorom i ovim zakonom. Prava koncesionara Èlan 33. Koncesionar ima pravo posjedovanja i korištenja sredstava i imovine koje mu koncesor stavlja na raspolaganje, u skladu sa ugovorom o koncesiji. Obaveze koncesionara Èlan 34. Dionièki kapital koncesionara u vlasništvu je lica navedenih u tenderskoj dokumentaciji. Ne može se prenijeti, direktno ili indirektno više od 15% glasaèkih prava ukoliko se ne dobije odobrenje od Komisije. Koncesionar je dužan obavljati djelatnost koja je utvrðena kao predmet koncesije u ugovoru o koncesiji i ne može je proširiti mimo obima utvrðenog ugovorom o koncesiji. Koncesionar priprema standardne ugovore o pružanju usluga kojima se ureðuje poslovni odnos koncesionara i korisnika usluga, a koje odobrava Komisija. VI - KAZNENE ODREDBE Kaznene odredbe Èlan 35. Novèanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit æe se za privredni prestup koncesionar koji da lažne izjave radi osiguranja transfera udjela, dionica ili uvjerenja o dionicama ili na osnovu kojih Komisija izda ovlaštenja za transfer. Novèanom kaznom u iznosu od 100,00 KM do 5.000,00 KM kaznit æe se za privredni prestup odgovorno lice koncesionara za radnje iz stava 1. ovog èlana. Novèanom kaznom u iznosu od 100,00 KM do 1.000,00 KM kaznit æe se za prekršaj lica iz st.1. i 2. ovog èlana ako: a) propuste ili odbiju da popune i vrate nepopunjena dokumenta na naèin propisan ovim zakonom; b) propuste ili odbiju da odgovore na pitanja koja se postavljaju u dokumentima; c) namjerno daju pogrešan odgovor na bilo koje pitanje; d) propuste da odgovore na pitanja kojima su mogli utvrditi èinjenice za koje se vrši upit; e) na zahtjev Komisije odbiju da predoèe Komisiji ili èlanu Komisije, ili licu ovlaštenom da vrši provjeru knjiga, dokumenata, raèuna, arhive ili zapisnika više koncesionara; 15. septembar (pon.) 2003. god. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 10 - Strana 369 r f) propuste ili odbiju da obave neku dužnost koja im se povjeri, a za koju nije utvrðena kazna ili g) propuste ili odbiju da izvrše zahtjev ili nalog koji izda Komisija, ili presuda nadležnog suda. U smislu stava 3. ovog èlana radnja, propust ili greška bilo kojeg odgovornog lica; službenika, agenta ili drugog lica koje djeluje u ime ili je zaposleno kod nekog koncesionara i djeluje u okviru svoga posla i uputa, u svakom sluèaju smatra se èinom, propustom ili greškom toga koncesionara. VII - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Nadležnost suda Èlan 36. Sporove nastale u sluèaju postupanja suprotno odredbama ovog zakona rješavaæe nadležan sud u Kantonu. Èlan 37. Preduzeæe koje u obavljanju svoje djelatnosti koristi prirodno bogatstvo, dobro u opæoj upotrebi ili obavlja djelatnost od opæeg interesa, zakljuèuje ugovor o koncesiji bez provoðenja postupka propisanog ovim zakonom u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona, osim prirodnog bogatstva, dobra u opæoj upotrebi ili djelatnost od opæeg interesa koja su predmet restitucije. Ugovor o koncesiji iz stava 1. ovog èlana zakljuèuje se na period od pet godina. Èlan 38. Preduzeæe koje u obavljanju svoje djelatnosti koristi prirodno bogatstvo, dobro u opæoj upotrebi ili obavlja djelatnost od opæeg interesa, može zakljuèiti ugovor o koncesiji u skladu sa èlanom 28. stav 2. ovog Zakona bez provoðenja postupka predviðenog ovim zakonom, pod slijedeæim uvjetima: - da je po zakonu koji se primjenjivao do donošenja ovog zakona proveden postupak dodjele koncesije i - da po provedenom postupku dodjele koncesije iz alineje 1. ovog èlana nije donesena odluka o dodjeli koncesije. Završne odredbe Èlan 39. Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje da važi Zakon o koncesijama ("Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona" broj 3/2001). Ugovor o koncesiji zakljuèen suprotno odredbama ovog Zakona ništavan je. Èlan 40. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Unskosanskog kantona". Broj: 01-1-73/03 Predsjedavajuæa Skupštine 31. jula 2003. god. Unsko-sanskog kantona B i h a æ dr Jasminka Duriæ

KONTAKT INFORMACIJE

Udruženje poslodavaca u Federaciji Bosne i Hercegovine (UPFBiH)
Maršala Tita 6
71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 (33) 264-830
Fax: +387 (33) 552-461

Mail: info@upfbih.ba
ID: 4200019920007

UDRUŽENJE POSLODAVACA

Udruženje poslodavaca u FBIH osnovano je 2002. godine kao dobrovoljna neprofitna i nezavisna organizacija poslodavaca u FBiH. UPFBiH štiti i zastupa prava i interese svojih članova radeći na stvaranju uslova za povoljnije poslovno okruženje.

POSJETITE NAS

SOCIAL MEDIA

Copyright © 2019 - Udruženje poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine - Sva prava zadržana