SEARCH

Pretražite zakone, komentare, pitanja i odgovore te druge sadržaje sa online platforme

Propisi

U generalnu pretragu upišite naziv traženog dokumenta. Da biste suzili pretragu, koristite ponuđene opcije



Naslov Teritorija Objavljeno u Datum objave Preuzmi PDF Izmjene i dopune
Ustav Županije Posavske - prečišćen tekst Posavski kanton Narodne novine Županije Posavske 15/24 27.10.2023 ustav
Amandmani L do LVII na Ustav Kantona Sarajevo Kanton Sarajevo Službene novine KS 31/17 08.10.2017 SN KS 06/13, SN KS 01/96 ustav ks KANTON SARAJEVO Skup{tina Kantona Sarajevo Na osnovu ~lana V.2. 6.a) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i ~lana 42. Ustava Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01, 28/04 i 6/13), Skup{tina Kantona Sarajevo, na sjednici odr`anoj dana 31.07. 2017. godine, usvojila je AMANDMANE L DO LVII NA USTAV KANTONA SARAJEVO AMANDMAN L U ~lanu 4a. Ustava Kantona Sarajevo, koji je dodat Amandmanom I na Ustav Kantona Sarajevo, st. 2. i 3. mijenjaju se i glase: "^lan 4a. Grad ima Statut, kojimora biti u skladu s Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, ovim ustavom i zakonom i principima koji su tim propisima utvr|eni. Statutom Grada ure|uju se i pitanja od vitalnog nacionalnog interesa, u skladu sa principima utvr|enim u Ustavu Federacije i Ustavu Kantona." AMANDMAN LI ^lan 4b. Ustava Kantona Sarajevo, koji je dodatAmandmanom II na Ustav Kantona Sarajevo, mijenja se i glasi: "^lan 4b. Grad ima Gradsko vije}e koje se sastoji od jednakog broja vije}nika iz svake op}ine, s tim da ne mo`e imati manje od 15 niti vi{e od 31 vije}nika. Broj vije}nika, izborna procedura i du`ina trajanja mandata gradskih vije}nika se utvr|uje Statutom Grada, u skladu sa zakonom. Bo{njacima, Hrvatima i Srbima, kao konstitutivnim narodima, pojedina~no se garantuje minimum od 20% mjesta u Gradskom vije}u, a pripadnicima Ostalih najmanje dva mjesta, bez obzira na izborne rezultate." AMANDMAN LII Iza ~lana 4b. dodaju se novi ~l. 4c., 4d. i 4e., koji glase "^lan 4c. Mandat gradskih vije}nika jednak je mandatu op}inskih vije}nika koji se delegiraju u Gradsko vije}e. Gradsko vije}e: 1. priprema i dvotre}inskom ve}inom usvaja Statut Grada, 2. bira gradona~elnika i zamjenike gradona~elnika, u skladu sa zakonom, 3. donosi bud`et Grada, 4. donosi propise u izvr{avanju vlastitih nadle`nosti i prenesenih ovla{tenja, 5. vr{i druga ovla{tenja utvr|ena ustavom, zakonom i Statutom Grada. Na~in odlu~ivanja Gradskog vije}a utvr|uje se Statutom Grada. Grad ima gradona~elnika i zamjenike gradona~elnika, koji ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda i Ostalih. Mandat gradona~elnika i zamjenika gradona~elnika traje koliko i mandat gradskih vije}nika. Broj zamjenika gradona~elnika, ovla{tenja zamjenika gradona~elnika i odnosi zamjenika gradona~elnika sa gradona~elnikom utvr|uju se Statutom Grada. Gradona~elnik je nadle`an za: 1. provo|enje gradske politike i izvr{avanje gradskih propisa, kao i prenesenih nadle`nosti, 2. imenovanje i smjenjivanje dr`avnih slu`benika i namje{tenika, 3. osiguranje saradnje dr`avnih slu`benika i namje{tenika s ombudsmenima, 4. podno{enje izvje{taja Gradskom vije}u i javnosti o provo|enju gradske politike, 5. vr{i i druga ovla{tenja utvr|ena zakononom i Statutom Grada. Gradski organi osnivaju se u skladu sa zakonom kojim se ure|uje oganizacija uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine. ^lan 4d. Vlastite nadle`nosti Grada su: 1. osiguranje i za{tita ljudskih prava i osnovnih sloboda u skladu sa ustavom; 2. dono{enje bud`etaGrada i organizovanje efikasne gradske uprave prilago|ene potrebama Grada; 3. dono{enje programa i planova razvoja Grada i stvaranje uslova za privredni razvoj i zapo{ljavanje, rad dobrotvornih organizacija i unapre|enje turizma; 4. utvr|ivanje i provo|enje politike planiranja i ure|enja prostora i za{tite okoli{a na teritoriji Grada i rje{avanje u upravnom postupku u oblasti gra|enja, u skladu sa zakonom; 5. utvr|ivanje politike kori{}enja i utvr|ivanje visine naknada za kori{}enje javnih dobara od interesa za Grad, upravljanje prirodnim resursima od zna~aja za Grad i Godina XXII – Broj 31 ^etvrtak, 10. augusta 2017. godine S AR AJ E VO ISSN 1512-7052 raspodjela sredstava ostvarenih po osnovu njihovog kori{}enja; 6. upravljanje i raspolaganje imovinom Grada; 7. upravljanje, finansiranje i unapre|enje djelatnosti i objekata gradske komunalne infrastrukture: a. gradska groblja; b. mostovi od posebnog zna~aja za Grad; c. gradska uli~na rasvjeta; d. gradski parkovi; 8. odlu~ivanje o raspolaganju stanovima u vlasni{tvu Grada i visini zakupnine za kori{tenje stanova koji su u vlasni{tvu Grada, propisivanje pravila odr`avanja reda u stambenim zgradama na podru~ju Grada, obezbje|ivanje sredstava za radove radi za{tite objekata od kulturno-istorijskog zna~aja na podru~ju Grada, ure|ivanje i obezbje|ivanje kori{tenja poslovnog prostora kojim upravlja Grad, utvr|ivanje visine naknade za kori{tenje poslovnih prostora u vlasni{tvuGrada i vr{enje nadzora nad njihovim kori{tenjem; 9. odre|ivanje imena ulica i trgova na podru~ju Grada; 10. dono{enje propisa o uslovima, izgradnji i odr`avanju spomenika, spomeni~kih i sli~nih obilje`ja na podru~ju Grada; 11. osnivanje, upravljanje, unapre|enje i finansiranje ustanova i izgradnja objekata za zadovoljavanje potreba stanovni{tva u oblasti kulture i sporta od zna~aja odnosno posebnog interesa za Grad; 12. utvr|ivanje osnova zajedni~ke politike razvoja kulture, fizi~ke kulture, sporta, odmora i rekreacije gra|ana na podru~ju Grada i organizovanje odnosno u~estvovanju u organizovanju kulturnih i sportskih manifestacija i sportskih takmi~enja od zna~aja za Grad; 13. analiza stanja javnog reda i mira, bezbjednosti ljudi i imovine, te predlaganje mjera prema organima nadle`nim za ova pitanja; 14. dono{enje propisa o porezima, naknadama, doprinosima i taksama iz nadle`nosti Grada; 15. uspostavljanje i vr{enje inspekcijskog nadzora nad izvr{avanjem propisa iz vlastitih nadle`nosti Grada; 16. raspisivanje referenduma za podru~je Grada; 17. raspisivanje samodoprinosa, javnog zajma i odlu~ivanje o zadu`enju Grada; 18. osnivanje i obezbje|ivanje uslova rada gradskih radio iTV stanica, {tampanih glasila i drugih sredstava javnog informisanja; 19. podsticanje razvoja civilnog dru{tva; 20. za{tita `ivotinja. Obavljanje pojedinih poslova iz stava 1. ovog ~lana Grad mo`e, u skladu sa zakonom, povjeriti ustanovama, privrednim dru{tvima, drugim pravnim licima i obrtnicima," "^lan 4e. Op}ine koje nisu u sastavu Grada i Grad zajedni~ki upravljaju, finansiraju i unapre|uju djelatnosti i objekte nedjeljive komunalne infrastruture, i to: 1. vodosnabdijevanje, odvo|enje i prerada otpadnih voda; 2. odr`avanje javne ~isto}e i upravljanje ~vrstim otpadom; 3. snabdijevanje prirodnim gasom; 4. daljinsko grijanje i 5. organizovanje i unapre|enje gradskog javnog prevoza. Op}ine koje nisu u sastavu Grada i Grad mogu povjeriti obavljanje poslova iz stava 1. ovog ~lana Kantonu." AMANDMAN LIII Iza ~lana 5. dodaje se ~lan 5a., koji glasi: "^lan 5a. Slu`beni jezici u Kantonu su: bosanski jezik, hrvatski jezik i srpski jezik, a slu`bena pisma su latinica i }irilica. Ostali jezici mogu se koristiti kao sredstvo komunikacije i nastave. Odredbe Ustava odnose se podjednako na osobe mu{kog i `enskog spola, bez obzira na rod imenice upotrebljene u tekstu." AMANDMAN LIV U ~lanu 12. uvodna re~enica mijenja se i glasi: "Kanton ima sve nadle`nosti koje nisu izri~ito povjerene Federalnoj vlasti ili koje ne spadaju u vlastite nadle`nosti jedinica lokalne samouprave, a posebno je nadle`an za:" AMANDMAN LV U ~lanu 38. stav 2. mijenja se i glasi: "Op}ina i Grad imaju pravo na odgovaraju}e izvore finansiranja kojima slobodno raspola`u u okviru svojih ovla{tenja, kao i na sredstva za obavljanje delegiranih ili prenesenih poslova iz okvira prava i du`nosti Kantona." Iza stava 2. dodaju se novi st. 3, 4. i 5., koji glase: "Op}ina i Grad ostvaruju prihode oporezivanjem, zadu`ivanjem i na drugi na~in, u skladu sa zakonom. U skladu sa utvr|enom fiskalnom politikom, kantonalnim zakonom se utvr|uju vrste poreza, naknada, doprinosa i taksi koji u cijelosti ili djelimi~no pripadaju op}ini i Gradu kao izvorni prihodi. Jedan dio finansijskih izvora op}ina i Grad ostvaruju od lokalnih taksi i naknada ~iju stopu samostalno utvr|uju u okviru zakona." Dosada{nji stav 3. postaje stav 6. AMANDMAN LVI Iza ~lana 39. Ustava Kantona dodaje se novi ~lan 39a. - Imovina jedinica lokalne samouprave, koji glasi: ^lan 39a. - Imovina jedinica lokalne samouprave Op}ina i Grad imaju pravo na pokretnu i nepokretnu imovinu. Imovinom se smatraju stvari, prava i nov~ana sredstva koja su ste~ena kupovinom ili na drugi na~in u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine, Federacije i Kantona. Imovinom op}ine odnosno Grada upravlja op}insko, odnosno Gradsko vije}e, na na~in utvr|en statutom." AMANDMAN LVII Iza ~lana 51. Ustava Kantona dodaje se novi ~lan 52. koji glasi: "^lan 52. Skup{tina Kantona Sarajevo }e kantonalne zakone kojima je ure|ena lokalna samouprava i pripadnost javnih prihoda uskladiti s ovim amandmanima i njima urediti pitanja nadle`nosti i odgovornosti Grada i op}ina, njihove me|usobne odnose i na~in finansiranja. Prenos i preuzimanje nadle`nosti i finansijskih sredstava za njihovo obavljanje izvr{i}e se najkasnije u roku od dvije godine od stupanja na snagu ovih amandmana." Broj 01-01-25012/17 31. jula 2017. godine Sarajevo Predsjedateljica Skup{tine Kantona Sarajevo Prof. Ana Babi}, s. r. Na osnovu ~lana 18. ta~ka m) Ustava Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01, 28/04 i 6/13) i ~lana 187. stav 2. Poslovnika Skup{tine Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 41/12 - Drugi novi pre~i{}eni tekst i br. 15/13, 47/13, 47/15 i 48/16), Skup{tina Kantona Sarajevo, na sjednici odr`anoj dana 31.07.2017. godine, donijela je ODLUKU O PROGLA[ENJU AMANDMANA L DO LVII NA USTAV KANTONA SARAJEVO I Progla{avaju se Amandman L do LVII na Ustav Kantona Sarajevo, koji je donijela Skup{tina Kantona Sarajevo, na sjednici odr`anoj dana 31.07.2017. godine. S L U @ B E N E N O V I N E Broj 31 – Strana 2 KANTONA SARAJEVO ^etvrtak, 10. augusta 2017. II Amandmani L do LVII na Ustav Kantona Sarajevo ~ine sastavni dio Ustava Kantona Sarajevo. III Amandmani Ldo LVII na UstavKantona Sarajevo stupaju na snagu u pono} dana 31.07. 2017. godine, kada ih je usvojila Skup{tina Kantona Sarajevo. IV Amandmani L do LVII na Ustav Kantona Sarajevo i ova odluka objavi}e se u "Slu`benim novinama Kantona Sarajevo". Broj 01-05-25013/17 31. jula 2017. godine Sarajevo Predsjedateljica Skup{tine Kantona Sarajevo Prof. Ana Babi}, s. r. Na osnovu ~lana 12. stav (1) ta~ka k) ~lana 13. stav (1) ta~ka h) i ~lana 18. stav (1) ta~ka b) Ustava Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01, 28/04 i 6/13), Skup{tina Kantona Sarajevo, na sjednici odr`anoj dana 31.07.2017. godine, donijela je ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TURIZMU ^lan 1. (Dopuna ~lana 63.) U Zakonu o turizmu ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 19/16) u ~lanu 63. u stavu (8) iza ta~ke na kraju teksta dodaje se nova re~enica koja glasi: "O zahtjevu za dobrovoljno ~lanstvo odlu~uje Skup{tina Turisti~ke zajednice." ^lan 2. (Izmjena ~lana 67.) (1) U ~lanu 67. u stavu (5) dodaje se nova alineja e) koja glasi: "e) donosi odluku o prijemu u dobrovoljno ~lanstvo," (2) dosada{nje alineje e) do j) postaju alineje f) do k). ^lan 3. (Izmjena ~lana 70.) U ~lanu 70. stav 4. mijenja se i glasi: (4) Turisti~ko vije}e ima predsjednika i {est ~lanova. ^lanovi turisti~kog vije}a koje bira skup{tina biraju se iz reda uglednih stru~njaka iz oblasti turizma, finansija ili prava a mogu biti birani i iz reda ~lanova Turisti~ke zajednice. Jednog ~lana turisti~kog vije}a delegira Ministarstvo. ^lan 4. (Izmjena ~lana 76.) ^lan 76. mijenja se i glasi: ^lan 76. (Finansiranje Turisti~ke zajednice) (1) Prihodi Turisti~ke zajednice su: a) prihodi od boravi{ne takse, b) ~lanarine, c) prihodi od obavljanja djelatnosti iz ~lana 61. stav (2) ovog zakona. (2) Osim prihoda iz stava (1) ovog ~lana Turisti~ka zajednica mo`e ostvarivati prihode i iz: a) Bud`eta Kantona, bud`eta jedinica lokalne samouprave, na osnovu posebnih programa, b) dobrovoljnih priloga i darova, c) drugih izvora. (3) Turisti~ka zajednica se mo`e, na osnovu posebne odluke turisti~kog vije}a, finansijski zadu`ivati u cilju realizacije programa rada i finansijskog plana, ali ukupna vrijednost zadu`enja ne smije prelaziti 25% finansijskim planom predvi|enih prihoda. ^lan 5. (Dopuna ~lana 77.) U ~lanu 77. iza stava (5) dodaje se stav (6) koji glasi: (6) Za vrijeme odr`avanja festivala u Kantonu Sarajevo, mo`e se utvrditi Festivalska boravi{na taksa. Festivalsku boravi{nu taksu, visinu i na~in naplate festivalske boravi{ne takse utvr|uje Vlada posebnom odlukom. ^lan 6. (Izmjena i dopuna ~lana 82.) (1) U ~lanu 82. u stavu (1) rije~i "ra~un Turisti~ke zajednice" zamjenjuju se rije~ima: "depozitni ra~un Kantona Sarajevo". (2) Iza stava (1) dodaje se novi stav (2) koji glasi: "(2)Sredstva od boravi{ne takse iz stava (1) ovog ~lana koja su upla}ena na depozitni ra~un Kantona Sarajevo raspore|uju se na ra~un Turisti~ke zajednice." (3) Dosada{nji stav (2) postaje stav (3). ^lan 7. (Novi ~l. 82 a., 82 b., 82 c. i 82 d.) Iza ~lana 82. dodaju se ~l. 82 a., 82 b., 82 c. i 82 d. koji glase: "^lan 82 a. (^lanarina) ^lanarinu Turisti~koj zajednici du`ni su pla}ati obavezni i dobrovoljni ~lanovi Turisti~ke zajednice iz ~lana 63. stav (2) i (8) ovog zakona. ^lan 82 b. (Visina ~lanarine) (1) Visina ~lanarine koju pla}aju ~lanovi Turisti~ke zajednice zavisi od pravnog statusa obveznika (fizi~ko ili pravno lice). (2) Zavisno od pravnog statusa obveznici pla}anja pla}aju ~lanarinu po sljede}im procentima: Pravnolice. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 0,05% Fizi~kolice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 0,025% ^lan 82 c. (Osnovica za obra~un ~lanarine) (1) Osnovica za obra~un ~lanarine pravnom licu je ukupan prihod ostvaren u djelatnostima utvr|enim u smislu ~lana 63. stav (3) ovog zakona. Ukupan prihod u smislu ovog zakona, ~ine svi prihodi koje je pravno lice du`no iskazati u ra~unu dobiti i gubitka u skladu sa propisima o ra~unovodstvu. (2) Osnovica iz stava (1) ovog ~lana utvr|uje se pojedina~no za svaku poslovnu jedinicu, odnosno organizacioni dio izvan sjedi{ta pravnog lica. (3) Prilikom obra~una ~lanarine osnovica iz stava (1) ovog ~lana utvr|uje se tako da se ukupan prihod pravnog lica umanjuje za ukupan prihod ostvaren u poslovnim jedinicama. (4) Osnovica za obra~un ~lanarine fizi~kog lica je ukupan prihod ostvaren u djelatnostima utv|enim u smislu ~lana 63. stav (3) ovog zakona. ^lan 82 d. (Na~in pla}anja ~lanarine) (1) Pravna i fizi~ka lica ~lanarinu pla}aju Turisti~koj zajednici. (2) Pravna i fizi~ka lica upla}uju akontaciju ~lanarine do 15.-og u mjesecu za prethodni mjesec na depozitni ra~un Kantona Sarajevo. Obaveznik ~iji godi{nji iznos ~lanarine prelazi 300 KM u odnosu na visinu obra~unate ~lanarine iz prethodne godine, akontaciju pla}aju mjese~no, a obaveznik koji pla}a godi{nju ~lanarinu manju 300 KM du`an je ~lanarinu upla}ivati tromjese~no. (3) Sredstva od ~lanarine iz stava (2) ovog ~lana koja su upla}ena na depozitni ra~un Kantona Sarajevo raspore|uju se na ra~un Turisti~ke zajednice. (4) Uz dokaz o uplati ~lanarine obveznici su du`ni Turisti~koj zajednici dostaviti i obrazac obra~una ~lanarine iz kojeg je jasno vidljivo u kojoj op}ini obveznik ima sjedi{te/ prebivali{te, odnosno u kojoj mu je izdato odobrenje za obavljanje djelatnosti. S L U @ B E N E N O V I N E ^etvrtak, 10. augusta 2017. KANTONA SARAJEVO Broj 31 – Strana 3
Amandmani XLIII-XLIX na Ustav KS Kanton Sarajevo Službene novine KS 06/13 30.01.2013 SN KS 31/17, SN KS 01/96 ustav ks Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina SKUPŠTINA KANTONA SARAJEVO CANTON SARAJEVO ASSEMBLY web: http://skupstina.ks.gov.ba e-mail: skupstina@skupstina.ks.gov.ba Tel: + 387 (0) 33 562-055, Fax: + 387 (0) 33 562-210 Sarajevo, Reisa Džemaludina Čauševića 1 Na osnovu člana V.2.6.a) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i člana 42. stav 3. Ustava Kantona Sarajevo («Službene novine Kantona Sarajevo», br.1/96, 2/96 , 3/96 , 16/97, 14/00, 4/01 i 28/04), Skupština Kantona Sarajevo, na sjednici održanoj dana 30.01. 2013. godine, usvojila je AMANDMANE XLIII-XLIX NA USTAV KANTONA SARAJEVO AMANDMAN XLIII U članu 13. tačka f) iza riječi «državljanstvu« dodaju se riječi: « i putnim ispravama državljana Bosne i Hercegovine sa teritorije Federacije i o boravku i kretanju stranaca«, a tačka g) briše se. AMANDMAN XLIV U članu 17. iza stava 1. dodaje se novi stav 2. , koji glasi:: «Pripadnicima nacionalnih manjina u Kantonu garantuje se jedno poslaničko mjesto u Skupštini, koje se popunjava u skladu sa izbornim propisima. « U dosadašnjem stavu 2., koji postaje stav 3., riječ «federalnim« briše se. Dosadašnji st. 3. i 4. postaju st. 4. i 5. Dodaje se novi stav 6. koji glasi: «Klub Ostalih formira se uz uslov da postoji najmanje jedan poslanik koji se izjašnjava kao Ostali odnosno kao pripadnik nacionalne manjine. « AMANDMAN XLV U članu 18a. dodaje se novi stav 1., koji glasi: «Skupština ima predsjedavajućeg i tri zamjenika predsjedavajućeg, koji se biraju iz reda konstitutivnih naroda i Ostalih. « Dosadašnj st. 1. do 4. postaju st. 2. do 5. U novom stavu 2. riječi: «konstitutivnih naroda predlaže« zamjenjuju se riječima: «konstitutivnih naroda i Ostalih predlažu po«. U novom stavu 4. iza riječi: «konstitutivni narod« dodaju se riječi : «i Ostali« U novom stavu 5. riječ «Tri« zamjenjuje riječju «Četiri«. web: http://skupstina.ks.gov.ba e-mail: skupstina@skupstina.ks.gov.ba Tel: + 387 (0) 33 562-055, Fax: + 387 (0) 33 562-210 Sarajevo, Reisa Džemaludina Čauševića 1 AMANDMAN XLVI U članu 19. stav 3. briše se. AMANDMAN XLVII U članu 21a. stav 1. riječi: »stav 4.» zamjenjuju se riječima: «st. 4. i 6.» U st. 2. i 4. iza riječi: « konstitutivnih naroda« dodaju se riječi: «i kluba Ostalih «. AMANDMAN XLVIII U članu 21b. stav 1., u prvom i zadnjem redu, kao i u stavu 2. iza riječi: «konstitutivnih naroda« dodaju se riječi: «i kluba Ostalih «. AMANDMAN XLIX Iza člana 30. dodaje se član 30b., koji glasi: «Raspodjela funkcija «Član 30b. Predsjedavajući Skupštine i premijer Kantona ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda odnosno iz reda Ostalih «. Broj :01-01 -2451/13 PREDSJEDAVAJUĆA 30.01.2013.godine SKUPŠTINE KANTONA SARAJEVO S A R A J E V O Prof.dr Mirjana Malić
Ispravka u amandmanu XXX Ustava ZDK Zeničko-dobojski kanton Službene novine ZDK 10/04 08.12.2004 SN ZDK 10/04, SN ZDK 08/04, SN ZDK 10/00, SN ZDK 01/96, SN ZDK 07/96 ustav zdk
Amandmani LXXIV-LXXXII na Ustav TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 10/04 21.10.2004 SN TK 06/04, SN TK 14/02, SN TK 10/00, SN TK 03/99, SN TK 13/99, SN TK 07/97 ustav tk,amandmani AMANDMANENA USTAV TUZLANSKOG KANTONAAMANDMAN LXXIVU ~lanu 41. Ustava Tuzlanskog kantona, koji je izmijenjenAmandmanom LXIII, u stavu 1. ta~ka h) mijenja se i glasi:“osigurava da nacionalna struktura policije odra`ava nacionalnustrukturu stanovni{tva Kantona, s tim da nacionalna strukturapolicije svake op}ine, odnosno grada mora odra`avati nacionalnustrukturu stanovni{tva te op}ine, odnosno grada”.U ~lanu 41. u stavu 1. ta~ka a) postaje ta~ka g) a postoje}eta~ke od b) do g) postaju ta~ke od a) do f).AMANDMAN LXXVU ~lanu 58., koji je izmijenjen Amandmanom XXXI, u stavu 1.rije~: “Kantona” bri{e se.AMANDMAN LXXVIIza ~lana 65. dodaje se novi ~lan 65a. koji glasi:“Za{titu prava na lokalnu samoupravu osigurava Ustavni sud.Postupak pred Ustavnim sudom mogu pokrenuti op}ine igradovi, kao i udru‘enja op}ina i gradova Federacije Bosne iHercegovine.Ustavni sud odlu~uje o sporovima izme|u jedinica lokalnesamouprave i kantona ili Federacije na zahtjev op}inskog iligradskog vije}a, na~elnika op}ine ili gradona~elnika grada, iliudru‘enja op}ina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine.”AMANDMAN LXXVIIU ~lanu 74., koji je izmijenjen Amandmanom V, stav 1.mijenja se i glasi:“Broj ~lanova op}inskog, odnosno gradskog vije}a utvr|ujese statutom op}ine, odnosno grada.”U ~lanu 74. stav 3. mijenja se i glasi: “Gradsko vije}e nemo`e imati manje od 15 niti vi{e od 31 vije}nika”.AMANDMAN LXXVIII^lan 75., koji je izmijenjen Amandmanom XXXVI, stav 1.zamjenjuje se novim stavovima 1. i 2. koji glase:“Mandat ~lanova op}inskog vije}a traje ~etiri godine.Mandat ~lanova gradskog vije}a utvr|uje se statutom op}inei grada na identi~an na~in.”Postoje}i stav 2. postaje stav 3.AMANDMAN LXXIX^lan 76. mijenja se i glasi:“Op}inske vije}nike biraju demokratskim putem bira~i naneposrednim i tajnim izborima na cijelom podru~ju op}ine na na~inutvr|en zakonom.Osim ako nije druga~ije propisano Ustavom FBiH, gradskovije}e se sastoji od jednakog broja vije}nika iz svake op}ine, aizborna procedura se utvr|uje statutom op}ine i grada na identi~anna~in.Svaki bira~, u skladu sa zakonom, mo‘e biti biran za op}inskogvije}nika ili za op}inskog na~elnika.” SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONABroj 10 - Strana 606^etvrtak, 21. oktobar 2004. g.AMANDMAN LXXXU ~lanu 77. u stavu 1. ta~ka b) mijenja se i glasi: “odlu~ujeo pokretanju postupka opoziva op}inskog na~elnika;”.AMANDMAN LXXXIU ~lanu 80., koji je izmijenjen Amandmanom XXXVII,stavovi 3. i 4. mijenjaju se i glase:“Op}inskog na~elnika biraju demokratskim putem bira~i naneposrednim i tajnim izborima na cijelom podru~ju op}ine nana~in utvr|en zakonom.Mandat op}inskog na~elnika traje ~etiri godine.”U ~lanu 80. dodaje se novi stav 5. koji glasi:“Izborna procedura i du`ina trajanja mandata gradona~elnikautvr|uje se zakonom i statutom”.
Amandmani LIII-LXI na Ustav ZDK Zeničko-dobojski kanton Službene novine ZDK 10/04 12.08.2004 SN ZDK 10/04, SN ZDK 08/04, SN ZDK 10/00, SN ZDK 01/96, SN ZDK 07/96 ustav zdk
Amandmani VII-LII na Ustav ZDK Zeničko-dobojski kanton Službene novine ZDK 08/04 14.07.2004 SN ZDK 10/04, SN ZDK 10/04, SN ZDK 10/00, SN ZDK 01/96, SN ZDK 07/96 ustav zdk
Amandmani XLII-LXXIII na Ustav TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 06/04 26.05.2004 SN TK 10/04, SN TK 14/02, SN TK 10/00, SN TK 03/99, SN TK 13/99, SN TK 07/97 ustav tk,amandmani AMANDMANENA USTAV TUZLANSKOG KANTONAAMANDMAN XLIIU ~lanu 1. Ustava Tuzlanskog kantona, koji je izmijenjenAmandmanima IV, VI i XIII u stavu 1. iza rije~i “i gra|ani”, rije~“Kantona” zamjenjuje se rije~ju: “Tuzlanskog kantona”.AMANDMAN XLIII^lan 3. mijenja se i glasi:“Konstitutivni narodi i pripadnici ostalih bit }e proporcionalnozastupljeni u Vladi, ministarstvima Kantona, Kantonalnom i op}inskimsudovima, u kantonalnim i op}inskim organima vlasti i upravi.Takva zastupljenost }e odra‘avati popis stanovni{tva iz 1991.godine do potpune provedbe Aneksa 7. Op}eg okvirnogsporazuma za mir u Bosni i Hercegovini.”AMANDMAN XLIVU ~lanu 14. stav 3. mijenja se i glasi:“Kanton mo`e zaklju~ivati me|unarodne sporazume uzprethodnu saglasnost Parlamentarne skup{tine Bosne i Hercegovinei Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, osim sporazuma onevrste za koje, po zakonu, nije potrebna saglasnost Parlamentarneskup{tine Bosne i Hercegovine.”AMANDMAN XLV^lan 19., koji je izmijenjen Amandmanom XVI, UstavaTuzlanskog kantona mijenja se i glasi:“Skup{tina Kantona ima predsjednika i zamjenike predsjednika.Mandat predsjednika i zamjenika predsjednika traje ~etiri godine.Predsjednik predstavlja Skup{tinu Kantona, saziva sjedniceSkup{tine Kantona, predsjedava im i potpisuje akte koji se donosena sjednicama Skup{tine Kantona.Predsjednik Skup{tine, u slu~aju kada premijer Kantona budeprivremeno u nemogu}nosti da obavlja svoju du‘nost, predstavljaKanton.Zamjenici predsjednika zamjenjuju predsjednika Skup{tineKantona u slu~aju njegove sprije~enosti da obavlja svoju du‘nost,poma‘u predsjedniku Skup{tine prilikom predsjedavanja sjednicamaSkup{tine Kantona, u~estvuju u konsultacijama za dono{enje odlukeu slu~ajevima utvr|enim ovim ustavom i Poslovnikom Skup{tine.”AMANDMAN XLVIIza ~lana 19. dodaje se novi ~lan 19a. koji glasi:“U Skup{tini Kantona se formiraju klubovi poslanikakonstitutivnih naroda pod uslovom da postoji najmanje jedanposlanik tog konstitutivnog naroda u Skup{tini Kantona. SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONABroj 6 - Strana 302Srijeda, 26. maj 2004. g.Svaki klub poslanika predla‘e jednog kandidata iz redasvojih ~lanova za izbor na mjesto predsjednika ili zamjenikapredsjednika, koje potvr|uje Skup{tina Kantona.Skup{tina Kantona potvr|uje kandidate u skladu sa svojimposlovnikom. Ako jedan konstitutivni narod nije zastupljen uSkup{tini Kantona, mjesto zamjenika predsjednika iz togkonstitutivnog naroda ostaje upra‘njeno.Tri kandidata koja potvrdi Skup{tina Kantona odlu~ujuizme|u sebe ko }e biti predsjednik Skup{tine.”AMANDMAN XLVIIU ~lanu 20., koji je izmijenjen Amandmanom XVII, u stavu 1.iza ta~ke stavlja se zarez i dodaju rije~i: “u skladu sa zakonom”.U ~lanu 20. stav 3. bri{e se.AMANDMAN XLVIII^lan 23. mijenja se i glasi:“Poslanici u Skup{tini Kantona ne podlije`u krivi~no-pravnojni gra|ansko-pravnoj odgovornosti za radnje koje ~ine u okvirusvojih du`nosti u Skup{tini Kantona.”AMANDMAN XLIXU ~lanu 24., koji je izmijenjen Amandmanom XVIII, stav 1.u ta~ki d) iza rije~i “Bosne i Hercegovine” dodaju se rije~i: “iParlamenta Federacije Bosne i Hercegovine”.U ~lanu 24. stav 1. u ta~ki d) rije~i: “sporazuma sa drugimdr`avama i” zamjenjuju se rije~ima: “me|unarodnih sporazuma isporazuma sa”.U ~lanu 24. stav 1. ta~ka g) mijenja se i glasi:“Potvr|uje kandidate za mjesto predsjednika i zamjenikepredsjednika Skup{tine Kantona i razrje{ava predsjednika izamjenike predsjednika Skup{tine Kantona.”U ~lanu 24. stav 1. ta~ke j), l) i o), bri{u se.U ~lanu 24. u ta~ki i) iza rije~i “Federacije” dodaju se rije~i:“i zakonom”.U ~lanu 24. stav 1. postoje}a ta~ka k) postaje ta~ka j), izakoje se dodaju nove ta~ke k), l) i m) koje glase:“k) donosi Prostorni plan Kantona,l) utvr|uje ciljeve i politiku Kantona i razmatra izvje{taje oostvarivanju ciljeva i politike Kantona,m) stara se o ostvarivanju saradnje sa organima zakonodavnevlasti Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, drugihkantona i op}inama.”Postoje}a ta~ka p) postaje ta~ka n).AMANDMAN LU ~lanu 25. stav 1. ta~ka c) bri{e se.AMANDMAN LIIza ~lana 26. dodaje se novi podnaslov 4. i ~lanovi 26a.,26b. i 26c. koji glase:“4. Vitalni nacionalni interes^lan 26a.Vitalni nacionalni interesi konstitutivnih naroda se odnosi na:- ostvarivanje prava konstitutivnih naroda da budu adekvatnozastupljeni u zakonodavnim, izvr{nim i pravosudnimorganima vlasti,- identitet jednog konstitutivnog naroda,- ustavne amandmane,- organizaciju organa javne vlasti,- jednaka prava konstitutivnih naroda u procesu dono{enjaodluka,- obrazovanje, vjeroispovijest, jezik, njegovanje kulture,tradicije i kulturnog naslije|a,- teritorijalnu organizaciju,- sistem javnog informisanja i- druga pitanja koja bi se tretirala kao pitanja od vitalnognacionalnog interesa, ukoliko tako smatra 2/3 jednog odklubova poslanika konstitutivnih naroda u Skup{tini.Klubovi konstitutivnih naroda su klubovi poslanika formiraniu skladu sa ~lanom 19a. ovog ustava.^lan 26b.Ako najmanje dvoje, od predsjednika i zamjenika predsjednikaSkup{tine Kantona, tvrde da neki zakon spada u listu vitalnih interesautvr|enih u prethodnom ~lanu, za usvajanje takvog zakona potrebnaje ve}ina glasova unutar svakog od klubova konstitutivnih narodazastupljenih u Skup{tini Kantona.Predsjednik i zamjenici predsjednika Skup{tine Kantonadu‘ni su da u roku od sedam dana odlu~e da li neki od zakona,propisa ili akata potpada pod listu iz ~lana 26a. ovog ustava.Ako samo predsjednik ili samo jedan od zamjenikapredsjednika tvrdi da zakon, propis ili akt potpada pod listu vitalnihinteresa, dvotre}inska ve}ina odgovaraju}eg kluba jednog odkonstitutivnih naroda Skup{tine Kantona mo‘e proglasiti da jerije~ o pitanju sa liste vitalnih nacionalnih interesa.^lan 26c.U slu~aju da dvotre}inska ve}ina jednog od klubovakonstitutivnih naroda u Skup{tini Kantona odlu~i da se neki zakon,propis ili akt odnosi na vitalni nacionalni interes, za usvajanjetakvog zakona, propisa ili akta, potrebna je ve}ina glasova unutarsvakog kluba konstitutivnih naroda zastupljenih u Skup{tiniKantona.Ako se ve}ina iz stava 1. ovog ~lana ne mo‘e posti}i, pitanjese proslije|uje Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine,koji donosi kona~nu odluku o tome da li se dati zakon, propis iliakt odnosi na vitalni interes konstitutivnog naroda.Ako sud odlu~i da se radi o vitalnom interesu, zakon, propisili akt se smatra neusvojenim, te se dokument vra}a predlaga~ukoji treba pokrenuti novu proceduru. U tom slu~aju, predlaga~ nemo‘e podnijeti isti tekst zakona, propisa ili akta.U slu~aju da Ustavni sud odlu~i da se ne radi o vitalnominteresu, zakon, propis ili akt se smatra usvojenim, odnosno usvajase prostom ve}inom glasova.”AMANDMAN LIIU Poglavlju B Izvr{na vlast Kantona, podnaslov “1.Predsjednik Kantona” mijenja se i glasi: “1. Premijer Kantona”.AMANDMAN LIII^lan 27. mijenja se i glasi:“Premijer Kantona predstavlja i zastupa Kanton i {ef jekantonalne izvr{ne vlasti.”AMANDMAN LIV^lanovi od 28. do 32. bri{u se.AMANDMAN LV^lan 33., koji je izmijenjen Amandmanom XX, mijenja se iglasi: SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONABroj 6 - Strana 303Srijeda, 26. maj 2004. g.“Premijer Kantona nadle`an je za:a) potpisivanje i ratifikovanje me|unarodnih sporazuma uime Kantona, koje odobrava Skup{tina Kantona, uz prethodnusaglasnost Parlamentarne skup{tine Bosne i Hercegovine iParlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, osim sporazuma onevrste za koje, po zakonu, nije potrebna saglasnost Parlamentarneskup{tine Bosne i Hercegovine,b) provo|enje politike i izvr{avanje kantonalnih propisauklju~uju}i osiguranje izvr{avanja odluka sudova,c) podno{enje zahtjeva Ustavnom sudu Federacije Bosne iHercegovine radi utvr|ivanja da li je Ustav Kantona i amandmanna Ustav Kantona, predlo‘eni zakon ili zakon koga je usvojilaSkup{tina Kantona u skladu sa Ustavom Federacije Bosne iHercegovine,d) podno{enje zahtjeva Ustavnom sudu Federacije Bosne iHercegovine radi utvr|ivanja da li je predlo‘eni ili usvojeni propis,koji donosi organ kantonalne ili op}inske odnosno gradske vlastiu skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine,e) staranje o ostvarivanju saradnje sa organima izvr{ne vlastiBosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, drugihkantona i op}inama,f) druga pitanja utvr|ena ovim ustavom i drugim propisimaKantona,g) izvr{avanje i drugih poslova koje mu povjeri Skup{tinaKantona.”AMANDMAN LVI^lan 34., koji je izmijenjen Amandmanima VIII i XXI, mijenjase i glasi:“Kanton ima Vladu Kantona kao izvr{ni organ vlasti.Vladu Kantona ~ine premijer Kantona i ministri ~iji se brojutvr|uje zakonom o Vladi Kantona.Vladu Kantona potvr|uje Skup{tina Kantona ve}inomglasova.Mandat Vlade Kantona traje ~etiri godine.”AMANDMAN LVII^lan 35. mijenja se i glasi:“Kandidata za mjesto premijera Kantona imenuje predsjednikSkup{tine Kantona u konsultaciji sa zamjenicima predsjednika.”AMANDMAN LVIII^lan 36., koji je izmijenjen Amandmanom IX, mijenja se iglasi:“Kandidat za mjesto premijera predla`e ministre.Ministri nemaju zamjenike.Vlada Kantona preuzima du‘nost nakon potvr|ivanja odstrane Skup{tine Kantona.Sve odluke Vlade donose se prostom ve}inom glasovaprisutnih koji glasaju.”AMANDMAN LIX^lan 37. mijenja se i glasi:“Premijer je odgovoran Skup{tini Kantona.Ministri odgovaraju premijeru i Skup{tini Kantona.”AMANDMAN LX^lan 38. mijenja se i glasi:“Ministri snose potpunu odgovornost za rad svojih ministarstava.Vlada podnosi ostavku ako joj u bilo koje vrijeme Skup{tinaKantona izglasa nepovjerenje.”AMANDMAN LXI^lan 39., koji je izmijenjen Amandmanom X, mijenja se i glasi:“Skup{tina Kantona mo`e smijeniti Vladu Kantona ilipojedinog ministra.Premijer ili svaki ~lan Vlade pojedina~no mogu dati ostavkuSkup{tini Kantona.Prihvatanjem ostavke premijera od strane Skup{tine, prestajemandat Vladi.”AMANDMAN LXIIU ~lanu 40. stav 2., koji je izmijenjen Amandmanom XXII,mijenja se i glasi:“Zakonom Kantona utvrdit }e se polo`aj, prava i du`nostikantonalne uprave, njihova organizacija i odgovornost u skladu saUstavom Federacije i drugim propisima Federacije i ovim ustavom”.AMANDMAN LXIII^lan 41. mijenja se i glasi:“Vlada Kantona nadle`na je za:a) imenovanje Kantonalnog pravobranioca i zamjenikaKantonalnog pravobranioca,b) provo|enje kantonalne politike, predlaganje i izvr{avanjekantonalnih zakona i drugih propisa,c) izvr{avanje odluka sudova,d) vr{enje svake druge nadle‘nosti povjerene Kantonu odfederalne vlasti,e) pripremu prijedloga bud‘eta,f) osiguranje saradnje izme|u Vlade Kantona i ombudsmena,g) nadzor nad kantonalnom policijom,h) osiguranje da nacionalna struktura policije odra‘avanacionalnu strukturu stanovni{tva Kantona, s tim da nacionalnastruktura policije svake op}ine mora odra‘avati nacionalnustrukturu stanovni{tva te op}ine,i) staranje o ostvarivanju saradnje sa izvr{nim organimaBosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, drugihkantona i op}inama,j) druga pitanja utvr|ena ovim ustavom i drugim propisima.AMANDMAN LXIV^lan 42. bri{e se.AMANDMAN LXVU ~lanu 44. stav 1. u ta~kama g) i h) rije~i “predsjednikVlade” zamjenjuju se rije~ju: “premijer”.AMANDMAN LXVI^lan 46., koji je izmijenjen Amandmanom XII, mijenja se i glasi:“Premijer Kantona i ministri ne}e biti gra|anski odgovorniza bilo koji postupak izvr{en u okviru njihovih du`nosti u izvr{nimorganima Kantona.”AMANDMAN LXVIIU ~lanu 55., koji je izmijenjen Amandmanom XXVIII, stav 2.bri{e se.AMANDMAN LXVIIIU ~lanu 63., koji je izmijenjen Amandmanom XXXV, u stavu 1.rije~i “predsjednik Kantona” bri{u se, a rije~i “predsjednik i ~lanovi SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONABroj 6 - Strana 304Srijeda, 26. maj 2004. g.Vlade Kantona” zamjenjuju se rije~ima: “premijer i ~lanovi VladeKantona”.Stavovi 3. i 4. bri{u se.AMANDMAN LXIXU ~lanu 82. u stavu 1. ta~ka a) mijenja se i glasi:“Postavljanje i razrje{avanje op}inskih slu`benika”.AMANDMAN LXXU ~lanu 83. u stavu 1. ta~ka a) mijenja se i glasi:“Postavljanje i razrje{avanje gradskih slu`benika”.AMANDMAN LXXIU ~lanu 84., koji je izmijenjen Amandmanom XXXIX, stav 1.mijenja se i glasi:“Amandmane na Ustav Kantona mo`e predlagati VladaKantona, ve}ina poslanika u Skup{tini Kantona i klubovimabo{nja~kih, hrvatskih ili srpskih poslanika u Skup{tini Kantona”.AMANDMAN LXXIIU ~lanu 86. u stavu 2. rije~i “predsjednik Kantona” bri{u se.AMANDMAN LXXIIIU Ustavu Tuzlanskog kantona na hrvatskom jeziku, u alineji 5preambule Ustava, koja je izmijenjena Amandmanom III, i u ~lanku5. stavak 3.; ~lanku 15. stavci 1. i 2.; ~lanku 16., koji je izmijenjenAmandmanom VII, stavak 1.; ~lanku 17. koji je izmijenjenAmandmanom XII, stavak 1.; ~lanku 18. stavci 1. 2. i 3.; ~lanku19. koji je izmijenjen Amandmanom XVI, stavci 1., 3., 4. i 5.;~lanku 20. koji je izmijenjen Amandmanom XVII, stavci 1., 2. i 3;~lanku 21. stavak 1.; ~lanku 22. stavak 1.; ~lanku 23. stavci 1. i 2.;~lanku 24. koji je izmijenjen Amandmanom XVIII, stavak 1. to~kee), g), h), i stavak 2.; u podnaslovu 3. iznad ~lanka 25.; ~lanku 25.stavci 1. i 2.; ~lanku 26. stavak 1.; ~lanku 45. stavci 1. i 2.; ~lanku63. koji je izmijenjen Amandmanom XXXV, stavak 1.; ~lanku 84.koji je izmijenjen Amandmanom XXXIX, stavci 1. i 2.; ~lanku 86.stavak 2.; ~lanku 87. stavak 3.; ~lanku 88. stavak 1., rije~ “Sabor”zamjenjuje se rije~ju “Skup{tina” u odgovaraju}em gramati~komobliku.Bosna i HercegovinaPredsjednikFederacija Bosne i HercegovineSkup{tine Tuzlanskog kantona,TUZLANSKI KANTONSkup{tina Amir Fazli}, v.r.Broj: 01-01-593-17/03Tuzla, 22. 4. 2004. godine101Na temelju ~lanka 24. stavak 1. to~ka a), a u svezi sa ~lankom84. Ustava Tuzlanskog kantona (“Slu`bene novine Tuzlansko--podrinjskog kantona”, br. 7/97 i 3/99 i “Slu`bene novineTuzlanskog kantona”, br. 13/99, 10/00 i 14/02) i ~lanka 177.Poslovnika Skup{tine Tuzlanskog kantona (“Slu`bene novineTuzlanskog kantona”, br. 7/03, 12/03 i 13/03), Skup{tinaTuzlanskog kantona, na sjednici od 22. 4. 2004. godine, donosiODLUKUO PROGLA[ENJU AMANDMANA XLII - LXXIIINA USTAV TUZLANSKOG KANTONAIProgla{avaju se Amandmani XLII - LXXIII na UstavTuzlanskog kantona, koje je Skup{tina Tuzlanskog kantona usvojilana sjednici odr‘anoj 22. 4. 2004. godine.IIAmandmani XLII - LXXIII na Ustav Tuzlanskog kantona~ine sastavni dio Ustava Tuzlanskog kantona i stupaju na snagu upono}, 22. 4. 2004. godine.IIIOva odluka bit }e objavljena u “Slu`benim novinamaTuzlanskog kantona”.
Ustav USK, prečišćeni tekst Tuzlanski kanton Službene novine TK 01/04 15.01.2004 ustav usk SLUŽBENI GLASNIK UNSKO-SANSKOG KANTONA Godina VIII - Broj 1 15. januar 2004. BIHAÆ Izdanje na bosanskom jeziku 1. Komisija za Ustavna pitanja Skupštine Unskosanskog kantona na sjednici održanoj 10.12.2003. godine, utvrdila je preèišæeni tekst Ustava Unskosanskog kantona, koji obuhvata: Ustav Unsko-sanskog kantona sa Odlukom o proglašenju Ustava Unsko-sanskog kantona ("Sl. list USK-a" broj: 1/95), Amandmane od I - X na Ustav Unsko-sanskog kantona sa Odlukom o proglašenju Amandmana I - X na Ustav Unsko-sanskog kantona ("Sl. list USK-a" broj: 2/97), Amandman XI na Ustav Unsko-sanskog kantona sa Odlukom o proglašenju Amandmana XI na Ustav Unskosanskog kantona ("Sl. glasnik USK-a" broj: 9/99), Amandmane XII i XIII na Ustav Unsko-sanskog kantona sa Odlukom o proglašenju Amandmana XII i XIII na Ustav Unsko-sanskog kantona ("Sl. glasnik USK-a" broj: 5/00), Amandmane XIV - XXX Ustava Unsko-sanskog kantona sa Odlukom o proglašenju Amandmana XIV - XXX na Ustav Unsko-sanskog kantona ("Sl. glasnik USK-a" broj: 3/03) i Amandmane XXXI - LI na Ustav Unskosanskog kantona sa Odlukom o proglašenju Amandmana XXXI - LI na Ustav Unsko-sanskog kantona ("Sl. glasnik USK-a" broj: 3/03), i Amandmane LII - LIII na Ustav Unsko - sanskog kantona sa Odlukom o proglašenju Amandmana LII - LIII na Ustav Unsko - sanskog kantona ("Sl. glasnik USK-a" broj:11/03), u kojima je oznaèen dan njihovog stupanja na snagu. Vodeæi raèuna o osnovnim pravima èovjeka, kojih ga nikakav poredak ne smije lišiti, Afirmirajuæi slobodu kao osnovno svojstvo ljudske egzistencije i osnovnu ljudsku vrijednost, koja se može ogranièiti samo slobodom drugih ljudi, Polazeæi od slobode kao osnovne pretpostavke svakog pravnog poretka, Zalažuæi se za pravo graðana da slobodno misle i izaberu svoj pogled na svijet, Koristeæi i ostala prava i slobode, Nastojeæi utemeljiti demokratske institucije i u uvjetima izloženosti civilnog stanovništva neviðenim stradanjima i patnjama i etnièkim progonima Bošnjaka i Hrvata, uzrokovanim agresijom na Državu Bosnu i Hercegovinu, Skupština Unsko-sanskog kantona je donijela Ustav Unsko-sanskog kantona. USTAV UNSKO-SANSKOG KANTONA (preèišæeni tekst) I - USPOSTAVLJANJE KANTONA Èlan 1. Bošnjaci, Hrvati i Srbi kao konstitutivni narodi zajedno sa ostalima, i graðani Unsko-sanskog kantona, ostvarujuæi svoja suverena prava, ovim Ustavom, u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, uspostavljaju i ureðuju Unsko-sanski kanton. Èlan 2. Unsko-sanski kanton je federalna jedinica Federacije Bosne Hercegovine. Èlan 3. Ovim Ustavom, u skladu sa Ustavom Federacije, osiguravaju se institucije vlasti u Kantonu i zaštita prava i sloboda, utvrðenih tim Ustavom. Èlan 4. Sastav svih organa u Kantonu mora odražavati i nacionalnu strukturu stanovništva Kantona, odnosno opæine ako Ustavom nije drukèije utvrðeno. Èlan 5. Službeno ime Kantona je Unsko-sanski kanton. Èlan 6. Sjedište Kantona je u Bihaæu. Èlan 7. (1) Kanton ima grb, zastavu, peèat i druge simbole o kojima odluèi Skupština Kantona. (2) Za prihvatanje simbola potrebna je veæina glasova poslanika u Skupštini Kantona. (3) Simboli Kantona upotrebljavat æe se, uz simbole Bosne i Hercegovine i Federacije, u skladu sa zakonom. Èlan 8. Službeni jezici Kantona su bosanski jezik, hrvatski jezik i srpski jezik. Službena pisma su latinica i æirilica. Ostali jezici mogu se koristiti kao sredstvo komunikacije i nastave. II - LJUDSKA PRAVA I OSNOVNE SLOBODE Èlan 1. Kanton æe poduzimati sve potrebne mjere zaštite ljudskih prava i sloboda utvrðenih u èlanovima 1. do 7., odjeljak A, poglavlja II i instrumentima Aneksa Ustava Federacije i ovim Ustavom. Èlan 2. Kanton æe posebno osigurati uvjete za slobodan povratak svih izbjeglica i raseljenih osoba u prebivališta na podruèju Kantona iz kojih su izbjegli ili raseljeni. Èlan 3. (1) Sve osobe imaju pravo u skladu sa zakonom Federacije i Kantona, na povraæaj sve svoje imovine oduzete u toku etnièkog progona kao i na nadoknadu za svu imovinu koja im ne može biti vraæena. (2) Sve pod prisilom date izjave i preuzete obaveze, posebno one koje se tièu odricanja od prava na zemlju i drugu imovinu, smatraju se ništavnim. Èlan 4. Svi sudovi, organi uprave, institucije koje obavljaju javna ovlaštenja i drugi organi vlasti u Kantonu primjenjivat æe i poštovati prava i slobode predviðene u aktima navedenim u Aneksu Ustava Federacije. Èlan 5. Svi ovlašteni organi vlasti u Kantonu æe, u okviru saradnje koju ostvaruju ovlašteni organi Federacije, saraðivati s meðunarodnim posmatraèkim tjelima za ljudska prava osnovanim za Bosnu i Hercegovinu kao i nadzornim tjelima osnovanim instrumentima navedenim u Aneksu Ustava Federacije. III - SARADNJA SA OMBUDSMENIMA Èlan 1. Ljudska prava i slobode štite ombudsmeni u skladu s Ustavom Federacije i ovim Ustavom. Ombudsmeni mogu ispitivati djelatnosti bilo koje institucije ili osobe u Kantonu, koje su negirale ljudsko dostojanstvo, prava i slobode, ukljuèujuæi provoðenje etnièkog progona ili održavanje njegovih posljedica. Èlan 2. (1) Organi vlasti u Kantonu dužni su omoguæiti nesmetano ostvarivanje ovlaštenja ombudsmena koja su utvrðena Ustavom Federacije i ovim Ustavom, i u tom cilju æe naroèito: a) davati na uvid sve službene dokumente, ukljuèujuæi i tajne, te sudske i upravne spise; b) osigurati saradnju svake osobe, ukljuèujuæi svakog službenika, u davanju potrebnih informacija, dokumenata i spisa; c) osigurati pristup i kontrolu svih mjesta gdje su osobe lišene slobode zatvorene ili gdje rade; d) omoguæiti prisustvovanje sudskim i upravnim postupcima kao i sastancima drugih organa. (2) Ombudsmeni su nezavisni u obavljanju svojih ovlaštenja i nijedan organ vlasti niti bilo koja osoba u Kantonu ne mogu se miješati u ta ovlaštenja. Èlan 3. Organi vlasti i institucije u Kantonu su obavezni razmotriti izvještaj ombudsmena i odgovoriti u roku koji on odredi. IV - DJELOKRUG KANTONA Èlan l. Kanton ima sva ovlaštenja koja nisu Ustavom Federacije izrièito povjerena federalnoj vlasti ili koja nisu Ustavom Federacije utvrðena kao zajednièka ovlaštenja Federacije i Kantona. Èlan 2. Kanton je ovlašten, ako ovim Ustavom nije drugaèije odreðeno za: Broj 1 - Strana 2 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 15. januar (èetvrtak) 2004. god. r a) uspostavljanje i nadziranje policijskih snaga, koje æe imati jedinstvene federalne uniforme s kantonalnim oznakama; b) utvrðivanje obrazovne politike, ukljuèujuæi donošenje propisa o obrazovanju i osiguranje obrazovanja; c) utvrðivanje i provoðenje kulturne politike; d) utvðivanje stambene politike, ukljuèujuæi donošenje propisa koji se tièu ureðivanja i izgradnje stambenih objekata; e) utvrðivanje politike koja se tièe reguliranja i osiguranja javnih službi; f) donošenje propisa o korištenju lokalnog zemljišta, ukljuèujuæi zoniranje; g) donošenje propisa o unapreðivanju lokalnog poslovanja i dobrotvornih aktivnosti; h) donošenje propisa o lokalnim postrojenjima za proizvodnju energije i osiguranje njihove dostupnosti; i) utvrðivanje politike u vezi s osiguranjem radija i televizije ukljuèujuæi donošenje propisa o osiguranju njihova rada i izgradnje; j) provoðenje socijalne politike i uspostava službi socijalne zaštite; k) stvaranje i primjenu politike kantonalnog turizma, razvoj turistièkih resursa; l) finansiranje djelatnosti kantonalne vlasti ili njenih agencija oporezivanjem, zaduživanjem ili drugim sredstvima; m) obavljanje i drugih ovlaštenja utvrðenih ustavom i zakonom Federacije i Kantona. Èlan 3. Kanton i federalna vlast, u skladu sa Ustavom Federacije, ovlašteni su za: (a) jamèenje i provoðenje ljudskih prava; (b) zdravstvo; (c) politika zaštite èovjekove okoline; (d) komunikacijsku i transportnu infrastrukturu, u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine; (e) socijalnu politiku; (f) provoðenje zakona i drugih propisa o državljanstvu i putnim ispravama državljana Bosne i Hercegovine sa teritorije Federacije, i o boravku i kretanju stranaca; (g) turizam; (h) korištenje prirodnih bogatstava. Èlan 4. (1) U skladu sa potrebama, ovlaštenja iz prethodnog èlana mogu biti ostvarivana zajednièki ili odvojeno, ili od strane Kantona koordinirano od federalne vlasti. (2) O naèinu ostvarivanja ovih ovlašæenja Kanton i federalna vlast dogovaraju se na trajnoj osnovi. (3) U obavljanju ovih ovlaštenja, u skladu s Ustavom Federacije i ovim Ustavom, Kanton æe se obraæati meðukantonalnom savjetu za koordinaciju rješavanja meðukantonalnih pitanja i za dosljedno rješavanje pitanje koja se tièu interesa van njihovih kantonalnih granica te provoditi odluke, sudjelovati u odluèivanju i kad je potrebno, predlagati odluke u zakonodavnim tijelima. Kanton æe utvðivati politiku i provoditi zakone koji se tièu svakog od ovih ovlaštenja. Èlan 5. U izvršavanju svojih nadležnosti utvrðenih Ustavom Federacije i ovim Ustavom, Kanton æe voditi raèuna o nacionalnoj strukturi u svakoj opæini i osiguravati da konstitutivni narodi i pripadnici grupe ostalih budu proporcionalno zastupljeni u ministarstvima kantona. Takva proporcionalna zastupljenost u skladu je sa popisom stanovništva iz 1991. godine, do potpune provedbe Aneksa 7. Èlan 6. (1) Kanton zakonom delegira svoja ovlaštenja na federalnu vlast ili na opæine na svom teritoriju, u skladu s Ustavom Federacije i ovim Ustavom. (2) Zakon o delegiranju ovlaštenja Kantona na federalnu vlast donosi Skupština Kantona dvotre- æinskom veæinom glasova poslanika u Skupštini. Èlan 7. (1) Prilikom donošenja propisa koji se odnose na lokalnu samoupravu Kanton æe na prikladan naèin konsultirati opæinske vlasti. (2) Kantonalne vlasti æe osigurati izvore finansiranja opæinama za delegirano ovlaštenje. (3) Kantonalna vlast obavlja upravni nadzor nad radom opæinske vlasti u obavljanju prenesenih ovlaštenja. Èlan 8. Kanton može, u skladu s Ustavom Federacije i ovim Ustavom, zakljuèivati sporazume s državama i meðunarodnim organizacijama. Èlan 9. (1) Kanton može, zajedno sa drugim kantonima osnovati Savjet kantona radi koordiniranja politike i aktivnosti u vezi s pitanjima od zajedni- èkog interesa za njihove zajednice i radi obavje- štavanja svojih predstavnika u Domu naroda. (2) Savjet može osnovati koordinacijska tijela, kao što su komisije i radne grupe, radi razmjene informacija i usklaðivanja aktivnosti kantona u obavljanju njihovih ovlaštenja, ali ne mogu obuhvaæati vojne ili politièke dogovore. 15. januar (èetvrtak) 2004. god. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 1 - Strana 3 r V - STRUKTURA KANTONALNE VLASTI A. ZAKONODAVNA VLAST KANTONA 1. Opæe odredbe Èlan 1. Zakonodavno tijelo Kantona je Skupština Kantona, koja se sastoji od jednog doma. Èlan 2. (1) Skupština Kantona se sastoji od 30 poslanika. Nacionalna struktura poslanika Skupštine održava nacionalnu strukturu stanovništva Kantona. Èlan 3. Poslanici u Skupštini Kantona imaju èetverogodišnji mandat. Èlan 4. (1) Poslanike u Skupštini Kantona biraju biraèi na demokratskim i neposrednim izborima, tajnim glasanjem, na cijelom teritoriju Kantona. Svaki biraè ima pravo glasati za bilo koju od registriranih stranki. (2) Prije svakih izbora svaka registrirana stranka objavljuje izbornu listu kandidata. Poslanici æe biti birani s vrha liste stranke prema broju dobivenih glasova; zamjene za poslanike obavljaju se od osoba koje slijede na ostatku liste. (3) Svaki biraè može biti biran za poslanika u Skupštini Kantona. Èlan 5. Skupština Kantona prvi put bit æe sazvana najkasnije deset dana nakon objavljivanja rezultata izbora. Èlan 6. Skupština Kantona ima predsjedavajuæeg i zamjenike presjedavajuæeg. Èlan 7. (1) U Skupštini Kantona formiraju se klubovi delegata konstitutivnih naroda, uz uslov da postoji najmanje jedan delegat tog konstitutivnog naroda. (2) Svaki klub delegata predlaže jednog kandidata iz reda svojih èlanova za izbor na mjesto predsjedavajuæeg ili zamjenika predsjedavajuæeg koje potvrðuje Skupština kantona. (3) Skupština Kantona potvrðuje kandidate u skladu sa svojim poslovnikom. (4) Ako jedan konstitutivni narod nije zastupljen u Skupštini Kantona, jedno od mjesta zamjenika predsjedavajuæeg ostaje upražnjeno. (5) Tri kandidata koja potvdi Skupština odluèuju izmeðu sebe ko æe biti predsjedavajuæi. Èlan 8. Skupština Kantona zasjeda javno, osim u izuzetnim okolnostima predviðenim njenim poslovnikom i objavljuje izvještaje o zasjedanjima i odlukama. Èlan 9. Poslanici u Skupštini Kantona ne podliježu krivièno - pravnoj, ni graðansko - pravnoj odgovornosti za radnje koje èine u okviru svojih dužnosti u Skupštini Kantona. Èlan 10. Kantonalni zakoni stupaju na snagu kao što je u njima utvrðeno, ali ne prije nego što budu objavljeni u službenom glasilu Kantona. 2. Djelokrug Skupštine Kantona Èlan 11. Skupština Kantona: a) priprema, donosi, proglašava Ustav Kantona, amandmane na Ustav Kantona i ustavni zakon Kantona; b) donosi zakone Kantona; c) potvrðuje imenovanje Vlade Kantona i popunu svakog slobodnog mjesta u Vladi; d) osniva sudove u Kantonu; e) razmatra izvještaje ombudsmena; f) usvaja budžet Kantona i donosi zakone o oporezivanju i na drugi naèin osigurava potrebno finansiranje; g) bira delegate u Dom naroda Parlamenta Federacije u skladu sa Ustavom i zakonom Federacije i ovim Ustavom; h) odluèuje o delegiranju ovlaštenja Kantona na federalne i opæinske vlasti; i) odluèuje o osnivanju savjeta Kantona zajedno sa drugim kantonima; j) odobrava zakljuèivanje meðunarodnih sporazuma s državama i meðunarodnim organizacijama u skladu s Ustavom Federacije i ovim Ustavom; k) utvrðuje politiku i donosi propise koji se tièu koordinacije rješavanja meðukantonalnih pitanja; l) provodi istrage i u tu svrhu može zahtjevati svjedoèenja, dokaze i dokumenta, ne ulazeæi u ovlaštenje sudske vlasti; m) donosi poslovnik Skupštine; n) donosi i druge propise u obavljanju kantonalnih ovlaštenja; o) obavlja i druga ovlaštenja koja su joj povjerena ustavom i zakonom Federacije i Kantona i poslovnikom Skupštine Kantona; Broj 1 - Strana 4 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 15. januar (èetvrtak) 2004. god. r 3. Odluèivanje u Skupštini Kantona Èlan 12. Skupština Kantona može poèeti sa radom i punovažno odluèivati ako je sjednici prisutna veæina od ukupnog broja poslanika u Skupštini Kantona, ako Ustavom Federacije, ovim Ustavom ili poslovnikom Skupštine Kantona nije drugaèije utvrðeno. Èlan 13. Odluke u Skupštini donose se veæinom glasova od ukupnog broja poslanika u Skupštini, osim ako Ustavom Federacije, ovim Ustavom ili Poslovnikom Skupštine Kantona nije drugaèije utvrðeno. 4. Mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa Èlan 14. Lista vitalnih nacionalnih interesa koji se štite u Kantonu identièna je listi sadržanoj u èlanu IV.5. 17a. Ustava Fedracije i definisana je na sljedeæi naèin: - ostvarivanje prava konstitutivnih naroda da budu adekvatno zastupljeni u zakonodavnim, izvršnim i pravosudnim organima vlasti, - identitet jednog konstitutivnog naroda, - ustavni amandmani, - jednaka prava konstitutivnih naroda u procesu donošenja odluka, - obrazovanje, vjeroispovjest, jezik, njegovanje kulture, tradicije i kulturno naslijeðe, - teritorijalna organizacija, - sistem javnog informisanja i druga pitanja koja bi se tretirala kao pitanja od vitalnog nacionalnog interesa, ukoliko tako smatra 2/3 jednog od klubova delegata konstitutivnih naroda u Skupštini Kantona. Èlan 15. (1) Ako više od jednog predsjedavajuæeg ili zamjenika predsjedavajuæeg Skupštine Kantona tvrde da neki zakon spada u listu vitalnih nacionalnih interesa utvrðenih u èlanu 14. ovog Ustava, za usvajanje takvog zakona potrebna je veæina glasova unutar svakog od klubova konstitutivnih naroda zastupljenih u Skupštini. (2) Predsjedavajuæi i zamjenici predsjedavajuæeg Skupštine dužni su da u roku od sedam dana odluèe da li neki od zakona, propisa ili akata spada u listu iz èlana 14. ovog Ustava. (3) Ako samo jedan predsjedavajuæi ili zamjenik predsjedavajuæeg tvrdi da zakon, propis ili akt spada pod listu vitalnih nacionalnih interesa, dvotreæinska veæina odgovarajuæeg kluba jednog od konstitutivnih naroda zastupljenih u Skupštini Kantona može proglasiti da je rijeè o pitanju sa liste vitalnih nacionalnih interesa. Èlan 16. (1) U sluèaju da dvotreæinska veæina jednog od klubova konstitutivnih naroda u Skupštini Kantona odluèi da se neki zakon, propis ili akt odnosi na vitalni nacionalni interes, za usvajanje takvog zakona, propisa ili akta potrebna je veæina glasova unutar svakog kluba konstitutivnih naroda zastupljenih u Skupštini Kantona. (2) Ako se veæina iz stava 1. ovog èlana ne može postiæi, pitanje se prosljeðuje Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine koji donosi konaènu odluku o tome da li se dati zakon, propis ili akt odnosi na vitalni interes konstitutivnog naroda. (3) Ustavni sud Federacije u sluèaju iz ovog èlana postupa na naèin predviðen u èlanu IV.6. 18a Ustava Federacije. (4) Ako Sud odluèi da se radi o vitalnom nacionalnom interesu, zakon, propis ili akt se smatra neusvojenim, te se vraæa predlagaèu koji treba pokrenuti novu proceduru. U novoj proceduri predlagaè ne može podnijeti isti tekst zakona, propisa ili akta. (5) U sluèaju da Ustavni sud odluèi da se radi o vitalnom interesu, zakon, propis ili akt se smatra usvojenim, odnosno usvaja prostom veæinom. B. IZVRŠNA VLAST KANTONA 1. Vlada Kantona Èlan 1. (1) Vladu Kantona èine premijer Kantona i ministri. (2) Konstitutivni narodi i pripadnici ostalih biæe proporcionalno zastupljeni u Vladi. Takva zastupljenost æe odražavati popis stanovništva iz 1991. godine do potpune provedbe Aneksa 7 u skladu sa èlanom IX.11a. Ustava Federacije. Èlan 2. (1) Kandidata za mjesto premijera Kantona imenuje predsjedavajuæi Skupštine u konsultaciji sa zamjenicima predsjedavajuæeg. (2) Kandidat za mjesto premijera Kantona predlaže ministre. (3) Vladu Kantona potvrðuje Skupština veæinom glasova poslanika. (4) Vlada preuzima dužnost nakon potvrðivanja od strane Skupštine Kantona. (5) Svako upražnjeno mjesto popunjava se istim postupkom. Èlan 3. (1) Premijer Kantona odgovoran je Skupštini Kantona, a ministri premijeru i Skupštini. (2) Svaki ministar odgovoran je za rad svog ministarstva. 15. januar (èetvrtak) 2004. god. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 1 - Strana 5 r (3) Vlada podnosi ostavku ako joj Skupština Kantona izglasa nepovjerenje. Èlan 4. (1) Organizacija Vlade Kantona utvrðuje se zakonom Kantona u skladu sa ovim Ustavom. (2) Zakonom Kantona u skladu sa naèelima organizacije uprave koju utvrðuje Parlament Federacije, utvrdit æe se organizacija kantonalne uprave. Èlan 5. Vlada Kantona ovlaštena je da: a) provodi kantonalnu politiku, predlaže i izvršava zakone Kantona i druge propise; b) izvršava odluke svakog suda Kantona ili federalnog suda i obavlja svaku drugu ovlaštenost povjerenu Kantonu od federalne vlasti; c) priprema i predlaže budžet Kantona; d) osigurava suradnju Vlade Kantona i ombudsmena; e) nadzire kantonalnu policiju i osigurava da nacionalna struktura policije odražava nacionalnu strukturu stanovništva Kantona tako da nacionalna struktura policije svake opæine mora odražavati nacionalnu strukturu stanovništva te opæine; f) obavlja druga ovlaštenja utvrðena Ustavom i zakonom Federacije i Kantona. Sve odluke Vlade donose se prostom veæinom prisutnih koji glasaju. Èlan 6. (1) Vlada Kantona je ovlaštena, u sluèajevima utvrðenim propisima Federacije, ili sluèajevima vanrednih stanja u Kantonu (epidemija, poplava, požar, zemljotres, i sl.) donositi uredbe sa zakonskom snagom kad Skupština Kantona nije u moguænosti to uèiniti. (2) Svaka uredba imat æe snagu zakona i ne može derogirati prava i slobode utvrðene ovim Ustavom. (3) Svaka uredba prestat æe važiti najkasnije s istekom tridesetog dana od njenog objavljivanja, a prije tog roka ako je ukine Skupština Kantona, ili s istekom desetog dana od njenog objavljivanja ako je Skupština u zasjedanju kada je uredba objavljena. (4) Po isteku roka važenja uredba se ne može produžavati, ponovo donositi niti djelomièno mijenjati bez odluke Skupštine Kantona i njene suglasnosti. Premijer Kantona odgovoran je za: Èlan 7. a) provoðenje politike i izvršavanje kantonalnih propisa, ukljuèujuæi osiguranje izvršavanja odluka kantonalnih sudova; b) predlaganje i davanje preporuka iz oblasti kantonalnog zakonodavstva; c) pripremanje budžetskih prijedloga Skupštini Kantona; d) druga pitanja utvrðena ovim Ustavom i zakonom Kantona; Svaki ministar odgovoran je za: Èlan 8. a) provoðenje kantonalne politike i izvršavanje kantonalnih propisa iz okvira ovlaštenja svog ministarstva ili izvršavanje zadataka koje mu odredi premijer Kantona; b) predlaganje i davanje preporuka u vezi s propisima iz okvira ovlaštenja svog ministarstva ili prema zadatku koje mu odredi premijer Kantona; c) rukovoðenje, koordiniranje i nadziranje aktivnosti svoga ministarstva; d) izdavanje uputa, instrukcija, naredbi i donošenje propisa u cilju omoguæavanja izvršavanja zakona iz ovlaštenja svog ministarstva i onih koje mu povjeri premijer Kantona u skladu s ovim Ustavom i zakonom Kantona; e) pripremanje, obavještavanje i analiziranje budžetskih prijedloga iz ovlaštenja svog ministarstva ili obavljanje drugih zadataka na zahtjev premijera Kantona; f) odgovaranje na pitanje poslanika u Skupštini Kantona iz ovlaštenja svog ministarstva i izvršavanje svakog drugog zadatka koji mu povjeri premijer Kantona; g) pomaganje premijeru Kantona u voðenju politike i izvršavanja zakona Kantona. C - SUDSKA VLAST KANTONA 1. Opæe odredbe o sudovima u Kantonu. Èlan 1. Sudska vlast u Kantonu je samostalna i nezavisna od izvršne vlasti i zakodavne vlasti Kantona. Èlan 2. Sudovi u Kantonu osiguravaju jednak položaj svim stranama u sudskim postupcima. Èlan 3. Svi sudski postupci javni su, ako za izuzetne situacije zakonom nije drugaèije odreðeno. Sve presude javno se objavljuju. Broj 1 - Strana 6 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 15. januar (èetvrtak) 2004. god. r Èlan 4. Sudsku funkciju u Kantonu obavljaju sudovi Kantona i opæinski sudovi. Èlan 5. Nacionalna struktura sudova Kantona u cjelini, mora odražavati nacionalnu strukturu stanovništva Kantona, a opæinskih nacionalnu strukturu stanovništva dotiène opæine. Èlan 6. (1) Skupština Kantona može, u skladu sa zakonom Federacije propisati dopunska pravila o organizaciji i upravljanju sudovima u Kantonu. (2) U skladu s pravilima iz stava (1) ovog èlana svaki sud utvrðuje svoju unutrašnju organizaciju i u vezi s tim donosi dopunska pravila. Èlan 7. Broj sudaca svakog suda u Kantonu utvrðuje Skupština Kantona na prijedlog Visokog sudskog i tužilaèkog vijeæa Federacije Bosne i Hercegovine. Èlan 8. (1) Sudac suda u Kantonu ne može biti krivièno gonjen ni odgovoran u graðanskom postupku za bilo koju radnju uèinjenu u obavljanju sudaèke funkcije. (2) Sudac suda u Kantonu ne može biti pritvoren ni lišen slobode bez predhodnog odobrenja predsjednika najvišeg suda Kantona. (3) Predsjednik najvišeg suda Kantona ne može biti pritvoren ni lišen slobode bez predhodnog odobrenja sjednice tog suda. 2. Sudovi Kantona Èlan 9. Najviši sud Kantona je Kantonalni sud Unskosanskog kantona. Èlan 10. Drugi sudovi Kantona mogu se osnivati zakonom Kantona. Èlan 11. Kantonalni sud ima žalbenu nadležnost u odnosu na opæinske sudove u Kantonu i prvostepenu nadležnost u stvarima koje ne spadaju u nadležnost tih sudova, te druge nadležnosti utvrðene zakonom. Èlan 12. (1) Odluke Kantonalnog suda donesene o žalbama na odluke opæinskih sudova su konaène i obavezujuæe, osim ako se radi o pitanjima koja se tièu Ustava, zakona i drugih propisa Federacije. (2) Presude kao i rješenja Kantonalnog suda koja se odnose na žalbe podnijete u smislu stava (1) ovog èlana posebno su obavezujuæe za strane u postupku kao i za sud na èije je odluke žalba izjavljena. Èlan 13. Suce Kantonalnog suda, ukljuèujuæi i predsjednika suda odabire, imenuje, provodi disciplinski postupak i smjenjuje Visoko sudsko i tužilaèko vijeæe Federacije. Èlan 14. (1) Suci Kantonalnog suda imenuju se doživotno, osim ako ne podnesu ostavku, ako se ne penzionišu, ili ne budu s razlogom smjenjeni od strane Visokog sudskog i tužilaèkog vijeæa u skladu sa zakonom Federacije. (2) Na vršenje starosne dobi propisane za obavezan odlazak u penziju za suce kantonalnog suda utvrðuje se zakonom Federacije. (3) Uslovi obavljanja funkcije, ukljuèujuæi i imunitet za suce kantonalnog suda utvrðuju se zakonom Federacije. (4) Plaæe i druge naknade sudijama ne mogu biti umanjene za vrijeme vršenja sudaèke funkcije, osim kao posljedica disciplinskog postupka u skladu sa zakonom. (5) U Kantonalnom sudu bit æe proporcionalno zastupljeni konstitutivni narodi i pripadnici ostalih. Takva zastupljenost odražava popis stanovništva iz 1991. godine do potpune provedbe Aneksa 7. u skladu sa èlanom IX 11a. Ustava Federacije. VI - OPÆINSKE VLASTI 1. Opæe odredbe Èlan 1. U obavljanju svojih ovlaštenja svaka opæina: a) poduzima sve potrebne mjere u cilju osiguranja zaštite prava i sloboda utvrðenim u èlanovima od 1. do 7., odjeljak A, poglavlja II. Ustava Federacije i u instumentima navedenim u Aneksu; b) vodi raèuna o nacionalnoj strukturi stanovništva u opæini. Èlan 2. (1) U opæini se ostvaruje lokalna samouprava. (2) Lokalna samouprava ostvaruje se u opæinama obavljanjem ovlaštenja utvrðenim zakonom Kantona, u skladu s ovim Ustavom i prema principima lokalne samouprave utvðene federalnim zakonodavstvom. Èlan 3. Konstitutivni narodi i pripadanici ostalih bit æe proporcionalno zastupljeni u opæinskim organima vlasti. 15. januar (èetvrtak) 2004. god. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 1 - Strana 7 r Takva zastupljenost æe odražavati popis stanovništva iz 1991. godine, do potpune provedbe Aneksa 7. u skladu sa èlanom IX. 11a. Ustava Federacije. Èlan 4. (1) Opæina ima statut. (2) Statut opæine i drugi propisi opæine moraju biti u skladu s Ustavom Federacije i Kantona. Èlan 5. (1) Mandat èlanova opæinskog vijeæa je èetiri godine, a mandat prvih èlanova opæinskog vijeæa traje jednu godinu. (2) Opæinske vijeænike demokratski biraju biraèi na neposrednim i tajnim izborima na cijelom podruèju opæine. (3) Svaki biraè ima pravo glasati za bilo koju registriranu stranku. (4) Svaka stranka æe dobiti broj vijeænièkih mjesta srazmjerno procentu osvojenih od ukupnog broja važeæih glasova. (5) Svaki biraè može biti biran za opæinskog vijeænika (6) Broj vijeænika u Opæinskom vijeæu utvrðuje se Statutom opæine u skladu sa Zakonom. 2. Opæinsko vijeæe Èlan 6. a) priprema i dvotreæinskom veæinom glasova donosi statut opæine; b) bira i smjenjuje opæinskog naèelnika; c) usvaja opæinski budžet i donosi propise o oporezivanju i na druge naèine osigurava potrebno finansiranje koje nisu osigurali kantonalna ili federalna vlast; d) donosi poslovnik o svome radu; e) donosi i druge propise u izvršenju opæinskih ovlaštenja. Èlan 7. (1) Opæinsko vijeæe ima predsjedavajuæeg. (2) Predsjedavajuæi opæinskog vijeæa bira se na naèin i po postupku utvrðenom statutom opæine. Èlan 8. Opæinsko vijeæe zasjeda javno, osim u izuzetnim sluèajevima predviðenim poslovnikom, i vodi zapisnike o donesenim odlukama. Èlan 9. (1) Krivièni postupak ili graðanska parnica ne mogu biti pokrenuti protiv èlana opæinskog vijeæa niti èlan opæinskog vijeæa može biti zadržan u pritvoru ili kažnjen na bilo koji drugi naèin zbog izraženog mišljenja i datog glasa u opæinskom vijeæu. (2) Èlanovi opæinskog vijeæa ne podliježu krivièno pravnoj ni graðansko pravnoj odgovornosti za radnje koje èine u okviru svojih dužnosti u opæinskom vijeæu. Èlan 10. Opæinski propisi stupaju na snagu kao što je u njima propisano, ali ne prije nego što budu objavljeni u službenom glasilu opæine. 3. Opæinski naèelnik Èlan 11. (1) Svaka opæina ima naèelnika. (2) Opæinski naèelnik predstavlja opæinu. Èlan 12. (1) Opæinskog naèelnika bira opæinsko vijeæe izmeðu više kandidata na osnovi programa koji podnesu kandidati. (2) Opæinsko vijeæe æe omoguæiti predstavljanje kandidata i njihovih programa graðanima opæine. (3) Bliže odredbe o izboru opæinskog naèelnika propisuju se statutom opæine. Èlan 13. Opæinski naèelnik ovlašten je za: a) provoðenje opæinske politike, izvršavanje opæinskih propisa i delegiranih ovlaštenja na opæinu; b) osiguranje suradnje opæinskih službenika s ombudsmenima; c) podnošenje izvještaja opæinskom vijeæu i javnosti o provoðenju opæinske politike i o svojim aktivnostima; d) staranje o organizaciji opæinske uprave; e) rukovoðenje radom opæinskih službi i opæinskih službenika; j) imenovanje i smjenjivanje opæinskih službenika; g) pripremanje prijedloga koje razmatra opæinsko vijeæe h) druga ovlaštenja utvrðena zakonom i statutom opæine. 4. Opæinski sudovi Èlan 14. (1) Opæinski sudovi se osnivaju zakonom Kantona. (2) Opæinski sud se osniva za podruèje opæine. (3) Za dvije ili više opæina može se osnovati jedan opæinski sud. (4) Finansiranje opæinskih sudova obavlja se iz budžeta Kantona. Èlan 15. Opæinski sudovi imaju izvornu ovlaštenost za sve graðanske i kriviène stvari, osim ako Ustavom i zakonom Federacije, ovim Ustavom i zakonom Kantona dio izvorne ovlaštenosti nije prenesena na neki drugi sud. Broj 1 - Strana 8 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 15. januar (èetvrtak) 2004. god. r Èlan 16. (1) Suce opæinskih sudova, ukljuèujuæi i predsjednike sudova odabire, imenuje, provodi disciplinski postupak i smjenjuje Visoko sudsko i tužilaèko vijeæe Federacije u skladu sa zakonom. (2) U opæinskim sudovima biæe proporcionalno zastupljeni konstitutivni narodi i pripadnici ostalih. Takva zastupljenost odražava popis stanovništva iz 1991. godine do potpune provedbe Aneksa 7. u skladu sa èlanom IX 11a. Ustava Federacije. Èlan 17. (1) Suci opæinskih sudova imenuju se doživotno, osim ako ne podnesu ostavku, ako se ne penzionišu, ili ne budu smjenjeni od strane Visokog sudskog i tužilaèkog vijeæa u skladu sa zakonom. (2) Na vršenje starosne dobi propisane za obavezan odlazak u penziju za suce opæinskih sudova utvrðuje se zakonom. (3) Uslovi obavljanja funkcije, ukljuèujuæi imunitet, utvrðuju se zakonom Federacije. (4) Plaæe i druge naknade sudiji ne mogu biti umanjene za vrijeme vršenja sudijske funkcije, osim kao posljedica disciplinskog postupka u skladu sa zakonom. VII - ZAKLJUÈIVANJE MEÐUNARODNIH SPORAZUMA Èlan 1. (1) Kanton zakljuèuje meðunarodne sporazume u okviru svog djelokruga u skladu s Ustavom Federacije i ovim Ustavom. (2) Sporazumi iz stava (1) ovog èlana stupaju na snagu u Kantonu samo kad ih odobri Skupština Kantona, osim ako zakonom ili meðunarodnim pravom nije drugaèije odreðeno. (3) U sluèaju bilo koje nesuglasnosti izmeðu meðunarodnih sporazuma i zakona Federacije ili Kantona, primjenjivat æe se meðunarodno pravo koje je sastavni dio zakonodavstva Federacije. Èlan 2. Premijer kantona æe po odluci Skupštine Kantona otkazati meðunarodne sporazume ako to dopušta meðunarodno pravo, a dužan je tako postupiti kad to zahtjeva ovlašteni organ Federacije. VIII - AMANDMANI NA USTAV Èlan 1. (1) Amandmane na Ustav Kantona može predlagati premijer Kantona, Vlada Kantona i veæina poslanika u Skupštini Kantona. (2) Predloženi amandman usvaja se na naèin i po postupku predviðenom za usvajanje Ustava Kantona. Èlan 2. Nijednim amandmanom na Ustav Kantona ne mogu se ukinuti niti umanjiti ni jedno od prava i sloboda utvrðenih u èlanovima od 1. do 5., poglavlja II ovog Ustava niti promijeniti ovaj èlan Ustava. IX - USTAVNOST I ZAKONITOST Èlan 1. Ovaj Ustav mora biti u skladu s Ustavom Federacije Èlan 2. Zakoni, drugi propisi i opæi akti u Kantonu moraju biti u skladu s ovim Ustavom, odnosno Ustavom i zakonom Federacije. Èlan 3. Pojedinaèni akti i radnje organa vlasti u Kantonu, kao i pojedinaèni akti institucija koje obavljaju javna ovlaštenja, moraju se zasnivati na zakonu ili na drugom propisu donesenom na osnovi zakona. X - DONOŠENJE I STUPANJE NA SNAGU USTAVA I PRIJELAZNA RJEŠENJA Èlan 1. (1) Ustav Kantona donijet æe i proglasiti Skupština Kantona u prijelaznom periodu, koja se sastoji od pet odbornika iz svake skupštine opæine izabranih u skladu s èlanom 3. (4), poglavlja IX. Ustava Federacije. (2) Donošenje Ustava Kantona zahtijeva dvotre- æinsku veæinu poslanika u Skupštini Kantona u prijelaznom periodu. (3) Naèin rada Skupštine Kantona u prijelaznom periodu za donošenje Ustava Kantona bliže se ureðuje Poslovnikom Skupštine Kantona u prijelaznom periodu za donošenje Ustava Kantona. Èlan 2. Do prvog saziva Skupštine Kantona funkciju i ovlaštenja Skupštine Kantona, utvrðene u poglavlju V, odjeljak A, ovog Ustava, obavlja Skupština Kantona u prijelaznom periodu. Èlan 3. (1) Po stupanju na snagu ovog Ustava Skupština Kantona u prijelaznom periodu bira Predsjednika Kantona u prijelaznom periodu. (2) Predsjednik Kantona u prijelaznom periodu odmah nakon toga imenuje Vladu Kantona u prijelaznom periodu i predlaže Skupštini suce Kantonalnog suda u prijelaznom periodu primjenjujuæi odredbe 15. januar (èetvrtak) 2004. god. SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA Broj 1 - Strana 9 r èlana 9, odjeljaka B, poglavlja V. I èlana 13, odjeljka C. Poglavlja V ovog Ustava. Èlan 4. Skupština Kantona, u prijelaznom periodu, u roku od deset dana od dana stupanja na snagu ovog Ustava, izabrat æe sve druge organe u prijelaznom periodu u skladu sa ovim Ustavom i Ustavom Federacije. Èlan 5. Predsjednik Kantona, èlanovi Vlade Kantona i drugi funkcioneri Kantona u prijelaznom periodu obavljaju dužnosti odgovarajuæih stalnih funkcionera u skladu sa ovim Ustavom, dok ne budu zamjenjeni stalnim funkcionerima izabranim ili imenovanim u skladu s ovim Ustavom. Èlan 6. (1) Odbornici u svakoj skupštini opæine izabrani 1990. godine, kojim mandat još važi, biraju opæinske organe u prijelaznom periodu u skladu sa Ustavom Federacije i ovim Ustavom. (2) Opæinski organi iz stava (1) ovog èlana obavljaju dužnosti odgovarajuæih stalnih opæinskih organa utvrðenih ovim Ustavom do izbora opæinskih organa u skladu sa Ustavom i zakonom Federacije. (3) U opæini koja je u cjelosti pod privremenom okupacijom agresora osniva se samo opæinsko vijeæe i bira opæinski naèelnik, u pravilu, s privremenim sjedištem na podruèju Kantona. (4) U sluèaju iz predhodnog stava, opæinsko vijeæe i opæinski naèelnik obavljaju posebna ovlaštenja koja su vezana za stvaranje uvjeta i organiziranje rada opæine na svom teritoriju i ostvaruju saradnju o ovlaštenim organima Federacije, Kantona i opæine oko zbrinjavanja prognanih graðana i stvaranje uvjeta za njihov povratak u prebivališta iz kojih su izbjegli ili raseljeni. Èlan 7. (1) Prvi izbori za Skupštinu Kantona i opæinska vijeæa održat æe se u skladu sa Aneksom III Opæeg okvirnog sporazuma, a kasniji izbori održat æe se po izbornim zakonima koje donese Parlament Federacije. (2) Skupština Kantona na sjednici prvog saziva æe izabrati predsjednika Kantona. (3) U roku od dvije sedmice nakon izbora, predsjednik Kantona æe imenovati vladu Kantona i predložiti Skupštini suce Kantonalnog suda. (4) O prijedlozima iz predhodnog stava Skupština Kantona æe po hitnom postupku odluèiti u skladu s ovim Ustavom. Èlan 8. Ni jedna osoba osuðena ili optužena od strane Meðunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju ne može biti kandidirana, izabrana ili imenovana na bilo koju izbornu ili neku drugu javnu funkciju u kantonu. Èlan 9. Svi zakoni koje donese Skupština Kantona u prijelaznom periodu i opæinski propisi koje donese opæinsko vijeæe u prijelaznom periodu ostaju na snazi pet mjeseci nakon što se Skupština Kantona, odnosno opæinsko vijeæe prvi put sastane, osim ako ih ti organi ne potvrde. Èlan 10. Sve osobe na državnoj funkciji u Kantonu na dan stupanja na snagu ovog Ustava ostat æe na toj funkciji dok ne budu razrješeni u skladu s odgovarajuæim zakonom ili dok se ta funkcija ne ukine. Èlan 11. Objavljeni rezultati popisa stanovništva iz 1991. godine koristit æe se u proraèunima koje zahtijevaju ustav i zakon Federacije i Kantona. Èlan 12. Svi postupci u sudovima, organima i tijelima koji obavljaju javna ovlaštenja na teritoriji Kantona, na dan stapanja na snagu ovog Ustava nastavit æe se ili æe se prenijeti na druge sudove, organe ili tijela koji æe biti osnovani prema ovom ustavu, a u skladu sa zakonom Federacije i Kantona kojim su utvrðeni djelokrug tih sudova, organa i tijela. Èlan 13. Sredstva, dokumentaciju, opremu i radnike organa koji prestaju funkcionirati preuzet æe odgovarajuæi organi u Kantonu, u skladu sa ustavom i zakonom Federacije i Kantona. Èlan 14. Ustav Unsko-sanskog kantona stupio je na snagu u ponoæ 27. maja 1995. godine. Komisija za Ustavna pitanja Skupštine Unskosanskog kantona, je preèišæeni tekst Ustava Unskosanskog kantona, utvrdila na osnovu Zakljuèka Skupštine Unsko - sanskog kantona, broj: 01-1- 103a/03 od 14.10. i 28.10.2003. godine. Broj: 01-1-164/04 Predsjednik Komisije 10. decembar 2003. god. za ustavna pitanja Admil Mulaliæ 2. Na osnovu èlana 10. i odjeljka A, poglavlje V Ustava Unsko-sanskog kantona i èlana 21. stav 2. Zakona o izvršavanju Budžeta Unsko-sanskog kantona za 2003.godinu ("Sl. glasnik Unskosanskog kantona br.4/2003), Skupština Unskosanskog kantona na 16. sjednici održanoj 30.12.2003. godine, donijela je Broj 1 - Strana 10 SLUŽBENI GLASNIK US KANTONA 15. januar (èetvrtak) 2004. god. r
Amandmani XIII-XLI na Ustav TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 14/02 25.10.2002 SN TK 10/04, SN TK 06/04, SN TK 10/00, SN TK 03/99, SN TK 13/99, SN TK 07/97 ustav tk,amandmani
Amandmani VII-XII na Ustav TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 10/00 17.07.2000 SN TK 10/04, SN TK 06/04, SN TK 14/02, SN TK 03/99, SN TK 13/99, SN TK 07/97 ustav tk,amandmani Ponedjeljak, 17. juli/srpanj 2000. g. SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 10 - Strana 409 GODINA 7 • TUZLA, PONEDJELJAK 17. JULA/SRPNJA 2000. GODINE • IZDANJE NA BOSANSKOM I HRVATSKOM JEZIKU • BROJ 10 219 Na osnovu ~lana 24. stava 1. ta~ka a), a u vezi sa ~lanom 84. Ustava Tuzlanskog kantona (“Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, broj: 7/97. i 3/99. i “Slu`bene novine Tuzlanskog kantona”, broj: 13/99.) i ~lana 113. Poslovnika Skup{tine Tuzlanskog kantona (“Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, broj: 13/97.), Skup{tina Tuzlanskog kantona, na sjednici od 21. 6. 2000. godine, donosi ODLUKU o progla{enju Amandmana od VII. - XII. na Ustav Tuzlanskog kantona I Progla{avaju se Amandmani od VII. - XII. na Ustav Tuzlanskog kantona koje je Skup{tina Tuzlanskog kantona usvojila na sjednici odr‘anoj 21. 6. 2000. godine. II. Amandmani od VII. - XII. na Ustav Tuzlanskog kantona ~ine sastavni dio Ustava Tuzlanskog kantona i stupaju na snagu u pono} 21. 6. 2000. godine. III. Amandman VII. na Ustav Tuzlanskog kantona }e se primjenjivati nakon provo|enja op}ih izbora i izbora za kantonalne skup{tine u 2000. godini. IV. Zakon o Vladi Tuzlanskog kantona }e se uskladiti sa Amandmanom VIII. u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu amandmana. V. Ova Odluka bit }e objavljena u “Slu`benim novinama Tuzlanskog kantona”. Bosna i Hercegovina Predsjednik Federacija Bosne i Hercegovine Skup{tine Tuzlanskog TUZLANSKI KANTON kantona, Skup{tina Dr. Izet @igi}, v.r. Broj: 01-011-272-5/00 Tuzla, 21. 6. 2000. godine 219 Na temelju ~lanka 24. stavak 1. to~ka a), a u svezi s ~lankom 84. Ustava Tuzlanskog kantona (“Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, broj: 7/97. i 3/99. i “Slu`bene novine Tuzlanskog kantona”, broj: 13/99.) i ~lanka 113. Poslovnika Sabora Tuzlanskog kantona (“Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, broj: 13/97.), Sabor Tuzlanskog kantona, na sjednici od 21. 6. 2000. godine, donosi ODLUKU o progla{enju Amandmana od VII. - XII. na Ustav Tuzlanskog kantona I Progla{avaju se Amandmani od VII. - XII. na Ustav Tuzlanskog kantona koje je Sabor Tuzlanskog kantona usvojio na sjednici odr‘anoj 21. 6. 2000. godine. II. Amandmani od VII. - XII. na Ustav Tuzlanskog kantona ~ine sastavni dio Ustava Tuzlanskog kantona i stupaju na snagu u pono} 21. 6. 2000. godine. III. Amandman VII. na Ustav Tuzlanskog kantona }e se primjenjivati nakon provo|enja op}ih izbora i izbora za kantonalne sabore u 2000. godini. IV. Zakon o Vladi Tuzlanskog kantona }e se uskladiti sa Amandmanom VIII. u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu amandmana. V. Ova Odluka bit }e objavljena u “Slu`benim novinama Tuzlanskog kantona”. Bosna i Hercegovina Predsjednik Federacija Bosne i Hercegovine Sabora Tuzlanskog TUZLANSKI KANTON kantona, Sabor Dr. Izet @igi}, v.r. Broj: 01-011-272-5/00 Tuzla, 21. 6. 2000. godine Broj 10 - Strana 410 SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Ponedjeljak, 17. juli/srpanj 2000. g. 220 Na osnovu ~lana 24. stava 1. ta~ka a) Ustava Tuzlanskog kantona (“Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, broj: 7/97. i 3/99. i “Slu`bene novine Tuzlanskog kantona”, broj: 13/99.), Skup{tina Tuzlanskog kantona je, na sjednici od 21. 6. 2000. godine, usvojila AMANDMANE NA USTAV TUZLANSKOG KANTONA AMANDMAN VII. ^lan 16. Ustava Tuzlanskog kantona mijenja se i glasi: “Skup{tina Kantona sastoji se od 35 poslanika”. AMANDMAN VIII. ^lan 34. stav 1. Ustava Tuzlanskog kantona mijenja se i glasi: “Vladu Kantona ~ine predsjednik Vlade i ministri, ~iji se broj utvr|uje Zakonom o Vladi Kantona”. AMANDMAN IX. ^lan 36. stav 1. Ustava Tuzlanskog kantona mijenja se i glasi: “Ministre imenuje predsjednik Kantona nakon konsultacije sa predsjednikom Vlade ili kandidatom za funkciju predsjednika Vlade, a imenovanje potvr|uje Skup{tina Kantona”. ^lan 36. stav 3. mijenja se i glasi: “Predsjednik Vlade, ministri, njihovi zamjenici i pomo}nici, sekretar Vlade i sekretari ministarstava ne mogu biti poslanici u Skup{tini Kantona”. AMANDMAN X. ^lan 39. stav 2. Ustava Tuzlanskog kantona mijenja se i glasi: “Predsjednik Kantona, na prijedlog predsjednika Vlade, mo`e razrije{iti pojedinog ministra”. AMANDMAN XI. ^lan 43. Ustava Tuzlanskog kantona, bri{e se. AMANDMAN XII. ^lan 46. stav 1. Ustava Tuzlanskog kantona mijenja se i glasi: “Predsjednik Kantona, predsjednik Vlade Kantona i ministri ne mogu biti krivi~no gonjeni, niti odgovorni u gra|anskom postupku za bilo koju radnju u~injenu u vr{enju svoje funkcije”. 220 Na temelju ~lanka 24. stavak 1. to~ka a) Ustava Tuzlanskog kantona (“Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, broj: 7/97. i 3/99. i “Slu`bene novine Tuzlanskog kantona”, broj: 13/99.), Sabor Tuzlanskog kantona je, na sjednici od 21. 6. 2000. godine, usvojio AMANDMANE NA USTAV TUZLANSKOG KANTONA AMANDMAN VII. ^lanak 16. Ustava Tuzlanskog kantona mijenja se i glasi: “Sabor Kantona sastoji se od 35 zastupnika”. AMANDMAN VIII. ^lanak 34. stavak 1. Ustava Tuzlanskog kantona mijenja se i glasi: “Vladu Kantona ~ine predsjednik Vlade i ministri, ~iji se broj utvr|uje Zakonom o Vladi Kantona”. AMANDMAN IX. ^lanak 36. stavak 1. Ustava Tuzlanskog kantona mijenja se i glasi: “Ministre imenuje predsjednik Kantona nakon konzultacije s predsjednikom Vlade ili kandidatom za funkciju predsjednika Vlade, a imenovanje potvr|uje Sabor Kantona”. ^lanak 36. stavak 3. mijenja se i glasi: “Predsjednik Vlade, ministri, njihovi zamjenici i pomo}nici, tajnik Vlade i tajnici ministarstava ne mogu biti zastupnici u Saboru Kantona”. AMANDMAN X. ^lanak 39. stavak 2. Ustava Tuzlanskog kantona mijenja se i glasi: “Predsjednik Kantona, na prijedlog predsjednika Vlade, mo`e razrije{iti pojedinog ministra”. AMANDMAN XI. ^lanak 43. Ustava Tuzlanskog kantona, bri{e se. AMANDMAN XII. ^lanak 46. stavak 1. Ustava Tuzlanskog kantona mijenja se i glasi: “Predsjednik Kantona, predsjednik Vlade Kantona i ministri ne mogu biti kazneno gonjeni, niti odgovorni u gra|anskom postupku za bilo koju radnju u~injenu u obna{anju svoje funkcije”. 221 Na osnovu poglavlja IV, odjeljak B, ~lana 33. stav 1. ta~ka e) Ustava Tuzlanskog kantona, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O TURISTI^KO-UGOSTITELJSKOJ DJELATNOSTI Progla{ava se Zakon o turisti~ko-ugostiteljskoj djelatnosti, koji je donijela Skup{tina Tuzlanskog kantona na sjednici od 21. 6. 2000. godine. Broj: 01/1-02-1145/00 Predsjednik Tuzla, 03. 07. 2000. godine Tuzlanskog kantona, Dr. Tarik Arap~i}, v.r. ZAKON O TURISTI^KO-UGOSTITELJSKOJ DJELATNOSTI I. OSNOVNE ODREDBE ^lan 1. Ovim Zakonom ure|uje se turisti~ka privreda, na~in i uslovi rada u turisti~koj privredi, kao i turisti~ko-ugostiteljska inspekcija i nadzor na podru~ju Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Kanton).
Amandman VI na Ustav ZDK Zeničko-dobojski kanton Službene novine ZDK 10/00 09.06.2000 SN ZDK 10/04, SN ZDK 10/04, SN ZDK 08/04, SN ZDK 01/96, SN ZDK 07/96 ustav zdk
Amandmani I na Ustav TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 03/99 03.10.1999 SN TK 10/04, SN TK 06/04, SN TK 14/02, SN TK 10/00, SN TK 13/99, SN TK 07/97 amandmani
Amandmani II-IV na Ustav TK Tuzlanski kanton Službene novine TK 13/99 30.09.1999 SN TK 10/04, SN TK 06/04, SN TK 14/02, SN TK 10/00, SN TK 03/99, SN TK 07/97 ustav tk,amandmani ^etvrtak, 30. septembar/rujan 1999. g. SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 13 - Strana 481 Godina 6 - Broj 13 ^etvrtak, 30. septembar/rujan 1999. g. TUZLA Izdanje na bosanskom i hrvatskom jeziku 270 Na osnovu ~lana 24. stav 1. ta~ka a), a u vezi sa ~lanom 84. Ustava Tuzlanskog kantona (“Slu`bene novine Tuzlanskopodrinjskog kantona” broj: 7/97. i 3/99.) i ~lana 113. Poslovnika Skup{tine Tuzlanskog kantona (“Slu`bene novine Tuzlanskopodrinjskog kantona”, broj: 13/97.), Skup{tina Tuzlanskog kantona, na sjednici od 22. 9. 1999. godine, donosi ODLUKU O PROGLA[ENJU AMANDMANA OD II. DO VI. NA USTAV TUZLANSKO-PODRINJSKOG KANTONA I. Progla{avaju se Amandmani od II. do VI. na Ustav Tuzlanskopodrinjskog kantona, koje je Skup{tina Tuzlanskog kantona usvojila na sjednici odr‘anoj dana 22. 9. 1999. godine. II. Amandmani od II. do VI. na Ustav Tuzlansko-podrinjskog kantona ~ine sastavni dio Ustava Tuzlanskog kantona i stupaju na snagu u pono} 22. 9. 1999. godine, a bit }e objavljeni u “Slu`benim novinama Tuzlanskog kantona”. III. Ova Odluka bit }e objavljena u “Slu`benim novinama Tuzlanskog kantona”. Bosna i Hercegovina Predsjednik Federacija Bosne i Hercegovine Skup{tine Tuzlanskog kantona TUZLANSKI KANTON Skup{tina Dr. Izet @igi}, v.r. Broj: 01-011-374-16/99 Tuzla, 22. 9. 1999. godine 270 Na temelju ~lanka 24. stavak 1. to~ka a), a u svezi sa ~lankom 84. Ustava Tuzlanskog kantona (“Slu`bene novine Tuzlanskopodrinjskog kantona” broj: 7/97. i 3/99.) i ~lanka 113. Poslovnika Sabora Tuzlanskog kantona (“Slu`bene novine Tuzlanskopodrinjskog kantona”, broj: 13/97.), Sabor Tuzlanskog kantona, na sjednici od 22. 9. 1999. godine, donosi ODLUKU O PROGLA[ENJU AMANDMANA OD II. DO VI. NA USTAV TUZLANSKO-PODRINJSKOG KANTONA I. Progla{avaju se Amandmani od II. do VI. na Ustav Tuzlanskopodrinjskog kantona, koje je Sabor Tuzlanskog kantona usvojio na sjednici odr‘anoj dana 22. 9. 1999. godine. II. Amandmani od II. do VI. na Ustav Tuzlansko-podrinjskog kantona ~ine sastavni dio Ustava Tuzlanskog kantona i stupaju na snagu u pono} 22. 9. 1999. godine, a bit }e objavljen u “Slu`benim novinama Tuzlanskog kantona”. III. Ova Odluka bit }e objavljena u “Slu`benim novinama Tuzlanskog kantona”. Bosna i Hercegovina Predsjednik Federacija Bosne i Hercegovine Sabora Tuzlanskog kantona TUZLANSKI KANTON Sabor Dr. Izet @igi}, v.r. Broj: 01-011-374-16/99 Tuzla, 22. 9. 1999. godine 271 Na osnovu ~lana 24. stav 1. ta~ka a) Ustava Tuzlanskopodrinjskog kantona (“Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, broj: 7/97. i 3/99.), Skup{tina Tuzlanskog kantona je na sjednici od 22. 9. 1999. godine, usvojila AMANDMANE NA USTAV TUZLANSKO-PODRINJSKOG KANTONA AMANDMAN II. Naziv Ustava Tuzlansko-podrinjskog kantona mijenja se i glasi: “Ustav Tuzlanskog kantona”. AMANDMAN III. U preambuli Ustava Tuzlanskog kantona, u alineji 1. rije~i: “U uvjerenju” zamjenjuje se rije~ju: “Uvjereni”. Alineja 3. mijenja se i glasi: “U `elji da pridonesu unapre|enju mira;” Iza alineje 3. dodaje se nova alineja 4. koja glasi: Broj 13 - Strana 482 SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA ^etvrtak, 30. septembar/rujan 1999. g. “U `elji da unaprijede slobodu pojedinca, za{titu privatne svojine i razvijaju slobodno tr`i{te;” U alineji 5. rije~i “Tuzlansko-podrinjskog kantona” zamjenjuju se rije~ima “Tuzlanskog kantona”, a zadnji dio teksta koji glasi: “na osnovu ~lana V.1.4. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici od 19. 6. 1997. godine” zamjenjuje se rije~ima “ovim donose”. Dosada{nje alineje 4. i 5. postaju alinejama 5. i 6. AMANDMAN IV. U ~l. 1., 5., 47. i 63. Ustava Tuzlanskog kantona rije~i “Tuzlansko-podrinjskom kantonu” zamjenjuju se rije~ima “Tuzlanskom kantonu”, u odgovaraju}em pade`u. AMANDMAN V. U ~lanu 74. Ustava Tuzlanskog kantona u stavu 2. broj 15. zamjenjuje se brojem “11”, a broj 30. brojem “31”. U ~lanu 74. Ustava Tuzlanskog kantona u stavu 3. broj 15. zamjenjuje se brojem “11”, a broj 30. brojem “31”. AMANDMAN VI. U Ustavu Tuzlanskog kantona na hrvatskom jeziku, u nazivu Ustava, alineji 5. preambule Ustava i u ~lanku 1.; ~lanku 2.; ~lanku 3.; ~lanku 4. stavci 1. i 2.; ~lanku 5. stavci 1., 2. i 3.; ~lanku 6. stavak 1.; ~lanku 7.; ~lanku 9. stavak 4.; ~lanku 10.; nazivu poglavlja III. (iznad ~lanka 11.); ~lanku 11. stavak 1., to~ke b), l) i m); ~lanku 12. stavak 1.; ~lanku 13., ~lanku 14. stavci 1., 2. i 3.; nazivu poglavlja IV. u podnaslovu A. (iznad ~lanka 15.); ~lanku 15.; ~lanku 16.; ~lanku 17.; ~lanku 18. stavci 1. i 3.; ~lanku 19. stavci 1., 3., 4. i 5.; ~lanku 20. stavci 1., 2. i 3.; ~lanku 21.; ~lanku 22.; ~lanku 23. stavci 1. i 2.; u podnaslovu 2. u poglavlju IV.A. (iznad ~lanka 24.); ~lanku 24. stavak 1. to~ke a), b), c), e), g), h), i), j), k), l), m), n), o), i stavak 2.; u podnaslovu 3. poglavlja IV.A. (iznad ~lanka 25.); ~lanku 25. stavak 1. to~ke a), b) i c). i stavak 2.; ~lanku 26. stavci 1., 2. i 3.; u podnaslovu B. poglavlja IV. (iznad ~lanka 27.); ~lanku 27.; ~lanku 28.; ~lanku 29.; ~lanku 30.; ~lanku 31.; ~lanku 32. stavci 1. i 2.; ~lanku 33. stavak 1. to~ke a), b), c), d), e), f), g), h), j) i n); u podnaslovu 2. poglavlja IV.B. (iznad ~lanka 34.); ~lanku 34. stavci 1. i 2.; ~lanku 35.; ~lanku 36. stavci 1. i 3.; ~lanku 37.; ~lanku 38. stavci 1. i 2.; ~lanku 39. stavci 1. i 2.; ~lanku 40. stavci 1. i 2.; ~lanku 41. stavak 1. to~ke a), b), d), e) i f); ~lanku 42. stavak 1. to~ke a), b), c) i d); ~lanku 43. stavci 1. i 2.; ~lanku 44. stavak 1. to~ke a), f), g) i h); ~lanku 45. stavci 1. 2. i 3.; ~lanku 46. stavci 1. i 2.; u podnaslovu C. poglavlja IV. (iznad ~lanka 47.); ~lanku 47. stavci 1., 2. i 3.; ~lanku 48.; ~lanku 49.; ~lanku 51.; ~lanku 53.; ~lanku 54. stavci 1. i 2.; ~lanku 55. stavci 1., 2. i 3.; ~lanku 56. stavak 1. to~ke a) i b) i stavak 2.; ~lanku 57.; ~lanku 58.; ~lanku 59.; ~lanku 60. stavci 1. i 2.; u podnaslovu D. poglavlja IV. (iznad ~lanka 62.); ~lanku 62.; ~lanku 63. stavci 1., 2. i 3.; ~lanku 65. stavak 4.; ~lanku 66. stavak 1. to~ka a) i stavak 4.; ~lanku 67. stavak 1. to~ke a) i d) i stavak 2.; ~lanku 69. stavak 1.; ~lanku 70. stavak 2.; ~lanku 71. stavak 3.; ~lanku 77. stavak 1. to~ka c); ~lanku 82. stavak 1. to~ka b); ~lanku 83. stavak 1. to~ka b); u nazivu poglavlja VII. (iznad ~lanka 84.); ~lanku 84. stavci 1. i 2.; ~lanku 85. stavci 1. i 2.; ~lanku 86. stavak 2.; ~lanku 87. stavak 3.; u nazivu poglavlja IX. (iznad ~lanka 88.); ~lanku 88. stavci 1. i 2.; ~lanku 89. i ~lanku 90., rije~ ‘upanija zamjenjuje se rije~ju “kanton” u odgovaraju}em gramati~kom obliku. 271 Na temelju ~lanka 24. stavak 1. to~ka a) Ustava Tuzlanskopodrinjskog kantona (“Slu`bene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, broj: 7/97. i 3/99.), Sabor Tuzlanskog kantona je na sjednici od 22. 9. 1999. godine, usvojio AMANDMANE NA USTAV TUZLANSKO-PODRINJSKOG KANTONA AMANDMAN II. Naziv Ustava Tuzlansko-podrinjskog kantona mijenja se i glasi: “Ustav Tuzlanskog kantona”. AMANDMAN III. U preambuli Ustava Tuzlanskog kantona, u alineji 1. rije~i: “U uvjerenju” zamjenjuje se rije~ju: “Uvjereni”. Alineja 3. mijenja se i glasi: “U `elji da pridonesu unapre|enju mira;” Iza alineje 3. dodaje se nova alineja 4. koja glasi: “U `elji da unaprijede slobodu pojedinca, za{titu privatne svojine i razvijaju slobodno tr`i{te;” U alineji 5. rije~i “Tuzlansko-podrinjskog kantona” zamjenjuju se rije~ima “Tuzlanskog kantona”, a zadnji dio teksta koji glasi: “na temelju ~lanka V.1.4. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici od 19. 6. 1997. godine” zamjenjuje se rije~ima “ovim donose”. Dosada{nje alineje 4. i 5. postaju alinejama 5. i 6. AMANDMAN IV. U ~l. 1., 5., 47. i 63. Ustava Tuzlanskog kantona rije~i “Tuzlansko-podrinjskom kantonu” zamjenjuju se rije~ima “Tuzlanskom kantonu”, u odgovaraju}em pade`u. AMANDMAN V. U ~lanku 74. Ustava Tuzlanskog kantona u stavku 2. broj 15. zamjenjuje se brojem “11”, a broj 30. brojem “31”. U ~lanku 74. Ustava Tuzlanskog kantona u stavku 3. broj 15. zamjenjuje se brojem “11”, a broj 30. brojem “31”. AMANDMAN VI. U Ustavu Tuzlanskog kantona na hrvatskom jeziku, u nazivu Ustava, alineji 5. preambule Ustava i u ~lanku 1.; ~lanku 2.; ~lanku 3.; ~lanku 4. stavci 1. i 2.; ~lanku 5. stavci 1., 2. i 3.; ~lanku 6. stavak 1.; ~lanku 7.; ~lanku 9. stavak 4.; ~lanku 10.; nazivu poglavlja III. (iznad ~lanka 11.); ~lanku 11. stavak 1., to~ke b), l) i m); ~lanku 12. stavak 1.; ~lanku 13., ~lanku 14. stavci 1., 2. i 3.; nazivu poglavlja IV. u podnaslovu A. (iznad ~lanka 15.); ~lanku 15.; ~lanku 16.; ~lanku 17.; ~lanku 18. stavci 1. i 3.; ~lanku 19. stavci 1., 3., 4. i 5.; ~lanku 20. stavci 1., 2. i 3.; ~lanku 21.; ~lanku 22.; ~lanku 23. stavci 1. i 2.; u podnaslovu 2. u poglavlju IV.A. (iznad ~lanka 24.); ~lanku 24. stavak 1. to~ke a), b), c), e), g), h), i), j), k), l), m), n), o), i stavak 2.; u podnaslovu 3. poglavlja IV.A. (iznad ~lanka 25.); ^etvrtak, 30. septembar/rujan 1999. g. SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 13 - Strana 483 ~lanku 25. stavak 1. to~ke a), b) i c). i stavak 2.; ~lanku 26. stavci 1., 2. i 3.; u podnaslovu B. poglavlja IV. (iznad ~lanka 27.); ~lanku 27.; ~lanku 28.; ~lanku 29.; ~lanku 30.; ~lanku 31.; ~lanku 32. stavci 1. i 2.; ~lanku 33. stavak 1. to~ke a), b), c), d), e), f), g), h), j) i n); u podnaslovu 2. poglavlja IV.B. (iznad ~lanka 34.); ~lanku 34. stavci 1. i 2.; ~lanku 35.; ~lanku 36. stavci 1. i 3.; ~lanku 37.; ~lanku 38. stavci 1. i 2.; ~lanku 39. stavci 1. i 2.; ~lanku 40. stavci 1. i 2.; ~lanku 41. stavak 1. to~ke a), b), d), e) i f); ~lanku 42. stavak 1. to~ke a), b), c) i d); ~lanku 43. stavci 1. i 2.; ~lanku 44. stavak 1. to~ke a), f), g) i h); ~lanku 45. stavci 1. 2. i 3.; ~lanku 46. stavci 1. i 2.; u podnaslovu C. poglavlja IV. (iznad ~lanka 47.); ~lanku 47. stavci 1., 2. i 3.; ~lanku 48.; ~lanku 49.; ~lanku 51.; ~lanku 53.; ~lanku 54. stavci 1. i 2.; ~lanku 55. stavci 1., 2. i 3.; ~lanku 56. stavak 1. to~ke a) i b) i stavak 2.; ~lanku 57.; ~lanku 58.; ~lanku 59.; ~lanku 60. stavci 1. i 2.; u podnaslovu D. poglavlja IV. (iznad ~lanka 62.); ~lanku 62.; ~lanku 63. stavci 1., 2. i 3.; ~lanku 65. stavak 4.; ~lanku 66. stavak 1. to~ka a) i stavak 4.; ~lanku 67. stavak 1. to~ke a) i d) i stavak 2.; ~lanku 69. stavak 1.; ~lanku 70. stavak 2.; ~lanku 71. stavak 3.; ~lanku 77. stavak 1. to~ka c); ~lanku 82. stavak 1. to~ka b); ~lanku 83. stavak 1. to~ka b); u nazivu poglavlja VII. (iznad ~lanka 84.); ~lanku 84. stavci 1. i 2.; ~lanku 85. stavci 1. i 2.; ~lanku 86. stavak 2.; ~lanku 87. stavak 3.; u nazivu poglavlja IX. (iznad ~lanka 88.); ~lanku 88. stavci 1. i 2.; ~lanku 89. i ~lanku 90., rije~ ‘upanija zamjenjuje se rije~ju “kanton” u odgovaraju}em gramati~kom obliku. 272 Na osnovu poglavlja IV, odjeljak B, ~lana 33. stav 1. ta~ka e) Ustava Tuzlanskog kantona, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O UNIVERZITETU U TUZLI Progla{ava se Zakon o univerzitetu u Tuzli, koji je donijela Skup{tina Tuzlanskog kantona na sjednici od 22. 9. 1999. godine. Broj: 01-1-1933 Predsjednik Tuzla, 30. 09. 1999. godine Tuzlanskog kantona, Dr. Tarik Arap~i}, v.r. ZAKON O UNIVERZITETU U TUZLI I. OSNOVNE ODREDBE ^lan 1. Ovim Zakonom ure|uje se preuzimanje prava i obaveza osniva~a nad visoko{kolskim ustanovama udru‘enim u Univerzitet u Tuzli i Studentskim centrom u Tuzli i osnivanje Javne ustanove Univerzitet u Tuzli, u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju (“Slu‘bene novine Tuzlanskog kantona”, broj: 10/99.) ^lan 2. Skup{tina Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Kanton) preuzima prava i obaveze osniva~a nad Studentskim centrom u Tuzli i visoko{kolskim ustanovama udru‘enim u Univerzitet u Tuzli: 1. Defektolo{kim fakultetom u Tuzli, 2. Ekonomskim fakultetom u Tuzli, 3. Fakultetom elektrotehnike i ma{instva u Tuzli, 4. Filozofskim fakultetom u Tuzli, 5. Medicinskim fakultetom u Tuzli, 6. Rudarsko-geolo{ko-gra|evinskim fakultetom u Tuzli, 7. Tehnolo{kim fakultetom u Tuzli. II. PRAVNI POLO@AJ, NAZIV I SJEDI[TE ^lan 3. Skup{tina Kantona osniva Javnu ustanovu Univerzitet u Tuzli pod nazivom: PUNI NAZIV “Javna ustanova Univerzitet u Tuzli Universitas studiorum Tuzlaensis”. SKRA]ENI NAZIV “JU Univerzitet u Tuzli”. Sjedi{te Univerziteta je u Tuzli. Javna ustanova Univerzitet u Tuzli je pravni sljedbenik Univerziteta u Tuzli, visoko{kolskih ustanova iz ~lana 2. ovog Zakona i Studentskog centra u Tuzli. ^lan 4. Javna ustanova Univerzitet u Tuzli (u daljem tekstu: Univerzitet) ima svojstvo pravnog lica. U okviru registrovane djelatnosti Univerzitet ima sva prava i obaveze u pravnom prometu sa tre}im licima, sa neograni~enom odgovorno{}u. ^lan 5. Kao organizacione jedinice Univerziteta nastavljaju sa radom slijede}e visoko{kolske ustanove: 1. Akademija dramskih umjetnosti u Tuzli, 2. Defektolo{ki fakultet u Tuzli, 3. Ekonomski fakultet u Tuzli, 4. Filozofski fakultet u Tuzli, 5. Medicinski fakultet u Tuzli, 6. Rudarsko-geolo{ko-gra|evinski fakultet u Tuzli i 7. Tehnolo{ki fakultet u Tuzli. Fakultet elektrotehnike i ma{instva u Tuzli se dijeli na dvije organizacione jedinice: 1. Fakultet elektrotehnike u Tuzli i 2. Ma{inski fakultet u Tuzli, koje nastavljaju sa radom kao organizacione jedinice Univerziteta. Na Filozofskom fakultetu u Tuzli dvopredmetni studijski odsjeci organizuju se u jednopredmetne studijske odsjeke i to: a) Studijski odsjek Matematika, b) Studijski odsjek Fizika; c) Studijski odsjek Historija; d) Studijski odsjek Geografija; e) Studijski odsjek Biologija; f) Studijski odsjek Hemija. ^lan 6. Studentski centar u Tuzli nastavlja sa radom kao organizaciona jedinica Univerziteta. ^lan 7. Organizacione jedinice Univerziteta nemaju svojstvo pravnog lica.
Ustav BPK, prečišćeni tekst Bosansko-podrinjski kanton Goražde 30.06.1998 ustav bpk U S T A V BOSANSKO-PODRINJSKOG KANTONA GORAŽDE - Precišceni tekst - Komisija za ustavna pitanja Skupštine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde na sjednici održanoj dana 30. juna 1998. godine, utvrdila je precišceni tekst Ustava Bosansko-podrinjskog kantona Goražde Precišceni tekst Ustava Bosansko-podrinjskog kantona Goražde obuhvata: Ustav Bosanskopodrmjskog kantona Goražde /"Službene novine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde", broj: 5/97, Amandmane I-IV na Ustav Bosansko-podrinjskog kantona Goražde /"Službene novine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde", broj: 6/97 i Amandmane V-XVII na Ustav Bosanskopodrinjskog kantona Goražde", ("Službene novine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde ", broj; 6/98) Predsjednik komisije za ustavna pitanja Skupštine Bosansko podrinjskog kantona Goražde, Hilmo Vucinic Broj: 01-5862-87/98 30. juna 1998. godine Goražde Predsjednik komisije za ustavna pitanja Skupštine Bosansko podrinjskog kantona Goražde, Hilmo Vucinic, s.r. U S T A V BOSANSKO-PODRINJSKOG KANTONA GORAŽDE - Precišceni tekst - I - OPŠTE ODREDBE Clan 1. Ovim Ustavom ureduje se organizacija i status Bosansko-podrinjskog kantona Goražde /dalje: Kanton/, njegove nadležnosti i struktura vlasti. Clan 2. Uspostavljanje Kantona Bosansko-podrinjski kanton Goražde je federalna jedinica Federacije Bosne i Hercegovine /dalje: Federacija/. Podrucje Opcine Goražde i dijelovi opcina Foca, Pale, Rogatica i Kalinovik, koja su izvrsena razgranicenjem entetiteta u Bosni i Hercegovini pripali Federaciji Bosne i Hercegovine, organizira se kao Kanton u skladu sa Ustavom Federacije i ovim Ustavom. Clan 3. Sastav svih organa u Kantonu i opcinama Kantona mora odražavati nacionalnu strukturu stanovništva, Kantona odnosno opcine, ukoliko Ustavom Federacije nije drugacije utvrdeno. Clan 4. Bošnjaci i Hrvati, kao konstitutivni narodi, zajedno sa ostallma i gradani Kantona ostvaruju svoja suverena prava u Federaciji i Kantonu, u skladu sa Ustavom Federacije i ovim Ustavom. Clan 5. U S T A V Page 1 of 14 file://D:\site_in_php\zakoni\ustav_bpk_gorazde.htm 4.5.2004 Teritorij Kantona Teritorij Kantona obuhvata opcine: Goražde. Foca i Pale cija su podrucja utvrdena Zakonom Federacije. U slucaju izmjena teritorija Kantona odvajanjem dijelova teritorije radi pripajanja drugim kantonima ili pripajanje drugih kantona ovom Kantonu, Skup-ština Kantona dajc svoje prethodno mišljenje, a radi njegove potvrde može zatražiti i licno izjašnjavanje gradana sa podrucja Kantona na neki od propisanih nacina. Clan 6. Naziv sjedište Kantona Službeni naziv Kantona je: Bosansko-podrinjski kanton Goražde. Sjedište Kantona je u Goraždu. Clan 7. Službena obilježja Kantona Kanton ima grb, zastavu, pecat i himnu /Svecana pjesma/ kao i druga službena obilježja o kojima odluci Skupština Kantona. O službenim obilježjima Kantona Skupština ce donijeti poseban propis. Službena obilježja Kantona upotrebljavat ce se samostalno ili zajedno sa službenim obilježjima Bosne i Hercegovine i Federacije, kako je to odredeno njihovim propisima i propisima Kantona. Clan 8. Službeni jezici Kantona su bosanski i hrvatskl jezik. Službeno pismo latinica. Ostali jezici se mogu koristiti kao sredstvo komunikacije i nastave. II - ZAŠTITA LJUDSKIH PRAVA I SLOBODA Clan 9. Kanton ce osigurati primjenu najvišeg nivoa medunarodno priznatih prava i sloboda utvrdenih Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine i dokumentima navedenim u aneksu Ustava Federacije. Skupština Kantona ili bilo koji drugi organ Kantona ne mogu reducirati Ijudska prava i slobode utvdene aktima iz prethodnog stava. Oni su dužni u donošenju propisa i njihovoj primjeni posebno voditi racuna o efektima koje ti propisi mogu imati ili imaju u oblasti Ijudskih prava i sloboda. Clan 10. Skupština Kantona ce obezbijediti donošenje takvih propisa kojima ce se u prvom redu zaštiti utvrdena Ijudska prava i slobode, te uvesti efikasni instrumenti te zaštite. Organi vlasti u Kantonu prilikom izvršavanja propisa su obavezni onemoguciti svako narušavanje Ijudskih prava i sloboda, te preduzeti sve potrebne mjere, iz svoje nadležnosti, radi njihove potpune zaštite. Ovo se posebno odnosi na policijske snage koje ce efikasnim preventivnim i operativnim radom obezbjediti punu licnu i imovinsku sigurnost svakog gradanina. Clan 11. Kanton posebno preduzima mjere za ostvarivanje prava svih izbjeglica i raseljenih lica na slobodan povratak u prebivališta iz kojih su prognani, na povrat sve imovine oduzete u toku etnickog progona, U S T A V Page 2 of 14 file://D:\site_in_php\zakoni\ustav_bpk_gorazde.htm 4.5.2004 kao i nadoknadu sve imovine koja im ne može biti vracena. Clan 12. Komisija za ljudska prava Radi zaštite Ijudskih prava i sloboda i kontrole rada svih organa vlasti u Kantonu u ovoj oblasti, Skupština Kantona obrazuje posebnu komisiju za Ijudska prava. Broj clanova, nacin njihovog imenovanja, te nadležnosti Komisije iz prethodnog stava utvrduje se posebnim propisom Kantona. Clan 13. Saradnja sa ombudsmenom i medunarodnim organizacijama Skupština Kantona i drugi organi vlasti su obavezni pružiti ombudsmenu Bosne i Hercegovine, ombudsmenu Federacije i svim medunarodmm posmatrackim tijelima za Ijudska prava svu pomoc u vršenju njihovih funkcija na podrucju Kantona. U okviru pomoci iz prethodnog stava organi Kantona ce narocito: a/ staviti na uvid sve službene dokumente ukljucujuci i one tajnog karaktera, te sudske i upravne spise; b/ osigurati saradnju svake osobe i svakog službenika u davanju potrebnih informacija i podataka; c/ osigurati pristup i kontrolu na svlrn mjestima gde su osobe lišene slobode zatvorene ili gde rade; d/ omoguciti prisustvo sudskim i upravnim postupcima, kao i sastancima organa. Nalazi i izvještaji tijela iz stava 1. ovog clana ce se razmatrati u nadležnim organima po hitnom postupku, te ce na osnovu toga biti preduzimane odgovarajuce mjere gde to bude potrebno. Clan 14. Zaštita invalida i porodica poginulih boraca Kanton u skladu sa Zakonom Federacije i Kantona, preduzima mjere na ostvarivanju prava i zaštite invalida i boraca domovinskog rata i clanova porodlca poginulih boraca. III - NADLEŽNOSTI KANTONA Clan 15. Odredivanje naležnosti Kanton ima nadležnosti utvrdene Ustavom Federacije i ovim Ustavom. U slucaju potrebe za tumacenjem, nadležnosti Kantona utvrdene ovim Ustavom ce biti tumacene u korist Kantona, po principu pretpostavljene nadležnosti, a pojedinacno spomenuta ovlaštenja u ovom Ustavu se nece tumaciti kao bilo kakva ogranicenja opštih nadležnosti Kantona. Clan 16. Iskljucive nadležnosti U okviru svojih iskljucivih nadležnosi Kanton je nadležan za: a/ uspostavljanje i nadziranje policijskih snaga; b/ utvrdivanje obrazovne politike, ukljucujuci donošenje propisa u obrazovanju i osiguranje obrazovanja; c/ utvrdivanje i provodenje kulturne politike; d/ utvrdivanje stambene politike, ukljucujuci i donošenje propisa koji se ticu uredivanja i izgradnje stambenih objekata; c/ utvrdivanje politike koja se tice regulisanja i osiguravanja javnih službi; U S T A V Page 3 of 14 file://D:\site_in_php\zakoni\ustav_bpk_gorazde.htm 4.5.2004 f/ donosenje propisa o korištenju lokalnog zemIjišta, ukljucujuci i zoniranje; g/ donošenje propisa o unapredivanju lokalnog poslovanja i dobrotvornih aktivnosti; h/ donošenje propisa o lokalmm postrojenjima za proizvodnju energije i osiguranje njihove dostupnosti; i/ utvrdivanje politike u vezi sa osiguranjem radija i televizije, ukljucujuci donošenje propisa o osiguranju njihovog rada i izgradnji; J/ provodenje socijalne politike i uspostava službi socijalne zaštite; k/ stvaranje i primjena politike turizma i razvoj turistickih resursa; l/ fnansiranje delatnosti kantonalne vlasti ili delatnosti pod pokroviteljstvom kantonalne vlasti /agencija/ oporezivanjem, zaduživanjem ili drugim sredstvima; m/ donošenje odluka, u okvlru utvrdene ekonomske politike, za podsticanje privrednog i društvenog razvoja; n/ donošenje propisa o lokalnoj samoupravi. Clan 17. Zajednicke nadležnosti sa Federacijom Kanton zajedno sa Federacijom, samostalno ili u koordinaciji sa federalnom vlasti vrši sljedece nadležnosti: a/ jamcenje i provodenje Ijudskih prava; b/ zdravstvo; c/ politika zaštite covjekove okoline; d/ komumkacijska i transportna infrastruktura u skladu sa Ustavom Bosne i Hercgovine: e/ socijalna politika; f/ provodenje Zakona i drugih propisa o državljanstvu i putnim ispravama državljana Bosne i Hercegovine sa teritorije Federacije, i o boravku i kretanju stranaca; g/ turizam, i h/ koristenje prirodnih bogatstava. Clan 18. Vršenje nadležnosti Svoje naležnosti Kanton izvršava donošenjem sopstvenih propisa i primjenom propisa Bosne i Hercegovme i Federacije. Nadležnosti iz clana 17. ovog Ustava /zajednicke nadležnosti/ Kanton vrši u obimu dogovorenom sa federalnom vlasti. U slucaju da takav dogovor ne postoji, te nadležnosti ce Kanton vršrti cjelovito i samostalno. Clan 19. Prenošenje nadležnosti Svoje nadležnosti iz oblasti obrazovanja, kulture, turizma, lokalnog poslovanja i dobrotvornih aktivnosti, radija i televizije Kanton može prenositi na opcine u svom sastavu. Sve nadležnosti ce se obavezno prenositi na one opcine u kojima vecinsko stanovništvo prema nacionalnoj strukturi nije stanovništvo koje cini vecinu i na podrucju cijelog kantona Kanton mtože neke od svojih nadležnosti prenijeti i na federalne vlasti ukoliko bi se na taj nacin obezbijedilo njihovo efikasnije i racionalnije vršenje. Odluku o prenošenju nadležnosti u smislu ovog claha donosi Skupština Kantona. IV-STRUKTURA VLASTI A – ZAKONODAVNA VLAST Clan 20. U S T A V Page 4 of 14 file://D:\site_in_php\zakoni\ustav_bpk_gorazde.htm 4.5.2004 Opšta odredba Zakonodavnu vlast u Kantonu vrši Skupština Kantona /dalje:- Skupština/. Clan 21. Sastav Skupštine Skupština je jednodobno predstavnicko tijelo sastavljeno od 31 /tridesetijednog/ poslanika. Poslanici se biraju tajnim glasanjem na neposrednim izborima na cijelom podrucju Kantona. Vlada Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, svojom odlukom utvrdice broj poslanika, srazmjerno broju stanovnika, koje daje svaka od opcina u Skupštinu Bosansko-podrinjskog kantona Goražde. Prije izbora, svaka registrovana stranka objavljuje izbornu listu kandidata. Izabranl poslanici Skupštine iz svake stranke su osobe sa vrha liste stranke, prema broju dobijeiiih glasova. Zamjene za razriješene poslanike vrše se od osoba koje slljede na ostatku liste, u skladu sa Izbornim zakonom. Prilikom izbora poslanika obezbjeduje se odgovarajuca zastupljenost predstavnika Bošnjaka, Hrvata i ostalih naroda. proporcionalno nacionalnoj strukturi stanovništva na podrucju Kantona. Izbor poslanika u Skupštini provodi se skladno federalnim izbornim propisima, s tim. što Izbore raspisuje i sprovodi sama Skupština. Svaki birac može biti biran za kantonalnog poslanika. Mandat poslanika u Skupštini traje 2 /dvije/ godine. Clan 22. Skupština ce biti sazvana, prvi put, najkasnije 10 /deset/ dana nakon objavljenih rezultata izbora; Clan 23. Nadležnosti Skupštine Skupština Kantona; a/ priprema i dvotrecinskom vecinom usvaja Ustav Kantona b/ donosi zakone i druge propisa u okviru izvršavanja nadležnosti Kantona, izuzev propisa koji su ovim Ustavom ili zakonom dati u nadležnost Vladi Kahtona; c/ bira i razrješava predsjednika Kantona skladno Ustavu Federacije, ovom Ustavu i Poslovniku; d/ smjenjuje predsjednika Kantona u slucajevima utvrdenim Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine; e/ utvrduje politiku i donosi program razvoja Kantona; f/ potvrduje imenovanje clanova Vlade Kantona; g/ osniva kantonalne i opštinske sudove i utvrduje njiliove nadležnosti; h/ bira sudije kantonalnih sudova skladno Ustavu Federacije i ovom Ustavu; i/ usvaja budžet Kantona i donosi zakone o oporezivanju i na drugi nacin osigurava potrebno finanstranje j/ bira delegate u Dom naroda Federacije skladno Ustavu Federacije k/ odlucuje o prenosu ovlaštenja Kantona na opcine i Federaciju; l/ odobrava zakljucivanje ugovora i sporazuma u oblasti medunarodnih odnosa i medunarodne saradnje; m/ provodi istragu skladno ovom ustavu i posebnim propisima n/ bira predsjedavajuceg, njegovog zamjenika i druge funkcionere Skupštine, u skladu sa Poslovnikom Skupštine; nj/ donosi poslovnik Skupštine; o/ vrši i druge poslove utvdene federalnim propisima, ovim ustavom i kantonalnim propisima. Clan 24. U S T A V Page 5 of 14 file://D:\site_in_php\zakoni\ustav_bpk_gorazde.htm 4.5.2004 Nacin rada Skupštine Skupština bira predsjedavajuceg i jednog njegovog zamjenika iz reda izabranih poslanika. Predsjedavajuci predstavlja Skupštinu, a njegov delokrug rada bliže ce biti utvrden Poslovnikom Skupštine. Skupština zasjeda javno izuzev u slucajevima kada je to predvideno njenim Poslovnikom. Izvještaji o zasjedanjima i donesemm odlukama se objavljuju u sredstvima javnog informisanja. Nacin rada Skupštine bliže se ureduje Poslovnikom. Clan 25. Poslanicki imunitet Protiv poslanika u Skupštini ne može biti pokrenut krivicni postupak ili gradanska parnica, niti on može biti zadržan u pritvoru ili na bilo koji drugl nacin kažnjen zbog iznesenog mišljenja i datog glasa u Skupštini. Poslanik u Skupštini ne može biti pritvoren niti li šen slobode bez prethodnog odobranja Skupštine. Clan 26. Naknada poslanicima Skupštine bice utvrdena Zakonom Kantona i nece se povecavati niti smanjivati tokom izbornog mandata, osim za prilogadavanje troškova života. Clan 27 Kvorum i nacin odlucivania u Skupštini Kvorum postoji ako sjednici Skupštine prisustvuje najmanje 51% /pedesetijedanposto/ od ukupnog broja poslanika. Kantonalm propisi stupaju na snagu kako jc u njima odredeno, ali ne prije nego sto budu objavljem. Clan 28. U vršenju svojih nadležnosti Skupština donosi zakone, druge propise, te opšte i pojedinacne akte /dalje: propisi/. Skupština dvotrecinskom vecinom ukupnog broja poslanika: a/ priprema i usvaja Ustav Kantona; b/ priprema i usvaja Ustavni zakon Kantona i amandmane; c/ donosi Zakon o prenošenju ili delegiranju kantonalne nadležnosti na opštinsku ili federalnu vlast; d/ smjenjuje predsjedmka Kantona. Izuzetno, kada se radi o pitanjima vezanim za ostvarivanje posebnih nacionalnih, socijalnih ili drugih interesa odredenih grupa gradana. 15% /petnaestposto/ poslanika može zatražiti da se odluka donese dvotrecinskom vecinom ukupnog broja poslanika u Skupštini. Ostali propisi opšti ili pojedinacni akti se smatraju donesenim ako je za predloženi propis ili opšti i pojedinacni akt glasalo vise od polovine prisutnih poslanika. Clan 29. Provodenje istrage Skupština ili njeni odbori mogu provoditi istrage, ne ulazeci u nadležnosti sudske vlasti, radi raspravljanja odredenih pitanja koja su se pojavila u odnosima unutar Kantona, a u kojima je ucestvovao bilo koji od poslanika, clanova odnosno organa ili službi kantonalne vlade, te u tom cilju U S T A V Page 6 of 14 file://D:\site_in_php\zakoni\ustav_bpk_gorazde.htm 4.5.2004 pozivati svjedoke i prikupljati druge dokaze. Postupak provodenja istrage u smislu prethodnog stava ureduje Skupština posebnim propisom. B. IZVRŠNA VLAST Clan 30. Predsjednik Kantona Izvršnu vlast u Kantonu vrši predsjednik Kantona. On se bira u Skupštini izmedu kandidata koje predlože poslanici, i to, vecinom prisutih poslanika. Nacin i postupak izbora predsjednika Kantona bliže ce se utvrditi Poslovnikom Skupštine. Predsjednik Kantona se bira na period od 2 /dvije/ godine i ne može se na tu funkciju birati vise od 2 /dva/ puta uzastopno. Predsjednik Kantona može biti sniijenjen prije isteka mandata na koji je izabran ukoliko je prekršio položenu zakletvu ili na drugi nacin obezvrijedio svoj položaj. O smjenjivanju odlucuje Skupština dvotrecinskom vecinom ukupnog broja poslanika. Ukoliko mjesto predsjednika ostane upražnjeno, Skupština Kantona ce izabrati novog predsjednika u roku od 30 /trideset/ dana racunajuci od dana kada je mjesto upražnjeno. U slucaju da predsjednik bude privremeno sprijecen da obavlja svoju dužnost, funkciju ce vršiti predsjedavajuci Skupštine do povratka predsjednika. Clan 31. Predsjedniku Kantona izabranom iz reda poslanika Skupštine Kantona prestaje mandat poslanika u Skupštini Kantona. Clan 32. Nadležnosti Predsjednika Kantona Predsjednik Kantona je nadležan za: a/ imenovanje i smjenjivanje predsjednika Vlade, zamjenika predsjednika Vlade i clanova Vlade Kantona, koje potvrduje Skupština; b/ predlaganje sudija kantonalmh sudova; c/ predstavljanje i zastupanje Kantona u zemlji i inostranstvu; d/ zakljucivanje ugovora i drugih akata kojima se preuzimaju prava i obaveze za Kanton, s tim da se za ugovore vece vrijednosti i ugovore iz oblasti medunarodne saradnje mora pribaviti saglasnost Skupštine; e/ podnošenje zahtjeva Ustavnom sudu Federacije i Ustavom sudu Bosne i Hercegovine; f/ razmatranje izvještaja ombudsmena i drugih. medunarodnih organizacija za Ijudska prava i obezbjeduje preduzimanje potrebnih mjera u zaštiti Ijudskih prava i sloboda; g/ obezbjedivanje saradnje sa organima Bosne i Hercegovine i Federacije, h/ odlucivanje o upotrebi policijskih snaga u posebnim okolnostima kao što su neposredna ratna opasnost, ratno stanje, vanredne situacije izazvane prirodnim ili drugim katastrofama; i/ predlaganje donošenja propisa iz nadležnosti Skupštine: j/ predlaganje budžeta Kantona i instrumenata neophodnih za njegovo izvršavanje; k/ predlaganje mjera ekonomske i razvojne politike Kantona, l/ potpisuje akte kojim se vrši proglašenje Ustava, zakona /ukaz, uredba ili odluka o proglašenju stava i zakona; m/ vršenje drugih poslova utvrdenih ovim Ustavom i drugim propisima Kantona. Clan 33 Vlada Kantona U S T A V Page 7 of 14 file://D:\site_in_php\zakoni\ustav_bpk_gorazde.htm 4.5.2004 Vladu Kantona sacinjavaju predsjednik Vlade, zamjenik predsjednlka Vlade i munistri koji rukovode odredeniin resorima i rninistri bez portfelja /resora/, ciji se broj utvrduje Zakonom o Vladi. Predsjednika Vlade zamjenika predsjednika Vlade i ministre u Vladi imenuje predsjednik kantona, a irnenovanje potvrduje Skupština vecinom glasova. Zamjenik predsjednika Vlade imenuje se iz reda ministara. Sastav Vlade mora odražavati nacionalm sastav stanovm štva na podrucju Kantona, s tim da se obavezno osigurava zastupljenost Bo šnjaka i Hrvata kao konstitutivnih naroda. Radom Vlade rukovodi predsjednik Vlade. Clan 34. Skupština moze izglasati nepovjerenje Vladi. Clan 35. Nadležnosti Vlade Vlada je nadležna za: a/ provodenje kantonalne politike i izvršavanje kantonalnih zakona, izvršavanje odluka svakog kantonalnog ili federalnog suda i vršenje svake druge nadležnosti povjerene Kantonu od federalne vlasti; b/ pripremu prijedloga budžeta koji odobrava Skupština; c/ osiguranje saradnje sa ombudsmenom; d/ nadzor nad istragom i krivicnim gonjenjem u vezi sa kršenjem kantonalnih zakona, kao i nad kantonalnom policijom; e/ izvršavanje drugih nadležnosti utvrdenih zakonom i ovim Ustavom; f/ osiguranje da nacionalna struktura policije odražava nacionalnu strukturu stanovništva Kantona, s tim da nacionalna struktura policije svake opcine mora odražavati nacionalnu strukturu stanovni štva te opcine. Nadležnosti Vlade, predsjednika Vlade i zamjenika predsjednika Vlade i pojedinih ministarstava, kao i druga pitanja od znacaja za organizaciju i funkcionisanje kantonalne uprave ureduje Skupština posebnim propisom. Clan 36. U izuzetnlrn. slucajevima, za vrijeme trajanja opasnosti za zemlju i Kanton i kada postoji objektivna nemogucnost da se sazove Skupština, Vlada je ovlaštena da donosi propise iz nadležnosti Skupštine, koji su od vitalnog interesa za Kanton. Ovim propisima ne mogu se derogirati prava i slobode utvrdene Ustavom Federacije, ovim Ustavom i drugim propisima. Propis donesen u skladu sa prethodnim stavom prestaje da važi cim prestanu okolnosti zbog kojih Skupština nije bila u mogucnosti da se sastane, a najkasnije 30 dana nakon njegovog objavljivanja. Clan 37. Imunitet Predsjednik Kantona i clanovi Vlade Kantona ne mogu biti krivicno gonjeni niti odgovorni u gradanskoj parnici za radnje ucinjene u obavljanju svojih funkcija. Oni ne mogu biti lišeni slobode ili pritvoreni bez prethodnog odobrenja Skupštine. C. KANTONALNO SUDSTVO Clan 38. U S T A V Page 8 of 14 file://D:\site_in_php\zakoni\ustav_bpk_gorazde.htm 4.5.2004 Osnivanje i nadležnosti Sudsku vlast u Kantonu vrše kantonalni i opcinski sudovi. Kantonalni sudovi osnivaju se zakonom Kantona. Clan 39. Sudska vlast u Kantonu je samostalna i nezavisna i vrši se na osnovu ustava Federacije, zakona Federacije i Kantona i ovog Ustava. Clan 40. Sudovi u Kantonu osiguravaju jednak položaj svim stranarna u sudskim prostupcima. Svi sudski postupci su javni, ukoliko za odredene izuzetne situacije, zakonom nije drukcije odredeno. Sve presude se javno objavljuju. Clan 41. Kantonalni sudovi nadležni su da: a/ odlucuju po žalbama na odluke, opcinskih sudova, b/ odlucuju o stvarima koje ne spadaju u nadležnost opcinskih sudova; c/ odlucuju u slucajevima utvrdenim ovim Ustavom; d/ vrse i druge nadležnosti u skladu sa Zakonom. Clan 42. Odluke Kantonalnih sudova donesene po žalbama na odluke opcinskih sudova su konacne i obavezujuce, osim ako se, radi o pitanjima predvidenim Ustavom i Zakonom Federacije. Clan 43. Jednoobraznost u postupku kao i osnovni principi pravicnosti u postupcima pred svim sudovima uspostavice se Zakonom Federacije. Skupština može, u skladu sa Zakonom Federacije, propisati dopunska pravila o organizaciji i upravljanju kantonalnim i opštinskim sudovima. U skladu sa pravilima iz prethodnog stava, svaki sud utvrduje svoju unutrašnju organizaciju i u vezi stim donosi dopunska pravila. Clan 44. Izbor sudija Broj sudija: utvrduje se Zakonom Kantona. Clan 45. Sudije kantonalnih. sudova bira Skupština, iz re-da uglednih pravnika, na prijedlog predsjednika Kantona. Kantonalne sudije ce biti u službi do navršenih 70 /sedamdeset/ godina žlvota, ukoliko prije toga ne podnesu ostavku ili ne budu simjenjeni konsenzusom sudija Vrhovnog suda Federacije. Clan 46. Predsjednika Kantonalnog suda biraju sami sudovi u skladu sa Zakonom. U S T A V Page 9 of 14 file://D:\site_in_php\zakoni\ustav_bpk_gorazde.htm 4.5.2004 Clan 47. Uslovi službe utvrdice se posebnim zakonom Kantona. Primanja sudija i ostale naknade nece biti umanjene tokom vršenja službe sem što ce se uskladiti sa porastom troškova života. Clan 48. Imunitet Sudije kantonalnih i opštinskih sudova nece biti krivicno gonjeni niti odgovorni u gradanskom postuku za bilo koju radnju ucinjenu u vršenju svoje funkcije. Clan 49. D. SAVJETI KANTONA Kanton može, zajedno sa drugim kantonima, osnivati savjet kantona u cilju koordiniranja politike i aktivnosti u vezi sa pitanjima od zajednickog interesa, te u sklopu Savjeta osnivati koorinaciona tijela, komisije i radne grupe radi razmjene informacija i uskladivanja aktivnosti Kantona u izvršavanju njihove nadležnosti ali ne mogu obuhvatati vojne ili politicke dogovore. V - POLOŽAJ OPCINA Clan 50. Obrazovanje opcina Na podrucju Kantona obrazuje se više opcina kao jedinica lokalne samouprave skladno Europskoj povelji o lokalnoj sa moupravi i propisima Federacije. Broj i teritorijalni obuhvat opcina odreduje se zakonom Federacije. U postupku obrazovanja opcina obavezno je pribavljati mišljenje gradana putem referenduma, na dijelu Kantona koji se želi organizirati u posebnu opcinu, u skladu sa Odlukom o jedinstvenim kriterijima za konstituisanje novih opcina ili izmjenu granica postojecih opcina u Federaciji Bosne i Hercegovine. Clan 51. Nadležnosti opcina Nadležnosti opcina proizilaze iz njihovih statusa kao jedinica lokalne samouprave. Opcine mogu imati izvorne nadležnostl utvrdene Ustavom Fede-racije i nadležnosti koje im prenese Kanton posebnim propisom skladno ovorn Ustavu. Opcine na podrucju Kantona mogu imati razlicite nadležnosti zavisno od globalne politike funkcioniranja i razvoja Kantona, te od ekonomskog, prostornog i drugog položaja pojedinih opcina, a narocito: a/ osiguranje uslova za poštivanje i zaštitu Ijudskih prava i osnovnih sloboda u skladu sa Ustavom; b/ osiguranje lokalnih potreba stanovništva u oblasti brige o djeci, obrazovanja i vaspitanja, rada i zapošljavanja, socijalne zaštite, kulture i sporta, zastite životnja i zaštite bilja, ako zakonom ili propisima Kantona nije odredeno drugacije; c/ vodenje urbansticko-stambene politike od znacaja za njen razvoj; d/ upravljanje opcinskom imovinom; e/ obavljanje komunalnih i drugih uslužnih djelatoosti te lokalne infrastrukture; f/ osiguranje uslova rada lokalnih radio i televizijskih stanica u skladu sa zakonom i propisima Kantona; g/ vodenje brige o turistickim resursima opcine; U S T A V Page 10 of 14 file://D:\site_in_php\zakoni\ustav_bpk_gorazde.htm 4.5.2004 h/ osiguranje korištenja i upravljanja lokalnim gradevinskim zemljištem; i/ osiguranje javnog reda i mira; j/ i druga pitanja u skladu sa ovim Ustavom i Zakonom. Clan 52. Radi obezbjedivanja efikanosti i jedinstva u funkcioiusanju vlasti opcine su u vršenju svojih nadležnosti obavezne ostvarivati medusobnu saradnju kao i saradnju sa vlastima Kantona. Opcine donose svoj statut kojim se utvrduje samoupravni položaj opcine u skladu sa Ustavom Federacije, ovim Ustavom i kantonalnim zakonodavstvom. Statutom opcine utvrduju se nadležnosti Opcinskog vijeca i Opcinskog nacelnika te postupak izbora predsjedavajuceg Vijeca i Opcinskog naceInika. Clan 53. Struktura vlasti u opcinama Zakonodavnu vlasti u opcinama vrše opcinska vijeca. Broj opcinskih vijecnika utvrduje se Statutom opcine. Mandat clanova Opcinskog vijeca je dvije /2/ godine, s tim da mandat prvih clanova Opcinskog vijeca traje jednu godinu. Opcinske vijecnike biraju demokratskim putem biraci na neposrednim i tajnim izborima na cijelom podrucju opcine. Svaki birac ima pravo glasati za bilo koju registrovanu stranku. Svaka stranka ce dobiti broj vijecnickih mjesta srazmjernom procentu osvojenih, od ukupnog broja važecito glasova. Clan 54. Opcinsko vijece: a/ Priprema i dvotrecinskom vecinom glasova usvaja Statut opcine; b/ bira opcinskog nacelnika; i c/ usvaja opcinski budžet i donosi propise o oporezivanju i na druge nacine osigurava potrebno finansiranje koje nisu osigurali kantonalne ili federalna vlast, i d/ donosi druge propise u izvršavanju opcinskih nadležnosti. Clan 55. Opcinsko vijece zasjeda javno, osim u izuzetnim okolnostima predvidenim u svom poslovniku i vodi Zapisnik o donesenim odlukama. Opcinski propisi stupaju na snagu kao što je u njima propisano, ali ne prije nego što budu objavljeni. Clan 56. Svaka opcina irna opcinskog nacelnika koga bira opcinsko vijece. Opcinski nacelmk vrši tevrsnu vlast u opcini i nadležan je za: a/ provodenje opcinske politike, izvršavanje, opcinskih propisa, delegiranih ili prenesenih nadležnosti opcini od kantonalne i federalne vlasti; b/ osiguranje saradnje opcinskih službenika sa ombudsmemma; c/ staranje o organizaciji opcinske uprave i njenom radu; d/ rukovodenje radom opcinskih službi i opcinskih službenika; e/ konsultacije za izbor sudlja Opcinskog suda; f/ imenovanje i smjenjivanje opcinskih službenika; g/ pripremanje prijedloga koje razmatra opcinsko vijece; h/ vršenje drugih nadležnosti utvrdenih zakonom i Statutom opcine. Clan 57. U S T A V Page 11 of 14 file://D:\site_in_php\zakoni\ustav_bpk_gorazde.htm 4.5.2004 Sudsku vlast u opcinama vrše opcinski sudovi. Ove sudove osniva i finansira Skupština Kantona, stim da se sud može osnovati i za više opcina. Sudije opcinskih sudova imenuje predsjednik najviseg kantonalnog suda uz konsultacije za opcinskim nacelnikom. Svaki opcinski sud bira predsjednika tog suda u skladu sa Zakonom. VI - FINANSIRANJE I IMOVINA KANTONA Clan 58 Finansiranie Kantona Finansiranje funkcija Kantona vrši se iz poreza, taksi i doprinosa koje uvodi Skupština. Finansiranje se može vršiti i iz drugih izvora kao što su dotacije Bosne i Hercegovine i Federacije, zadužlvanje kod banaka i drugih finansijskih organizacija, donacije i slicno, o cemu odlucuje Skupština posebnim propisom. Sistem javnih prihoda na podrucju Kantona je jedinstven. Opcine ne mogu uvoditi nikakve druge poreze ili druge izvore prihoda, izuzev ako se radi o projektima za cije finansiranje se gradani na podrucju opcine izjasne posebno putem referenduma. Ostvareni prihodi na podrucu Kantona se rasporeduju Kantonu i opcinama srazmjerno nivou njihovog ostvarivanja na pojedinim opcnama, te prema drugim kriterijumima utvrdenim propisom Kantona. Funkcije Kantona i opcine finansiraju se kroz budžet koji donosi Skupština Kantona i Opcinsko vijece skladno propisima Kantona i Federacije. Clan 59. Imovina Kantona Kanton može imati pokretnu i nepokrenu imovinu. Imovinom Kantona smatraju se stvari, prava i novcana sredstva koja su stecene kupovinom ili na drugi nacin u skladu sa zakonom. Imovinom Kantona upravlja Skupština. Presjednik i Vlada Kantona mogu raspolagati imovinom u okviru ovlaštenja koja ni Skupština prenese posebnim propisom. VII - MEÐUNARODNI ODNOSI Clan 60. Uspostavljanie medunarodne saradnje Kanton može uspostavljati saradnju sa drugim državama, medunarodnim organizacijama i gradovima u inostranstvu, skladno Ustavu Bosne i Hercegovine, Ustavu Federacije i ovom Ustavu. U okviru saradnje iz prethodnog stava Kanton može potpisivati ugovore i druge akte o saradnji. Clan 61 Ovlaštenje za zakljucivanie sporazuma Zakljucivanje sporazuma i drugih akata iz oblasti odnosa sa inostranstvom u nadležnosti je Predsjednika Kantona. Sporazum i drugi akt iz oblasti medunarodnih odnosa stupa na snagu nakon veritikacije u Skupšini. Sporazumi ili drugi akti medunarodnog karaktera kojima se pruža bespovratna ili besplatna pomoc Kantonu za vršenje njegovih funkcija ne podliježu verifikaciji iz prethodnog stava, ali je predsjednik o tome dužan redovno obavještavati Skupštinu. VIII - AMANDMANI NA USTAV U S T A V Page 12 of 14 file://D:\site_in_php\zakoni\ustav_bpk_gorazde.htm 4.5.2004 Clan 62. Amandmane na Ustav može predlagati predsjednik Kantona, Vlada Kantona i vecina poslanika u Skupštini. Predloženi amandman na Ustav nece se konacno razmatrati u Skupštini prije isteka roka od 2 /dvije/ sedmice nakon što je prvi put bio podnesen. Predloženi amandman usvaja se dvotrecinskom vecinom poslanika u Skupštini. Clan 63. Ukoliko Skupština odbije predloženi amandman, novi amandman o istom pitanju ne može se predložiti prije isteka šest mjeseci od dana kada je amandman odbijen. Nijednim amandmanom na Ustav ne mogu se ukinuti niti umanjiti nijedno od prava i sloboda utvrdenih u Ustavu Federacije i instrumentima predvidenim u Aneksu Ustava Federacije, niti promjenitl ovaj clan Ustava. IX - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Clan 64. Ovaj Ustav usvaja prelazna Skupština dvotrecinskom vecinom ukupnog broja poslanika. Ovaj Ustav stupa na snagu danom objavljivanja na oglasnoj ploci u sjedistu Kantona a naknadno ce se objaviti u službenom glasilu kantona. Clan 65. Do izbora Skupštine Kantona skladno ovom Ustavu njene funkcije ce vršiti Prelazna Skupština Kantona. Prelazna Skupština se formira tako da svako opcinsko vijece u prelaznom periodu /opcine naznacene u clanu 5. ovog Ustava/ izabere po 5 /pet/ odbornika, u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Kod izbora odbornika opcina u Prelaznu Skupštinu Kantona mora se voditi racuna da njihova struktura u pogledu stranacke pripadnosti odgovara rezultatima izbora iz 1990. godine. Prva sjednica Prelazne Skupštine održace se nakon organiziranja opština skladno Ustavu Federacije. Ovu sjednicu saziva predsjednik Skupštine Okruga Goraže koji ce rukovoditi njenim radom do Izbora predsjedavajuceg prelazne Skupštine. Prelazna Skupština ima sve nadležnosti utvrdene ovim ustavom za Skupštinu Kantona. Clan 66. U periodu od izbora Skupštine Kantona, izvršnu vlast ce vršiti prelazni Predsjednik Kantona kojega ce izabrati Prelazna Skupština skladno clanu 30. ovog Ustava. Prelazni predsjednik ce se izabrati po stupanju na snagu ovog Ustava. Mandat prelaznog predsjednika Kantona u prelaznom periodu se ne racuna u ukupno trajanje mandata predsjednika Kantona. Clan 67. Predsjednik Kantona ce u roku od 10 /deset/ dana predložiti. Prelaznoj Skupštini propise o organizaciji i nadležnostima Vlade i ministarstava Kantona kao i prijedlog za davanje saglasnosti na personalni sastav Vlade. Clan 68. U S T A V Page 13 of 14 file://D:\site_in_php\zakoni\ustav_bpk_gorazde.htm 4.5.2004 Organi uprave i službe Okruga Goražde nastavljaju da rade prema organizaciji i djelokrugu utvrdenim Statutom Okruga i Odlukom o organizaciji i djelokrugu okružnih organa uprave i drugim propisima do donošenja propisa i uspostave funkcije organa iz prethodnog clana, i to u mjeri u kojoj nisu u suprotnosti sa ovim ustavom i propisima Federcije Bosne i Hercegovine, ukoliko zakonom ne bude drukcije utvrdeno. Javna preduzeca i javne ustanove ciji je osnivac Skupština Okruga i Skupština opcine Goražde nastavljaju sa radom kao kantonalna javna preduzeca i javne ustanove. Clan 69. Broj i podrucja opcina u sastavu Kantona ce se preispitati nakon provedenih izbora za Skupštinu Kantona kako bi se utvrdila opravdanost obrazovanja novih opcina, te donijele neophodne odluke o njihovom obrazovanju, a u skladu sa Odlukom o jedinstvenim kriterijima za konstituisanje novih opcina ili izmjenu granica postojecih opcina u Federaciji Bosne i Hercegovine Clan 70. Do uspostavljanja policijskih snaga skladno ovom Ustavu njihove poslove ce vrsiti policija Ministarstva unutrašnjih poslova Federacije - CSB Goražde. O vršenju ovih poslova i postepenom prelasku policijskih snaga Ministarstva unutrašnjih poslova u policijske snage Kantona Predsjednik Kantona ce se dogovarati sa Vladom Federacije i Ministrom unutrašnjih poslova Federacije. Clan 71. Do pocetka rada kantonalnih i opcinskih sudova skladno ovom Ustavu njihove funkcije ce vršiti postojeci sudovi uspostavljeni prema zakonima Republike Bosne i Hercegovine. Nakon stupanja na snagu ovog Ustava, a do pocetka rada kantonalnih i opcinskih sudova, sudije ce se birati po prethodno pribavljenoj saglasnosti Prelazne Skupštine. U S T A V Page 14 of 14 file://D:\site_in_php\zakoni\ustav_bpk_gorazde.htm 4.5.2004
Ustav Tuzlanskog kantona Tuzlanski kanton Službene novine TK 07/97 25.06.1997 SN TK 10/04, SN TK 06/04, SN TK 14/02, SN TK 10/00, SN TK 03/99, SN TK 13/99 ustav,tk USTAVTUZLANSKO-PODRINJSKOG KANTONAIOSNOVNE ODREDBE^lan 1.Bo{njaci i Hrvati, kao konstitutivni narodi, zajedno sostalima, i gra|ani Kantona, ostvaruju svoja suverena prava u dr‘aviBosni i Hercegovini, Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljemtekstu: Federacija) i Tuzlansko-podrinjskom kantonu (u daljem SLU@BENE NOVINE TUZLANSKO-PODRINJSKOG KANTONABroj 7 - Strana 162Srijeda, 25. juni/lipanj 1997. g.tekstu: Kanton), u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine injegovim aneksima, Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine injegovim Aneksom i ovim Ustavom.^lan 2.Kanton je federalna jedinica Federacije koja obuhvataop}ine i gradove, u sastavu Kantona, u skladu sa federalnimpropisima.^lan 3.Sastav svih organa u Kantonu, op}inama i gradovima moraodra‘avati nacionalnu strukturu stanovni{tva Kantona odnosnoop}ine i grada, ukoliko Ustavom Federacije nije druk~ijeutvr|eno.^lan 4.Naziv Kantona je: Tuzlansko-podrinjski kanton.Sjedi{te Kantona je u Tuzli.^lan 5.Kanton ima grb, zastavu i pe~at. Izgled grba, zastave ipe~ata Kantona, njihova upotreba i za{tita ure|uju se zakonomKantona.Kanton mo‘e imati druge simbole o kojima odlu~i Skup{tinaTuzlansko-podrinjskog kantona (u daljem tekstu: Skup{tinaKantona).Simboli Kantona upotrebljava}e se u skladu sa zakonomKantona.^lan 6.Slu‘beni jezici Kantona su bosanski jezik i hrvatski jezik.Slu‘beno pismo je latinica. Ostali jezici mogu se koristitikao sredstva komunikacije i nastave.IILJUDSKA PRAVA I OSNOVNE SLOBODE^lan 7.U ostvarivanju svojih nadle‘nosti Kanton osigurava i provodisve mjere za{tite ljudskih prava i sloboda utvr|enih Ustavom Bosnei Hercegovine i njegovim aneksima, Ustavom Federacije i njegovimAneksom i ovim Ustavom vode}i ra~una o jednakopravnosti svihnaroda i gra|ana u Kantonu, op}inama i gradovima.^lan 8.Sve izbjeglice i raseljene osobe, u skladu sa Op}im okvirnimsporazumom za mir u Bosni i Hercegovini, imaju pravo slobodnogpovratka u prebivali{ta iz kojih su prognane, tokom etni~kogprogona i neprijateljstava od 1991. godine.^lan 9.Sve osobe imaju pravo na povrat ukupne imovine koje suli{ene tokom etni~kog progona i neprijateljstava od 1991. godine.Ukoliko osobama iz prethodnog stava objektivno nije mogu}evratiti imovinu, takve osobe imaju pravo na punu nov~anunadoknadu vrijednosti svoje imovine.Sve izjave i obaveze date i preuzete pod prijetnjom, prisilomi prijevarom, a koje se odnose na svu pokretnu i nepokretnuimovinu, kao i sva imovinska i neimovinska prava, ni{tavna su.Prava iz prethodnih stavova ostvariva}e se u skladu sa Op}imokvirnim sporazumom za mir u Bosni i Hercegovini, propisimaBosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine i ovogKantona.^lan 10.Organi Kantona, op}ina i gradova du‘ni su osigurati usloveza rad i saradnju sa ombudsmenima.IIINADLE@NOSTI KANTONALNE VLASTI^lan 11.Kanton je nadle‘an u svim oblastima koje nisu UstavomFederacije izri~ito povjerene federalnoj vlasti, a posebno za:a) dono{enje i provo|enje propisa, u okviru utvr|eneekonomske politike, za podsticanje privrednog i dru{tvenograzvoja;b) uspostavljanje i nadziranje kantonalnih policijskihsnaga, koje imaju jedinstvene federalne uniforme sa oznakamaKantona;c) utvr|ivanje i provo|enje politike obrazovanja i vaspitanja;d) utvr|ivanje i provo|enje politike u oblasti nauke, kulturei sporta;e) utvr|ivanje i provo|enje stambene politike, uklju~uju}idono{enje propisa koji se odnose na ure|ivanje i izgradnjustambenih objekata;f) dono{enje i provo|enje propisa o kori{}enju zemlji{ta,uklju~uju}i zoniranje;g) dono{enje i provo|enje propisa o postrojenjima zaproizvodnju energije i osiguranje njihove dostupnosti;h) provo|enje socijalne politike i uspostavljanje slu‘bisocijalne za{tite;i) dono{enje i provo|enje propisa o unapre|enju lokalnogposlovanja i humanitarnih aktivnosti;j) utvr|ivanje i provo|enje politike u vezi sa regulisanjem iosiguranjem javnih slu‘bi;k) utvr|ivanje i provo|enje politike u vezi sa osnivanjem iradom radija, televizije i drugih sredstava informisanja;l) finansiranje djelatnosti kantonalne vlasti ili djelatnosti podnadle‘no{}u kantonalne vlasti oporezivanjem, zadu‘ivanjem ilidrugim sredstvima;m) utvr|ivanje i provo|enje politike kantonalnog turizma,razvoj turisti~kih resursa;n) dono{enje propisa o lokalnoj samoupravi u op}inama ilokalnoj upravi i samoupravi u gradu, uz odgovaraju}u konsultacijusa op}inskim odnosno gradskim vlastima.^lan 12.Kanton i Federacija su, u skladu sa Ustavom Federacije,nadle‘ni za:a) jam~enje i provo|enje ljudskih prava;b) zdravstvo;c) politiku za{tite ~ovjekove okoline;d) komunikacijsku i transportnu infrastrukturu u skladu saUstavom Bosne i Hercegovine;e) socijalnu politiku;f) provo|enje zakona i drugih propisa o dr‘avljanstvu iputnim ispravama dr‘avljana Bosne i Hercegovine sa teritorijeFederacije i o boravku i kretanju stranaca;g) turizam;h) kori{}enje prirodnih bogatstava. SLU@BENE NOVINE TUZLANSKO-PODRINJSKOG KANTONABroj 7 - Strana 163Srijeda, 25. juni/lipanj 1997. g.^lan 13.Nadle‘nosti iz prethodnog ~lana ovog Ustava mogu bitiostvarivane zajedni~ki ili odvojeno, ili od strane Kantona uzkoordinaciju sa federalnom vla{}u, dogovaraju}i se na trajnojosnovi, u skladu sa potrebama.^lan 14.Kanton mo‘e prenijeti svoje nadle‘nosti na op}inu i grad nasvojoj teritoriji ili na federalnu vlast, na osnovu me|usobnogdogovora i prihvatanja.Kanton mo‘e na op}inu i grad na svojoj teritoriji prenijetinadle‘nosti u vezi sa obrazovanjem, kulturom, turizmom, lokalnimposlovanjem i humanitarnom djelatno{}u, te radiom i televizijom,a du‘an je to u~initi ako, u pogledu nacionalnog sastava, ve}inskostanovni{tvo te op}ine odnosno grada, nije ve}insko stanovni{tvou Kantonu kao cjelini.Kanton mo‘e zaklju~ivati me|unarodne sporazume uzprethodnu saglasnost Parlamentarne skup{tine Bosne i Hercegovine,osim sporazuma one vrste za koje, po zakonu Parlamentarneskup{tine Bosne i Hercegovine, njena saglasnost nije potrebna.IVSTRUKTURA KANTONALNE VLASTIA. ZAKONODAVNA VLAST KANTONA1. Op}e odredbe^lan 15.Zakonodavnu vlast Kantona vr{i Skup{tina Kantona.Skup{tina Kantona je jednodomna.^lan 16.Skup{tina Kantona sastoji se od 50 poslanika.^lan 17.Poslanicima Skup{tine Kantona mandat traje dvije godine.U slu~aju ratnog stanja, neposredne ratne opasnosti ivanrednih prilika, mandat poslanika izabranih na posljednimizborima produ‘ava se za vrijeme trajanja tog stanja, a najdu‘e{est mjeseci po prestanku tih okolnosti.^lan 18.Poslanike u Skup{tini Kantona biraju bira~i na demokratskim ineposrednim izborima, tajnim glasanjem na cijeloj teritoriji Kantona,u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine i njegovim aneksima,Ustavom Federacije i njegovim Aneksom, ovim Ustavom i zakonima.Svaki bira~ ima pravo da glasa za bilo koju registrovanu stranku.Svaki bira~ mo‘e biti biran za poslanika u Skup{tini Kantona.Skup{tina Kantona bit }e sazvana najkasnije deset dana nakonobjavljivanja rezultata izbora.^lan 19.Skup{tina Kantona ima predsjednika i zamjenikapredsjednika, koji se biraju iz reda poslanika u Skup{tini Kantona.Mandat predsjednika i zamjenika predsjednika traje dvijegodine.Predsjednik predstavlja Skup{tinu Kantona, saziva sjedniceSkup{tine Kantona, predsjedava im i potpisuje akta koja se donosena sjednicama Skup{tine Kantona.Predsjednik Skup{tine Kantona vr{i funkciju predsjednikaKantona u slu~aju kada predsjednik Kantona bude privremeno unemogu}nosti da obavlja svoju du‘nost.Zamjenik predsjednika zamjenjuje predsjednika Skup{tineKantona u slu~aju njegove sprije~enosti da obavlja svoju du‘nost;poma‘e predsjedniku Skup{tine prilikom predsjedavanjasjednicama Skup{tine Kantona.^lan 20.Skup{tina Kantona ima sekretara, koga imenuje na periodod dvije godine.Sekretar Skup{tine Kantona poma‘e predsjedniku Skup{tineKantona u pripremanju sjednica Skup{tine Kantona, osiguravauslove za rad Skup{tine Kantona i obavlja poslove i zadatke u vezisa sjednicama i drugim poslovima utvr|enim poslovnikom ili kojemu povjeri predsjednik Skup{tine Kantona.Sekretar Skup{tine Kantona ne mo‘e biti krivi~no gonjen,niti odgovorati u gra|anskom postupku za bilo koju radnju u~injenuu vr{enju svoje funkcije, bez odobrenja Skup{tine Kantona.^lan 21.Skup{tina Kantona zasjeda javno, osim u izuzetnimokolnostima predvi|enim poslovnikom Skup{tine Kantona iobjavljuje izvje{taje o zasjedanjima i odlukama.^lan 22.Prava i obaveze poslanika u Skup{tini Kantona utvrdit }e seposebnim propisom.^lan 23.Poslanici u Skup{tini Kantona za vrijeme trajanja mandatau‘ivaju poslani~ki imunitet.Protiv poslanika Skup{tine Kantona ne mo‘e biti pokrenutagra|anska parnica, ne mogu biti krivi~no gonjeni, privedeni,zadr‘ani i pritvoreni odnosno li{eni slobode za bilo koju radnjuu~injenu u vr{enju svoje funkcije od bilo kojeg organa vlasti, bezodobrenja Skup{tine Kantona.2. Nadle‘nost Skup{tine Kantona^lan 24.Skup{tina Kantona:a) priprema i usvaja Ustav Kantona i amandmane na UstavKantona;b) usvaja bud‘et Kantona i donosi zakone o oporezivanju ina drugi na~in osigurava potrebno finansiranje;c) donosi zakone i ostale propise neophodne za izvr-{avanjenadle‘nosti Kantona;d) odobrava zaklju~ivanje sporazuma sa drugim dr-‘avama ime|unarodnim organizacijama, uz prethodnu saglasnostParlamentarne skup{tine Bosne i Hercegovine;e) donosi poslovnik Skup{tine Kantona;f) daje autenti~no tuma~enje Ustava, zakona i drugih propisakoje donosi;g) bira i razrje{ava predsjednika i zamjenika predsjednikaSkup{tine Kantona;h) imenuje i razrje{ava sekretara Skup{tine Kantona;i) bira i razrje{ava delegate Kantona u Domu narodaParlamenta Federacije iz svojih redova, u skladu sa UstavomFederacije; SLU@BENE NOVINE TUZLANSKO-PODRINJSKOG KANTONABroj 7 - Strana 164Srijeda, 25. juni/lipanj 1997. g.j) bira i razrje{ava predsjednika Kantona;k) potvr|uje imenovanje i razrje{enje Vlade Kantona;l) utvr|uje nadle‘nost Kantonalnog i op}inskih sudova;m) bira i razrje{ava sudije i sudije - porotnike Kantonalnogsuda;n) imenuje i razrje{ava kantonalnog tu‘ioca i zamjenikekantonalnog tu‘ioca;o) potvr|uje imenovanje i razrje{enje kantonalnogpravobranioca i zamjenike kantonalnog pravobranioca;p) vr{i i druge poslove utvr|ene Ustavom Federacije, ovimUstavom i zakonom.Na zahtjev jedne tre}ine poslanika Skup{tina Kantonamo‘e pokrenuti postupak za utvr|ivanje da li su UstavKantona, amandmani na Ustav Kantona, predlo‘eni zakon ilizakon koji je usvojila Skup{tina Kantona, u skladu sa UstavomFederacije.3. Odlu~ivanje u Skup{tini Kantona^lan 25.Skup{tina Kantona dvotre}inskom ve}inom ukupnog brojaposlanika:a) donosi Ustav Kantona i amandmane na Ustav Kantona,b) donosi zakon o preno{enju ili delegiranju kantonalnenadle‘nosti na federalnu, op}insku ili gradsku vlast;c) smjenjuje i razrje{ava predsjednika Kantona.Skup{tina Kantona ostale odluke donosi natpolovi~nomve}inom ukupnog broja poslanika u Skup{tini Kantona.^lan 26.Amandmani na Ustav Kantona stupaju na snagu u pono} istogdana kada ih usvoji Skup{tina Kantona.Kantonalni zakoni stupaju na snagu kao {to je u njimaodre|eno, ali ne prije nego {to budu objavljeni.Ostali propisi Kantona mogu stupiti na snagu kao {to je unjima odre|eno, a najranije danom dono{enja.B. IZVR[NA VLAST KANTONA1. Predsjednik Kantona^lan 27.Predsjednik Kantona predstavlja i zastupa Kanton i {ef jekantonalne izvr{ne vlasti.^lan 28.Predsjednika Kantona biraju ve}inom glasova poslanici uSkup{tini Kantona izme|u kandidata koje oni predlo‘e, na na~inpredvi|en poslovnikom Skup{tine Kantona.^lan 29.Ukoliko predsjednik Kantona bude izabran iz reda poslanikaSkup{tine Kantona, prestaje mu mandat poslanika u Skup{tiniKantona.^lan 30.Predsjednik Kantona ima dvogodi{nji mandat i ne mo‘e bitibiran vi{e od dva puta uzastopno.^lan 31.Predsjednika Kantona, ukoliko je prekr{io datu sve~anuizjavu, na neki drugi na~in obezvrijedio svoj polo‘aj ili polo‘ajKantona, Skup{tina Kantona mo‘e smijeniti.^lan 32.Ukoliko mjesto predsjednika Kantona ostane upra‘njeno,Skup{tina Kantona }e izabrati novog predsjednika u roku od 30dana.U slu~aju ratnog stanja, neposredne ratne opasnosti ivanrednog stanja, mandat predsjednika Kantona produ‘ava se zavrijeme trajanja tog stanja, a najdu‘e {est mjeseci po prestanku tihokolnosti.^lan 33.Predsjednik Kantona nadle‘an je za:a) imenovanje Vlade Kantona;b) imenovanje kantonalnog pravobranioca i zamjenikakantonalnog pravobranioca;c) predlaganje sudija Kantonalnog suda;d) predlaganje kantonalnog tu‘ioca i zamjenikakantonalnog tu‘ioca;e) dono{enje ukaza o progla{avanju zakona koje donosiSkup{tina Kantona;f) provo|enje kantonalne politike;g) obavje{tavanje Skup{tine Kantona o provo|enjukantonalne politike utvr|ene odlukama i smjernicama Skup{tineKantona i, u vezi s tim, predlaganje Skup{tini Kantonarazmatranja pojedinih pitanja i dono{enja odluka;h) potpisivanje i ratifikovanje me|unarodnih sporazumau ime Kantona, koje odobrava Skup{tina Kantona, uzsaglasnost Parlamentarne skup{tine Bosne i Hercegovine,osim sporazuma one vrste za koje, po zakonu Parlamentarneskup{tine Bosne i Hercegovine, njena saglasnost nijepotrebna;i) davanje pomilovanja za djela utvr|ena zakonom;j) podno{enje zahtjeva Ustavnom sudu Federacije radiutvr|ivanja da li je Ustav Kantona i amandman na UstavKantona, predlo‘eni zakon ili zakon koga je usvojilaSkup{tina Kantona, u skladu sa Ustavom Federacije;k) podno{enje zahtjeva Ustavnom sudu Federacije radiutvr|ivanja da li je predlo‘eni ili usvojeni propis koji donosiorgan kantonalne ili op}inske odnosno gradske vlasti u skladusa Ustavom Federacije;l) razmatranje izvje{taja ombudsmena i osiguravanjeuslova za njihov rad;m) staranje o ostvarivanju saradnje sa organima Federa-cije;n) izvr{avanje i drugih poslova koje mu povjeriSkup{tina Kantona2. Vlada Kantona^lan 34.Vladu Kantona ~ine predsjednik, dva potpredsjednika Vladei ministri, ~iji se broj utvr|uje Zakonom o Vladi Kantona.Vlada Kantona ima dvogodi{nji mandat. SLU@BENE NOVINE TUZLANSKO-PODRINJSKOG KANTONABroj 7 - Strana 165Srijeda, 25. juni/lipanj 1997. g.^lan 35.Predsjednika Vlade imenuje predsjednik Kantona i potvr|ujeSkup{tina Kantona.^lan 36.Potpredsjednike Vlade i ministre imenuje predsjednikKantona, nakon konsultacija sa predsjednikom Vlade ilikandidatom za funkciju predsjednika Vlade, a imenovanjepotvr|uje Skup{tina Kantona.Svako upra‘njeno mjesto popunjava se istim postupkom.Predsjednik Vlade, potpredsjednici Vlade, ministri, njihovizamjenici i pomo}nici ne mogu biti poslanici u Skup{tini Kantona.^lan 37.Vlada Kantona odgovorna je predsjedniku Kantona iSkup{tini Kantona.^lan 38.Vlada Kantona mo‘e se smijeniti odlukom predsjednikaKantona, koju potvr|uje Skup{tina Kantona, ili izglasavanjemnepovjerenja Vladi ve}inom glasova u Skup{tini Kantona.Vlada Kantona ili svaki ~lan pojedina~no, mogu dati ostavkupredsjedniku Kantona i Skup{tini Kantona.^lan 39.Predsjednik Kantona mo‘e razrije{iti predsjednika VladeKantona, uz potvrdu Skup{tine Kantona.Predsjednik Kantona, na prijedlog predsjednika Vlade, mo‘erazrije{iti pojedinog potpredsjednika ili ministra.^lan 40.Organizacija Vlade Kantona ure|uje se kantonalnimzakonom, u skladu sa ovim Ustavom.Zakonom Kantona utvrdi}e se polo‘aj, prava i du‘nostikantonalne uprave, njihova organizacija i odgovornost, u skladusa Ustavom Federacije i drugim propisima Federacije i ovimUstavom, tako da Vlada Kantona odra‘ava nacionalni sastavstanovni{tva kao cjeline, ali u svakom slu~aju da osiguravazastupljenost oba konstitutivna naroda.^lan 41.Vlada Kantona nadle‘na je za:a) provo|enje kantonalne politike, predlaganje i izvr{-avanjekantonalnih zakona i drugih propisa;b) izvr{avanje odluka svakog kantonalnog ili federalnog sudai vr{enje svake druge nadle‘nosti povjerene Kantonu od federalnevlasti;c) pripremu prijedloga bud‘eta;d) osiguranje saradnje izme|u Vlade Kantona i ombudsmena;e) nadzor nad istragom i krivi~nim gonjenjem u vezi sakr{enjem kantonalnih zakona, kao i nadzor nad kantonalnompolicijom;f) osiguranje da nacionalna struktura policije odra‘avanacionalnu strukturu stanovni{tva Kantona, s tim da nacionalnastruktura policije svake op}ine mora odra‘avati nacionalnustrukturu stanovni{tva te op}ine;g) druga pitanja utvr|ena ovim Ustavom i drugimpropisima.^lan 42.Predsjednik Vlade Kantona nadle‘an je za:a) provo|enje politike i izvr{avanje kantonalnih propisauklju~uju}i osiguranje izvr{avanja odluka kantonalnih i federalnihsudova;b) predlaganje i davanje preporuka iz oblasti kantonalnogzakonodavstva;c) pripremanje prijedloga bud‘eta Kantona;d) druga pitanja utvr|ena ovim Ustavom i drugim pro-pisimaKantona.^lan 43.Svaki potpredsjednik Vlade Kantona poma‘e predsjednikuVlade Kantona u izvr{avanju njegovih nadle‘nosti i izvr{ava drugeposlove koje mu povjeri predsjednik Vlade Kantona.Bli‘e nadle‘nosti potpredsjednika Vlade utvr|uju seZakonom o Vladi Kantona.^lan 44.Svaki ministar nadle‘an je za:a) provo|enje kantonalne politike i izvr{avanje kantonalnihzakona i drugih propisa iz nadle‘nosti ministarstva na ~ijem je~elu;b) pripremanje propisa iz nadle‘nosti ministarstva kojimrukovodi i davanje mi{ljenja i preporuka u vezi s tim propisima;c) rukovo|enje, koordiniranje i nadziranje aktivnostiministarstva na ~ijem je ~elu;d) izdavanje uputstava, instrukcija, naredbi i dono{enjepropisa u cilju omogu}avanja izvr{avanja zakona iz nadle‘nostiministarstva na ~ijem je ~elu;e) pripremanje, obja{njavanje i analiziranje bud‘etskihprijedloga iz nadle‘nosti ministarstva na ~ijem je ~elu;f) davanje odgovora na pitanja poslanika u Skup{tini Kantona,iz nadle‘nosti ministarstva na ~ijem je ~elu;g) pomaganje predsjedniku Vlade Kantona u vo|enju politikei izvr{avanju zakona Kantona i drugih propisa;h) izvr{avanje i drugih zadataka koje mu povjeri predsjednikVlade Kantona.^lan 45.U vanrednim prilikama, za vrijeme trajanja opasnosti pozemlju i Kanton i kada postoji objektivna nemogu}nost da sesazove Skup{tina Kantona, Vlada Kantona je ovla{}ena dadonosi propise od vitalnog zna~aja za Kanton iz nadle‘nostiSkup{tine Kantona, kojima se ne mogu derogirati prava i slobodeutvr|ene Ustavom Federacije, ovim Ustavom i drugimpropisima.Propis donesen u skladu sa prethodnim stavom VladaKantona }e, odmah po prestanku okolnosti zbog kojih Skup{tinaKantona nije mogla zasjedati, podnijeti Skup{tini Kantona napotvr|ivanje.U slu~aju ratnog stanja, neposredne ratne opasnosti ivanrednih prilika, Vladi Kantona produ‘ava se mandat, zavrijeme trajanja tog stanja, a najdu‘e {est mjeseci po prestankutih okolnosti.^lan 46.Predsjednik Kantona, predsjednik Vlade Kantona ipotpredsjednici Vlade Kantona i ministri ne mogu biti krivi~no SLU@BENE NOVINE TUZLANSKO-PODRINJSKOG KANTONABroj 7 - Strana 166Srijeda, 25. juni/lipanj 1997. g.gonjeni, niti odgovorni u gra|anskom postupku za bilo koju radnjuu~injenu u vr{enju svoje funkcije.O imunitetu nosilaca izvr{ne vlasti, iz prethodnog stava,odlu~uje Skup{tina Kantona.C. SUDSKA VLAST KANTONA^lan 47.Sudsku vlast u Kantonu vr{e Kantonalni sud i op}inski sudovi.Sudovi u Kantonu osnivaju se zakonom Kantona, a njihovofinansiranje }e se vr{iti iz bud‘eta Kantona.Najvi{i sud Kantona je Kantonalni sud Tuzlansko-podrinjskog kantona.^lan 48.Sudska vlast u Kantonu je samostalna, nezavisna i vr{i sena osnovu ustava, zakona i drugih propisa.^lan 49.Sudovi u Kantonu osiguravaju jednak polo‘aj svim stranamau sudskim postupcima.^lan 50.Sudski postupci su javni, ukoliko zakonom nije druk~ijeodre|eno.Presude se objavljuju javno.^lan 51.Nadle‘nost sudova u Kantonu i postupak pred njima ure|ujese zakonom.^lan 52.Jednoobraznost u postupanju, kao i osnovni principipravi~nosti u postupcima pred svim sudovima, uspostavi}e sezakonom Federacije.Svaki sud utvr|uje svoju unutra{nju organizaciju.^lan 53.Zakonom Kantona utvr|uje broj sudija i sudija - porotnikaKantonalnog i op}inskih sudova.^lan 54.Sudije Kantonalnog i op}inskih sudova biraju se iz redauglednih pravnika najvi{ih moralnih osobina.Sudije Kantonalnog i op}inskih sudova ne}e biti krivi~nogonjeni niti odgovorni u gra|anskom postupku za radnju u~i-njenu u vr{enju svoje funkcije.^lan 55.Sudije Kantonalnog suda predla‘e predsjednik Kantona, abira ih Skup{tina Kantona.Sudije - porotnike Kantonalnog suda predla‘e predsjednikKantonalnog suda, a bira ih Skup{tina Kantona.Nacionalna struktura sudija u cijelini odra‘ava nacionalnustrukturu stanovni{tva Kantona.^lan 56.Sudije Kantonalnog i op}inskih sudova bit }e u slu‘bi dodobi od 70 godina, ukoliko ne daju ostavku ili ne budu smije-njeni i to:a) sudije Kantonalnog suda konsenzusom sudija Vrhovnog suda;b) sudije op}inskih sudova konsenzusom sudija Kantonalnog suda.Uslovi za vr{enje sudijske funkcije utvrdi}e se posebnimzakonom Kantona.Pla}e i druge naknade ne mogu biti umanjivane tokom njihoveslu‘be.^lan 57.Sudije Kantonalnog suda biraju predsjednika Suda u skladusa zakonom.^lan 58.Op}inske sudove osniva Skup{tina Kantona za podru~je jedneili vi{e op}ina.^lan 59.Op}inski sudovi imaju izvornu nadle‘nost za sve gra|anske ikrivi~ne stvari, osim ako Ustavom Federacije, zakonom Federacije,ovim Ustavom ili zakonom Kantona dio izvorne nadle‘nosti nijeprenesen na neki drugi sud.^lan 60.Sudije op}inskih sudova imenuje predsjednik Kantonalnogsuda nakon konsultacija sa op}inskim na~elnikom.Sudije - porotnike op}inskih sudova imenuje predsjednikKantonalnog suda na prijedlog predsjednika op}inskog suda.^lan 61.Sudije op}inskog suda biraju predsjednika toga suda, u skladusa zakonom.D. SAVJETI KANTONA^lan 62.Kanton mo‘e, zajedno sa drugim kantonima, osnivati savjetekantona u cilju koordiniranja politike i aktivnost u vezi sa pitanjimaod zajedni~kog interesa, te u sklopu savjeta osnivati koordinacionatijela, komisije i radne grupe radi razmjene informacija iuskla|ivanja aktivnosti kantona u izvr{avanju njihove nadle‘nosti,ali ne mogu obuhvatati vojne ili politi~ke dogovore.VDAVANJE SVE^ANE IZJAVE^lan 63.Prilikom stupanja na du‘nost poslanici u Skup{tini Kantona,predsjednik Kantona, predsjednik i ~lanovi Vlade Kantona, dajusve~anu izjavu.Tekst sve~ane izjave glasi:“Sve~ano izjavljujem da }u povjerenu du`nost obavljatisavjesno i odgovorno; pridr`avati se ustava Bosne i Hercegovine,Federacije Bosne i Hercegovine i Tuzlansko-podrinjskog kantona;da }u se zalagati za ljudska prava, slobode i ravnopravnost gra|anai naroda Bosne i Hercegovine”.Prilikom stupanja na du‘nost, sudije i sudije - porotniciKantonalnog i op}inskih sudova; kantonalni tu‘ilac, zamjenicikantonalnih tu‘ilaca; op}inski tu‘ioci, zamjenici op}inskih tu‘ilaca;kantonalni pravobranilac i zamjenici kantonalnog pravobranioca,daju sve~anu izjavu.Tekst sve~ane izjave iz prethodnog stava utvr|uje se posebnimzakonom. SLU@BENE NOVINE TUZLANSKO-PODRINJSKOG KANTONABroj 7 - Strana 167Srijeda, 25. juni/lipanj 1997. g.VIOP]INSKA I GRADSKA VLAST1. Op}e odredbe^lan 64.Gra|anima se jam~i pravo na lokalnu samoupravu.^lan 65.Lokalna samouprava ostvaruje se u op}ini i gradu kaoteritorijalnim jedinicama lokalne samouprave.Podru~je op}ine, njen naziv, ukidanje ili spajanje, promjenegranica, kao i druga pitanja od zna~aja za teritorijalne jedinicelokalne samouprave, ure|uju se posebnim zakonom.Za podru~je dvije ili vi{e op}ina koje su urbano i teritorijalnopovezane svakodnevnim potrebama gra|ana, mo‘e se formiratigrad kao jedinica lokalne uprave i samouprave, u skladu saposebnim zakonom.Samoupravni djelokrug jedinica lokalne samouprave,oblici neposrednog u~estvovanja gra|ana u odlu~ivanju, organijedinica lokalne samouprave, imovina i finansiranje lokalnesamouprave, akti jedinica lokalne samouprave, nadzor i za{titalokalne samouprave i druga pitanja od zna~aja za ostvarivanjelokalne samouprave bli‘e }e se urediti kantonalnim zakonom.^lan 66.U ostvarivanju svojih nadle‘nosti svaka op}ina:a) preduzima sve potrebne mjere za{tite i osiguravauslove za po{tivanje ljudskih prava i sloboda utvr|enihUstavom Bosne i Hercegovine i aneksima Op}eg okvirnogsporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, Ustavom Federacijei u instrumentima u Aneksu Ustava Federacije i djeluje u skladusa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavom Federacije,federalnim zakonom, ovim Ustavom i kantonalnim zakonomo lokalnoj samoupravi; statutom op}ine i drugim op}inskimpropisima;b) izvr{ava svoje nadle‘nosti vode}i ra~una o nacionalnojstrukturi stanovni{tva u toj op}ini.Lokalne vlasti }e, u granicama zakona, imati punodiskreciono pravo da provode svoje inicijative u vezi sa svimstvarima koje nisu isklju~ene iz njihove nadle‘nosti, niti stavljeneu nadle‘nost neke druge vlasti.Prilikom preno{enja nadle‘nosti na op}inu ili grad vodi}e sera~una o obimu i prirodi posla, kao i o zahtjevima efikasnosti iekonomi~nosti.U slu~ajevima preno{enja nadle‘nosti sa kantonalnih nalokalne vlasti, lokalnim vlastima }e, u {to je mogu}e ve}oj mjeri,biti dozvoljeno da prilago|avaju njihovo provo|enje u lokalnimuslovima.Lokalne vlasti bit }e konsultovane, u najve}oj mogu}oj mjeri,pravovremeno i na odgovaraju}i na~in, u procesu planiranja idono{enja odluka o svim stvarima koje ih se direktno ti~u.^lan 67.U ostvarivanju svojih nadle‘nosti grad }e prvenstveno:a) osigurati uslove za po{tivanje i za{titu ljudskih prava iosnovnih sloboda u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine ianeksima Op}eg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini,Ustavom Federacije i Aneksu na Ustav Federacije, zakonimaFederacije, ovim Ustavom, kantonalnim zakonom, statutom gradai drugim gradskim propisima;b) osigurati potrebe gradskog stanovni{tva u oblastizajedni~ke infrastrukture i javnog prometa;c) upravljati gradskom imovinom;d) voditi poresku politiku i osigurati finansijska sredstvaneophodna za funkcioniranje grada, u skladu sa federalnim ikantonalnim zakonom.Ostale nadle‘nosti grada bli‘e }e se urediti kantonalnimzakonom.^lan 68.Gra|ani mogu neposredno odlu~ivati o poslovima odinteresa i zna~aja za lokalno stanovni{tvo putem referendumai zbora gra|ana u skladu sa zakonom i statutom op}ine iligrada.Gra|ani imaju pravo podnijeti gra|ansku inicijativu zarje{avanje odre|enih pitanja u skladu sa zakonom.Gra|ani imaju pravo da, u skladu sa zakonom i statutomop}ine ili grada, osnivaju i druge oblike mjesne samouprave.^lan 69.Prava povjerena op}ini odnosno gradu }e, po pravilu bitipuna i isklju~iva. Ona ne smiju biti uskra}ena ili ograni~ena odstrane kantonalnih vlasti, osim u slu~ajevima predvi|enimzakonom.Organi op}ine i grada samostalni su u obavljanju poslovaod interesa i zna~aja za lokalno stanovni{tvo i samostalnoodlu~uju o organiziranju upravnih slu‘bi za potrebe op}inaodnosno grada.Nadzor nad radom organa lokalne samouprave vr{i se popostupku predvi|enim zakonom.Upravni nadzor nad radom organa lokalne samouprave mo‘ese vr{iti u granicama i na na~in kojim se osiguravaju prava idu‘nosti op}ine odnosno grada utvr|ena Poveljom o lokalnojsamoupravi odnosno federalnim zakonom.^lan 70.Op}ina i grad imaju pravo na odgovaraju}e sopstvene izvoreprihoda, kao i da samostalno raspola‘u sredstvima koja impripadaju.Op}ini i gradu pripadaju prihodi utvr|eni zakonom, kao isredstva koja dodjeljuje Kanton ili Federacija za obavljanjedelegiranih ili prenesenih nadle‘nosti iz okvira prava i du‘nostiKantona i Federacije.^lan 71.Op{ina i grad imaju statut.Statutom se ure|uje samoupravni djelokrug organa iorganizacija op}ine odnosno grada.Statut op}ine i grada mora biti u skladu sa Ustavom Bosne iHercegovine, Ustavom Federacije i Aneksom na Ustav Federacije,ovim Ustavom i kantonalnim zakonima.^lan 72.Op}ine i gradovi u vr{enju svojih nadle‘nosti sara|ujume|usobno i sa drugim op}inama i gradovima u svijetu, u skladusa Evropskom poveljom o lokalnoj samoupravi.Op}ine i gradovi, radi unapre|enja i za{tite njihovihzajedni~kih interesa i potreba, mogu se udru‘iti u zajednicu op}inai gradova Bosne i Hercegovine. SLU@BENE NOVINE TUZLANSKO-PODRINJSKOG KANTONABroj 7 - Strana 168Srijeda, 25. juni/lipanj 1997. g.2. Op}insko i gradsko vije}e^lan 73.Op}ina ima op}insko vije}e.Grad ima gradsko vije}e.^lan 74.Broj ~lanova op}inskog odnosno gradskog vije}a, postupakizbora trajanje mandata ~lanova op}inskog i gradskog vije}autvr|uje se statutom op}ine odnosno grada.Op}insko vije}e ne mo‘e imati manje od 15 niti vi{e od 30vije}nika.Gradsko vije}e ne mo‘e imati manje od 15 niti vi{e od 30vije}nika, s tim da je svaka op}ina zastupljena jednakim brojemvije}nika.^lan 75.Mandat ~lanova op}inskog i gradskog vije}a je dvije godine,s tim da mandat ~lanova op}inskog i gradskog vije}a izabranih naprvim poslijeratnim izborima traje jednu godinu.U slu~aju ratnog stanja, neposredne ratne opasnosti ivanrednih prilika, mandat ~lanova op}inskog i gradskog vije}aizabranih na posljednim izborima se produ‘ava za vrijeme trajanjatog stanja, a najdu‘e {est mjeseci po prestanku tih okolnosti.^lan 76.^lanove op}inskog vije}a biraju demokratskim putem bira~ina neposrednim i tajnim izborima na cijelom podru~ju op}ine.Svaki bira~ ima pravo glasati za bilo koju registriranu stranku ibiti biran za vije}nika. Svaka stranka }e dobiti broj vije}ni~kihmjesta srazmjerno procentu osvojenih glasova.Vije}nike u gradsko vije}e delegiraju vije}nici op}inskogvije}a svake op}ine koja ~ini grad, ve}inom glasova vije}nika uop}inskom vije}u.^lan 77.Op}insko vije}e:a) priprema i donosi statut op}ine, koji se usvaja dvotre}inskomve}inom;b) bira i smjenjuje op}inskog na~elnika;c) usvaja bud‘et op}ine i donosi propise o oporezivanju i nadruge na~ine osigurava potrebno finansiranje koje nisu osiguralikantonalna ili federalna vlast;d) donosi poslovnik o svome radu;e) donosi druge propise u izvr{avanju op}inskihnadle‘nosti.Gradsko vije}e:a) priprema i donosi statut grada dvotre}inskom ve}inom;b) bira i smjenjuje gradona~elnika;c) donosi bud‘et grada;d) donosi propise u izvr{avanju svojih i prenesenih nadle‘-nosti i vr{enje drugih poslova utvr|enih statutom.^lan 78.Op}insko i gradsko vije}e zasjedaju javno, osim u izuzetnimslu~ajevima predvi|enim poslovnikom i objavljuju izvje{taje ozasjedanjima i donesenim odlukama.^lan 79.Op}inski i gradski propisi stupaju na snagu kao {to je u njimapropisano, ali ne prije nego {to budu objavljeni.3. Op}inski na~elnik i gradona~elnik^lan 80.Op}ina ima op}inskog na~elnika.Grad ima gradona~elnika.Odredbe o izboru i smjenjivanju op}inskog na~elnika igradona~elnika ure|uje se statutom op}ine odnosno grada.Mandat op}inskog na~elnika i gradona~elnika traje dvijegodine, s tim da mandat op}inskog na~elnika i gradona~elnikaizabranih na prvim poslijeratnim izborima traje jednu godinu.^lan 81.Nespojive su funkcije op}inskog na~elnika i gradona~elnikasa funkcijom vije}nika op}inskog odnosno gradskog vije}a.^lan 82.Op}inski na~elnik nadle‘an je za:a) imenovanje i smjenjivanje op}inskih slu‘benika;b) provo|enje op}inske politike, izvr{avanje op}inskihpropisa i delegiranih ili prenesenih nadle‘nosti op}ini odkantonalne i federalne vlasti;c) osiguranje saradnje op}inskih slu‘benika saombudsmenima;d) podno{enje izvje{taja op}inskom vije}u i javnosti oprovo|enju politike op}inskog vije}a i svojim aktivnostima;e) staranje o organizaciji op}inske uprave i njenom radu;f) rukovo|enje radom op}inskih slu‘bi i op}inskihslu‘benika;g) konsultacije za izbor sudija op}inskog suda;h) pripremanje prijedloga koje razmatra op}insko vije}e ii) vr{enje drugih poslova utvr|enih zakonima i statutomop}ine.^lan 83.Gradona~elnik je nadle‘an za:a) imenovanje i smjenjivanje gradskih slu‘benika;b) provo|enje gradske politike i izvr{avanje gradskihpropisa i delegiranih ili prenesenih gradu od kantonalnih ifederalnih vlasti;c) osiguranje saradnje gradskih slu‘benika saombudsmenima;d) podno{enje izvje{taja gradskom vije}u i javnosti oprovedbi politike gradskog vije}a;e) staranje o organizaciji lokalne uprave i samouprave injenom radu;f) rukovo|enje radom gradskih slu‘bi i gradskih slu‘be-nika;g) pripremanje prijedloga koje razmatra gradsko vije}e;h) vr{enje drugih poslova utvr|enih zakonima i statutomgrada.VII AMANDMANI NA USTAV KANTONA^lan 84.Amandmane na Ustav Kantona mo‘e predlagati predsjednikKantona, Vlada Kantona, ve}ina poslanika u Skup{tini i ve}inabo{nja~kih ili hrvatskih poslanika u Skup{tini Kantona. SLU@BENE NOVINE TUZLANSKO-PODRINJSKOG KANTONABroj 7 - Strana 169Srijeda, 25. juni/lipanj 1997. g.Predlo‘eni amandman na Ustav Kantona ne}e se razmatratiu Skup{tini Kantona prije isteka roka od dvije sedmice nakon {toje prvi put bio podnesen.^lan 85.Ukoliko Skup{tina Kantona odbije predlo‘eni amandman,novi amandman o istom pitanju ne mo‘e se predlo‘iti prije isteka{est mjeseci od dana kada je amandman odbijen.Amandmanom na Ustav Kantona ne mo‘e se ukinuti nitiumanjiti nijedno od prava i sloboda utvr|enih u Ustavu Bosne iHercegovine i aneksima Op}eg okvirnog sporazuma za mir u Bosnii Hercegovini, Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine iinstrumentima predvi|enim u Aneksu Ustava Federacije, nitipromijeniti ovaj ~lan Ustava Kantona.VIII ODREDBE O POSTUPKUZA DONO[ENJE ZAKONA^lan 86.Inicijativu za dono{enje zakona, drugih propisa i op}ih akatamogu pokrenuti gra|ani, preduze}a, udru‘enja i druge organizacijei zajednice, politi~ke organizacije i dr‘avni organi.Pravo predlaganja dono{enja zakona, drugih propisa i op}ihakata ima svaki poslanik u Skup{tini Kantona, radna tijelaSkup{tine Kantona, predsjednik Kantona, Vlada Kantona, op}inskai gradska vije}a.^lan 87.Postupak dono{enja zakona obuhvata razmatranje nacrtazakona i prijedloga zakona.Izuzetno zakon se mo‘e donijeti po hitnom odnosnoskra}enom postupku.Bli‘e odredbe o na~inu i postupku dono{enja zakonapropisuju se Poslovnikom Skup{tine Kantona.IXUSVAJANJE USTAVA KANTONA^lan 88.Ovaj Ustav stupa na snagu u pono} istog dana kada ga usvojiSkup{tina Kantona.Ovaj Ustav objavit }e se u slu‘benom glasilu Kantona.^lan 89.Danom stupanja na snagu ovog Ustava prestaje va‘iti Ustavnizakon Tuzlansko-podrinjskog kantona, koji je usvojen i progla{en 22.8. 1994. godine i Amandmani I-X na Ustavni zakon Tuzlansko-podrinjskog kantona, koji su usvojeni i progla{eni 29. novembra 1996.godine.XPRIJELAZNE ODREDBE^lan 90.Svi zakoni, drugi propisi koji su na snazi u Kantonu na danstupanja na snagu ovog Ustava, osta}e na snazi u mjeri u kojojnisu u suprotnosti sa ovim Ustavom.^lan 91.Nijedna osoba koja izdr‘ava kaznu izre~enu od strane suda, zate{ko kr{enje me|unarodnog humanitarnog prava, i nijedna osoba kojaje optu‘ena od strane suda, za te{ko kr{enje me|unarodnoghumanitarnog prava, ne mo‘e se kandidovati ili vr{iti bilo koju izbornuili drugu javnu funkciju.^lan 92.Objavljeni rezultati popisa stanovni{tva iz 1991. godineprimjenjivat }e se u svim potrebnim situacijama koje zahtijevajupodatke o stanovni{tv
Amandman I-V na Ustav ZDK Zeničko-dobojski kanton Službene novine ZDK 01/96 16.12.1996 SN ZDK 10/04, SN ZDK 10/04, SN ZDK 08/04, SN ZDK 10/00, SN ZDK 07/96 ustav zdk
Ustav Kantona 10, prečišćen tekst Kanton 10 Službene novine Kantona 10 03/96 12.12.1996 ustav kantona 10 ''NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE'' BROJ 3/96 Na temelju Zaključka Skupštine Hercegbosanske županije od 12. prosinca 1996. godine Radna grupa za propise Skupštine Hercegbosanske županije na sjednici održanoj dana 19. prosinca 1996. godine utvrdila je pročišćeni tekst Ustava Hercegbosanske županije. Pročišćen tekst Ustava Hercegbosanske županije obuhvaća Ustav Županije (Kanton br. 10.) i Amandmane na Ustav (“Narodne novine Hercegbosanske županije”, broj 1/96). Broj: 01‐K‐1/96 Tomislavgrad, 19. prosinca 1996. g. Predsjednik radne grupe za propise Zvonimir Kutleša USTAV HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE (pročišćen tekst) I ‐ USPOSTAVA ŽUPANIJE Članak 1. Hercegbosanska županija (u daljem tekstu Županija) je federalna jedinica Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija). Članak 2. Hrvati i Bošnjaci kao konstitutivni narodi, zajedno sa ostalima i građani Županije ostvaruju svoja suverena prava u Federaciji i Županiji sukladno Ustavu Federacije i ovim Ustavom. Članak 3. Sastav svih tijela vlasti u Županiji i općinama Županije mora odražavati nacionalnu strukturu pučanstva Županije, odnosno općine, ukoliko Ustavom Federacije nije drukčije određeno. Članak 4. Službeno ime Županije je: HERCEGBOSANSKA ŽUPANIJA. Članak 5. Sjedište Županije: a) Sjedište Županije i župana je u Kupresu, b) Sjedište Skupštine Županije, njenih tijela i stručnih službi je u Tomislavgradu, c) Sjedište Vlade Županije je u Livnu. Članak 6. Teritorij Županije obuhvaća u cijelosti ili u dijelu područja sadašnjih općina: 1. Bosansko Grahovo, 2. Glamoč, 3. Livno, 4. Tomislavgrad, 5. Kupres bez naseljenog mjesta Novo Selo i dijelova naseljenih mjesta Mrđanovci i Semanovci, 6. Drvar bez naseljenih mjesta: Palučci, Boboljušci, Bosanski Osredci, Gornji Tiškovac, Mali Cvijetnić, Malo Očijevo, Martin Brod, Očigrije, Potoci, Srnetica, Trubar, Uvale, Veliki Cvijetnić, Veliko Očijevo. Granica Županije uredit će se posebnim zakonom. Članak 7. Županija ima grb, zastavu i pečat, kao i druga znamenja o kojima odluči Skupština Županije. Znamenja Županije iz stavka 1. ovog članka upotrebljavaju se uz znamenja Federacije, sukladno zakonima Federacije i Županije. Članak 8. Grb Županije je povijesni hrvatski grb u obliku stiliziranog štita, podijeljen vodoravno i okomito u dvadeset pet crvenih i bijelih polja kvadrata, tako da je prvo polje u gornjem lijevom kutu stiliziranog štita crvene boje. Iznad stiliziranog štita nalazi se tropleter vodoravno položen na štit iznad tri središnja polja. Omjer visine tropleta i visine kvadratnog polja je 1:1, a omjer dužine tropleta i dužine kvadratnog polja je 3:1. Grb je obrubljen zlatnom crtom. Članak 9. Zastava Županije sastoji se od tri boje: crvene, bijele i plave, s grbom Županije u sredini. Omjer širine i dužine zastave je 1:2. Boje zastave su položene vodoravno i to ovim redom s gornje strane: crvena, bijela i plava. Svaka boja čini jednu trećinu širine zastave. Grb Županije je smješten u sredini zastave tako da gornji dio grba (troplet) zalazi u crveno polje zastave, a donji dio grba (u visini jednog kvadratnog polja) zalazi u plavo polje zastave. Središnja točka grba poklapa se s točkom u kojoj se sijeku dijagonale zastave. Članak 10. Službeni jezici Županije su hrvatski i bošnjački jezik. Službeno pismo je latinica. Ostali jezici se mogu upotrebljavati kao sredstva komunikacije i nastave, sukladno zakonu. Članak 11. Županija može zajedno s drugim županijama s hrvatskim većinskim pučanstvom osnovati vijeće županije u cilju uskladbe politike i djelatnosti u pitanjima od zajedničkog interesa za te županije. Radi efikasnijeg obavljanja poslova iz djelokruga Županije, Županija može osnovati zajedno s drugim županijama zajedničko tijelo sukladno posebnom sporazumu. II ‐ LJUDSKA PRAVA I TEMELJNE SLOBODE Članak 12. U ostvarivanju svojih ovlasti Županija: a) poduzima sve potrebite mjere zaštite ljudskih prava i sloboda utvrđenih u Ustavu Federacije i predviđenih u instrumentima u Aneksu Ustava Federacije i djeluje sukladno s Ustavom Federacije i ovim Ustavom, b) izvršava svoje ovlasti, vodeći računa o nacionalnoj strukturi pučanstva u svakoj općini. Članak 13. Županija posebice poduzima mjere za ostvarivanje prava svih izbjeglica i prognanika na slobodan povratak domovima svog podrijetla i obitavanja iz kojih su prognani, na povrat sve imovine oduzete u tijeku etničkog progona, kao i nadoknadu sve imovine koja im ne može biti vraćena. Prava iz stavka 1. ovog članka ostvaruju se sukladno federalnim i županijskim propisima. Članak 14. Županija će osigurati suradnju svih tijela vlasti Županije i općina u njenom sastavu s ombudsmanima. III ‐ OVLASTI ŽUPANIJSKE VLASTI Članak 15. Županija ima sve ovlasti koje nisu Ustavom Federacije izričito povjerene federalnoj vlasti, a poglavito za: a) donošenje odluka, u okviru utvrđene ekonomske politike, za poticanje gospodarskog i društvenog razvoja, b) financiranja djelatnosti županijske vlasti ili djelatnosti pod njenim pokroviteljstvom oporezivanjem, posudbom ili drugim sredstvima, c) uspostavljanje i nadziranje policijskih snaga, koje imaju jedinstvene federalne uniforme sa oznakom Županije, d) utvrđivanje naobrazbene politike, uključujući donošenje propisa o naobrazbi, te osiguranje naobrazbe, e) utvrđivanje stambene politike, uključujući donošenje propisa koji se odnose na uređivanje i izgradnju stambenih objekata, f) utvrđivanje politike u svezi s reguliranjem i osiguranjem javnih službi, g) donošenje propisa o korištenju lokalnog zemljišta, uključujući zoniranje, h) donošenje propisa o lokalnim poslovima i karitativnim djelatnostima i njihovo unapređivanje, i) donošenje propisa o lokalnim postrojenjima za proizvodnju energije i osiguranje njihove dostupnosti, j) utvrđivanje politike u svezi sa osiguranjem radio i TV postaja, uključujući donošenje propisa o osiguranju njihovog djelovanja, te osiguranje njihovog rada, k) provedba socijalne politike i uspostava službi socijalne zaštite, l) ostvarivanje i provedbu politike županijskog turizma, razvoj turističkih resursa. Članak 16. Ovlasti iz članka III. 2. Ustava Federacije mogu biti ostvarivanje zajednički ili odvojeno, ili od strane Županije uz koordinaciju sa federalnom vlašću, sukladno odredbama Ustava Federacije i zakona. Članak 17. Županija može, sukladno Ustavu Federacije, zakonom prenijeti dio svojih ovlasti na općine u svom teritoriju ili na federalnu vlast. IV ‐ USTROJ ŽUPANIJSKE VLASTI a) Zakonodavna vlast Županije Članak 18. Zakonodavnu vlast Županije obavlja Skupština Županije (u daljem tekstu: Skupština). Skupština Županije je jednodomna. Izbornim propisima osigurat će se zastupljenost svake općine u Skupštini. Članak 19. Skupština se sastoji od 30 zastupnika. Članak 20. Zastupnici u Skupštini biraju se na rok od dvije godine. Članak 21. Zastupnike u Skupštini biraju glasači na demokratskim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem na cijeloj teritoriji Županije, sukladno Ustavu Federacije i zakonu. Svaki glasač može dati jedan tajni glas bilo kojoj od registriranih političkih stranaka. Prije izbora svaka registrirana stranka dužna je objaviti popis svojih kandidata. Izabrani zastupnici Skupštine iz svake stranke su osobe s vrha te stranke, prema broju dobivenih glasova. Zamjene za zastupnike vrši se od osoba koje slijede na vrhu ostatka liste. Svaki glasač s pravom glasa može biti biran za zastupnika u Skupštini. Skupština će biti sazvana prvi put najkasnije deset dana nakon objavljivanja rezultata izbora. Članak 22. Skupština ima predsjednika i dva dopredsjednika koji se biraju između zastupnika Skupštine. Članak 23. Skupština donosi Poslovnik o svom radu. Članak 24. Skupština zasjeda javno, osim u izuzetnim okolnostima predviđenim Poslovnikom Skupštine i objavljuje izvješće o zasjedanjima i odlukama. Članak 25. Zastupnici u skupštini neće biti krivično gonjeni ni odgovorni u građanskom postupku za djela u vršenju svoje dužnosti. Ni jedan zastupnik neće biti pritvoren ili uhićen od strane bilo kojeg tijela federalne ili županijske vlasti bez odobrenja Skupštine. Članak 26. Skupština: a) priprema i usvaja Ustav Županije, b) bira župana, c) bira suce Županijskog suda, d) utvrđuje nadležnosti županijskog i općinskih sudova, e) donosi zakone i ostale propise neophodne za izvršenje ovlasti Županije, f) usvaja proračun Županije i donosi zakone o oporezivanju i na drugi način osigurava potrebito financiranje, g) odobrava zaključivanje međunarodnih sporazuma sa državama i međunarodnim organizacijama, uz suglasnost Parlamenta Federacije, h) donosi Poslovnik Skupštine, i) bira predsjednika i zamjenika predsjednika Skupštine, te ostalih dužnosnika sukladno zakonu, j) odobrava imenovanje Vlade Županije, k) bira zastupnike Županije u Dom naroda Parlamenta Federacije iz reda zastupnika Skupštine, sukladno Ustavu Federacije, l) provodi istrage i u tu svrhu može zahtijevati pribavljanje dokaza u vidu isprava i iskaza svjedoka, ne ulazeći u nadležnost sudbene vlasti, m) vrši i druge poslove iz svog djelokruga. Članak 27. Skupština dvotrećinskom većinom: a) priprema i usvaja Ustav Županije, b) donosi zakon o prenošenju ovlasti Županije na općinsku ili federalnu vlast, c) smjenjuje župana. Članak 28. Ostale odluke iz svog djelokruga Skupština donosi natpolovičnom većinom glasova zastupnika u Skupštini. Članak 29. Propisi Županije stupaju na snagu kao što je u njima određeno, ali ne prije nego što budu objavljeni u službenom glasilu Županije. b) Izvršna vlast Županije Članak 30. Županija ima župana. Članak 31. Župana Županije biraju većinom glasova zastupnici u Skupštini između kandidata koje oni predlože, na način predviđen Poslovnikom Skupštine. Članak 32. Ukoliko župan Županije bude izabran iz reda zastupnika Skupštine prestaje mu mandat zastupnika. Članak 33. Župan ima dvogodišnji mandat i ne može biti biran više od dva puta zaredom. Članak 34. Ukoliko mjesto župana ostane upražnjeno Skupština će izabrati novog župana u roku od 30 dana U slučaju da župan bude privremeno u nemogućnosti obavljati svoju dužnost, predsjednik Skupštine vršit će funkciju župana. Članak 35. Župan odgovara za: a) imenovanje Vlade, b) potpisivanje Zakona Skupštine Županije, c) predlaganje sudaca županijskih sudova, d) potpisivanje međunarodnih sporazuma u ime Županije, e) davanje pomilovanja za djela utvrđena zakonima Županije, osim za ratne zločince i zločine protiv čovječanstva i genocide, f) razmatranje izvještaja ombudsmena i osiguravanje uvjeta za njihov rad, g) staranje o ostvarivanju suradnje sa tijelima Federacije, h) provođenje politike i izvršavanje propisa Županije uključujući osiguranje izvršavanja odluke županijskih sudova i sudova Federacije, i) obavljanje i drugih poslova koje mu povjeri Skupština. Članak 36. Župan može, ukoliko to odluči Skupština, obnašati i dužnost predsjednika Vlade. 2) Vlada Županije Članak 37. Vlada Županije sastoji se od predsjednika, zamjenika predsjednika i ministara. Sastav Vlade odražava nacionalni sastav pučanstva Županije. Članak 38. Predsjednika, zamjenika predsjednika i ministre imenuje župan, a imenovanje odobrava Skupština većinom glasova zastupnika Skupštine. Članak 39. Vlada se može smijeniti odlukom župana ili izglasavanjem nepovjerenja Vladi u Skupštini većinom glasova zastupnika Skupštine. Župan smjenjuje ministre i njihove zamjenike na prijedlog predsjednika Vlade. Članak 40. Organiziranje Vlade uređuje se posebnim zakonom sukladno Ustavu. Članak 41. Vlada je odgovorna za: a) provedbu županijske politike, predlaganje i izvršavanje županijskih zakona i drugih propisa, b) pripremu prijedloga proračuna, c) osiguranje suradnje između Vlade Županije s ombudsmenima, d) nadzor nad istragom i krivičnim gonjenjem u svezi s kršenjem županijskih zakona, kao i nadzor nad županijskom policijom, e) osiguranje da nacionalna struktura policije odražava nacionalnu strukturu pučanstva Županije, s tim da nacionalna struktura policije svake općine mora odražavati nacionalnu strukturu pučanstva te općine, f) vršenje drugih nadležnosti utvrđenih ovim Ustavom i drugim propisima. Članak 42. Vlada je ovlaštena donositi uredbe sa zakonskom snagom u izvanrednim okolnostima i kad Skupština nije u stanju djelovati. Propis donesen sukladno stavku 1. ovog članka prestaje važiti čim prestanu uvjeti zbog kojih Skupština nije bila u mogućnosti djelovati, a najkasnije 60 dana od njegovog objavljivanja u službenom glasilu Županije. Članak 43. Župan, predsjednik i zamjenici predsjednika i ministri ne mogu biti krivično gonjeni, niti odgovorni u građanskom postupku za bilo koju radnju učinjenu u vršenju svojih ovlasti. c) Sudbena vlast Županije Članak 44. Sudsku funkciju u Županiji vrše županijski i općinski sudovi. Članak 45. Sudbena vlast u Županiji je samostalna i vrši se na temelju Ustava i zakona Federacije i Županije. Članak 46. Sudovi u Županiji osiguravaju jednak položaj svim stranama u sudskim postupcima. Članak 47. Svi sudski postupci su javni, ukoliko za određene izuzetne situacije zakonom nije drukčije određeno. Sve presude se javno objavljuju. Članak 48. Županijski sudovi osnivaju se zakonom Županije. Članak 49. Nadležnost sudova iz članka 44. ovog Ustava utvrđuje se posebnim zakonom. Članak 50. Odluke županijskih sudova donesene po žalbama i odluke općinskih sudova su konačne i obvezujuće. Članak 51. Suce Županijskog suda predlaže župan iz reda uglednih pravnika, a bira ih Skupština, s tim da nacionalni sastav sudstva u cjelini održava nacionalnu strukturu pučanstva Županije. Članak 52. Suci Županijskog i općinskih sudova bit će u službi do dobi od 70 godina, ukoliko ne daju ostavku ili budu smijenjeni, i to: a) suci Županijskog suda konsenzusom sudaca Vrhovnog suda Federacije, b) suci općinskih sudova konsenzusom sudaca Županijskog suda. Uvjeti službe utvrdit će se posebnim zakonom Županije. Njihova primanja i ostale naknade neće biti umanjivane tijekom njihovih službi na Županijskom i općinskom sudu. Članak 53. Županijski sud bira predsjednika suda sukladno zakonu. Članak 54. Svi suci Županijskog i općinskih sudova bit će ugledni pravnici najviših moralnih osobina. Suci Županijskog i općinskih sudova neće biti krivično gonjeni niti odgovorni građanskom postupku za bilo koju radnju uči‐njenu u vršenju svoje funkcije. V ‐ OPĆINSKE VLASTI 1. Opće odredbe Članak 55. U ostvarivanju svojih nadležnosti svaka općina: a) poduzima sve potrebite mjere zaštite ljudskih prava i sloboda utvrđenih Ustavom Federacije, i predviđenih u instrumentima u aneksu Ustava Federacije, i djeluje sukladno Ustavu Federacije, ovim Ustavom i Statutom općine, b) izvršava svoje nadležnosti vodeći računa o nacionalnoj strukturi pučanstva u toj općini. Članak 56. U općini se ostvaruje lokalna samouprava i vrše poslovi predviđeni ovim Ustavom i oni koje na njih prenese Županija ili Federacija. Lokalna samouprava ostvaruje se vršenjem nadležnosti utvrđenih ovim Ustavom, Županijskim zakonom i Statutom općine. U općini se posebice: a) stvaraju i razvijaju materijalni i drugi uvjeti za život i rad i zadovoljavanje općih i zajedničkih potreba i interesa sukladno ovom Ustavu, propisima Federacije i Županije, te utvrđenom politikom u općini. b) izgrađuje i održava infrastruktura lokalnog značaja (putovi, vodovodi i dr.), c) osiguravaju mjere zaštite od elementarnih i drugih nepogoda, kao i primarne zdravstvene i sanitarne zaštite, d) upravlja javnim dobrima i dobrima u javnoj uporabi lokalnog značaja, e) osigurava financiranje općih i zajedničkih potreba iz nadležnosti općine, f) osiguravaju opći uvjeti za opskrbu građana i vršenje uslužnih djelatnosti, g) donose propisi za izvršavanje općinskih nadležnosti. Članak 57. Općina ima Statut. Statut i drugi propisi općine moraju biti u skladu sa Ustavom Federacije, ovim Ustavom i županijskim zakonodavstvom. 2. Općinsko vijeće Članak 58. Svaka općina ima općinsko vijeće. Članak 59. Broj članova Općinskog vijeća utvrđuje se Statutom općine, s tim da ne može imati manje od 15 i više od 50 članova. Članak 60. Mandat članova Općinskog vijeća je dvije godine, s tim da mandat prvih članova Općinskog vijeća traje jednu godinu. Članak 61. Općinsko vijeće biraju, demokratskim putem, glasači na neposrednim i tajnim izborima na cijelom području općine. Svaki glasač ima pravo glasovati za bilo koju registriranu stranku i biti biran za vijećnika. Svaka stranka će dobiti broj vijećničkih mjesta srazmjerno postotku osvojenih glasova. Članak 62. Općinsko vijeće odgovorno je za: a) pripremanje i donošenja statuta općine, koji se usvajaju dvotrećinskom većinom vijećnika općinskog vijeća, b) organiziranje izbora za predsjednika općinskog vijeća, c) izbor i smjenjivanje općinskog načelnika, d) usvajanje općinskog proračuna i donošenje propisa o oporezivanju i osiguravanje na druge načine potrebnog financiranja koje nije osigurala županijska ili federalna vlast, e) donošenje poslovnika o svom radu, f) donošenje drugih propisa u izvršavanju općinskih ovlasti. Članak 63. Općinsko vijeće zasjeda javno, osim u izuzetnim slučajevima predviđenim Poslovnikom, i vodi zapisnike o raspravama i donesenim odlukama. Članak 64. Općinski propisi stupaju na snagu kao što je u njima propisano, ali ne prije nego što budu objavljeni u službenom glasilu općine. Članak 65. Statutom općine se utvrđuje postupak i izbor predsjednika općinskog vijeća i općinskog načelnika. 3. Općinski načelnik Članak 66. Svaka općina ima općinskog načelnika. Članak 67. Općinskog načelnika bira općinsko vijeće. Bliže odredbe o izboru općinskog načelnika propisuju se statutom općine. Članak 68. Nespojive su funkcije općinskog načelnika i općinskog vijećnika. Članak 69. Općinski načelnik odgovoran je za: a) imenovanje i smjenjivanje općinskih dužnosnika, b) provođenje općinske politike, izvršavanje općinskih propisa i prenesenih nadležnosti općini od županijske ili federalne vlasti, c) osiguranje suradnje općinskih dužnosnika s ombudsmenima, d) podnošenje izvješća Općinskom vijeću i javnosti o provođenju općinske politike i svojim aktivnostima, e) konzultacije za izbor sudaca općinskog suda, f) pripremanje prijedloga koje razmatra Općinsko vijeće i g) vršenje drugih ovlasti utvrđenih zakonom i statutom općine. 4. Općinski sudovi Članak 70. Općinski sudovi osnivaju se zakonom Županije. Financiranje općinskih sudova se vrši iz proračuna Županije. Članak 71. Općinski sud se osniva za područje općine. Za dvije ili više općina može se osnovati jedan općinski sud. Članak 72. Općinski sudovi imaju izvornu nadležnost za sve građanske i krivične stvari, osim ako Ustavom Federacije, ovim Ustavom, zakonom Federacije ili zakonom Županije dio izvorne nadležnosti nije prenesen na neki drugi sud. Članak 73. Suce općinskih sudova imenuje predsjednik Županijskog suda, nakon konzultacija sa općinskim načelnikom. Članak 74. Svaki općinski sud bira predsjednika tog suda sukladno zakonu. VI ‐ AMANDMANI NA USTAV ŽUPANIJE Članak 75. Amandmane na Ustav Županije može predlagati župan Županije, Vlada Županije i većina zastupnika u Skupštini. Predloženi amandman na Ustav Županije može se konačno razmatrati u Skupštini prije isteka roka od dva tjedna nakon što je prvi put bio podnesen. Predloženi amandman usvaja se dvotrećinskom većinom zastupnika u Skupštini. Članak 76. Nijednim amandmanom na Ustav Županije ne mogu se ukinuti niti umanjiti nijedno od prava i sloboda utvrđenih u Ustavu Federacije i instrumentima predviđenim u Aneksu Ustava Federacije. VII ‐ USVAJANJE I STUPANJE NA SNAGU USTAVA ŽUPANIJE I PRIJELAZNA RJEŠENJA Članak 77. Ustav Županije usvojit će i proglasiti Skupština u prijelaznom razdoblju, koja se sastoji od po pet odbornika u svakoj općinskoj skupštini koje između sebe biraju odbornici u svakoj općinskoj skupštini izabrani na izborima 1990. godine s još važećim mandatom. Ustav se usvaja dvotrećinskom većinom zastupnika u Skupštini Županije, u prijelaznom razdoblju, a stupa na snagu danom usvajanja. Iznimno, kvorum za donošenje ovog Ustava, zakona i drugih odluka iz nadležnosti ove Skupštine u prijelaznom razdoblju čine odbornici općinskih skupština iz članka 6. ovog Ustava koje su između sebe izabrali odbornici svake takve Skupštine izabrani na izborima 1990. godine s još uvijek važećim mandatom. U radu ove Skupštine bez prava odlučivanja učestvuju i osobe koje obnašaju dužnost administrativnog upravitelja iz općina (povjerenici) u kojima nisu izabrani zastupnici u ovu Skupštinu sukladno odredbama Ustava Federacije. Članak 78. Do donošenja zakona i drugih županijskih propisa primjenjivat će se svi zakoni, propisi i sudska pravila koja su na snazi u Federaciji kao i propisi HR HB i to u mjeri u kojoj nisu u suprotnosti sa ovim Ustavom i Ustavom i zakonima Federacije. Članak 79. Do prvog saziva Skupštine Županije njene funkcije, prema ovom Ustavu, vrši Skupština Županije u prijelaznom razdoblju. Članak 80. U prijelaznom razdoblju župan može obnašati dužnost predsjednika Vlade. Ukoliko Skupština Županije u prijelaznom razdoblju, odluči da će župan obnašati dužnost predsjednika Vlade, Skupština Županije u prijelaznom razdoblju birat će Vladu na prijedlog župana kao mandatara za sastav Vlade. Članak 81. Sve osobe na državnoj funkciji u Županiji na dan stupanja na snagu ovog Ustava, ostat će na toj funkciji dok ne budu razriješeni sukladno odgovarajućem zakonu ili dok se ta funkcija ne ukine. Članak 82. Odbornici u svakoj Skupštini općine izabrani 1990. godine, čiji su mandati još uvijek važeći, u najkraćem roku izabrat će općinska tijela vlasti u prijelaznom razdoblju sukladno Ustavu Federacije i ovom Ustavu. Članak 83. Nijedna osoba osuđena za ratne zločine ili protiv koje je pokrenut sudski postupak zbog počinjenih ratnih zločina, ne može biti izabrana ni na jednu javnu funkciju u Županiji. Članak 84. Objavljeni rezultati popisa pučanstva iz 1991. godine koristit će se u proračunima koji zahtijevaju podatke o pučanstvu. Članak 85. Ovaj Ustav bit će objavljen u “Narodnim novinama Županije''. ''NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE'' BROJ 9/04 Na temelju članka 75. stavak 3. Ustava Hercegbosanske županije ("Narodne novine Herceg‐bosanske županije", broj 3/96 pročišćen tekst i 9/00) i članka 98. Poslovnika Skupštine Herceg‐bosanske županije ("Narodne novine Hercegbosanske županije", broj 8/03, 14/03 i 1/04), Skupština Hercegbosanske županije na sjednici održanoj dana 16. 09. 2004. godine donijela je AMANDMANE II‐IV na Ustav Hercegbosanske županije Amandman II. U Ustavu Hercegbosanske županije članak 60 mijenja se i glasi: "Mandat članova Općinskog vijeća je četiri godine". Amandman III. Članak 65. Ustava Županije mijenja se i glasi: "Općinski načelnik i predsjedavajući Općinskog vijeća u općinama ili općinskom vijeću višenacionalnog sastava ne mogu biti iz reda istog konstitutivnog naroda odnosno iz reda ostalih izuzev u općinama u kojima jedan konstitutivni narod čini više od 80% stanovnika prema posljednjem popisu stanovnika u Bosni i Hercegovini". Amandman IV. Članak 67. Ustava Županije mijenja se i glasi: "Općinskog načelnika biraju demokratskim putem, birači na neposrednim i tajnim izborima na način utvrđen zakonom". Ovi amandmani objavit će se u "Narodnim novinama Hercegbosanske županije". Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Hercegbosanska županija SKUPŠTINA Broj: 01‐02‐30.2/04 Tomislavgrad, 22. 09. 2004. godine Zamjenik predsjedatelja Skupštine Jasenko Tufekčić ''NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE'' BROJ 10/05 Na temelju članka 75. stavak 3. Ustava Hercegbosanske županije ("Narodne novine Hercegbosanske županije" broj 3/96 pročišćen tekst i 9/00) i članka 98. Poslovnika Skupštine Herceg‐bosanske županije ("Narodne novine Hercegbosanske županije" broj: 8/03, 14/03, 1/04 i 6/05) Skupština Hercegbosanske županije na sjednici održanoj dana 11. 10. 2005. godine donijela je AMANDMAN od V – X na Ustav Hercegbosanske županije Amandman V U Ustavu Hercegbosanske županije članak 2. mijenja se i glasi: "Hrvati, Srbi i Bošnjaci kao konstitutivni narodi u Federaciji, zajedno s ostalima i građani Županije ostvaruju svoja suverena prava u Federaciji sukladno Ustavu Federacije i ovom Ustavom". Amandman VI Članak 10. Ustava Hercegbosanske županije mijenja se i glasi: "Službeni jezici Županije su jezici kojima govore: Hrvati, Srbi i Bošnjaci. Službena pisma su latinica i ćirilica. Ostali jezici mogu se koristiti kao sredstvo komunikacije i nastave sukladno zakonu". Amandman VII U članku 12. stavak 1. Ustava Županije iza točke b) dodaje se nova točka c) koja glasi: "c) osigurava da konstitutivni narodi i pripadnici skupina ostalih budu proporcionalno zastupljeni u ministarstvima. Takva proporcionalna zastupljenost sukladna je popisu pučanstva iz 1991. godine do potpune provedbe Aneksa 7. " Amandman VIII Članak 20. Ustava Županije mijenja se i glasi: "Zastupnici u Skupštini biraju se rok od četiri godine". Amandman IX U članku 23. Ustava Županije umjesto točke stavlja se zarez i dodaju riječi: "većinom glasova" Amandman X Članak 25. Ustava Županije mijenja se i glasi: "Zastupnici u Skupštini ne podliježu kazneno‐pravnoj ni građansko‐pravnoj odgovornosti za radnje koje čine u okviru svojih dužnosti u Skupštini Županije". Ovi Amandmani objavit će se u "Narodnim novinama hercegbosanske županije". Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Hercegbosanska županija SKUPŠTINA Broj: 01‐02‐26.3/05 Tomislavgrad, 12. 10. 2005. godine Predsjednik Skupštine Nediljko Rimac
Ustav KS i amandmani I-XLII na Ustav KS Kanton Sarajevo Službene novine KS 01/96 03.11.1996 SN KS 31/17, SN KS 06/13 ustav ks USTAV KANTONA SARAJEVO I AMANDMANI I-XLII NA USTAV KANTONA SARAJEVO “Službene novine Kantona Sarajevo” Broj 1/96 Na osnovu članova V-1.4. i IX-3(4) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 1/94), Skupština Kantona Sarajevo, na sjednici održanoj dana 11. marta 1996. godine, donosi USTAV KANTONA SARAJEVO I - OPĆE ODREDBE Član 1. Sadržaj Ovim Ustavom uređuju se organizacija i status Kantona Sarajevo (dalje: Kanton), njegove nadle‘nosti i struktura vlasti. Član 2. Uspostavljanje Kantona Područje grada Sarajeva koje je razgraničenjem između entiteta u Bosni i Hercegovini izvršenim Mirovnim sporazumom za Bosnu i Hercegovinu potpisanim u Parizu 14.decembra/prosinca 1995. godine (dalje: Mirovni sporazum) pripalo Federaciji Bosni i Hercegovini (dalje: Federacija), organizira se kao kanton sukladno Ustavu Federacije i ovom Ustavu. Član 3. Naziv i sjedište Kantona Službeni naziv Kantona je: Kanton Sarajevo. Sjedište Kantona je u Sarajevu. Član 4. Teritorij Kantona Teritorij Kantona obuhvata područja općina Centar Sarajevo, Hadžići, Ilidža, Ilijaš, Novi Grad Sarajevo, Novo Sarajevo, Stari Grad Sarajevo, Trnovo i Vogošća, kako je to utvrđeno Mirovnim sporazumom. Ovaj teritorij se bliže utvrđuje posebnim propisom Skupštine Kantona (dalje:Skupština) sukladno federalnim zakonima. U slučaju izmjena teritorija Kantona odvajanjem dijelova teritorije radi pripajanja kantonima ili pripajanjem dijelova drugih kantona ovom Kantonu, Skupština daje svoje prethodno mišljenje, a radi njegove potvrde može zatražiti i lično i izjašnjavanje građana sa područja Kantona na neki od propisanih načina. Član 5. Službena obilježja Kantona Kanton ima grb, zastavu, himnu/svečanu pjesmu i pečat, kao i druga obilježja o kojima odluči Skupština. Službena obilježja Kantona upotrebljavat će se samostalno ili zajedno sa službenim obilje‘jima Bosne i Hercegovine i Federacije, kako je to određeno njihovim propisima i propisima Kantona. Za prihvatanje službenih obilježja iz prethodnog stava u Skupštini potrebna je kvalifikovana većina ukupnog broja poslanika. 2 Član 6. Odnos prema Bosni i Hercegovini i Federaciji Sarajevo je glavni grad Bosne i Hercegovine i Federacije, kako je to određeno njihovim ustavima. Organi vlasti u Kantonu su du‘ni obezbijediti punu zaštitu interesa Bosne i Hercegovine i Federacije u njihovom glavnom gradu. Oni ne mogu donositi bilo kakve propise ili druge akte niti preduzimati radnje kojima bi se na bilo koji način ograničavala prava ili narušavali interesi Bosne i Hercegovine ili Federacije na ovom području. II - ZAŠTITA LJUDSKIH PRAVA I SLOBODA Član 7. Utvrđivanje ljudskih prava i sloboda Na području Kantona obezbjeđuje se puna zaštita ljudskih prava i sloboda utvrđenih Ustavom Bosne i Hercegovine i Ustavom Federacije, kao i u instrumentima datim u Aneksu Ustava Federacije. Skupština ili bilo koji drugi organ Kantona ne mogu reducirati ljudska prava i slobode utvrđene aktima iz prethodnog stava. Oni su dužni u donošenju propisa i u njihovoj primjeni posebno voditi računa o efektima koje ti propisi imaju ili mogu imati u oblasti ljudskih prava i sloboda. Član 8. Zaštita ljudskih prava i sloboda Skupština će obezbijediti donošenje takvih propisa kojima će se u prvom redu zaštititi utvrđena ljudska prava i slobode, te uvesti efikasni instrumenti te zaštite. Organi vlasti u Kantonu prilikom izvršavanja propisa su obavezni onemogućiti svako narušavanje ljudskih prava i sloboda, te poduzimati sve potrebne mjere iz svoje nadležnosti radi njihove potpune zaštite. Ovo se posebno odnosi na policijske snage koje će efikasnim, preventivnim i operativnim radom obezbijediti punu ličnu i imovinsku zaštitu svakog građanina. Član 9. Komisija za ljudska prava Radi zaštite ljudskih prava i sloboda i kontrole rada svih organa vlasti Kantona u ovoj oblasti, Skupština obrazuje posebnu Komisiju za ljudska prava. Broj članova, način njihovog imenovanja te nadležnosti Komisije iz prethodnog stava utvrđuju se posebnim propisom Kantona. Član 10. Suradnja sa ombudsmenom i međunarodnim organizacijama Skupština i drugi organi vlasti su obavezni pružiti ombudsmenu Bosne i Hercegovine, ombudsmenu Federacije i svim međunarodnim posmatračkim tijelima za ljudska prava potrebnu pomoć u vršenju njihovih funkcija na području Kantona. U okviru pomoći iz prethodnog stava organi Kantona će naročito: a) staviti na uvid sve službene dokumente uključujući i one tajnog karaktera, te sudske i upravne spise; 3 b) osigurati suradnju svake osobe i svakog službenika u davanju potrebnih informacija i podataka; c) osigurati pristup i kontrolu na svim mjestima gdje su osobe lišene slobode, zatvorene ili gdje rade; d) omogućiti prisustvo sudskim i upravnim postupcima kao i sastancima organa. Nalazi i izvještaji tijela iz stava 1. ovog člana će se razmatrati u nadležnim organima po hitnom postupku, te će na osnovu toga biti preduzimane odgovarajuće mjere gdje to bude potrebno. III - NADLEŽNOSTI KANTONA Član 11. Određivanje nadležnosti Kanton ima nadležnosti utvrđene Ustavom Federacije i ovim Ustavom. U slučaju potrebe za tumačenjem, nadle‘nosti Kantona utvrđene ovim Ustavom će biti tumačene u korist Kantona po principu predpostavljene nadle‘nosti, a pojedinačno spomenuta ovlaštenja u ovom Ustavu se neće tumačiti kao bilo kakva ograničenja općih nadležnosti Kantona. Član 12. Isključive nadležnosti U okviru svojih nadle‘nosti Kanton je nadležan za: a) uspostavljanje i nadziranje policijskih snaga; b) utvrđivanje obrazovne politike, uključujući donošenje propisa o obrazovanju i osiguranje obrazovanja; c) utvrđivanje i provođenje kulturne politike; d) utvrđivanje stambene politike, uključujući i donošenje propisa koji se tiču uređivanja i izgradnje stambenih objekata; e) utvrđivanje politike koja se tiče reguliranja i osiguravanja javnih službi; f) donošenje propisa o korištenju lokalnog zemljišta,uključujući i zaniranje; g) donošenje propisa o unaprijeđivanju lokalnog poslovanja i dobrotvornih aktivnosti; h) donošenje propisa o lokalnim postrojenjima za proizvodnju energije i osiguranje njihove dostupnosti; i) utvrđivanje politike u vezi sa osiguranjem radija i televizije, uključujući donošenje propisa o osiguranju njihovog rada i izgradnji; j) provođenje socijalne politike i uspostava službi socijalne zaštite; k) stvaranje i primjena politike turizma i razvoja turističkih resursa; l) stvaranje predpostavki za optimalni razvoj privrede koja odgovara urbanoj sredini; m) finansiranje djelatnosti kantonalnih vlasti ili kantonalnih agencija oporezivanjem, zaduživanjem ili drugim sredstvima. Član 13. Zajedničke nadležnosti sa Federacijom Kanton zajedno sa Federacijom, samostalno ili u koordinaciji sa federalnim vlastima vrši slijedeće nadležnosti: 4 a) jamčenje i provođenje ljudskih prava; b) zdravstvo; c) politika zaštite čovjekove okoline; d) komunikacijska i transportna infrastruktura; e) socijalna politika; f) provođenje zakona i drugih propisa o dr‘avljanstvu; g) imigracija i azil; h) turizam; i) korištenje prirodnih bogatstava. Član 14. Vršenje nadležnosti Svoje nadležnosti Kanton izvršava donošenjem sopstvenih propisa i primjenom propisa Bosne i Hercegovine i Federacije. Nadležnosti iz člana 13. ovog Ustava Kanton vrši u obimu dogovorenom sa federalnim vlastima. U slučaju da takav dogovor ne postoji te nadležnosti će Kanton vršiti cjelovito i samostalno. Član 15. Prenošenje nadležnosti Svoje nadležnosti iz oblasti obrazovanja, kulture,turizma, lokalnog poslovanja i dobrotvornih aktivnosti,radija i televizije Kanton može prenositi na općine u svom sastavu. Ove nadle‘nosti će se obavezno prenositi na one općine u kojima većinsko stanovništvo prema nacionalnoj strukturi nije stanovništvo koje čini većinu i na području cijelog Kantona. Kanton može neke od svojih nadležnosti prenijeti i na federalne vlasti, ukoliko bi se na taj način obezbijedilo njihovo efikasnije i racionalnije vršenje. Odluku o prenošenju nadle‘nosti u smislu ovog člana donosi Skupština. IV - STRUKTURA VLASTI A) ZAKONODAVNA VLAST Član 16. Opća odredbaZakonodavnu vlast u Kantonu vrši Skupština Kantona. Član 17. Sastav Skupštine Skupština je jednodomo predstavničko tijelo sastavljeno od 45 (četrdesetpet) poslanika. Poslanici se biraju tajnim glasanjem na neposrednim izborima na cijelom području Kantona. Prilikom izbora poslanika obezbjeđuje se odgovarajuća zastupljenost predstavnika Bošnjaka, Hrvata i ostalih naroda proporcionalno nacionalnoj strukturi stanovništva na području Kantona. Izbor poslanika u Skupštini provodi se sukladno federalnim izbornim propisima, s tim što izbore raspisuje i provodi Skupština. Mandat poslanika u Skupštini trje 2 (dvije) godine. 5 Član 18. Nadležnosti Skupštine Skupština Kantona: a) priprema i dvotrećinskom većinom usvaja Ustav Kantona; b) donosi zakone i druge propise u okviru izvršavanja nadležnosti Kantona, izuzev propisa koji su ovim Ustavom ili zakonom dati u nadležnost Vlade Kantona; c) bira i razrješava Predsjednika i podpredsjednika Kantona sukladno Ustavu Federacije i ovom Ustavu; d) utvrđuje politiku i donosi programe razvoja Kantona; e) potvrđuje imenovanje Premijera, zamjenika Premijera i članova Vlade Kantona; f) osniva kantonalne i općinske sudove i utvrđuje njihove nadležnosti; g) bira sudije kantonalnih sudova sukladno Ustavu Federacije i ovom Ustavu; h) usvaja budžet Kantona i donosi zakone o oporezivanju i na drugi način osigurava potrebno finansiranje; i) bira zastupnike u Dom naroda Federacije sukladno Ustavu Federacije; j) odlučuje o prijenosu ovlaštenja Kantona na općine i Federaciju; k) odobrava zaključivanje ugovora i sporazuma u oblasti međunarodnih odnosa i međunarodne suradnje; l) provodi istragu sukladno ovom Ustavu i posebnim propisima; m) vrši i druge poslove utvrđene federalnim propisima, ovim Ustavom i kantonalnim propisima. Član 19. Način rada Skupštine Skupština bira predsjedavajućeg i dva njegova zamjenika iz reda izabranih poslanika. Skupština zasijeda javno, izuzev u slučajevima kada je to predviđeno njenim poslovnikom. Izvještaji o zasjedanjima i donesenim odlukama se objavljuju u sredstvima javnog informiranja. Način rada Skupštine bliže se uređuje poslovnikom. Član 20. Poslanički imunitet Krivični postupak ili građanska parnica ne mogu biti pokrenuti protiv kantonalnog poslanika, niti kantonalni poslanik može biti zadržan u pritvoru ili ka‘njen na bilo koji način zbog iznesenog mišljenja i datog glasa u Skupštini. Član 21. Način odlučivanja u Skupštini U vršenju svojih nadle‘nosti Skupština donosi zakone,druge propise, te opće i pojedinačne akte (dalje: propisi). 6 Propisi se smatraju donesenim ako sjednici prisustvuje najmanje 51% (pedesetijedanposto) poslanika i ako je za predlo‘eni propis glasala većina od ukupnog broja izabranih poslanika. Izuzetno, kada se radi o pitanjima vezanim za ostvarivanje posebnih nacionalnih, socijalnih ili drugih interesa određenih grupa građana, 15% (petnaestposto) poslanika može zatražiti da se odluka donese dvotrećinskom većinom od ukupnog broja izabranih poslanika u Skupštini. Propisi koji imaju karakter općeg akta stupaju na snagu kako je to u njima određeno, ali ne prije nego što budu objavljeni. Član 22. Provođenje istrage Skupština ili njeni odbori mogu provoditi istrage radi raspravljanja određenih pitanja koja su se pojavila u odnosima unutar Kantona, a u kojima je učestvovao bilo koji od poslanika, članova Vlade odnosn organa ili službi kantonalne Vlade, te u tom cilju pozivati svjedoke ili prikupljati druge dokaze. Postupak provođenja istrage u smislu prethodnog stava uređuje Skupština posebnim propisom. B) IZVRŠNA VLAST Član 23. Opća odredba Izvršnu vlast u Kantonu vrše Predsjednik (dalje:Predsjednik) i Vlada Kantona (dalje: Vlada). Član 24. Predsjednik Kantona Predsjednika bira Skupština većinom glasova između kandidata koje predlože poslanici. Predsjednik se bira na period od 2 (dvije) godine i ne može se na tu funkciju birati više od 2 (dva) puta uzastopno. Član 25. Nadležnosti Predsjednika Kantona Predsjednik je nadležan za: a) imenovanje i smjenjivanje Premijera, zamjenika Premijera i članova Vlade; b) predlaganje sudija kantonalnih sudova; c) predstavljanje i zastupanje Kantona u zemlji i inostranstvu; d) zaključivanje ugovora i drugih akata kojima se preuzimaju prava i obaveze za Kanton, s tim da se za ugovore veće vrijednosti i ugovore iz oblasti međunarodne suradnje mora pribaviti suglasnost Skupštine sukladno ovom Ustavu; e) podnošenje zahtjeva Ustavnom sudu Federacije i Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine; 7 f) razmatranje izvještaja ombudsmena i drugih međunarodnih organizacija za zaštitu ljudskih prava i obezbjeđivanje poduzimanja potrebnih mjera u zaštiti ljudskih prava i sloboda; g) obezbjeđivanje suradnje sa organima Bosne i Hercegovine i Federacije; h) odlučivanje o upotrebi policijskih snaga u posebnim okolnostima kao što su neposredna ratna opasnost, ratno stanje i vanredne situacije izazvane prirodnim ili drugim katastrofama; i) predlaganje donošenja propisa iz nadležnosti Skupštine; j) predlaganje mjera ekonomske i razvojne politike Kantona; k) vršenje drugih poslova utvrđenih ovim Ustavom i drugim propisima Kantona. Član 26. Potpredsjednici Kantona Istovremeno sa izborom Predsjednika Skupština će izabrati i tri potpredsjednika Kantona. Potpredsjednici obavljaju poslove u okviru djelokruga koji odredi Predsjednik, kao i druge poslove kako je to utvrđeno posebnim propisima o organizaciji Vlade. Član 27. Vlada Kantona Vladu čine Premijer, koji je predsjednik Vlade,zamjenik Premijera i ministri, od kojih svaki izuzev ministara bez portfelja ima zamjenika. Sastav Vlade odražava nacionalni sastav stanovništva na području Kantona, s tim da se u svakom slučaju osigurava zastupljenost Bošnjaka i Hrvata kao konstitutivnih naroda. Vladu imenuje Predsjednik nakon konsultacija sa Premijerom ili kandidatom za tu funkciju, a potvrđuje je Skupština većinom glasova od ukupnog broja poslanika. Svako slobodno mjesto u Vladi popunjava se po istom postupku. Vlada se može smijeniti odlukom Predsjednika ili izglasavanjem nepovjerenja Vladi većinom glasova od ukupnog broja poslanika u Skupštini. Član 28. Nadležnosti Vlade Vlada je nadležna za: a) provođenje kantonalne politike, predlaganje i izvršavanje zakona i drugih propisa Kantona; b) izvršavanje odluka svakog kantonalnog ili federalnog suda i vršenje drugih nadležnosti povjerenih Kantonu od federalne vlasti; c) pripremanje i predlaganje budžeta Kantona; d) osiguranje suradnje Vlade sa ombudsmenima; e) vršenje nadzora nad istragom i krivičnim gonjenjem u vezi sa kršenjem zakona Kantona; f) nadziranje kantonalne policije i osiguranje da njen nacionalni sastav odražava nacionalnu strukturu stanovništva na području Kantona te da nacionalni sastav policije u svakoj općini odgovara nacionalnoj strukturi stanovništva te općine; 8 g) obavljanje i drugih poslova utvrđenih Ustavom Federacije,ovim Ustavom i zakonima Kantona. Član 29. Izvršne nadležnosti Premijera i ministara u Vladi Premijer je nadlean za: a) provođenje kantonalne politike i izvršavanje kantonalnih propisa, uključujući i osiguranje izvršavanja odluka kantonalnih i federalnih sudova; b) predlaganje i davanje preporuka iz oblasti kantonalnog zakonodavstva; c) iznošenje budžetskih prijedloga pred Skupštinu; d) druga pitanja utvrđena ovim Ustavom i zakonima Kantona. Svaki ministar je odgovoran za: a) provođenje kantonalne politike i izvršavanje kantonalnih propisa iz okvira ovlaštenja svoga ministarstva; b) predlaganje i davanje preporuka u vezi sa propisima iz okvira ovlaštenja svoga ministarstva ili prema zadatku koji mu odredi Premijer; c) rukovođenje, koordiniranje ili nadziranje aktivnosti svoga ministarstva; d) izdavanje uputstava, instrukcija, naredbi i drugih provedbenih akata u cilju izvršavanja zakona iz ovlaštenja svoga ministarstva i onih koje mu povjeri Premijer, sukladno ovom Ustavu i zakonima Kantona; e) pripremanje, obavještavanje i analiziranje budžetskih prijedloga iz ovlaštenja svoga ministarstva ili obavljanje drugih zadataka na zahtjev Premijera; f) ukupno stanje u oblasti za koju je obrazovano ministarstvo, uključujući i nadzor nad izvršavanjem propisa iz djelokruga ministarstva u općinama; g) odgovaranje na pitanja poslanika u Skupštini iz djelokruga ministarstva; h) izvršavanje i drugih poslova koje mu odredi Premijer. Član 30. Organizacija uprave Organizacija Vlade utvrđuje se zakonom Kantona sukladno ovom Ustavu. Zakonom Kantona, sukladno načelima i principima organizacije uprave, utvrđuje se ukupna organizacija kantonalne uprave. Član 31. Imunitet Predsjednik, potpredsjednici Kantona, Premijer, zamjenik Premijera i članovi Vlade ne mogu biti krivično gonjeni niti odgovorni u građanskoj parnici za radnje učinjene u obavljanju svojih funkcija. C) KANTONALNO SUDSTVO Član 32. Osnivanje i nadležnost sudova Kanton ima sudove koji imaju izvornu nadležnost da presuđuju u stvarima koje ne spadaju u nadležnost općinskih sudova i druge nadležnosti utvrđene zakonom i koji odlučuju po žalbama na presude općinskih sudova. 9 Kantonalne sudove osniva Skupština kao sudove opće nadležnosti ili kao posebne sudove, Skupština posebnim propisom utvrđuje nadležnosti i organizaciju kantonalnih sudova. Član 33. Izbor sudija Sudije kantonalnih sudova bira Skupština većinom glasova od ukupnog broja poslanika na prijedlog Predsjednika. Kantonalne sudije će biti u službi do navršenih 70 (sedamdeset) godina života, ukoliko prije toga ne podnesu ostavku ili ne budu smijenjeni konsenzusom sudija Vrhovnog suda Federacije. Predsjednike kantonalnih sudova biraju sami sudovi. D) STRUČNA TIJELA Član 34. Obrazovanje i nadležnosti Radi stručne obrade i praćenja određenih oblasti u okviru nadležnosti Kantona te predlaganja stručnih rješenja u tim oblastima, mogu se osnivati stručna tijela Kantona (stručne komisije, odbori, ekspertni timovi i slično). Stručna tijela može obrazovati Skupština na prijedlog Predsjednika, Predsjednik samostalno i Vlada. Odlukom o obrazovanju stručnih tijela određuje se njihova nadležnost, broj članova, vrijeme vršenja funkcije kao i pitanja finansiranja. Stručna tijela se ne mogu obrazovati kao paralelni organi pojedinim kantonalnim ministarstvima niti za oblasti koje su u domenu izvršnih nadle‘nosti pojedinih minsitarstava, Vlade ili Predsjednika. V - POLOŽAJ OPĆINA Član 35. Obrazovanje općina Na području Kantona obrazuje se više općina kao jedinica lokalne samouprave, sukladno Europskoj povelji o lokalnoj samoupravi i zakonu i drugim propisima Federacije. Broj i teritorijalni obuhvat općina određuje se propisima koje donosi Skupština. U postupku obrazovanja općina, obavezno je pribavljanje mišljenja građana, putem referenduma na dijelu Kantona koji se želi organizirati u posebnu općinu. Član 36. Nadležnosti općina Nadležnosti općina proizilaze iz njihovog statusa kao jedinica lokalne samouprave. Općine mogu imati izvorne nadležnosti i nadležnosti koje im prenese Kanton posebnim propisom sukladno ovom Ustavu. 10 Općine na području Kantona mogu imati različite nadležnosti ovisno od globalne politike funkcioniranja i razvoja Kantona, te od ekonomskog prostornog i drugog položaja pojedinih općina. Radi obezbjeđivanja efikasnosti i jedinstva u funkcioniranju vlasti, općine su u vršenju svojih nadležnosti obavezne ostvarivati međusobnu suradnju kao i suradnju sa vlastima Kantona. Općine donose svoj statut sukladno ovom Ustavu i Ustavu Federacije. Član 37. Struktura vlasti u općinama Zakonodavnu vlast u općinama vrše općinska vijeća,koja se, ovisno od broja stanovnika, sastoje od 9 (devet) do 35 (tridesetpet) članova. Članovi općinskih vijeća se biraju na neposrednim izborima tajnim glasanjem na području cijele općine. Izbori članova općinskih vijeća organiziraju se u pravilu istovremeno sa izborima za Skupštinu. Izvršnu vlast u općini vrši općinski načelnik kojega bira općinsko vijeće na prijedlog članova. Sudsku vlast u općinama vrše općinski sudovi. Ove sudove osniva i finansira Skupština Kantona, s tim da se sud može osnovati za više općina. Sudije općinskih sudova imenuje predsjednik najvišeg kantonalnog suda uz konsultacije sa općinskim načelnikom. VI - FINANSIRANJE I IMOVINA KANTONA Član 38. Finansiranje Kantona Finansiranje funkcija Kantona vrši se iz poreza, taksi i doprinosa koje uvodi Skupština. Finansiranje se može vršiti i iz drugih izvora, kao što su dotacije Bosne i Hercegovine i Federacije, zaduživanje kod banaka i drugih finansijskih organizacija, donacije i slično, o čemu odlučuje Skupština posebnim propisima. Sistem javnih prihoda na području Kantona je jedinstven. Općine ne mogu uvoditi nikakve druge poreze ili druge izvore prihoda, izuzev ako se radi o projektima za čije finansiranje se građani na području općine izjasne posebno, putem referenduma. Ostvareni prihodi na području Kantona se raspoređuju Kantonu i općinama srazmjerno nivou njihovog ostvarivanja na pojedinim općinama, te prema drugim kriterijumima utvrđenim propisom Kantona. Funkcije Kantona i općina finansiraju se kroz budžet koji donose Skupština Kantona i općinska vijeća, sukladno propisima Kantona i Federacije. Član 39. Imovina Kantona Kanton mo‘e imati pokretnu i nepokretnu imovinu. Imovinom Kantona smatraju se stvari, prava i novčana sredstva koja su stečena kupovinom ili na drugi način sukladno zakonima Bosne i Hercegovine i Federacije. Imovinom Kantona upravlja Skupština. Predsjednik i Vlada mogu raspolagati imovinom u okviru ovlaštenja koja im Skupština prenese posebnim propisom. 11 VII - MEĐUNARODNI ODNOSI Član 40. Uspostavljanje međunarodne suradnje Kanton može uspostavljati suradnju sa drugim državama, međunarodnim organizacijama i gradovima u inostranstvu, sukladno Ustavu Bosne i Hercegovine, Ustavu Federacije i ovom Ustavu. U okviru suradnje iz prethodnog stava Kanton može potpisivati sporazume i druge akte o suradnji. Član 41. Ovlaštenja za zaključivanje sporazuma Zaključivanje sporazuma i drugih akata iz oblasti međunarodne suradnje u nadležnosti je Predsjednika. Sporazumi i drugi akti iz oblasti međunarodnih odnosa stupaju na snagu nakon verifikacije u Skupštini. Sporazumi ili drugi akti međunarodnog karaktera kojima se pruža bespovratna ili besplatna pomoć Kantonu za vršenje njegovih funkcija ne podliježu verifikaciji iz prethodnog stava, ali je Predsjednik dužan o njima redovno obavještavati Skupštinu. VIII - PROMJENE USTAVA Član 42. Način promjena Ustava Promjene ovog Ustava vrše se putem amandmana. Amandmane na Ustav mogu predložiti Predsjednik,Vlada, većina poslanika u Skupštini i klubovi poslanika. Predloženi amandmani ne mogu se konačno razmatrati u Skupštini prije isteka roka od dvije sedmice nakon što su prvi put bili podneseni. U tom roku će se obaviti rasprava i pribaviti mišljenja radnih tijela Skupštine, Vlade kao i poslaničkih klubova. Predloženi amadmani se usvajaju dvotrećinskom većinom od ukupnog broja poslanika u Skupštini. IX - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 43. Ovaj Ustav usvaja prijelazna Skupština dvotrećinskom većinom ukupnog broja poslanika. Ovaj Ustav stupa na snagu danom objavljivanja u Službenim novinama Kantona. Član 44. Do izbora Skupštine sukladno ovom Ustavu njene funkcije će vršiti Prijelazna Skupština Kantona (dalje: Prijelazna Skupština). Prijelazna Skupština se formira tako da svaka od devet općina naznačenih u članu 3. ovog Ustava iz svoga općinskog vijeća izabere po 5 (pet) predstavnika. 12 Kod izbora predstavnika općina u Prijelaznu Skupštinu mora se voditi računa da njihova struktura u pogledu stranačke pripadnosti mora odgovarati stranačkoj strukturi Skupštine Grada prema izborima iz 1990. godine. Prva sjednica Prijelazne Skupštine održaće se nakon organizirane općina sukladno Ustavu Federacije. Ovu sjednicu će sazvati Predsjednik Skupštine grada Sarajeva ili najstariji odbornik u toj Skupštini, koji će i rukovoditi njenim radom do izbora predsjedavajućeg Prijelazne Skupštine. Prijelazna Skupština ima sve nadle‘nosti utvrđene ovim Ustavom za Skupštinu Kantona. Sa početkom rada Prijelazne Skupštine prestaje sa radom Skupština grada Sarajeva obrazovana nakon neposrednih izbora 1990. godine. Član 45. U periodu do izbora za Skupštinu Kantona, izvršnu vlast će vršiti prijelazni Predsjednik i prijelazna Vlada Kantona. Prijelazni Predsjednik će se izabrati na konstituirajućoj sjednici Prijelazne Skupštine. Prijelazni Predsjednik će svoju funkciju vršiti do izbora za Skupštinu Kantona. Član 46. Do formiranja prijelazne Vlade Izvršni odbor grada Sarajeva nastavlja s radom kao Vlada Kantona. Prijelazna Skupština će u roku od 10 (deset) dana donijeti zakone o organizaciji i nadležnostima Vlade i ministarstava Kantona. U roku iz prethodnog stava prijelazni Predsjednik će imenovati prijelaznu Vladu i njen sastav dostaviti Prijelaznoj Skupštini na potvrdu. Član 47. Organi uprave grada Sarajeva, gradske upravne organizacije i službe nastavljaju da rade prema organizaciji i djelokrugu utvrđenim Statutom grada Sarajeva i Odlukom o organizaciji i djelokrugu gradskih organa uprave, gradskih upravnih organizacija i službi do donošenja propisa u smislu stava 2. prethodnog člana. Javna preduzeća i javne ustanove čiji je osnivač grad Sarajevo nastavljaju se radom kao kantonalna javna preduzeća i javne ustanove. Član 48. Broj i pordučja općina u sastavu Kantona će se preispitati poslije provođenja izbora za Skupštinu Kantona kada će se utvrditi opravdanost obrazovanja novih općina, te donijeti neophodne odluke o njihovom obrazovanju. Član 49. Do uspostavljanja policijskih snaga sukladno ovom Ustavu njihove poslove će vršiti policija Ministarstva unutarnjih poslova Federacije. O vršenju ovih poslova i postepenom prelasku policijskih snaga Ministarstva unutarnjih poslova Federacije u policijske snage Kantona Predsjednik Kantona će se dogovarati sa Vladom Federacije i Ministarstvom unutarnjih poslova Federacije. 13 Član 50. Do početka rada kantonalnih i općinskih sudova sukladno ovom Ustavu njihove funkcije će vršiti postojeći sudovi uspostavljeni prema zakonima Republike Bosne i Hercegovine. Nakon stupanja na snagu ovog Ustava, a do početka rada kantonalnih i općinskih sudova, sudije će se birati po prethodno pribavljenoj saglasnosti Skupštine. Član 51. Statut grada Sarajeva i drugi gradski propisi ostaju na snazi u prijelaznom periodu ukoliko nisu u suprotnosti sa Ustavom Federacije i ovim Ustavom. +++++ Broj 2/96 (Ispravka) ISPRAVKA U članu 24. omaškom je izostavljen stav 3. i 4., koji glase: “Predsjednik Kantona može biti smijenjen prije isteka mandata na koji je izabran.O smjenjivanju odlučuje Skupština dvotrećinskom većinom ukupnog broja poslanika. Ukoliko mjestoPpredsjednika ostaje upražnjeno, Skupština Kantona će izabrati novog Predsjednika u roku od 30 (trideset) dana računajući od dana kada je mjesto upražnjeno.U slučaju da Predsjednik bude privremeno spriječen da obavlja svoju dužnost, funkciju će vršiti predsjedavajući Skupštine do povratka predsjednika.” Broj 3/96 (Ispravka) ISPRAVKA U članu 27. omaškom je izostavljen stav 5. koji glasi: “Predsjednik Kantona može smijeniti pojedine ministre u Vladi na prijedlog premijera.” Broj 16/97 (Amandmani I-XIII) AMANDMAN I Iza člana 4. dodaje se novi član 4a. koji glasi: "U Kantonu Sarajevo općine Centar, Novi Grad, Novo Sarajevo i Stari Grad čine Grad Sarajevo (u daljem tekstu: Grad) kao jedinicu lokalne samouprave. Nadležnost i unutrašnja organizacija Grada uređuju se Statutom Grada. Statut Grada uređuje i pitanja od vitalnog nacionalnog interesa." AMANDMAN II Iza člana 4a. dodaje se novi član 4b., koji glasi: "Grad ima Gradsko vijeće sa 28 vijećnika. 14 Svako općinsko vijeće općina koje formiraju Grad izabrat će 7 delegata u Gradsko vijeće iz reda općinskih vijećnika. Bošnjacima, Hrvatima i grupi Ostalih će pojedinačno biti garantiran minimum od 20% mjesta u Gradskom vijeću, bez obzira na izborne rezultate. Ukoliko se izborom gradskih vijećnika iz reda općinskih vijećnika ne može popuniti minimalan broj mjesta zagarantovan stavom 3. ovog člana, gradski vijećnici će biti birani iz reda kandidata sa lista političkih stranaka koje participiraju u općinskim vijećima, a na osnovu izbornih rezultata". AMANDMAN III U članu 18. pod (j), riječ "općine" je zamijenjena riječima "općinu, Grad". AMANDMAN IV Iza člana 18. dodaje se novi član 18a. koji glasi: "Predsjedavajući i zamjenik predsjedavajućeg Skupština bira predsjedavajućeg i njegovog zamjenika iz reda izabranih poslanika. Predsjedavajući i njegov zamjenik neće biti izabrani iz istog konstitutivnog naroda". U članu 19. stav 1. se briše. AMANDMAN V U članu 23., iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi: "Postojaće pravična i odgovarajuća zastupljenost svih naroda koji žive u Kantonu na svim nivoima Kantonalnih izvršnih vlasti". AMANDMAN VI Član 26. se mijenja i glasi: "Potpredsjednik Kantona Skupština će izabrati i potpredsjednika Kantona. Potpredsjednik Kantona se bira na period od dvije godine i ne može se na tu funkciju birati više od dva puta uzastopno. Potpredsjednik Kantona obavlja poslove koje utvrdi predsjednik Kantona, kao i druge poslove kako je to utvrđeno posebnim kantonalnim propisima. Predsjednik i potpredsjednik Kantona neće biti iz istog konstitutivnog naroda". AMANDMAN VII Na kraju člana 29. pod (f) dodaju se riječi: "i Gradu". AMANDMAN VIII Iza člana 29. dodaje se novi član 29a. koji glasi: "Ministar i zamjenik ministra unutrašnjih poslova i ministar i zamjenik ministra stambene politike neće biti imenovani iz reda istog konstitutivnog naroda. 15 Ministri i zamjenici ministara iz prethodnog stava imaće obavezu da rade zajedno i da blisko konsultuju jedan drugog prije donošenja bilo koje važne odluke". AMANDMAN IX U članu 31. u prvoj rečenici riječ "potpredsjednici" zamjenjuje se rječju "potpredsjednik". AMANDMAN X U članu 32. iza stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi: "Postojaće pravična i odgovarajuća zastupljenost svih naroda koji žive u Kantonu na svim nivoima Kantonalnog sudstva". AMANDMAN XI U članu 37. iza stava 1. dodaje se novi stav 2., koji glasi: "Na nivo općina u okviru Kantona Sarajevo, jedan predstavnik druge najbrojnije populacijske grupe biće predsjedavajući Općinskog vijeća, pod uslovom da ova populacijska grupa broji najmanje 10% od ukupnog stanovništva općine". Stav 2. i 3. člana 37. postaju st. 3. i 4. AMANDMAN XII U članu 38. posljednji stav se mijenja i glasi: "Funkcije Kantona, Grada i općina finansiraju se kroz budžet koji donosi Skupština Kantona, Gradsko vijeće i općinska vijeća,pojedinačno, u skladu s kantonalnim i federalnim propisima". AMANDMAN XIII U članu 42. iza stava 3. dodaje se novi stav 4. koji glasi: “Odredbe Amandmana I na ovaj ustav ne mogu se mijenjati bez prethodne saglasnosti predstavnika federalnih partnera i bez saglasnosti stranaka zastupljenih u Kantonalnoj Skupštini." Broj 14/00 (Amandmani XIV-XV) AMANDMAN XIV U Ustavu Kantona Sarajevo u članu 17. u prvom stavu broj “45“ zamjenjuje se brojem “35“. AMANDMAN XV U članu 37. u prvom stavu broj “9“ zamjenjuje se brojem “11“, a broj “35“ zamjenjuje se brojem “31“. 16 Broj 4/01 (Amandmani XVI-XVIII) AMANDMAN XVI Član 27. stav 1. mijenja se i glasi: “Vladu čine premijer, koji je predsjednik Vlade i ministri.“ AMANDMAN XVII Amandman VIII briše se. AMANDMAN XVIII U članu 31. riječi: “zamjenik premijera“ brišu se. Broj 28/04 (Amandmani XIX do XLII) AMANDMAN XIX Iza člana 11. dodaje se član 11a., koji glasi: "Član 11a. Kanton osigurava da konstitutivni narodi i pripadnici grupe Ostalih budu proporcionalno zastupljeni u ministarstvima Kantona.Takva proporcionalna zastupljenost u skladu je sa popisom stanovništva iz 1991. godine do potpune provedbe Aneksa 7." AMANDMAN XX U članu 17. stav 2. briše se. Dosadašnji st. 3. i 4. postaju st. 2. i 3. Stav 3. mijenja se i glasi: "Mandat poslanika u Skupštini traje četiri godine." Iza stava 3. dodaje se novi stav 4. koji glasi: "Klub delegata konstitutivnog naroda formira se uz uslov da postoji najmanje jedan delegat tog konstitutivnog naroda u Skupštini." AMANDMAN XXI U članu 18. tačka c) briše se. Tačka e) mijenja se i glasi: "e) potvrđuje Vladu Kantona ;" 17 Tačka g) briše se. Tačka f) briše se. AMANDMAN XXII Podnaslov i član 18a. mijenjaju se i glase i dodaje se član 18b): "Predsjedavajući i zamjenici predsjedavajućeg Skupštine Član 18a. Svaki klub delegata konstitutivnih naroda predlaže jednog kandidata iz reda svojih članova za izbor na mjesto predsjedavajućeg ili zamjenika predsjedavajućeg Skupštine. Kandidate za izbor na mjesto predsjedavajućeg ili zamjenika predsjedavajućeg Skupštine potvrđuje Skupština, u skladu sa svojim poslovnikom. Ako jedan konstitutivni narod nije zastupljen u Skupštini, jedno od mjesta zamjenika predsjedavajućeg ostaje upražnjeno. Tri kandidata koje potvrdi Skupština odlučuju između sebe ko će biti predsjedavajući Skupštine. Član 18b. Nadležnosti predsjedavajućeg Skupštine: - predstavlja i zastupa Skupštinu u zemlji i inostranstvu - imenuje kandidata za premijera Kantona." AMANDMAN XXIII U članu 19. stav 2. mijenja se i glasi: "Skupština donosi poslovnik većinom glasova poslanika." Iza stava 2. dodaje se stav 3., koji glasi: "Poslovnikom se bliže utvrđuje način rada Skupštine, način potvrđivanja kandidata za izbor na mjesto predsjedavajućeg ili zamjenika predsjedavajućeg Skupštine i druga pitanja od značaja za rad Skupštine." AMANDMAN XXIV Član 20. mijenja se i glasi: "Član 20. Poslanici Skupštine ne podliježu krivično-pravnoj ni građanskopravnoj odgovornosti za radnje koje čine u okviru svojih dužnosti u Skupštini." AMANDMAN XXV U članu 21 .stav 3. briše se. AMANDMAN XXVI Iza člana 21.dodaje se podnaslov i novi čl. 21a. i 21b. ,koji glase: "Mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa Član 21a. Lista vitalnih nacionalnih interesa koji se štite u Kantonu identična je listi sadržanoj u članu IV.5.17a. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, a klubovi iz 18 člana IV.5.17a. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine su klubovi konstitutivnih naroda formirani u Skupštini, u skladu sa članom 17.stav 4. ovog ustava. Ako više od jednog predsjedavajućeg ili zamjenika predsjedavajućeg Skupštine tvrde da neki zakon spada u listu vitalnih interesa iz prethodnog stava, za usvajanje takvog zakona potrebna je većina glasova unutar svakog od klubova konstitutivnih naroda zastupljenih u Skupštini. Predsjedavajući i zamjenici predsjedavajućeg Skupštine dužni su da u roku od sedam dana odluče da li neki od zakona, propisa ili akata potpada pod listu iz stava 1. ovog člana. Ako samo jedan predsjedavajući ili zamjenik predsjedavajućeg tvrdi da zakon, propis ili akt potpada pod listu vitalnih interesa, dvotrećinska većina odgovarajućeg kluba jednog od konstitutivnih naroda Skupštine može proglasiti da je riječ o pitanju sa liste vitalnih nacionalnih interesa. Član 21b. U slučaju da dvotrećinska većina jednog od klubova konstitutivnih naroda u Skupštini odluči da se neki zakon, propis ili akt odnosi na vitalni nacionalni interes, za usvajanje takvog zakona, propisa ili akta potrebna je većina glasova unutar svakog kluba konstitutivnih naroda zastupljenih u Skupštini. Ako se većina iz prethodnog stava ne može postići, pitanje se proslijeđuje Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine, koji donosi konačnu odluku o tome da li se dati zakon, propis ili akt odnosi na vitalni interes konstitutivnog naroda. Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, u slučaju iz ovog člana, postupa na način predviđen u članu IV.6.18a. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Ako Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine odluči da se radi o vitalnom interesu, zakon, propis ili akt se smatra neusvojenim, te se dokument vraća predlagaču, koji treba pokrenuti novu proceduru. U tom slučaju predlagač ne može podnijeti isti tekst zakona, propisa ili akta. U slučaju da Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine odluči da se ne radi o vitalnom interesu, zakon, propis ili akt se smatra usvojenim/usvaja se prostom većinom glasova." AMANDMAN XXVII Član 23. mijenja se i glasi: "Član 23. “Izvršnu vlast u Kantonu vrši Vlada Kantona (u daljem tekstu: Vlada)." AMANDMAN XXVIII Članovi 24., 25. i 26. brišu se. AMANDMAN XXIX Član 27. mijenja se i glasi: "Član 27. Konstitutivni narodi i pripadnici grupe Ostalih bit će proporcionalno zastupljeni u Vladi.Takva zastupljenost će odražavati popis stanovništva iz 1991. godine do potpune provedbe Aneksa 7, u skladu sa članom IX. 11a. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. 19 Kandidata za mjesto premijera Kantona imenuje predsjedavajući Skupštine u konsultaciji sa zamjenicima predsjedavajućeg. Kandidat za mjesto premijera Kantona predlaže ministre. Ministri nemaju zamjenike. Ministri zajedno sa premijerom čine Vladu Kantona . Vladu potvrđuje Skupština većinom glasova. Vlada preuzima dužnost nakon potvrđivanja od strane Skupštine i davanja svečane izjave. Sve odluke Vlade donose se prostom većinom glasova prisutnih koji glasaju." AMANDMAN XXX Iza člana 27.dodaje se novi član 27a., koji glasi: "Član 27a. Ministri odgovaraju premijeru Kantona i Skupštini.Premijer Kantona je također odgovoran Skupštini. Ministri snose krajnju odgovornost za rad ministarstava kojima rukovode. Vlada podnosi ostavku ako joj u bilo koje vrijeme Skupština izglasa nepovjerenje." AMANDMAN XXXI U članu 28. stav 1. tačka e) briše se. AMANDMAN XXXII Učlanu 29.stav 1. iza tačke c) dodaju se nove tač. d), e), f), g) i h), koje glase: "d) predstavljanje i zastupanje Kantona u zemlji i inostranstvu; e) zaključivanje ugovora i drugih akata kojima se preuzimaju prava i obaveze za Kanton, s tim da se za ugovore veće vrijednosti , u skladu sa zakonom, i ugovore iz oblasti međunarodne saradnje, mora pribaviti saglasnost Skupštine, odnosno Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine; f) podnošenje zahtjeva Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine za ocjenu ustavnosti i zakonitosti propisa; g) obezbjeđivanje saradnje sa organima Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine; h) odlučivanje o upotrebi policijskih snaga u posebnim okolnostima, kao što su neposredna ratna opasnost, ratno stanje i vanredne situacije izazvane prirodnim ili drugim katastrofama;" Dosadašnja tačka d) postaje tačka i). AMANDMAN XXXIII Član 31. briše se. 20 AMANDMAN XXXIV Član 32. mijenja se i glasi: "Član 32. "Kanton ima kantonalni sud koji ima žalbenu nadležnost u odnosu na općinske sudove u Kantonu i prvostepenu nadležnost u stvarima koje ne spadaju u nadležnost tih sudova, te druge nadležnosti utvrđene zakonom. Sudije kantonalnog suda, uključujući i predsjednika suda, odabira, imenuje, provodi disciplinski postupak protiv i smjenjuje Visoko sudsko i tužilačko vijeće , u skladu sa ustavom i zakonom. U kantonalnom sudu konstitutivni narodi i pripadnici grupe Ostalih biće proporcionalno zastupljeni.Takva proporcionalna zastupljenost će odražavati popis stanovništva iz 1991.godine do potpune provedbe Aneksa 7, u skladu sa članom IX.11.a. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine." AMANDMAN XXXV Član 33.mijenja se i glasi: "Član 33. Sudije kantonalnog suda, osim rezervnih sudija, imenuju se doživotno, osim ako ne podnesu ostavku, ako se ne penzionišu ili ne budu s razlogom smijenjeni od strane Visokog sudskog i tužilačkog vijeća u skladu sa zakonom.Sudijama kantonalnog suda isto tako može izuzetno prestati sudijska funkcija kao rezultat procesa odabira nakon reorganizacije kantonalnih sudova za vrijeme prelaznog perioda, kako se utvrđuje zakonom kojim se osniva Visoko sudsko i tužilačko vijeće.Navršenje starosne dobi propisane za obavezan odlazak u penziju za sudije kantonalnog suda utvrđuje se zakonom . Uslovi obavljanja funkcije, uključujući i imunitet , za sudije kantonalnog suda utvrđuju se zakonom . Plaća i druge naknade sudiji ne mogu biti umanjene za vrijeme vršenja sudijske funkcije, osim kao posljedica disciplinskog postupka u skladu sa zakonom." AMANDMAN XXXVI U članu 34. stav 2. riječi: "na prijedlog Predsjednika, predsjednik samostalno" brišu se. U stavu 4. iza riječi "ministarstava" umjesto zareza piše se riječ "i", iza riječi "Vlade" stavlja se tačka, a riječi: "ili Predsjednika " brišu se. AMANDMAN XXXVII Član 37. mijenja se i glasi: "Član 37. Općina ima općinsko vijeće i općinskog načelnika. Mandat članova općinskog vijeća i općinskog načelnika je četiri godine. Općinske vijećnike i općinskog načelnika biraju,demokratskim putem, birači na neposrednim i tajnim izborima na cijelom području općine, na način utvrđen zakonom. Općinski načelnik i predsjedavajući općinskog vijeća u općinama ili općinskim vijećima višenacionalnog sastava ne mogu biti iz reda istog 21 konstitutivnog naroda, odnosno iz reda Ostalih, izuzev u onim općinama u kojima jedan konstitutivni narod čini više od 80% stanovnika, prema posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini. Konstitutivni narodi i pripadnici Ostalih bit će proporcionalno zastupljeni u općinskim organima vlasti. Takva zastupljenost će odražavati popis stanovništva iz 1991.godine do potpune provedbe Aneksa 7, u skladu sa članom IX.11.a. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine." AMANDMAN XXXVIII Iza člana 37. dodaje se novi član 37a., koji glasi: "Član 37a. Općinski sudovi, koji se mogu osnovati za područje jedne ili više općina, imaju nadležnost u svim građanskim i krivičnim stvarima, osim ako Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, ovim ustavom ili zakonom Federacije Bosne i Hercegovine, izvorna nadležnost nije dodijeljena nekom drugom sudu. Općinski sudovi se osnivaju zakonom i finansira ih kantonalna vlast. Sudije općinskih sudova , uključujući i predsjednike sudova , odabira, imenuje , provodi disciplinski postupak protiv i smjenjuje Visoko sudsko i tužilačko vijeće, u skladu sa ustavom i zakonom. Sudije općinskih sudova, osim rezervnih sudija , imenuju se doživotno, osim ako podnesu ostavku, ako se ne penzionišu ili ne budu smijenjeni od strane Visokog sudskog i tužilačkog vijeća,u skladu sa zakonom. Sudijama općinskih sudova isto tako može izuzetno prestati sudijska funkcija kao rezultat procesa odabira, nakon reorganizacije općinskih sudova za vrijeme prelaznog perioda, kako se utvrđuje zakonom kojim se osniva Visoko sudsko i tužilačko vijeće. Navršenje starosne dobi propisane za obavezan odlazak u penziju za sudije općinskih sudova utvrđuje se zakonom. Uslovi obavljanja funkcije, uključujući i imunitet, utvrđuju se zakonom.Plaća i druge naknade sudiji ne mogu biti umanjeni za vrijeme vršenja sudijske funkcije, osim kao posljedica disciplinskog postupka, u skladu sa zakonom. U općinskom sudu biće proporcionalno zastupljeni konstitutivni narodi i pripadnici grupe Ostalih. Takva zastupljenost će odražavati popis stanovništva iz 1991. godine do potpune provedbe Aneksa 7, u skladu sa članom IX.11.a. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine." AMANDMAN XXXIX U članu 39.stav 2. druga rečenica mijenja se i glasi: "Vlada može raspolagati imovinom u okviru ovlaštenja koje joj Skupština prenese posebnim propisom." AMANDMAN XL U članu 41. st. 1. i 3. riječ "Predsjednik" u različitom padežu zamjenjuje se riječima "Premijer Kantona" u odgovarajućem padežu. AMANDMAN XLI U članu 42.stav 2. riječ" Predsjednik " briše se. 22 23 AMANDMAN XLII Amandman XIII prestaje da važi.
Ustav Zeničko-dobojskog kantona Zeničko-dobojski kanton Službene novine ZDK 07/96 25.05.1996 SN ZDK 10/04, SN ZDK 10/04, SN ZDK 08/04, SN ZDK 10/00, SN ZDK 01/96 ustav zdk Akontacija za II kvartal Subota, 25. svibnja/ maja 1996. Godina III - Broj 7 uklju~ena u pretplati S A R A J E V O "Slu‘benog lista RBiH" 72 Polaze}i od, Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, izra‘enih opredjeljenja bo{nja~kog i hrvatskog naroda, kao i ostalih gra|ana Bosne i Hercegovine, principa organiziranja i ustavnog ure|enja Federacije Bosne i Hercegovine i njenih federalnih jedinica, suverenosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Bosne i Hercegovine, kao i uvjerenja da demokratske institucije, temeljene na po{tovanju ljudskih prava i sloboda, najbolje osiguravaju ostvarenje demokratskih odnosa i principa, punu nacionalnu ravnopravnost i razvoj slobodnog tr‘i{ta, Skup{tina Zeni~ko-dobojskog kantona, na osnovu ~lana V. 1. (4) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici odr‘anoj 20.09.1995. godine, usvaja USTAV ZENI^KO-DOBOJSKOG KANTONA I - USPOSTAVLJANJE KANTONA ^lan 1. Zeni~ko-dobojski kanton (u daljem tekstu: Kanton) je federalna jedinica Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacije). ^lan 2. Granice Kantona utvr|ene su Zakonom Federacije. ^lan 3. Bo{njaci i Hrvati, kao konstitutivni narodi, zajedno sa ostalim i gra|ani Kantona, ostvaruju svoja suverena prava u Federaciji i Kantonu u skladu sa Ustavom Federacije i ovim Ustavom. ^lan 4. Ovaj Ustav mora biti u skladu sa Ustavom Federacije i njime se osiguravaju institucije kantonalne vlasti i za{tita prava i sloboda utvr|enih Ustavom Federacije. ^lan 5. Sastav svih organa u Kantonu i u op}inama mora odra‘avati nacionalnu strukturu stanovni{tva Kantona, odnosno op}ine, ukoliko Ustavom Fedeacije nije druga~ije utvr|eno. ^lan 6. Slu‘beno ime Kantona je: ZENI^KO-DOBOJSKI KANTON. ^lan 7. Sjedi{te Kantona je u Zenici. ^lan 8. Kanton ima grb, zastavu i pe~at, kao i druge simbole o kojima odlu~i Skup{tina Kantona. Za prihva}anje simbola potrebna je ve}ina glasova u Skup{tini Kantona. ^lan 9. Slu‘beni jezici Kantona su bosanski i hrvatski jezik. Slu‘beno pismo je latinica. Ostali jezici se mogu koristiti kao sredstva komunikacije i nastave. II - LJUDSKA PRAVA I OSNOVNE SLOBODE ^lan 10. U ostvarivanju svojih nadle‘nosti Kanton: a) poduzima sve potrebne mjere za{tite ljudskih prava i sloboda utvr|enih u ~lanovima II. A. 1. do 7. i predvi|enih u instrumentima u Aneksu Ustava Federacije i djeluje u skladu sa Ustavom Federacije i ovim Ustavom; b) ostvaruje svoje nadle‘nosti vode}i ra~una o nacionalnoj strukturi stanovni{tva u svakoj op}ini. ^lan 11. Kanton posebno poduzima mjere da se omogu}i pravo slobodnog povratka svih izbjeglica i raseljenim osobama u mjesta i domove iz kojih su raseljeni ili izbjegli, stvara uvjete za prihvat i smje{taj izbjeglica i raseljenih osoba ukoliko nisu u mogu}nosti da se vrate u svoje domove, te poduzima druge mjere da im se omogu}e uvjeti za ‘ivot i rad. ^lan 12. Kanton, u skladu sa zakonom Federacije i Kantona, poduzima mjere na ostvarivanje prava i za{tite invalida i boraca domovinskog rata i ~lanova porodica poginulih boraca. ^lan 13. Svi sudovi, organi uprave i drugi organi kantonalne vlasti primjenjuju i po{tuju prava i slobode predvi|ene u aktima navedenim u Aneksu Ustava Federacije. ^lan 14. Svi organi Kantona }e, u okviru suradnje koju ostvaruju organi Federacije, ostvarivati suradnju sa me|unarodnim posmatra~ kim tijelima za ljudska prava osnovanim za Bosnu i Hercegovinu, kao i sa nadzornim tijelima osnovanim instrumentima navedenim u Aneksu Ustava Federacije. III - SURADNJA SA OMBUDSMENIMA ^lan 15. Ljudska prava i slobode utvr|ene Ustavom Federacije i ovim Ustavom }e {tititi ombudsmeni. Organi Kantona i op}ina }e stvarati uvjete za rad ombudsmena i njihovih zamjenika. ^lan 16. Organi Kantona i op}ina }e ombudsmenu, na njegov zahtjev, omogu}iti ispitivanje djelatnosti bilo koje institucije Kantona ili op}ine, kao i bilo koje druge institucije ili osobe koje su negirale ljudsko dostojanstvo, prava i slobode, uklju~uju}i provo|enje etni~kog progona ili odr‘avanje njegovih posljedica, omogu}iti istra‘ivanja svih slu‘benih dokumenata uklju~uju}i tajna kao i sudske i upravne spise i omogu}iti suradnju od svake osobe uklju~uju}i bilo kog slu‘benika, posebno u pribavljanju potrebnih informacije, dokumenata i spisa. Kanton }e ombudsmenu u izvr{avanju njegovih funkcija omogu}iti prisustvovanje sudskim i upravnim postupcima kao i sastancima drugih organa te pristup i kontrolu svim mjestima gdje su osobe li{ene slobode i zatvorene ili gdje rade. Organi Kantona i op}ina su obavezni razmotriti izvje{taj ombudsmena i odgovoriti u roku koji on odredi. IV - NADLE@NOSTI KANTONALNE VLASTI ^lan 17. Kanton ima sve nadle‘nosti koje nisu Ustavom Federacije izri~ito povjerene federalnoj vlasti ili koje nisu Ustavom Federacije utvr|ene kao zajedni~ke nadle‘nosti Federacije i Kantona. ^lan 18. Kanton je nadle‘an, ako ovim Ustavom nije druga~ije odre|eno, za: a) dono{enje odluka, u okviru utvr|ene ekonomske politike, za podsticanje privrednog i dru{tvenog razvoja; b) uspostavljanje i nadziranje policijskih snaga koje }e imati jedinstvene federalne uniforme s oznakama Kantona; c) utvr|ivanje obrazovne politike, uklju~uju}i dono{enje propisa o obrazovanju i osiguranju obrazovanja; d) utvr|ivanje i provo|enje kulturne politike; e) utvr|ivanje stambene politike, uklju~uju}i dono{enje propisa koji se ti~u ure|ivanja i izgradnje stambenih objekata; f) utvr|ivanje politike koja se ti~e reguliranja i osiguranja javnih slu‘bi; g) dono{enje propisa o kori{}enju lokalnog zemlji{ta, uklju~ uju}i zoniranje; h) dono{enje propisa o unapre|enju lokalnog poslovanja i humanitarnih aktivnosti; i) dono{enje propisa o lokalnim postrojenjima za proizvodnju energije i osiguranje njihove dostupnosti; j) utvr|ivanje politike u vezi sa osiguranjem radija i televizije, uklju~uju}i dono{enje propisa o osiguranju njihovog rada i izgradnji; k) provo|enje socijalne politike i uspostavu slu‘bi socijalne za{tite; l) stvaranje i primjena politike kantonalnog turizma i razvoj turisti~kih resursa; lj) finansiranje djelatnosti kantonalne vlasti ili njenih agencija oporezivanjem, zadu‘ivanjem ili drugim sredstvima; m) dono{enje propisa o lokalnoj samoupravi, uz odgovaraju} u konsultaciju sa op}inskim vlastima. ^lan 19. U skladu sa Ustavom Federacije, Federacija i Kanton nadle‘ni su za: a) jam~enje i ostvarivanje ljudskih prava, b) zdravstvo, c) politiku za{tite ~ovjekove okoline, d) komunikacijsku i transportnu infrastrukturu, e) socijalnu politiku, f) primjenu zakona i drugih propisa o dr‘avljanstvu, g) imigraciju i azil, h) turizam, i) kori{}enje prirodnih bogatstva. ^lan 20. Nadle‘nosti iz ~lana 19. ovog Ustava mogu biti ostvarivane zajedni~ki ili odvojeno, ili od strane Kantona uz koordinaciju sa federalnom vla{}u, u skladu sa odredbama Ustava Federacije ili Zakonom. ^lan 21. Kanton mo‘e, u skladu sa Ustavom Federacije i zakonom delegirati i prenijeti na federalnu vlast i op}ine svoje odre|ene nadle‘nosti. Zakon iz prethodnog stava donosi se dvotre}inskom ve}inom glasova. ^lan 22. U vr{enju nadle‘nosti iz ~lana 19. ovog Ustava Kanton }e se obra}ati me|ukantonalnom savjetu za koordinaciju rje{avanja me|ukantonalnih pitanja i za dosljedno rje{avanje pitanja koja se ti~u interesa van njihovih kantonalnih granica. ^lan 23. Kanton }e zajedno s kantonima sa bo{nja~kom ve}inom osnovati savjet kantona u cilju koordiniranja politike i aktivnosti u vezi sa pitanjima od zajedni~kog interesa za njihove zajednice i radi obavje{tavanja svojih predstavnika u Domu naroda Parlamenta Federacije. Savjet mo‘e osnovati koordinaciona tijela, kao {to su komisije i radne grupe, radi razmjene informacija i uskla|ivanja aktivnosti kantona u izvr{avanju njihovih nadle‘nosti, ali ne mogu obuhvatiti vojne ili politi~ke dogovore. Organizacija i funkcioniranje savjeta kantona ure|uje sa sporazumom izme|u kantona, koje zaklju~uje Skup{tina Kantona. V - STRUKTURA KANTONALNE VLASTI A. Zakonodavna vlast kantona Skup{tina Kantona 1. Op}e odredbe ^lan 24. Zakonodavnu vlast Kantona vr{i Skup{tina koja se sastoji od jednog doma. ^lan 25. Skup{tina Kantona (u daljem tekstu: Skup{tina) sastoji se od 50 poslanika. ^lan 26. Nacionalna struktura poslanika u Skup{tini odra‘ava nacionalnu strukturu stanovni{tva u Kantonu. ^lan 27. Poslanici u Skup{tini imaju dvogodi{nji mandat. ^lan 28. Poslanike u Skup{tini biraju bira~i na demokratskim i neposrednim izborima, tajnim glasanjem na cijeloj teritoriji Kantona, u skladu sa Ustavom Federacije i Zakonom. ^lan 29. Prije svakih izbora, svaka registrirana stranka objavljuje izbornu listu kandidata. Poslanici u Skup{tini bi}e birani sa vrha Broj 7 - Strana 180 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Subota, 25. svibnja/maja1996. godine liste te stranke prema broju dobivenih glasova. Zamjene za poslanike vr{e se od osoba koje slijede na ostatku liste. ^lan 30. Svaki bira~ mo‘e biti biran za poslanika u Skup{tini. Nespojive su funkcije poslanika u Skup{tini sa funkcijom predsjednika Kantona, ~lana Vlade i sudija sudova u Kantonu, odnosno sa funkcijom na~elnika op}ine i ~lana izvr{ne vlasti op}ine. ^lan 31. Skup{tina prvi put bit }e sazvana najkasnije deset dana nakon objavljivanja rezultata izbora. ^lan 32. Skup{tina ima predsjedavaju}eg. ^lan 33. Skup{tina zasjeda javno, osim u izuzetnim okolnostima predvi|enim njenim poslovnikom i objavljuje izvje{taje o zasjedanjima i odlukama. ^lan 34. Kantonalni propisi stupaju na snagu kao {to je u njima utvr|eno, ali ne prije nego {to budu objavljeni u slu‘benom glasilu Kantona. Kantonalni propisi mogu se objavljivati u "Slu‘benim novinama Federacije BiH". ^lan 35. Naknada poslanicima Skup{tine utvr|uje se Zakonom Kantona i ne}e se pove}ati ili smanjivati tokom izbornog mandata, osim za prilago|avanje tro{kovima ‘ivota. ^lan 36. Krivi~ni postupak ili gra|anska parnica ne mogu biti pokrenuti protiv poslanika u Skup{tini, niti poslanik mo‘e biti zadr‘an u pritvoru ili ka‘njen na bilo koji drugi na~in zbog izra‘enog mi{ljenja i datog glasa u Skup{tini. ^lan 37. Skup{tina: a) usvaja Ustav Kantona, b) bira i smjenjuje predsjednika, c) bira predsjedavaju}eg i druge funkcionere Skup{tine, d) potvr|uje imenovanje Vlade Kantona, e) bira delegate Kantona u Dom naroda Parlamenta Federacije iz svojih redova, u skladu sa Ustavom Federacije, f) bira sudije kantonalnih sudova, g) utvr|uje nadle‘nost kantonalnih i op}inskih sudova, u skladu sa federalnim zakonima, h) donosi zakone i ostale propise za izvr{avanje kantonalnih nadle‘nosti, i) usvaja bud‘et Kantona i donosi zakone o oporezivanju i na druge na~ine osigurava potrebno finansiranje, j) odobrava zaklju~ivanje me|unarodnih sporazuma sa dr‘avama i me|unarodnim organizacijama, uz saglasnost zakonodavnog tijela Federacije, u skladu sa Ustavom Federacije, k) razmatra izvje{taje ombudsmena, l) provodi istrage i u tu svrhu mo‘e zahtijevati svjedo~enja, dokaze i dokumenata, ne ulaze}i u nadle‘nosti sudske vlasti, m) donosi Poslovnik Skup{tine, n) vr{i i druge nadle‘nosti koje su joj povjerene. ^lan 38. Skup{tina dvotre}inskom ve}inom: a) usvaja Ustav Kantona, b) donosi Zakon o preno{enju ili delegiranju kantonalne nadle‘nosti na op}insku ili federalnu vlast, i c) smjenjuje i razrje{ava predsjednika Kantona. B - Izvr{na vlast kantona 1. Predsjednik Kantona ^lan 39. Kanton ima predsjednika. ^lan 40. Predsjednika Kantona biraju ve}inom glasova poslanici u Skup{tini izme|u kandidata koje oni predlo‘e na na~in predlo‘en u Poslovniku Skup{tine. ^lan 41. Predsjednik Kantona ima dvogodi{nji mandat i ne mo‘e biti biran vi{e od dva puta uzastopno. ^lan 42. Predsjednik Kantona, ukoliko je prekr{io zakletvu ili je iz drugih razloga nedostojan vr{enja te funkcije, mo‘e biti smijenjen. ^lan 43. Ukoliko mjesto predsjednika Kantona ostane upra‘njeno, Skup{tina }e izabrati novog predsjednika u roku od 30 dana. U slu~aju da predsjednik Kantona bude privremeno u nemogu}nosti da obavlja svoju du‘nost, predsjedavaju}i Skup{tine vr{it }e funkciju predsjednika Kantona. ^lan 44. Predsjednik Kantona nadle‘an je za: a) imenovanje Vlade Kantona, b) predlaganje sudija kantonalnih sudova, c) potpisivanje me|unarodnih sporazuma u ime Kantona, koje odobrava Skup{tina u suglasnosti Parlamenta Federacije, u skladu sa Ustavom Federacije, d) davanje pomilovanja za djela utvr|ena kantonalnim zakonima, e) podno{enje zahtjeva Ustavnom sudu Federacije, radi utvr|ivanja da li je Ustav Kantona, predlo‘eni zakon ili zakon koji je usvojila Skup{tina u skladu sa Ustavom Federacije, f) podno{enje zahtjeva Ustavnom sudu Federacije radi utvr|ivanja da li je predlo‘eni ili usvojeni propis koji donosi organ kantonalne ili op}inske vlasti u skladu sa Ustavom Federacije, g) razmatranje izvje{taja ombudsmena i osiguravanje uvjeta za njihov rad, h) staranje o ostvarivanju suradnje sa organima Federacije, i) predsjedava sjednicama Vlade, a u svojoj odsutnosti ovla{}uje ministra koji }e predsjedavati sjednicama Vlade i j) izvr{avanje i drugih poslova koje mu povjeri Skup{tina. ^lan 45. Predsjednik Kantona odgovoran je za: a) provo|enje politike i izvr{avanje kantonalnih propisa uklju~ uju}i osiguranje izvr{avanja odluka kantonalnih i federalnih sudova, b) predlaganje i davanje preporuka iz oblasti kantonalnog zakonodavstva, c) pripremanje bud‘etskih prijedloga Skup{tini, i d) druga pitanja utvr|ena ovim Ustavom i Zakonom Kantona. 2. Vlada Kantona ^lan 46. Vladu Kantona ~ine ministri, ~iji se broj utvr|uje Zakonom o vladi. ^lan 47. Ministre imenuje predsjednik Kantona, a imenovanje potvr|uje Skup{tina. Svako upra‘njeno mjesto popunjava se istim postupkom. Subota, 25. svibnja/maja1996. godine SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 7 - Strana 181 ^lan 48. Vlada Kantona se mo‘e smijeniti odlukom Predsjednika Kantona ili izglasavanjem nepovjerenja Vladi ve}inom glasova u Skup{tini. Predsjednik Kantona smjenjuje ministre. ^lan 49. Organizacija Vlade Kantona ure|uje se u skladu sa kantonalnim Ustavom i Zakonom, tako da Vlada odr‘ava nacionalni sastav stanovni{tva kao cjeline na teritoriji Kantona, s tim da u svakom slu~aju osigurava zastupljenost konstitutivnih naroda. Zakonom Kantona }e se utvrditi organizacija kantonalne uprave u skladu sa na~elima organizacije koju donosi Parlament Federacije. ^lan 50. Vlada Kantona nadle‘na je za: a) provo|enje kantonalne politike i predlaganje i izvr{avanje kantonalnih zakona i drugih propisa, b) izvr{avanje odluka svakog kantonalnog ili federalnog suda i vr{enje svake druge nadle‘nosti povjerene Kantonu od federalne vlasti, c) pripremu prijedloga bud‘eta, d) osiguranje suradnje Vlade Kantona i ombudsmena, e) nadzor nad istragom i krivi~nim gonjenjem u vezi sa kr{enjem kantonalnih zakona, kao i nad kantonalnom policijom, f) osiguranje da nacionalna struktura policije odra‘ava nacionalnu strukturu stanovni{tva Kantona, s tim da nacionalna struktura policije svake op}ine mora odra‘avati nacionalnu strukturu stanovni{tva te op}ine, g) nadzor nad izvr{enjem krivi~nih i prekr{ajnih sankcija, ako zakonom Federacije nije druga~ije odre|eno, h) vr{enje drugih nadle‘nosti utvr|enih ovim Ustavom. ^lan 51. Svaki ministar odgovoran je za: a) provo|enje kantonalne politike i izvr{avanje kantonalnih zakona i drugih propisa iz nadle‘nosti ministarstva na ~ijem je ~elu, b) pripremanje, predlaganje i davanje preporuka u vezi sa propisima iz okvira nadle‘nosti svoga ministarstva, c) rukovo|enje, koordiniranje i nadziranje aktivnosti ministarstva kojim rukovodi, d) izdavanje uputstva, instrukcija, naredbi i dono{enje propisa u cilju izvr{avanja zakona iz nadle‘nosti ministarstva na ~ijem je ~elu, ako je za to ovla{}en zakonom, e) pripremanje, obja{njavanje i analiziranje bud‘etskih prijedloga iz nadle‘nosti ministarstva kojim rukovodi, f) davanje odgovora na pitanje poslanika u Skup{tini iz nadle‘nosti ministarstva kojim rukovodi, g) pomaganje Predsjedniku Kantona u vo|enju politike i izvr{avanju zakona Kantona i drugih propisa, h) izvr{avanje i drugih zadataka koje mu povjeri Predsjednik Kantona. ^lan 52. U izuzetnim slu~ajevima, za vrijeme trajanja opasnosti po zemlju i Kanton i kada postoji objektivna nemogu}nost da se sazove Skup{tina, Vlada je ovla{}ena da donosi propise od vitalnog zna~aja za Kanton iz nadle‘nosti Skup{tine, kojima se ne mogu derogirati prava i slobode utvr|ene Ustavom Federacije, ovim Ustavom i drugim propisima. Propis donesen u skladu sa prethodnim stavom prestaje da va‘i ~im prestanu okolnosti zbog kojih Skup{tina nije bila u mogu}nosti da se sastane, a najkasnije 30 dana od njegovog objavljivanja. ^lan 53. Predsjednik Kantona i ministri ne mogu biti krivi~no gonjeni niti odgovorni u gra|anskom postupku za bilo koju radnju u~injenu u vr{enju svoje funkcije bez prethodnog odobrenja Skup{tine. C - SUDSKA VLAST KANTONA ^lan 54. Sudsku funkciju u Kantonu vr{e kantonalni i op}inski sudovi. ^lan 55. Sudska vlast u Kantonu je samostalna i nezavisna i vr{i se na osnovu Ustava i zakona Federacije i Kantona. ^lan 56. Sudovi u Kantonu osiguravaju jednak polo‘aj svim stranama u sudskim postupcima. ^lan 57. Svi sudski postupci su javni, ukoliko za odre|ene izuzetne situacije, zakonom nije druga~ije odre|eno. Sve presude se javno objavljuju. ^lan 58. Kantonalni sudovi osnivaju se zakonom Kantona. ^lan 59. Kantonalni sudovi nadle‘ni su da: a) odlu~uju po ‘albama na odluke op}inskih sudova, b) odlu~uju o stvarima koje ne spadaju u nadle‘nost federalnih i op}inskih sudova, c) odlu~uju o slu~ajevima utvr|enim ovim Ustavom, d) vr{e i druge nadle‘nosti u skladu sa zakonom. ^lan 60. Odluke kantonalnih sudova donesene po ‘albama na odluke op}inskih sudova su kona~ne i obavezuju}e, osim ako se radi o pitanjima koja se ti~u Ustava, zakona i drugih propisa Federacije. Presude, kao i rje{enja kantonalnih sudova, koje se odnose na ‘albe podnijete u skladu sa stavom 1. ovog ~lana, posebno su obavezuju}e za strane u postupku, kao i za sud na ~ije je odluka ‘alba izjavljena. ^lan 61. Jednoobraznost u postupanju kao i osnovni principi pravi~nosti u postupcima pred svim sudovima uspostavi}e se zakonom Federacije. Skup{tina mo‘e, u skladu sa zakonom Federacije, propisati dopunska pravila o organizaciji i upravljanju kantonalnim i op}inskim sudovima. U skladu sa pravilima iz prethodnog stava, svaki sud utvr|uje svoju unutra{nju organizaciju i u vezi s tim donosi dopunska pravila. ^lan 62. Zakonom Kantona utvr|uje se broj sudija. ^lan 63. Sudije kantonalnih sudova predla‘e predsjednik Kantona iz reda uglednih pravnika, a bira ih Skup{tina, s tim da nacionalna struktura suda u cjelini odr‘ava nacionalnu strukturu stanovni{tva Kantona. ^lan 64. Sudije kantonalnih sudova }e biti u slu‘bi do dobi od 70 godine, ukoliko ne daju ostavku ili ne budu smijenjeni, i to: a) sudije kantonalnih sudova konsenzusom sudija Vrhovnog suda, b) sudija op}inskih sudova konsenzusom sudija najvi{eg kantonalnog suda. Uvjeti slu‘be utvrdi}e se posebnim zakonom Kantona. Pla}e i druge naknade sudija ne}e biti umanjivane tokom njihove slu‘be u kantonalnom i op}inskom sudu. Predsjedniku Kantonalnog suda mo‘e se utvrditi dodatna naknada. Broj 7 - Strana 182 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Subota, 25. svibnja/maja1996. godine ^lan 65. Svaki kantonalni sud bira}e predsjednika toga suda u skladu sa zakonom. ^lan 66. Sve sudije svih kantonalnih i op}inskih sudova bi}e ugledni pravnici najvi{ih moralnih osobina. VI - OP]INSKE VLASTI 1. Op}e odredbe ^lan 67. U ostvarivanju svojih nadle‘nosti svaka op}ina: a) preduzima sve potrebne mjere za{tite ljudskih prava i sloboda utvr|enih u Ustavu Federacije i predvi|enih u instrumentima u Anexu Ustava Federacije i djeluje u skladu sa Ustavom Federacije, ovim Ustavom i statutom op}ine, b) izvr{ava svoje nadle‘nosti vode}i ra~una o nacionalnoj strukturi stanovni{tva u toj op}ini. ^lan 68. U op}ini se ostvaruje lokalna samouprava i vr{e poslovi predvi|eni ovim Ustavom i oni koje na njih delegira Kanton ili Federacija. Lokalna samouprava ostvaruje se vr{enjem nadle‘nosti utvr|enih ovim Ustavom, kantonalnim zakonom i statutom op}ine. U op}ini se naro~ito: a) stvaraju i razvijaju materijali i drugi uvjeti za ‘ivot i rad i zadovoljavanje materijalnih i zajedni~kih potreba, u skladu sa utvr|enom politikom i propisima Kantona i Federacije, b) provodi utvr|ena obrazovna politika, c) preduzima mjere u cilju unaprje|enja lokalnog poslovanja i humanitarnih aktivnosti, d) provodi utvr|ena stambena politika, e) provodi propise kantonalne vlasti o kori{}enju lokalnog zemlji{ta i prostornog planiranja, f) provodi socijalna politika i uspostavljaju slu‘be socijalne za{tite, g) izgra|uju i odr‘avaju putevi, vodovodi i ostala infrastruktura lokalnog zna~aja, h) preduzimaju mjere za osiguravanje higijene i zdravlja, i) upravlja javnim dobrima u javnoj upotrebi lokalnog zna~aja, j) donese propisi o operezivanju i na druge na~ine osigurava potrebno finansiranje koje nije obezbijedila kantonalna ili federalna vlast, k) donose propisi za izvr{avanje op}inskih nadle‘nosti i u skladu sa zakonom, l) obezbje|uju op}i uvjeti za snabdijevanje gra|ana i vr{enje uslu‘nih djelatnosti. ^lan 69. Op}ine ~ije ve}insko stanovni{tvo po nacionalnoj strukturi nije stanovni{tvo koje ~ini nacionalnu ve}inu u Kantonu kao cjelini, nadle‘ne su za obrazovanje, kulturu, turizam, lokalno poslovanje, dobrotvorne aktivnosti i radio i televiziju. ^lan 70. Op}ina ima statut. Statut i drugi propisi op}ine moraju biti u skladu sa Ustavom Federacije, ovim Ustavom i kantonalnim zakonodavstvom. 2. Op}insko vije}e ^lan 71. Svaka op}ina ima op}insko vije}e. ^lan 72. Broj op}inskih vije}nika utvr|uje se statutom op}ine. ^lan 73. Mandat ~lanova op}inskog vije}a je dvije godine, s tim da mandat prvih ~lanova op}inskog vije}a traje jednu godinu. ^lan 74. Op}inske vije}nike biraju, demokratskim putem bira~i na neposrednim i tajnim izborima na cijelom podru~ju op}ine. Svaki bira~ ima pravo glasati za bilo koju registriranu stranku i biti biran za vije}nika. Svaka stranka }e dobiti broj vije}ni~kih mjesta srazmjerno procentu osvojenih od ukupnog broja va‘e}ih glasova. ^lan 75. Op}insko vije}e: a) priprema i dvotre}inskom ve}inom glasova usvaja statut op}ine, b) bira op}inskog na~elnika, c) usvaja op}inski bud‘et i donosi propise o oporezivanju i na druge na~ine osigurava potrebno finansiranje koje nisu osigurali kantonalna ili federalna vlast, d) donosi poslovnik o svome radu, e) donosi druge propise u izvr{avanju op}inskih nadle‘nosti. ^lan 76. Op}insko vije}e zasjeda javno, osim u izuzetnim slu~ajevima predvi|enim poslovnikom i vodi zapisnike o donesenim odlukama. ^lan 77. Op}inski propisi stupaju na snagu kao {to je u njima propisano, ali ne prije nego {to budu objavljeni u slu‘benom glasilu op}ine. ^lan 78. Statutom op}ine se utvr|uje postupak i izbor predsjedavaju}eg op}inskog vije}a i op}inskog na~elnika. 3. Op}inski na~elnik ^lan 79. Svaka op}ina ima op}inskog na~elnika. ^lan 80. Op}inskog na~elnika bira op}insko vije}e. Bli‘e odredbe o izboru op}inskog na~elnika propisuju se statutom op}ine. ^lan 81. Nespojive su funkcije op}inskog na~elnika i op}inskog vije}nika. ^lan 82. Op}inski na~elnik nadle‘an je za: a) provo|enje op}inske politike, izvr{avanje op}inskih propisa, delegiranih ili prenesenih nadle‘nosti op}ini od kantonalne i federalne vlasti, b) osiguranje saradnje op}inskih slu‘benika sa obdusmenima, c) staranje o organizaciji op}inske uprave i njenom radu, d) rukovo|enje radom op}inskih slu‘bi i op}inskih slu‘benika, e) konsultacije za izbor sudija op}inskog suda, f) imenovanje i smjenjivanje op}inskih slu‘benika, g) pripremanje prijedloga koje razmatra op}insko vije}e i h) vr{enje drugih nadle‘nosti utvr|enih zakonom i statutom op}ine. 4. Op}inski sudovi ^lan 83. Op}inski sudovi osnivaju se zakonom Kantona. Finansiranje op}inskih sudova se vr{i iz bud‘eta Kantona. ^lan 84. Op}inski sud se osniva za podru~je op}ine. Za dvije ili vi{e op}ina mo‘e se osnovati jedan op}inski sud. Subota, 25. svibnja/maja1996. godine SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 7 - Strana 183 ^lan 85. Op}inski sudovi imaju izvornu nadle‘nost za sve gra|anske i krivi~ne stvari, osim ako Ustavom Federacije, ovim Ustavom, zakonom Federacije ili zakonom Kantona, dio izvorne nadle‘nosti nije prenesen na neki drugi sud. ^lan 86. Sudije op}inskih sudova imenuje predsjednik najvi{eg kantonalnog suda, nakon konsultacija sa op}inskim na~elnikom. ^lan 87. Svaki op}inski sud bira}e predsjednika toga suda, u skladu sa zakonom. VII - AMANDMANI NA USTAV ^lan 88. Amandman na Ustav mo‘e predlagati Predsjednik Kantona, Vlada Kantona, klubovi poslanika i ve}ina poslanika u Skup{tini. Predlo‘eni amandman na Ustav ne}e se kona~no razmatrati u Skup{tini prije isteka roka od dvije sedmice, nakon {to je prvi put bio podnesen. Predlo‘eni amandman usvaja se dvotre}inskom ve}inom poslanika u Skup{tini. ^lan 89. Ni jednim amandmanom na Ustav ne mogu se ukinuti niti umanjiti ni jedno od prava i sloboda utvr|enih u Ustavu Federacije i instrumentima predvi|enim u Anexu Ustava Federacije, niti promijeniti ovaj ~lan Ustava. VIII - USVAJANJE I STUPANJE NA SNAGU USTAVA I PRIJELAZNA RJE[ENJA ^lan 90. Ustav Kantona usvoji}e i proglasiti Skup{tina Kantona u prijelaznom periodu, koja se sastoji od pet odbornika iz svake skup{tine op}ine, izabranih od strane i izme|u odbornika skup{tine op}ine izabranih 1990. godine ~iji su mandati jo{ uvijek va‘e}i, na na~in i u postupku utvr|enim Ustavom Federacije. Usvajanje Ustava zahtijeva dvotre}insku ve}inu Skup{tine Kantona u prijelaznom periodu. ^lan 91. Do dono{enja zakona i drugih kantonalnih propisa primjenjiva} e se svi zakoni, propisi i sudska pravila koja su na snazi u Federaciji. ^lan 92. Skup{tine Kantona u prijelaznom periodu: a) usvaja Ustav Kantona, b) bira predsjednika Kantona u prijelaznom periodu i Vladu Kantona u prijelaznom periodu. ^lan 93. Do prvog saziva Skup{tine Kantona, njene funkcije, prema ovom Ustavu, vr{i Skup{tina Kantona u prijelaznom periodu. ^im ovaj Ustav stupi na snagu, Skup{tina u prijelaznom periodu bira Predsjednika Kantona u prijelaznom periodu. Predsjednik Kantona u prijelaznom periodu nakon toga imenuje ministre u Vladi Kantona u prijelaznom periodu i predla‘e sudije kantonalnih sudova. Predsjednik Kantona vr{i imenovanje Vlade Kantona u prijelaznom periodu, koju potvr|uje Skup{tina ve}inom glasova. ^lan 94. Predsjednik Kantona i ~lanovi Vlade Kantona u prijelaznom periodu vr{e du‘nosti odgovaraju}ih stalnih funkcionera u skladu sa ovim Ustavom, dok ne budu zamijenjeni funkcionerima izabranim ili imenovanim u skladu sa ovim Ustavom. ^lan 95. Skup{tina Kantona u prijelaznom periodu izabra}e sve druge organe u prijelaznom periodu, u skladu sa Ustavom Federacije i ovim Ustavom. ^lan 96. Odbornici u svakoj skup{tini op}ine izabrani 1990. godine, ~iji mandati su jo{ uvijek va‘e}i, u najkra}em roku izabra}e organe u prijelaznom periodu u skladu sa Ustavom Federacije i ovim Ustavom. ^lan 97. Ako je teritorija op}ine u cjelosti po privremenom okupacijom agresora, obrazuje se samo op}insko vije}e i op}inski na~elnik te op}ine, sa privremenim sjedi{tem, u pravilu, na podru~ju Kantona. U slu~aju iz stava 1. ovog ~lana, op}insko vije}e i op}inski na~elnik vr{e samo one nadle‘nosti koje su u vezi sa stvaranjem uvjeta za organiziranje rada op}ine na svojoj teritoriji i ostvaruju suradnju sa nadle‘nim organima Federacije, Kantona i op}ina u vezi sa zbrinjavanjem izbjeglih i raseljenih gra|ana svoje op}ine i stvaranje uvjeta za njihov povratak u svoje domove. ^lan 98. Skup{tina }e izabrati predsjednika Kantona na sjednici prvog saziva. U roku od dvije sedmice nakon izbora, predsjednik Kantona imenova}e Vladu Kantona, a Skup{tina Kantona }e razmotriti imenovanje Vlade Kantona po hitnom postupku. Odredbe iz stava 1. i 2. ovog ~lana se primjenjuju prilikom izbora predsjednika Kantona i Vlade Kantona nakon odr‘avanja izbora iz ~lana IX 4. (1) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. ^lan 99. Na javne du‘nosti u Kantonu ne mogu se birati osobe osu|ene za ratne zlo~ine ili one protiv kojih je pokrenut sudski postupak zbog ratnih zlo~ina, odnosno za djela koja ih ~ine moralno nepodobnim za vr{enje tih du‘nosti. ^lan 100. Obavljeni rezultati popisa stanovni{tva iz 1991. godine koristi} e se u prora~unima koji zahtijevaju podatke o stanovni{tvu. ^lan 101. Ovaj Ustav stupa na snagu danom usvajanja, a objavit }e se istog dana na Oglasnoj tabli Kantona, s tim da }e se naknadno objaviti i u Slu‘benim novinama Kantona. Broj 40/95 20. septembra 1995. godine Zenica Predsjedavaju}i Skup{tine Zeni~ko-dobojskog kantona Ahmet Ali~i}, s. r. 73 Na osnovu ~l. 37. i 46. Ustava Zeni~ko-dobojskog kantona, Skup{tina Zeni~ko-dobojskog kantona, na II sjednici odr‘anoj 06.12.1995. godine, donosi ZAKON O VLADI ZENI^KO-DOBOJSKOG KANTONA I - OP]E ODREDBE ^lan 1. Ovim Zakonom ure|uje se organizacija i nadle‘nost Vlade Zeni~ko-dobojskog kantona (u daljem tekstu: Vlada). ^lan 2. Vlada vr{i svoja prava i du‘nosti na osnovu i u okviru Ustava Zeni~ko-dobojskog kantona (u daljem tekstu: Ustav), zakona i drugih propisa. ^lan 3. Vlada svoju unutra{nju organizaciju i na~in rada, kao i organizaciju, djelokrug i ovla{}enja stru~nih i drugih slu‘bi koje Broj 7 - Strana 184 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Subota, 25. svibnja/maja1996. godine
Ustav Srednjobosanskog kantona Srednjobosanski kanton 28.03.1996 ustav sbk USTAV SREDNJOBOSANSKOG KANTONA Travnik, decembra 2005. Polazeći od Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, izraženih samoopredjeljenja bošnjačkog i hrvatskog naroda, kao i ostalih građana Bosne i Hercegovine, principa organizovanja i ustavnog uređenja Federacije Bosne i Hercegovine i njezinih federalnih jedinica, suverenosti i teritorijalne cjelovitosti BiH, kao i uvjerenja da demokratske institucije, temeljene na poštivanju ljudskih prava i sloboda, najbolje osiguravaju ostvarenja demokratskih odnosa i principa, punu nacionalnu ravnopravnost i razvitak slobodnog tržišta, Skupština Srednjobosanskog kantona, na osnovu člana V. 4. i 6. Ustava Federacije BiH, na sjednici održanoj 28. 03. 1996. godine, donosi U S T A V SREDNJOBOSANSKOG KANTONA I. USPOSTAVLJANJE KANTONA Član 1. Bošnjaci i Hrvati, kao konstitutivni narodi, zajedno sa ostalima, i građani Srednjobosanskog kantona ostvaruju svoja suverena prava u Federaciji Bosne i Hercegovine i Srednjobosanskom kantonu, u skladu sa Ustavom Federacije i ovim ustavom. Član 2. Srednjobosanski kanton (u daljnjem tekstu: Kanton) je federalna jedinica Federacije Bosne i Hercegovine. Granice Kantona utvrđene su Zakonom o federalnim jedinicama ("Službene novine F BiH", broj 9/96). Član 3. Ovaj ustav mora biti u skladu sa Ustavom Federacije i njime se osiguravaju institucije kantonalne vlasti i zaštita prava i sloboda utvrđenih Ustavom Federacije. 1 Objavljen u "Službenim novinama Srednjobosanskog kantona", broj 1/97 Član 4. Sastav svih organa u Kantonu i općinama mora odražavati nacionalnu strukturu stanovništva Kantona, odnosno općine, a na temelju općih i slobodnih izbora i na temelju izbornih rezultata. Član 5. Službeno ime Kantona je: Srednjobosanski kanton. Član 6. Sjedište Kantona je u Travniku. Član 7. Kanton ima grb, zastavu, pečat, kao i druge simbole o kojima odlučuje Skupština Kantona. Simboli Kantona upotrebljavat će se uz simbole Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine u skladu sa zakonom. Za prihvaćanje simbola potrebna je većina glasova u Skupštini Kantona, uključujući većinu glasova bošnjačkih poslanika i većinu glasova hrvatskih poslanika. Član 8. Službeni jezici Kantona su bosanski i hrvatski. Službeno pismo je latinica. Ostali jezici se mogu koristiti kao sredstva komunikacije i nastave. II. LJUDSKA PRAVA I OSNOVNE SLOBODE Član 9. U izvršenju poslova iz svojih nadležnosti Kanton: a) preduzima sve potrebne mjere zaštite ljudskih prava i sloboda utvrđenih u članovima II. A. 1. do 7. i predviđenih instrumentima u Aneksu Ustava Federacije, i djeluje u skladu sa Ustavom Federacije i ovim ustavom b) izvršava poslove iz svoje nadležnosti vodeći računa o nacionalnoj strukturi stanovništva u svakoj općini Član 10. Kanton posebno poduzima mjere da se omogući pravo slobodnog povratka svim izbjeglim, prognanim i raseljenim osobama sa područja Kantona u mjesta i domove iz kojih su izbjegli, prognani ili raseljeni, stvara uvjete za prihvat i smještaj izbjeglica, prognanika i raseljenih osoba sa prebivalištem na području Kantona ukoliko nisu u mogućnosti da se vrate u svoje domove, te preduzima i druge mjere da im se omoguće uvjeti za život i rad. Član 11. Sve osobe imaju pravo, u skladu sa zakonom Federacije i Kantona, da im se vrati sva imovina oduzeta u toku etničkog progona, kao i nadoknadu za svu imovinu koja im ne može biti vraćena. Sve izjave i obaveze date pod prisilom, a posebno one koje se tiču odricanja prava na zemlju i drugu imovinu, smatraju se ništavnim. Član 12. Kanton, u skladu sa zakonom Federacije i Kantona, preduzima mjere na ostvarivanju prava i zaštite invalida i boraca domovinskog rata i članova porodica poginulih boraca. Član 13. Sudovi i organi uprave i druga tijela kantonalne vlasti primjenjuju i poštuju prava i slobode predviđene u aktima navedenim u Aneksu Ustava Federacije. Član 14. Svi organi Kantona će, u okviru saradnje koju ostvaruju organi Federacije, ostvarivati saradnju sa međunarodnim posmatračkim tijelima za ljudska prava osnovanim za Bosnu i Hercegovinu, kao i sa nadzornim tijelima osnovanim instrumentima navedenim u Aneksu Ustava Federacije. III. SARADNJA SA OMBUDSMANIMA Član 15. Ljudska prava i slobode utvrđene Ustavom Federacije i ovim ustavom će štititi ombudsmani. Organi Kantona i općina će stvarati uvjete za rad ombudsmana i njihovih zamjenika. Član 16. Organi Kantona i općina će ombudsmanima, na njihov zahtjev, omogućiti ispitivanje djelatnosti bilo koje institucije Kantona ili općine, kao i bilo koje druge institucije ili osobe koje su negirale ljudsko dostojanstvo, prava ili slobode, uključujući provođenje etničkog progona ili održavanja njegovih posljedica, omogućiti istraživanja svih službenih dokumenata uključujući tajna, kao i sudske i upravne spise i omogućiti saradnju od svake osobe uključujući bilo kog službenika, posebno u pribavljanju potrebnih informacija, dokumenata i spisa. Kanton će ombudsmanima u izvršavanju njihovih funkcija omogućiti prisustvovanje sudskim i upravnim postupcima kao i sastancima drugih organa, te pristup i kontrolu svih mjesta gdje su osobe lišene slobode zatvorene ili gdje rade. Organi Kantona i općina su obavezni razmotriti izvještaje ombudsmana i odgovoriti u roku koji oni odrede. IV. NADLEŽNOST KANTONALNE VLASTI Član 17. Kanton ima sve nadležnosti koje nisu Ustavom Federacije izričito povjerene federalnoj vlasti ili koje nisu, Ustavom Federacije, utvrđene kao zajedničke nadležnosti Federacije i Kantona. Član 18. Kanton je nadležan, ako ovim ustavom nije drugačije određeno, za: a) uspostavljanje i nadziranje policijskih snaga koje će imati jedinstvene federalne uniforme sa kantonalnim oznakama b) utvrđivanje obrazovne politike, uključujući donošenje propisa o obrazovanju i osiguravanju obrazovanja c) utvrđivanje i provođenje kulturne politike d) utvrđivanje stambene politike, uključujući donošenje propisa koji se tiču uređivanja i izgradnje stambenih objekata e) utvrđivanje politike koja se tiče regulisanja i osiguranja javnih službi f) donošenje propisa o korištenju lokalnog zemljišta, uključujući zoniranje g) donošenje propisa o unapređivanju lokalnog poslovanja i dobrotvornih aktivnosti h) donošenje propisa o lokalnim postrojenjima za proizvodnju energije i osiguranja njihove dostupnosti i) utvrđivanje politike u vezi sa osiguranjem radija i televizije, uključujući donošenje propisa o osiguranju njihovog rada i izgradnje j) provođenje socijalne politike i uspostava službi socijalne zaštite k) stvaranje i primjenu politike kantonalnog turizma, i razvoj turističkih resursa l) finansiranje djelatnosti kantonalne vlasti ili njenih agencija oporezivanjem, zaduživanjem ili drugim sredstvima m) donošenje propisa o lokalnoj samoupravi Član 19. U skladu sa Ustavom Federacije, Federacija i Kanton nadležni su za: a) jamčenje i provođenje ljudskih prava b) zdravstvo c) politiku zaštite čovjekove sredine d) komunikacijsku i transportnu infrastrukturu e) socijalnu politiku f) provođenje zakona i drugih propisa o državljanstvu g) imigraciju i azil h) turizam i) korištenje prirodnih bogatstava Član 20. U skladu sa potrebama, nadležnosti iz člana 19. ovog ustava mogu biti ostvarivane zajednički ili odvojeno, ili od strane Kantona koordinirano od federalne vlasti. U pogledu ovih nadležnosti federalne vlasti i Kanton dogovaraju se na trajnoj osnovi. Kada se radi o zakonima i drugim propisima koji su obavezujući na području cijele Federacije, u skladu sa Ustavom Federacije i odlukama Skupštine Federacije, federalna vlast postupa uzimajući u obzir kantonalne nadležnosti, specifičnost Kantona i potrebu za fleksibilnošću u provođenju, te prema potrebi utvrđuje politiku i donosi zakone koji se tiču svake od nadležnost iz člana 19. ovog ustava. Član 21. Kanton može, u skladu sa zakonom Kantona, delegirati na federalnu vlast svoje određene nadležnosti. Zakon iz prethodnog stava donosi se dvotrećinskom većinom glasova, uključujući većinu glasova bošnjačkih poslanika i većinu glasova hrvatskih poslanika. Član 22. Prilikom donošenja propisa koji se odnose na lokalnu samoupravu Kanton je dužan na odgovarajući način konsultovati općinske vlasti. Kantonalne vlasti će osigurati izvore finansiranja općinama za prenesene im nadležnosti. Kantonalna vlast vrši upravni nadzor nad radom općinske vlasti u vršenju nadležnosti prenesenih na općine. Član 23. Na zahtjev općine, Kanton će na općinu delegirati svoje nadležnosti vezane za: ‐ obrazovanje ‐ kulturu ‐ turizam ‐ lokalno poslovanje ‐ dobrotvorne aktivnosti i ‐ radioteleviziju Kanton je dužan to učiniti prema općinama čije većinsko stanovništvo, po nacionalnoj strukturi, nije stanovništvo koje čini nacionalnu većinu Kantona kao cjeline. V. STRUKTURA KANTONALNE VLASTI A. ZAKONODAVNA VLAST KANTONA SKUPŠTINA KANTONA 1. Opće odredbe Član 24. Zakonodavno tijelo Kantona je Skupština, koja se sastoji od jednog doma. Član 25. Skupština Kantona sastoji se od 55. poslanika. Član 26. Nacionalna struktura poslanika u Skupštini Kantona odražava nacionalnu strukturu stanovništva u Kantonu. Član 27. Poslanici u Skupštini Kantona imaju dvogodišnji mandat. Član 28. Poslanike u Skupštini Kantona biraju birači na demokratskim i neposrednim izborima, tajnim glasanjem na cijeloj teritoriji Kantona, u skladu s Ustavom i zakonom. Svaki birač ima pravo glasati za bilo koju od registrovanih stranki. Član 29. Prije svakih izbora, svaka registrovana stranka objavljuje izbornu listu kandidata. Poslanici u Skupštini Kantona bit će birani sa vrha liste te stranke prema broju dobivenih glasova. Zamjene za poslanike vrše se od osoba koje slijede na ostatku liste. Član 30. Svaki birač može biti biran za poslanika u Skupštini Kantona.Nespojive su funkcije poslanika u Skupštini Kantona sa funkcijom predsjednika Kantona, zamjenika predsjednika Kantona, i predsjednika, zamjenika predsjednika i članova Vlade, te sudija Suda Kantona. Član 31. Skupština Kantona prvi put bit će sazvana najkasnije 10 dana nakon objavljivanja rezultata izbora. Član 32. Skupština Kantona bira predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg, koji ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda, između poslanika u Skupštini. Član 33. Skupština Kantona zasjeda javno, osim u izuzetnim okolnostima predviđenim njenim poslovnikom, i objavljuje izvještaje o zasjedanjima i odlukama. Član 34. Kantonalni propisi stupaju na snagu kao što je u njima utvrđeno, ali ne prije nego što budu objavljeni u službenim novinama Kantona.Kantonalni propisi mogu se objavljivati u "Službenim novinama Federacije". Član 35. Poslanicima u Skupštini Kantona isplaćivat će se dnevnice i troškovi u skladu sa zakonom Kantona. Član 36. Krivični postupak ili građanska parnica ne mogu biti pokrenuti protiv poslanika u Skupštini Kantona, niti poslanik može biti zadržan u pritvoru ili kažnjen na bilo koji drugi način zbog izraženog mišljenja i datog glasa u Skupštini Kantona. 2. Odlučivanje u Skupštini Kantona Član 37. Odluke u Skupštini Kantona donose se natpolovičnom većinom ukupnog broja poslanika, ukoliko nije drugačije utvrđeno ovim ustavom ili Poslovnikom Skupštine. Član 38. Odluke koje se tiču vitalnih interesa bilo kog od konstitutivnih naroda u Kantonu zahtijevaju saglasnost većine poslanika u Skupštini, uključujući većinu bošnjačkih i većinu hrvatskih poslanika. Primjena ove odredbe može se zahtijevati većinom glasova bošnjačkih ili hrvatskih poslanika. Ukoliko je većina preostalih poslanika protiv primjene ove odredbe, osnovat će se zajednička komisija bošnjačkih i hrvatskih poslanika radi razrješenja tog pitanja. Ukoliko komisija nije u mogućnosti da to pitanje razriješi u roku od sedam dana od pozivanja na ovu odredbu, pitanje će po hitnom postupku riješiti Sud Kantona, ukoliko je to pitanje u isključivoj nadležnosti Kantona. Ukoliko to pitanje nije u isključivoj nadležnosti Kantona, odluku donosi Sud Kantona uz mogućnost žalbe Ustavnom sudu Federacije. Član 39. Kada predsjednik Kantona, uz saglasnost sa zamjenikom predsjednika Kantona, utvrdi da Skupština nije u mogućnosti da donese propise po postupku iz člana 38. ovog ustava, utvrđuje, uz saglasnost sa zamjenikom predsjednika Kantona, prijedlog tog propisa i upućuje ga Vladi Kantona da ga donese. Ovaj propis važi najduže 30 dana. Ukoliko Skupština Kantona u ovom roku ne usvoji ovaj propis, predsjednik Kantona, uz saglasnost zamjenika predsjednika, može raspustiti Skupštinu, s tim da se Skupština ne može raspustiti u periodu od šest mjeseci od prvog sazivanja. Član 40. Predsjednik Kantona, uz saglasnosti zamjenika predsjednika, raspušta Skupštinu ako ona ne uspije donijeti budžet Kantona prije početka budžetske godine. 3. Nadležnost Skupštine Kantona Član 41. Skupština Kantona dvotrećinskom većinom: a) priprema i usvaja ustav Kantona, ustavni zakon i amandmane b) bira i smjenjuje predsjednika Kantona i zamjenika predsjednika Kantona c) potvrđuje imenovanje Vlade Kantona d) bira sudije Suda Kantona e) utvrđuje nadležnost kantonalnih i općinskih sudova f) donosi zakon i ostale propise za izvršavanje kantonalnih nadležnosti g) usvaja budžet Kantona i donosi zakone o oporezivanju i na druge načine osigurava potrebno finansiranje h) odobrava zaključivanje međunarodnih sporazuma sa državama i međunarodnim organizacijama, uz saglasnost Skupštine Federacije, u skladu sa Ustavom Federacije i) razmatra izvještaje ombudsmana j) provodi istrage i u tu svrhu može zahtijevati svjedočenje, dokaze i dokumente, ne ulazeći u nadležnost sudske vlasti k) donosi poslovnik Skupštine l) vrši druge nadležnosti koje su joj povjerene B. IZVRŠNA VLAST KANTONA 1. Predsjednik i zamjenik predsjednika Kantona Član 42. Kanton ima predsjednika i zamjenika predsjednika Kantona. Član 43. Predsjednik i zamjenik predsjednika Kantona biraju se većinom glasova u Skupštini Kantona između kandidata koje predlažu poslanici. U izboru predsjednika i zamjenika predsjednika Kantona, Klub bošnjačkih poslanika i Klub hrvatskih poslanika odvojeno kandidiraju po jednu osobu. Izbor predsjednika i zamjenika predsjednika Kantona zahtjeva prihvaćanje oba kandidata zajednički, većinom glasova bošnjačkih poslanika i većinom glasova hrvatskih poslanika. Ukoliko zajednička kandidatura ne dobije potrebnu većinu, klubovi će ponovo razmotriti kandidaturu za predsjednika i zamjenika predsjednika Kantona. Član 44. Izabrane osobe će naizmjenično, po jednu godinu, biti predsjednik Kantona, a zatim zamjenik predsjednika Kantona u periodu od dvije godine. Predsjednik Kantona i zamjenik predsjednika Kantona ne mogu vršiti tu funkciju više od dva uzastopna dvogodišnja mandata. Član 45. Predsjednik i zamjenik predsjednika Kantona mogu biti smijenjeni dvotrećinskom većinom glasova Skupštine Kantona, uključujući većinu glasova bošnjačkih poslanika i većinu glasova hrvatskih poslanika u Skupštini Kantona. Član 46. Ukoliko predsjednik ili zamjenik predsjednika Kantona umre, bude smijenjen ili, prema mišljenju Vlade Kantona usvojenom konsenzusom, trajno nije u mogućnosti izvršavati svoje ustavne dužnosti koje proizlaze iz njegovog položaja, postupak predviđen u paragrafu 3a. Amandmana I. na Ustav Federacije provest će u roku od 30 dana klub poslanika koji je kandidirao osobu koja se zamjenjuje, da bi se popunilo upražnjeno mjesto do kraja započetog mandata. Predsjednik i zamjenik predsjednika Kantona obavljat će obje funkcije tokom perioda predviđenog u prethodnom stavu ako, prema mišljenju Vlade Kantona usvojenom konsenzusom, ovaj drugi određeno vrijeme nije u mogućnosti izvršavati svoje dužnosti. Ukoliko oba mjesta ostanu upražnjena, predsjedavajući Skupštine obavljat će obje funkcije za potrebni period. Član 47. Predsjednik Kantona nadležan je za: a) predstavljanje i zastupanje Kantona b) imenovanje Vlade Kantona c) predlaganje sudija Suda Kantona d) donošenje ukaza o proglašenju zakona Skupštine nakon njihovog donošenja e) potpisivanje i ratificiranje međunarodnih sporazuma u ime Kantona, uz saglasnost Skupštine Federacije, u skladu sa Ustavom Federacije f) davanje pomilovanja za djela utvrđena kantonalnim zakonom, osim za ratne zločine protiv čovječnosti i genocida g) podnošenje zahtjeva Ustavnom sudu Federacije, u skladu sa članom IV. C. 10 (2) b) Ustava Federacije h) razmatranje izvještaja ombudsmana i omogućavanje uvjeta za njihov rad Član 48. Zamjenik predsjednik Kantona nadležan je za: a) zamjenjivanje predsjednika Kantona u slučajevima navedenim u članu 46. ovog ustava b) sarađuje sa predsjednikom Kantona u onim situacijama u kojim je potrebno da predsjednik Kantona zatraži njegovu saglasnost c) izvršavanje onih dužnosti povjerenih od predsjednika Kantona ili Skupštine Kantona 2. Vlada Kantona Član 49. Vladu Kantona čine predsjednik Vlade, zamjenik predsjednika Vlade i ministri. Predsjednik Vlade ne može biti iz istog konstitutivnog naroda kao predsjednik Kantona. Predsjednik Vlade i zamjenik predsjednika Vlade ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda. Član 50. Vladu Kantona imenuje predsjednik Kantona, uz saglasnost zamjenika predsjednika Kantona, nakon konsultacija sa predsjednikom Vlade ili sa kandidatom za tu dužnost, a potvrđuje je Skupština Kantona dvotrećinskom većinom. Svako upražnjeno mjesto popunjava se istim postupkom. Član 51. Vlada Kantona se može smijeniti bilo odlukom predsjednika Kantona, uz saglasnost zamjenika predsjednika ili izglasavanjem nepovjerenja Vladi dvotrećinskom većinom glasova u Skupštini Kantona. Predsjednik Kantona, uz saglasnost sa zamjenikom predsjednika Kantona, smjenjuje ministre i zamjenike ministara na prijedlog predsjednika Vlade, uz potvrđivanje Skupštine dvotrećinskom većinom. Član 52. Organizacija Vlade Kantona uređuje se u skladu sa ovim ustavom i zakonom Kantona. Vladu čini jednak broj članova iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda, kao i određeni broj članova koji čine ostali. Svaki ministar ima zamjenika koji nije iz reda istog konstitutivnog naroda u odnosu na ministra. Član 53. Vlada Kantona nadležna je za: a) provođenje kantonalne politike i predlaganje i izvršavanje kantonalnih zakona i drugih propisa b) izvršavanje odluka svakog kantonalnog ili federalnog suda i vršenje svake druge nadležnosti povjerene Kantonu od federalne vlasti c) pripremu prijedloga budžeta d) osiguranje saradnje Vlade Kantona i ombudsmana e) nadzor nad istragom i krivičnim gonjenjem u vezi sa kršenjem kantonalnih zakona, kao i nad kantonalnom policijom f) osiguranje da nacionalna struktura policije odražava nacionalnu strukturu stanovništva Kantona, s tim da nacionalna struktura policije svake općine mora odražavati nacionalnu strukturu stanovništva te općine g) vršenje drugih nadležnosti utvrđenih ovim ustavom Član 54. Predsjednik Vlade odgovoran je za: a) provođenje politike i izvršavanje kantonalnih propisa, uključujući osiguranje izvršavanja odluka kantonalnih sudova b) predlaganje i davanje preporuka iz oblasti kantonalnog zakonodavstva c) pripremanje budžetskih prijedloga Skupštini Kantona d) za druga pitanja utvrđena ovim ustavom i zakonom Kantona Član 55. Zamjenik predsjednika Vlade odgovoran je za: a) pomaganje predsjedniku Vlade u provođenju politike i izvršavanju kantonalnih propisa b) vršenje dužnosti predsjednika Vlade kada ovaj nije u mogućnosti vršiti svoju dužnost ili kada je mjesto predsjednika Vlade upražnjeno, dok novi predsjednik Vlade ne preuzme dužnost. Član 56. Svaki ministar odgovoran je za: a) provođenje kantonalne politike i izvršavanje kantonalnih zakona iz okvira nadležnosti svog ministarstva ili izvršavanje zadataka koje mu odredi predsjednik Vlade Kantona ili zamjenik predsjednika Vlade b) predlaganje i davanje preporuka u vezi sa propisima iz okvira nadležnosti svog ministarstva ili prema zadatku koji mu odredi predsjednik Vlade Kantona ili zamjenik predsjednika Vlade c) rukovođenje, koordiniranje i nadziranje aktivnosti svog ministarstva d) davanje uputstava, instrukcija, naredbi i donošenje propisa u cilju omogućavanja izvršavanja zakona iz nadležnosti njegovog ministarstva i onih koje mu povjeri predsjednik Vlade Kantona ili zamjenik predsjednika Vlade, u skladu sa ovim ustavom i zakonima Kantona e) pripremanje, objašnjavanje i analiziranje budžetskih prijedloga iz nadležnosti svog ministarstva ili vršenje drugih zadataka na zahtjev predsjednika Vlade Kantona ili zamjenika predsjednika Vlade f) odgovaranje na pitanja poslanika u Skupštini Kantona iz nadležnosti svog ministarstva i izvršavanje svakog drugog zadatka koji mu povjeri predsjednik Vlade Kantona ili zamjenik predsjednika Vlade g) pomaganje predsjedniku ili zamjeniku predsjednika Vlade Kantona u vođenju politike i izvršavanju zakona Kantona. Zamjenik ministra nadležan je za: a) pomaganje ministru u provođenju politike i izvršavanju zakona Kantona b) pomaganje ministru u provođenju ostalih funkcija utvrđenih u stavu 1. ovog člana c) zamjenjivanje ministra ukoliko isti nije u mogućnosti obavljati svoju funkciju, ili ako je mjesto ministra upražnjeno dok novi ministar ne preuzme dužnost 3. Imunitet Član 57. Predsjednik Kantona i zamjenik predsjednika Kantona, predsjednik i zamjenik predsjednika Vlade i ministri ne mogu biti krivično gonjeni niti odgovorni u građanskom postupku za bilo koju radnju učinjenu u vršenju svoje funkcije. C. SUDSKA VLAST KANTONA Član 58. Sudsku funkciju u Kantonu vrše Sud Kantona i općinski sudovi. Član 59. Sud Kantona je nadležan da: ‐ odlučuje po žalbama na odluke općinskih sudova ‐ rješava u prvom stepenu u krivičnim i građanskim stvarima utvrđenim zakonom Kantona ‐ odlučuje u slučajevima utvrđenim ovim ustavom i ‐ vrši druge nadležnosti u skladu sa zakonom Kantona Član 60. Odluke Suda Kantona donesene po žalbama na odluke općinskih sudova su konačne i obavezujuće, osim ako se radi o pitanjima koja se tiču Ustava Federacije, zakona i drugih propisa Federacije. Presude kao i rješenja Suda Kantona koja se odnose na žalbe podnesene u skladu sa stavom 1. ovog člana posebno su obavezujuće za strane u postupku kao i za sud na čije je odluke žalba izjavljena. Član 61. Kada rješava po hitnom postupku po odredbama člana 38. ovog ustava, Sud Kantona je dužan odluku donijeti u roku od sedam dana. Član 62. Sudska vlast u Kantonu je samostalna i nezavisna, i vrši se na osnovu ustava i zakona Federacije i Kantona. Član 63. Sudovi u Kantonu osiguravaju jednak položaj svim stranama u sudskim postupcima. Član 64. Sudski postupci javni su, ukoliko za određene izuzetne situacije zakonom nije drugačije određeno. Član 65. Skupština Kantona može, u skladu sa zakonom Federacije, propisati dopunska pravila o organizaciji i upravljanju Sudom Kantona i općinskim sudovima. U skladu sa pravilima iz prethodnog stava svaki sud utvrđuje svoju unutrašnju organizaciju i u vezi sa tim će donijeti dopunska pravila. Broj sudija se utvrđuje zakonom Kantona, prema potrebama. Član 66. Sudije Suda Kantona predlaže predsjednik Kantona uz saglasnost sa zamjenikom predsjednika Kantona, iz redova uglednih pravnika, a bira ih Skupština Kantona većinom glasova, s tim da nacionalna struktura Suda u cjelini odražava nacionalnu strukturu stanovništva Kantona. Član 67. Sudije Suda Kantona bit će u službi do dobi od 70 godina, ukoliko ne podnesu ostavku ili ne budu smijenjeni konsenzusom sudija Vrhovnog suda Federacije. Uvjeti službe bit će određeni posebnim zakonom Kantona. Plaća i druge naknade sudija ne mogu biti umanjene tokom njihove službe. Predsjedniku Suda Kantona može se utvrditi dodatna naknada. Član 68. Sud Kantona bira predsjednika Suda iz reda sudija tog suda u skladu sa zakonom. VI. OPĆINSKE VLASTI 1. Opće odredbe Član 69. U općini se ostvaruje lokalna samouprava. Lokalna samouprava ostvaruje se vršenjem poslova iz nadležnosti utvrđenih ovim zakonom i zakonom Kantona. Poslovi lokalne samouprave su: a) donošenje propisa o korištenju lokalnog zemljišta u okviru zoniranja utvrđenog zakonom Kantona b) donošenje propisa o unapređivanju lokalnog poslovanja i dobrotvornih aktivnosti c) donošenje propisa o lokalnim postrojenjima za proizvodnju energije i osiguranje njihove dostupnosti d) provođenje socijalne politike i uspostava službi socijalne zaštite, a naročito službi o brizi o starim, iznemoglim i siromašnim građanima e) izgradnju i održavanje lokalne infrastrukture f) upravljanje općinskim dobrima i dobrima koja služe za zadovoljavanje javnih potreba (parkovi, igrališta i sl.) g) higijenu i lokalno javno zdravlje h) pogrebnu službu Član 70. Općina ima statut. Statut općine i drugi propisi općine moraju biti u skladu sa Ustavom Federacije, ovim ustavom i kantonalnim zakonodavstvom. Član 71. Općine su nadležne za vršenje poslova lokalne samouprave u skladu sa Ustavom i zakonom. U vršenju svoje nadležnosti općine: a) poduzimaju sve potrebne mjere u cilju osiguranja zaštite prava i sloboda utvrđenih u Ustavu i u instrumentima navedenim u Aneksu Ustava Federacije b) vode računa o nacionalnoj strukturi stanovništva općine 2. Općinsko vijeće Član 72. Svaka općina ima općinsko vijeće. Član 73. Općinsko vijeće ima od 15 do 31 vijećnika. Broj vijećnika utvrdit će se statutom općine. Član 74. Mandat članova općinskog vijeća je dvije godine. Član 75. Općinske vijećnike biraju, demokratskim putem, birači na neposrednim i tajnim izborima na cijelom području općine. Svaki birač ima pravo glasati za bilo koju registrovanu stranku i biti biran za vijećnika. Svaka politička stranka će dobiti broj vijećničkih mjesta srazmjerno procentu osvojenih od ukupnog broja glasova. Član 76. Općinsko vijeće: a) priprema i dvotrećinskom većinom glasova usvaja statut općine b) bira i smjenjuje općinskog načelnika c) usvaja općinski budžet i donosi propise o oporezivanju, i na druge načine osigurava potrebno finansiranje koje nije osigurala kantonalna ili federalna vlast d) donosi poslovnik o svom radu e) donosi druge propise u izvršavanju općinskih nadležnosti Član 77. Općinsko vijeće zasjeda javno, osim u izuzetnim slučajevima predviđenim njegovim poslovnikom, i vodi zapisnike o donesenim odlukama. Član 78. Općinski propisi stupaju na snagu kao što je u njima propisano, ali ne prije nego što budu objavljeni u službenim novinama općine. Član 79. Statutom općine se utvrđuje postupak i izbor predsjedavajućeg općinskog vijeća. 3. Općinski načelnik Član 80. Svaka općina ima općinskog načelnika. Član 81. Općinskog načelnika bira općinsko vijeće između više kandidata na osnovu programa kojeg podnesu kandidati. Općinsko vijeće će omogućiti predstavljanje kandidata i njihovih programa građanima općine. Bliže odredbe o izboru općinskog načelnika se propisuju statutom općine. Član 82. Nespojive su funkcije općinskog načelnika i općinskog vijećnika. Član 83. Općinski načelnik ovlašten je za: a) provođenje općinske politike, izvršavanje općinskih propisa, i delegiranih ili prenesenih nadležnosti općini od kantonalne i federalne vlasti b) osiguranje saradnje općinskih službenika sa ombudsmanima c) podnošenje izvještaja općinskom vijeću i javnosti o provođenju općinske politike i svojim aktivnostima d) brigu o organizaciji općinske uprave i njenom radu e) rukovođenje radom općinskih službi i općinskih službenika f) imenovanje i smjenjivanje općinskih službenika g) konsultacije za izbor sudija općinskog suda h) pripremanje prijedloga koje razmatra općinsko vijeće i i) vrši druge nadležnosti utvrđene zakonom i statutom općine 4. Općinski sudovi Član 84. Općinski sudovi osnivaju se zakonom Kantona. Finansiranje općinskih sudova vrši se iz budžeta Kantona. Član 85. Općinski sud se osniva za područje općine. Za dvije ili više općina se može osnovati jedan općinski sud. Član 86. Općinski sudovi imaju izvornu nadležnost za sve građanske i krivične stvari, osim ako Ustavom Federacije, ovim ustavom, zakonom Federacije ili zakonom Kantona dio izvorne nadležnosti nije prenesen na neki drugi sud. Član 87. Sudije općinskih sudova imenuje predsjednik Suda Kantona, nakon konsultacija sa općinskim načelnikom. Član 88. Općinske sudije bit će u službi do dobi od 70 godina, osim ako ne podnesu ostavku ili ne budu smijenjeni konsenzusom sudija Suda Kantona. Član 89. Uvjeti službe općinskih sudija bit će određeni kantonalnim zakonom. Plaće i ostale naknade sudija se utvrđuju posebnim zakonom i ne mogu biti umanjene tokom službe u općinskim sudovima. VII. AMANDMANI NA USTAV Član 90. Amandmane na Ustav može predlagati predsjednik Kantona (u saglasnosti sa zamjenikom predsjednik Kantona), Vlada Kantona, većina poslanika u Skupštini ili većina bošnjačkih i hrvatskih poslanika u Skupštini Kantona. Predloženi amandman na Ustav neće se konačno razmatrati u Skupštini Kantona prije isteka roka od dvije sedmice nakon što je prvi put bio podnesen. Predloženi amandman usvaja se dvotrećinskom većinom poslanika u Skupštini Kantona. Član 91. Nijednim amandmanom na Ustav ne mogu se ukinuti niti umanjiti nijedno od prava i sloboda utvrđenih u članu II. A. 1. do 7. Ustava Federacije niti promijeniti ovaj član Ustava. VIII. USVAJANJE I STUPANJE NA SNAGU USTAVA I PRIJELAZNA RJEŠENJA Član 92. Ustav Kantona usvojit će i proglasiti Skupština Kantona u prijelaznom periodu, koja se sastoji od 5 odbornika iz svake skupštine općine, koji će biti izabrani od strane i između odbornika skupštine općine izabranih 1990. godine, čiji su mandati još uvijek važeći. Usvajanje Ustava zahtijeva dvotrećinsku većinu Skupštine u prijelaznom periodu, uključujući konsenzus između većine poslanika bošnjačke nacionalnosti i većine poslanika hrvatske nacionalnosti. Ovaj ustav stupa na snagu u ponoć onog dana kada ga usvoji Skupština u prijelaznom periodu. Član 93. Skupština Kantona u prijelaznom periodu: a) usvaja Ustav Kantona u skladu sa članom VII. 1. Ustava Federacije b) bira predsjednika Kantona u prijelaznom periodu i zamjenika predsjednika Kantona, i Vladu Kantona u prijelaznom periodu Član 94. Do prvog saziva Skupštine Kantona, njene funkcije, prema ovom ustavu vrši Skupština Kantona u prijelaznom periodu. Čim ovaj ustav stupi na snagu, Skupština Kantona u prijelaznom periodu bira predsjednika i zamjenika predsjednika Kantona u prijelaznom periodu. Predsjednik Kantona u prijelaznom periodu uz saglasnost zamjenika predsjednika Kantona, odmah nakon toga, predlaže Vladu Kantona u prijelaznom periodu i imenuje sudije Suda Kantona u prijelaznom periodu. Predsjednik Kantona i zamjenik predsjednika Kantona i članovi Vlade Kantona u prijelaznom periodu vrše dužnosti odgovarajućih stalnih funkcionera u skladu sa ovim ustavom, dok ne budu zamijenjeni funkcionerima izabranim ili imenovanim u skladu sa ovim ustavom. Skupština Kantona u prijelaznom periodu u roku od deset dana izabrat će sve druge organe u prijelazom periodu u skladu sa Ustavom Federacije i ovim ustavom. Odbornici u svakoj skupštini općine izabrani 1990. godine čiji su mandati još uvijek važeći, u najkraćem roku, izabrat će općinska tijela u prijelaznom periodu u skladu sa Ustavom Federacije i ovim ustavom. Član 95. U roku od dvije sedmice nakon prvog saziva, Skupština Kantona će izabrati predsjednika i zamjenika predsjednika Kantona. U roku od dvije sedmice nakon izbora, predsjednik Kantona, uz saglasnost zamjenika, imenovat će Vladu Kantona, a Skupština Kantona će razmotriti imenovanje Vlade po hitnom postupku. Nijedna osoba osuđena za ratne zločine ili protiv koje je pokrenut sudski postupak zbog počinjenih zločina, ne može biti izabrana ni na jednu javnu funkciju u Kantonu. Član 96. Objavljeni rezultati popisa stanovništva iz 1991. godine koristit će se u proračunima koji zahtijevaju podatke o stanovništvu. PREDSJEDAVAJUĆI SKUPŠTINE Broj: 01/1‐002‐299/96 SREDNJOBOSANSKOG KANTONA 28. marta 1996. Travnik Midhat Karadžić, s. r. Na osnovu člana 90. Ustava Srednjobosanskog kantona, Skupština Srednjobosanskog kantona, na prijedlog Vlade, na 4. sjednici od 03. 06. 1997. godine, donosi AMANDMAN I. NA USTAV SREDNJOBOSANSKOG KANTONA2 U Ustavu Srednjobosanskog kantona mijenja se član 73. stav 1. Ustava, tako da glasi: "Općinsko vijeće ima od 15 do 30 vijećnika." Ovaj amandman stupa na snagu odmah, a objavit će se u "Službenim novinama Srednjobosanskog kantona". Broj: 01/1‐012‐2006/97 PREDSJEDAVAJUĆI SKUPŠTINE 3. juna 1997. Travnik Enver Šabić, s. r. 2 Objavljen u "Službenim novinama Srednjobosanskog kantona", broj 5/97 Na osnovu člana 90. Ustava Srednjobosanskog kantona, Skupština Srednjobosanskog kantona, na prijedlog Vlade, na V. sjednici od 31. 07. 1997. godine, donosi AMANDMAN II. NA USTAV SREDNJOBOSANSKOG KANTONA3 I. U Ustavu Srednjobosanskog kantona mijenja se član 25. Ustava, tako da glasi: "Skupština Kantona sastoji se od 50 zastupnika." II. Ovaj amandman stupa na snagu danom raspisivanja izbora za Skupštinu Kantona, a objavit će se u "Službenim novinama Srednjobosanskog kantona". Broj: 01/1‐012‐2271/97 PREDSJEDAVAJUĆI SKUPŠTINE 31. jula 1997. Travnik Enver Šabić, s. r. 3 Objavljen u "Službenim novinama Srednjobosanskog kantona", broj 6/97 Na osnovu člana 90. Ustava Srednjobosanskog kantona, Skupština Srednjobosanskog kantona, na prijedlog Vlade, na sjednici od 31. 07. 1997. godine, donosi AMANDMAN III. NA USTAV SREDNJOBOSANSKOG KANTONA4 U Ustavu Srednjobosanskog kantona, iza poglavlja VI. Općinske vlasti, dodaje se novo poglavlje koje glasi: "VI. A ‐ GRADSKE VLASTI 1. Za područje dvije ili više općina koje su urbano i teritorijalno povezane svakodnevnim potrebama građana, formira se grad kao jedinica lokalne uprave i samouprave, u skladu sa federalnim zakonom. Odgovornosti grada obuhvaćaju: a) finansije i poreznu politiku, u skladu sa federalnim i kantonalnim zakonima b) zajedničku infrastrukturu c) urbanističko planiranje d) javni promet e) druge nadležnosti koje gradu povjeri Kanton, odnosno koje prenesu općine 2. Grad ima statut koji mora biti u skladu sa federalnim Ustavom, kantonalnim Ustavom i kantonalnim zakonodavstvom. 3. Grad ima gradsko vijeće čiji sastav čini jednak broj vijećnika iz svake općine, a broj vijećnika, postupak izbora i trajanje mandata utvrđuje se statutom. Gradsko vijeće ne može imati manje od 15, niti više od 30 vijećnika. 4. Gradsko vijeće: a) priprema i dvotrećinskom većinom usvaja statut grada b) bira gradonačelnika c) donosi budžet grada 4 Objavljen u "Službenim novinama Srednjobosanskog kantona", broj 6/97 d) donosi propise u izvršenju prenesenih ovlaštenja i vrši druga ovlaštenja utvrđena statutom 5. Odgovornost gradonačelnika je: a) imenovanje i smjenjivanje gradskih funkcionera b) provođenje gradske politike i izvršenje gradskih propisa c) osiguranje saradnje gradskih funkcionera sa ombudsmanima d) podnošenje izvještaja gradskom vijeću i javnosti o provođenju gradske politike 6. Grad ostvaruje prihode oporezivanjem, zaduživanjem i na drugi način, u skladu sa zakonom." Ovaj amandman stupa na snagu osmog dana po objavljivanju u "Službenim novinama Srednjobosanskog kantona". Broj: 01/1‐012‐2272/97 PREDSJEDAVAJUĆI SKUPŠTINE 31. jula 1997. Travnik Enver Šabić, s. r. Na osnovu člana 41. a) i 90. Ustava Srednjobosanskog kantona ("Službene novine Srednjobosanskog kantona", broj 1/97), na prijedlog Vlade, Skupština Srednjobosanskog kantona, na sjednici 15. 01. 1998. godine, donosi AMANDMANE IV.–VIII. NA USTAV SREDNJOBOSANSKOG KANTONA5 AMANDMAN IV. U članu 18. dodaje se nova alineja n) koja glasi: "zaključivanje međunarodnih sporazuma uz prethodnu saglasnost Parlamenta Federacije BiH i Parlamentarne skupštine BiH, osim sporazuma one vrste za koje po zakonu Parlamentarne skupštine BiH njezina saglasnost nije potrebna." AMANDMAN V. Član 42. mijenja se i glasi: "Predsjednik Kantona i zamjenik predsjednika Kantona su šefovi kantonalne izvršne vlasti." AMANDMAN VI. U članu 47. stavu 1. briše se alineja e), a alineja f) postaje alineja e), alineja g) postaje alineja f), alineja h) postaje alineja g). Iza alineja g) dodaje se novi stav koji glasi: "Sporazume s državama i međunarodnim organizacijama potpisuje i ratifikuje u ime Kantona predsjednik Kantona, uz saglasnost zamjenika predsjednika Kantona. Sporazumi stupaju na snagu u Kantonu samo ako ih odobri Skupština Kantona uz prethodnu saglasnost Parlamenta Federacije i Parlamentarne skupštine BiH, osim ako Skupština Kantona, Parlament Federacije, odnosno Parlamentarna skupština BiH nisu svojim zakonom predvidjeli da za takve vrste međunarodnih sporazuma nije potrebna takva saglasnost." AMANDMAN VII. U članu 47. dodaje se novi stav 3. koji glasi: 5 Objavljeni u "Službenim novinama Srednjobosanskog kantona", broj 2/98 "Predsjednik Kantona uz saglasnost zamjenika predsjednika, a na prijedlog Vlade Kantona može otkazati međunarodne sporazume ukoliko im to dopusti Parlamentarna skupština BiH, a dužni su tako postupati kada to zahtijeva Skupština Kantona uz saglasnost Parlamenta Federacije ili po zahtjevu Parlamentarne skupštine BiH." AMANDMAN VIII. U članu 95. mijenja se stav 3. koji glasi: "Nijedna osoba koja izdržava kaznu koju je izrekao Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju i nijedna osoba koju je optužio Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju, a koja se ne pojavi pred Sudom po njegovu pozivu, ne može se kandidovati ili vršiti naimenovanu, izbornu ili neku drugu javnu funkciju na području Kantona." Ovi amandmani stupaju na snagu odmah, a objavit će se u "Službenim novinama Srednjobosanskog kantona". Broj: 01/1‐012‐18/98 PREDSJEDAVAJUĆI SKUPŠTINE 15. januara 1998. Travnik Josip Boro, s. r. Na osnovu člana 90. Ustava Srednjobosanskog kantona ("Službene novine Srednjobosanskog kantona", broj 1/97), Skupština Srednjobosanskog kantona, na sjednici od 29. 7. 1998. godine, donosi AMANDMAN IX. NA USTAV SREDNJOBOSANSKOG KANTONA6 I. U članu 6. Ustava Srednjobosanskog kantona dodaje se stav 2. koji glasi: "Travnik, kao sjedište Srednjobosanskog kantona, organizirat će se kao gradska zajednica na osnovu istih principa kao i sjedište Hercegovačkoneretvanskog kantona." II. Ovaj amandman stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama Srednjobosanskog kantona". Broj: 01/1‐012‐99/98 PREDSJEDAVAJUĆI SKUPŠTINE 29. jula 1998. Travnik Josip Boro, s. r. 6 Objavljen u "Službenim novinama Srednjobosanskog kantona", broj 8/98 Na osnovu člana 90. Ustava Srednjobosanskog kantona ("Službene novine Srednjobosanskog kantona", broj 1/97, 5/97, 6/97, 2/98, 7/98 i 8/98), i člana 171. Poslovnika o radu Skupštine Srednjobosanskog kantona ("Službene novine Srednjobosanskog kantona", broj 1/97), na prijedlog predsjednika Kantona i zamjenika predsjednika Kantona, Skupština Srednjobosanskog kantona je, na XIII sjednici od 8. 8. 2000. godine, donijela AMANDMAN X. NA USTAV SREDNJOBOSANSKOG KANTONA7 I. Član 25. Ustava Srednjobosanskog kantona mijenja se i glasi: "Skupština Kantona sastoji se od 29 zastupnika." II. Ovaj amandman stupa na snagu danom donošenja, a primjenjivat će se od dana raspisivanja izbora za Skupštinu Srednjobosanskog kantona. III. Ovaj amandman objaviti u "Službenim novinama Srednjobosanskog kantona". Broj: 01‐01‐219/2000 PREDSJEDAVAJUĆI SKUPŠTINE 8. augusta 2000. Travnik Zoran Marić, s. r. 7 Objavljen u "Službenim novinama Srednjobosanskog kantona", broj 10/2000 Na osnovu člana 41. stava 1. tačke a) i člana 90. Ustava Srednjobosanskog kantona ("Službene novine Srednjobosanskog kantona", broj: 1/97, 5/97, 6/97, 2/98, 7/98 – ispravka, 8/98 i 10/2000), na prijedlog Vlade Srednjobosanskog kantona, Skupština Srednjobosanskog kantona je, na IV sjednici od 26. juna 2003. godine, donijela AMANDMANE OD XI. DO LXIII. NA USTAV SREDNJOBOSANSKOG KANTONA8 Amandman XI. U uvodu Ustava Srednjobosanskog kantona (u daljnjem tekstu: Ustav) riječi: "hrvatskog i bošnjačkog naroda, kao i ostalih građana BiH" na hrvatskom jeziku, i riječi: "bošnjačkog i hrvatskog naroda, kao i ostalih građana Bosne i Hercegovine" na bosanskom jeziku, zamjenjuju se riječima: "bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda, kao konstitutivnih naroda, skupa s ostalima i građani Srednjobosanskog kantona". Amandman XII. Član 1. mijenja se i glasi: "Hrvati, Srbi i Bošnjaci, kao konstitutivni narodi, skupa s ostalima i građani Srednjobosanskog kantona (u daljnjem tekstu: Kanton) ostvaruju svoja ustavna prava u Kantonu, Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) i Bosni i Hercegovini u skladu s ovim ustavom, Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustav Federacije) i Ustavom Bosne i Hercegovine." Amandman XIII. Član 4. mijenja se i glasi: "Sastav svih organa u Kantonu i jedinicama lokalne samouprave mora odražavati nacionalni sastav stanovništva Kantona, odnosno jedinice lokalne samouprave po popisu stanovništva iz 1991. godine dok se Aneks 7. u potpunosti ne provede (u daljnjem tekstu: po popisu iz 1991. godine dok se Aneks 7. u potpunosti ne provede), u skladu sa Zakonom o državnoj službi Bosne i Hercegovine." 8 Objavljeni u "Službenim novinama Srednjobosanskog kantona", broj 8/03 Amandman XIV. Stav 2. člana 6., dopunjen Amandmanom IX. na Ustav Srednjobosanskog kantona, briše se. Amandman XV. Stav 3. člana 7. mijenja se i glasi: "Za prihvaćanje simbola potrebna je prosta većina ukupnog broja glasova u Skupštini Srednjobosanskog kantona (u daljnjem tekstu: Skupština Kantona), uključujući većinu glasova unutar svakog od klubova zastupnika konstitutivnih naroda." Amandman XVI. Stavovi 1. i 2. člana 8. mijenjaju se i glase: "Službeni jezici u Kantonu su: srpski jezik, bosanski jezik i hrvatski jezik. Službena pisma su latinica i ćirilica." Amandman XVII. U stavu 1. člana 9. dodaje se tačka c) koja glasi: "c) osigurava da konstitutivni narodi i grupa ostalih budu proporcionalno zastupljeni u kantonalnim organima uprave po popisu iz 1991. godine dok se Aneks 7. u potpunosti ne provede". Amandman XVIII. U tački d) člana 19. iza riječi "infrastrukturu" dodaju se riječi: "u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine" i u tački f) iza riječi "državljanstvu" dodaju se riječi: "i putnim ispravama državljana Bosne i Hercegovine s područja Federacije te o boravku i kretanju stranaca", a tačka g) briše se. Amandman XIX. U stavu 2. člana 21. iza riječi: "dvotrećinskom većinom glasova" dodaju se riječi: "u Skupštini Kantona" i stavlja se tačka, a ostatak rečenice briše se. Amandman XX. U stavu 1. člana 23. riječ "će" zamjenjuje se riječju "može". Amandman XXI. Član 25., mijenjan amandmanima II. i X. na Ustav, mijenja se i glasi: "Skupština Kantona sastoji se od 30 zastupnika." Amandman XXII. Član 26. mijenja se i glasi: "Nacionalni sastav zastupnika u Skupštini Kantona odražava nacionalni sastav stanovništva, a na osnovu općih i slobodnih izbora i izbornih rezultata." Amandman XXIII. Član 27. mijenja se i glasi: "Zastupnici u Skupštini Kantona imaju četverogodišnji mandat." Amandman XXIV. Stav 2. člana 30. mijenja se i glasi: "Nespojive su funkcije zastupnika u Skupštini Kantona s funkcijom premijera Kantona, člana Vlade Kantona i nosilaca pravosudnih funkcija." Amandman XXV. Član 32. mijenja se i glasi: "Klub zastupnika konstitutivnog naroda osniva se u Skupštini Kantona uz uvjet da u Skupštini Kantona postoji najmanje jedan zastupnik tog konstitutivnog naroda. Svaki klub zastupnika konstitutivnih naroda predlaže jednog kandidata iz reda svojih članova za izbor na funkciju predsjedavajućeg Skupštine Kantona ili zamjenika predsjedavajućeg Skupštine Kantona, koje potvrđuje Skupština Kantona. Skupština Kantona potvrđuje kandidate iz prethodnoga stava većinom glasova, u skladu s Poslovnikom o radu Skupštine Srednjobosanskog kantona. Ako jedan konstitutivni narod nije zastupljen u Skupštini Kantona, jedno od mjesta za funkciju zamjenika predsjedavajućeg Skupštine Kantona ostat će slobodno. Kandidati iz stava 3. ovoga člana koje potvrdi Skupština Kantona odlučuju između sebe ko će od njih biti predsjedavajući Skupštine Kantona." Amandman XXVI. Iza člana 32. dodaje se član 32a. koji glasi: "Član 32a. Predsjedavajući Skupštine Kantona nadležan je: a) za predstavljanje i zastupanje zakonodavne vlasti – Skupštine Kantona b) za imenovanje kandidata na dužnost premijera Kantona, uz konsultacije sa zamjenicima predsjedavajućeg Skupštine Kantona c) za pripremanje i sazivanje sjednica Skupštine Kantona te predsjedavanje sjednicama Skupštine Kantona d) za praćenje ostvarenja programa rada Skupštine Kantona i izvještavanje Skupštine Kantona o tome e) za primjenjivanje Poslovnika o radu Skupštine Kantona f) za ostvarivanje prava i dužnosti zastupnika u Skupštini Kantona u vezi s obavljanjem njihove funkcije iz nadležnosti Skupštine Kantona g) za ostvarivanje saradnje Skupštine Kantona s nadležnim organima i organizacijama u pitanjima iz nadležnosti Skupštine Kantona h) za upućivanje pripremljenih tekstova zakona, drugih propisa te izvještaja, analiza i drugih akata na raspravu nadležnim radnim tijelima Skupštine Kantona i) za potpisivanje akata koje donese Skupština Kantona j) za donošenje ukaza o proglašenju zakona k) za obavljanje drugih poslova određenih ovim ustavom, zakonom i Poslovnikom o radu Skupštine Srednjobosanskog kantona U ovim poslovima predsjedavajućem Skupštine Kantona pomažu zamjenici predsjedavajućeg Skupštine Kantona. U slučaju spriječenosti predsjedavajućeg Skupštine Kantona, zamjenjuje ga jedan od zamjenika predsjedavajućeg Skupštine Kantona." Amandman XXVII. Član 36. mijenja se i glasi: "Zastupnici u Skupštini Kantona ne podliježu krivičnoj niti građanskoj odgovornosti za radnje koje čine u okviru svojih funkcija u Skupštini Kantona." Amandman XXVIII. Iza člana 37. dodaje se novi podnaslov: "2a. Mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa". Amandman XXIX. Član 38. mijenja se i glasi: "Listu vitalnih nacionalnih interesa konstitutivnih naroda u Skupštini Kantona čine: ‐ ostvarivanje prava konstitutivnih naroda da budu adekvatno zastupljeni u zakonodavnim, izvršnim i pravosudnim organima vlasti ‐ identitet jednog konstitutivnog naroda ‐ ustavni amandmani ‐ organizacija organa javne vlasti ‐ jednaka prava konstitutivnih naroda u procesu donošenja odluka ‐ obrazovanje, vjeroispovijest, jezik, njegovanje kulture i tradicije te kulturno naslijeđe ‐ teritorijalna organizacija ‐ sistem javnog informisanja ‐ i druga pitanja ako tako smatra dvotrećinska većina jednog od klubova zastupnika konstitutivnih naroda u Skupštini Kantona Ako predsjedavajući Skupštine Kantona i zamjenik predsjedavajućeg Skupštine Kantona, odnosno zamjenici predsjedavajućeg Skupštine Kantona tvrde da prijedlog zakona, drugog propisa ili akta spada u listu vitalnih nacionalnih interesa utvrđenu u stavu 1. ovoga člana, za prihvaćanje toga zakona, drugog propisa ili akta potrebna je prosta većina glasova unutar svakog od klubova konstitutivnih naroda zastupljenih u Skupštini Kantona. Predsjedavajući Skupštine Kantona i zamjenici predsjedavajućeg Skupštine Kantona dužni su odlučiti u roku od sedam dana od dana prijema spada li zakon, drugi propis ili akt u listu iz stava 1. ovoga člana. Ako predsjedavajući Skupštine Kantona ili jedan od zamjenika predsjedavajućeg Skupštine Kantona tvrdi da prijedlog zakona, drugog propisa ili akta spada u listu vitalnih nacionalnih interesa, dvotrećinska većina glasova odgovarajućeg kluba jednog od konstitutivnih naroda Skupštine Kantona može proglasiti da je riječ o pitanju s liste vitalnih nacionalnih interesa." Amandman XXX. Član 39. mijenja se i glasi: "U slučaju da dvotrećinska većina glasova jednog od klubova konstitutivnih naroda u Skupštini Kantona odluči da se neki zakon, drugi propis ili akt odnosi na vitalni nacionalni interes, za prihvaćanje toga zakona, drugog propisa ili akta potrebna je prosta većina glasova unutar svakog od klubova konstitutivnih naroda zastupljenih u Skupštini Kantona. Ako se ne može postići većina iz prethodnoga stava, pitanje se prosljeđuje Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine koji donosi konačnu odluku o tome odnosi li se zakon, drugi propis ili akt na vitalni nacionalni interes konstitutivnog naroda. Ako Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine odluči da se radi o vitalnom nacionalnom interesu konstitutivnog naroda, zakon, drugi propis ili akt smatra se neprihvaćenim i vraća predlagaču koji treba pokrenuti novu proceduru. U slučaju iz prethodnoga stava, predlagač ne može podnijeti isti tekst zakona, drugog propisa ili akta. Ako Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine odluči da se ne radi o vitalnom nacionalnom interesu, zakon, drugi propis ili akt smatra se prihvaćenim ili se prihvaća prostom većinom glasova." Amandman XXXI. Član 40. briše se. Amandman XXXII. U članu 41. iza riječi: "Skupština Kantona" stavlja se dvotačka. U istome članu tačke b), d) i e) brišu se, a tačka j) mijenja se i glasi: "j) može voditi istrage i u tu svrhu može zahtijevati pribavljanje dokaza u vidu isprava i iskaza svjedoka". Tačke od f) do l) istoga člana postaju tačke od c) do i). Amandman XXXIII. U Ustavu iza naslova: "B. IZVRŠNA VLAST KANTONA" podnaslov "1. Predsjednik i zamjenik predsjednika Kantona", član 42., s Amandmanom V. na Ustav Srednjobosanskog kantona, članovi: 43., 44., 45., 46., član 47., s amandmanima VI. i VII. na Ustav, i član 48. brišu se. Amandman XXXIV. U Ustavu, iza naslova: "B. IZVRŠNA VLAST KANTONA" u podnaslovu "2. Vlada Kantona" broj "2." zamjenjuje se brojem "1.", a u podnaslovu "3. Imunitet" broj "3." zamjenjuje se brojem "2.". Amandman XXXV. Član 49. mijenja se i glasi: "Vladu Srednjobosanskog kantona (u daljnjem tekstu: Vlada Kantona) čine premijer Kantona i ministri. Konstitutivni narodi i pripadnici ostalih bit će proporcionalno zastupljeni u Vladi Kantona. Takva zastupljenost odražavat će popis iz 1991. godine dok se Aneks 7. u potpunosti ne provede." Amandman XXXVI. Član 50. mijenja se i glasi: "Kandidata za funkciju premijera Kantona imenuje predsjedavajući Skupštine Kantona uz konsultacije sa zamjenicima predsjedavajućeg Skupštine Kantona. Kandidat za funkciju premijera Kantona predlaže ministre. Ministri nemaju zamjenike." Amandman XXXVII. Član 51. mijenja se i glasi: "Vladu Kantona potvrđuje Skupština Kantona dvotrećinskom većinom glasova. Vlada Kantona preuzima dužnost nakon što njeno imenovanje potvrdi Skupština Kantona. Ako Skupština Kantona ne potvrdi Vladu Kantona, predsjedavajući Skupštine Kantona, uz konsultacije sa zamjenicima predsjedavajućeg Skupštine Kantona, ponovno će postupiti u skladu s članom 50. Ustava Kantona." Amandman XXXVIII. Član 52. mijenja se i glasi: "Premijer Kantona odgovoran je Skupštini Kantona. Ministri su odgovorni premijeru Kantona i Skupštini Kantona. Premijer Kantona predlaže smjenjivanje ministara. Odluku o prijedlogu premijera Kantona, iz prethodnoga stava, donosi Skupština Kantona dvotrećinskom većinom glasova. Ministri snose krajnju odgovornost za rad ministarstva na čijem su čelu. Vlada Kantona podnosi ostavku ako joj Skupština Kantona izglasa nepovjerenje dvotrećinskom većinom." Amandman XXXIX. Iza člana 52. dodaje se član 52a. koji glasi: "Član 52a. Organizacija, sastav, broj članova Vlade Kantona te njihove nadležnosti i ovlaštenja uređuju se zakonom Kantona, u skladu s ovim ustavom." Amandman XL. U tački e) stava 1. člana 53. brišu se riječi: "nad istragom i krivičnim gonjenjem u vezi s kršenjem kantonalnih zakona, kao i", te dodaje tačka g) koja glasi: "g) razmatranje izvještaja ombudsmana i omogućavanje uvjeta za njihov rad" a dosadašnja tačka g) postaje tačka h). U istom članu dodaje se stav 2. koji glasi: "Sve odluke Vlade Kantona donose se prostom većinom glasova prisutnih koji glasaju." Amandman XLI. U članu 54. dodaje se novi stav 1. koji glasi: "Premijer Kantona nadležan je: a) za predstavljanje i zastupanje izvršne vlasti – Vlade Kantona b) za predlaganje imenovanja i smjenjivanja ministara c) za podnošenje zahtjeva Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine u skladu s članom IV.C.10. (2) (b) i (d) Ustava Federacije d) za potpisivanje sporazuma s državama i međunarodnim organizacijama koji stupaju na snagu u Kantonu samo ako ih odobri Skupština Kantona, uz prethodnu saglasnost Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, osim ako su Skupština Kantona, Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine svojim zakonom predvidjeli da za tu vrstu međunarodnih sporazuma nije potrebna takva saglasnost e) za otkazivanje međunarodnih sporazuma ako mu to dopusti Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, a dužan je tako postupiti kada to zahtijeva Skupština Kantona uz saglasnost Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine ili na zahtjev Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine" U tački a) stava 1. riječ "kantonalnih" briše se. Dosadašnji stav 1. postaje stav 2. Amandman XLII. Član 55. briše se. Amandman XLIII. U stavu 1. člana 56. riječi: "ili zamjenik predsjednika Vlade" brišu se. Stav 2. istoga člana briše se. Amandman XLIV. U članu 58. riječi: "Sud Kantona" zamjenjuju se riječima: "Kantonalni sud" i u daljnjem tekstu Ustava, u odgovarajućem padežu. Amandman XLV. Član 59. mijenja se i glasi: "Kantonalni sud ima žalbenu nadležnost u odnosu na općinske sudove u Kantonu i prvostepenu nadležnost u stvarima koje ne spadaju u nadležnost općinskih sudova, te druge nadležnosti utvrđene zakonom." Amandman XLVI. Član 61. briše se. Amandman XLVII. Član 66. mijenja se i glasi: "Sudije Kantonalnog suda, uključujući i predsjednika Kantonalnog suda, bira, imenuje, provodi disciplinski postupak i smjenjuje Visoko sudsko i tužilačko vijeće Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Visoko sudsko i tužilačko vijeće) u skladu sa zakonom." Amandman XLVIII. Član 67. mijenja se i glasi: "Sudije Kantonalnog suda, osim rezervnih sudija, imenuju se doživotno, osim ako ne podnesu ostavku, ako se ne penzionišu ili ako ih s razlogom ne smijeni Visoko sudsko i tužilačko vijeće u skladu sa zakonom Federacije. Sudijama Kantonalnog suda sudijska funkcija može izuzetno prestati i kao rezultat procesa odabira nakon reorganizacije kantonalnih sudova, za vrijeme prijelaznog perioda, kako se utvrđuje zakonom kojim se osniva Visoko sudsko i tužilačko vijeće. Navršenje starosne dobi propisane za obavezni odlazak u penziju sudija Kantonalnog suda utvrđuje se zakonom Federacije. Uvjeti za obavljanje funkcije, uključujući i imunitet, za sudije Kantonalnog suda utvrđuju se zakonom Federacije. Plaća i druge naknade sudiji ne mogu biti umanjene za vrijeme obavljanja sudijske funkcije, osim kao posljedica disciplinskog postupka u skladu sa zakonom." Amandman XLIX. Član 68. mijenja se i glasi: "Konstitutivni narodi i pripadnici ostalih bit će proporcionalno zastupljeni u Kantonalnom sudu po popisu iz 1991. godine dok se Aneks 7. u potpunosti ne provede." Amandman L. U stavu 2. člana 71. dodaje se tačka c) koja glasi: "c) osiguravaju da konstitutivni narodi i grupa ostalih budu proporcionalno zastupljeni u općinskim organima vlasti po popisu iz 1991. godine dok se Aneks 7. u potpunosti ne provede." Amandman LI. Stav 1. člana 73. briše se, a u stavu 2. iza riječi "vijećnika" dodaju se riječi: "u općinskom vijeću" te iza riječi "općine" briše se tačka i dodaju riječi: "u skladu s Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine.". Amandman LII. U članu 74. riječ "dvije" zamjenjuje se riječju "četiri". Amandman LIII. Tačka g) u stavu 1. člana 83. briše se, a tačke h) i i) postaju tačke g) i h). Amandman LIV. U članu 86. riječi: "dio izvorne nadležnosti nije prenesen" zamjenjuju se riječima: "neke izvorne nadležnosti nisu prenesene". Amandman LV. Član 87. mijenja se i glasi: "Sudije općinskih sudova, uključujući i predsjednike sudova, bira, imenuje, provodi disciplinski postupak i smjenjuje Visoko sudsko i tužilačko vijeće u skladu sa zakonom Federacije." Amandman LVI. Član 88. mijenja se i glasi: "Sudije općinskih sudova, osim rezervnih sudija, imenuju se doživotno, osim ako ne podnesu ostavku, ako se ne penzionišu ili ako ih ne smijeni Visoko sudsko i tužilačko vijeća u skladu sa zakonom. Sudijama općinskih sudova izuzetno može prestati sudijska funkcija kao rezultat procesa odabira nakon reorganizacije općinskih sudova, u prijelaznom periodu, kako se utvrdi zakonom kojim se osniva Visoko sudsko i tužilačko vijeće. Navršenje starosne dobi propisane za obavezni odlazak u penziju sudija općinskih sudova utvrđuje se zakonom. Uvjeti za obavljanje sudijske funkcije, uključujući i imunitet, za sudije općinskih sudova utvrđuju se zakonom Federacije. Plaća i druge naknade sudiji ne mogu biti umanjene za vrijeme obavljanja sudijske funkcije, osim kao posljedica disciplinskog postupka u skladu sa zakonom." Amandman LVII. Član 89. mijenja se i glasi: "U općinskim sudovima konstitutivni narodi i grupa ostalih bit će proporcionalno zastupljeni po popisu iz 1991. godine dok se Aneks 7. u potpunosti ne provede." Amandman LVIII. U Amandmanu III. na Ustav Srednjobosanskog kantona iza poglavlja VI. A ‐ GRADSKE VLASTI dodaju se riječi: "Član 89a.". Amandman LIX. Iza člana 89a. dodaje se poglavlje: "VI. B ‐ RASPODJELA KLJUČNIH FUNKCIJA U STRUKTURI KANTONALNE VLASTI" i član 89b. koji glasi: "Član 89b. Premijer Kantona i predsjedavajući Skupštine Kantona ne mogu biti iz reda istog konstitutivnog naroda. Predsjednik Kantonalnog suda i glavni kantonalni tužilac ne mogu biti iz reda istog konstitutivnog naroda." Amandman LX. Stav 1. člana 90. mijenja se i glasi: "Amandmane na Ustav Kantona mogu predlagati Vlada Kantona, većina zastupnika u Skupštini Kantona i većina zastupnika unutar klubova zastupnika konstitutivnih naroda." Amandman LXI. U članu 96. briše se tačka i dodaju riječi: "dok se Aneks 7. u potpunosti ne provede.". Amandman LXII. Iza člana 96. dodaje se član 97. koji glasi: "Član 97. Ustav Srednjobosanskog kantona uskladit će se s Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine do 19. januara 2003. godine. Kantonalni zakoni, drugi propisi, akti i sudska pravila uskladit će se s ovim amandmanima u roku od godine dana od usvajanja ustavnih amandmana." Amandman LXIII. U uvodnom dijelu i cijelom tekstu Ustava na hrvatskom, srpskom i bosanskom jeziku redoslijed nabrajanja konstitutivnih naroda počinje abecednim redoslijedom, a za svako sljedeće nabrajanje u tekstu Ustava koristi se izmjeničan redoslijed. Ovi amandmani stupaju na snagu danom objavljivanja u "Službenim novinama Srednjobosanskog kantona". Broj: 01‐01‐240/03 PREDSJEDAVAJUĆI SKUPŠTINE 26. juna 2003. Travnik Velimir Valjan, s. r. Na osnovu člana 41. stava 1. tačke a) i člana 90. Ustava Srednjobosanskog kantona ("Službene novine Srednjobosanskog kantona", broj: 1/97, 5/97, 6/97, 2/98, 7/98, 8/98, 10/2000 i 8/03), na prijedlog Vlade Srednjobosanskog kantona, Skupština Srednjobosanskog kantona je, na XI sjednici održanoj 16. februara 2004. godine, donijela AMANDMAN LXIV. NA USTAV SREDNJOBOSANSKOG KANTONA 9 U uvodnom dijelu i u cijelom tekstu Ustava Srednjobosanskog kantona na hrvatskom jeziku riječ "Županije" u određenom padežu zamjenjuje se riječju "Kantona" u odgovarajućem padežu. Ovaj amandman stupa na snagu danom objavljivanja u "Službenim novinama Srednjobosanskog kantona". Broj: 01‐01‐86/04 PREDSJEDAVAJUĆI SKUPŠTINE 24. februara 2004. Travnik Velimir Valjan, s. r. 9 Objavljen u "Službenim novinama Srednjobosanskog kantona", broj 2/04 Na osnovu člana 41. stava 1. tačke a) i člana 90. Ustava Srednjobosanskog kantona ("Službene novine Srednjobosanskog kantona", broj: 1/97, 5/97, 6/97, 2/98, 7/98, 8/98, 10/2000, 8/03 i 2/04), na prijedlog Vlade Srednjobosanskog kantona, Skupština Srednjobosanskog kantona, na XVI sjednici održanoj 9. septembra 2004. godine, donosi AMANDMANE OD LXV. DO LXIX. NA USTAV SREDNJOBOSANSKOG KANTONA 10 Amandman LXV. Član 75. Ustava Srednjobosanskog kantona mijenja se i glasi: "Općinske vijećnike biraju birači, demokratskim putem, na neposrednim i tajnim izborima, na cijelom području općine, na način utvrđen zakonom. Svaki birač, u skladu sa zakonom, može biti biran za općinskoga vijećnika." Amandman LXVI. U članu 76. u stavu 1. tačka b) briše se, a tačke c), d) i e) postaju tačke b), c) i d). Amandman LXVII. U članu 80. iza stava 1. dodaje se stav 2. koji glasi: "Mandat općinskoga načelnika traje četiri godine." Amandman LXVIII. Član 81. mijenja se i glasi: "Općinskoga načelnika biraju birači, demokratskim putem, na neposrednim i tajnim izborima, na cijelom području općine, na način utvrđen zakonom. Svaki birač, u skladu sa zakonom, može biti biran za općinskoga načelnika." Amandman LXIX. Član 82. mijenja se i glasi: 10 Objavljeni u "Službenim novinama Srednjobosanskog kantona", broj 14/04 "Općinski načelnik i predsjedavajući općinskoga vijeća u općinama ili općinskim vijećima višenacionalnoga sastava ne mogu biti iz reda istog konstitutivnog naroda, odnosno iz reda ostalih, osim u općinama u kojima jedan konstitutivni narod čini više od 80% stanovnika prema posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini." Ovi amandmani stupaju na snagu narednoga dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Srednjobosanskog kantona". Broj: 01‐01‐482/04 PREDSJEDAVAJUĆI SKUPŠTINE 17. septembra 2004. Travnik Velimir Valjan, s. r. Na osnovu člana 152. Poslovnika o radu Skupštine Srednjobosanskog kantona ("Službene novine Srednjobosanskog kantona", broj 1/97), a u skladu sa Zaključcima Ustavne komisije, potvrđenim na XI. sjednici Skupštine Srednjobosanskog kantona od 28. 5. 1998. godine, donosim ODLUKU o ispravkama štamparskih grešaka11 1. U tekstu Ustava Srednjobosanskog kantona ("Službene novine Srednjobosanskog kantona", broj 1/97) ispravljaju se sljedeće štamparske greške: ‐ u članu 41., u prvoj rečenici, brišu se riječi: "dvotrećinskom većinom" ‐ u članu 90. stavu 2. brišu se riječi: "dvije sedmice", a dodaju se riječi "petnaest dana" Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama Srednjobosanskog kantona". Broj: 01/3‐012‐69/98 SEKRETAR SKUPŠTINE 2. juna 1998. Travnik Dževad Drino, s. r. 11 Objavljena u "Službenim novinama Srednjobosanskog kantona", broj 7/98 Polazeći od Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, izraženih samoopredjeljenja bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda, kao konstitutivnih naroda, skupa s ostalima i građana Srednjobosanskog kantona, principa organizovanja i ustavnog uređenja Federacije Bosne i Hercegovine i njezinih federalnih jedinica, suverenosti i teritorijalne cjelovitosti BiH, kao i uvjerenja da demokratske institucije, temeljene na poštivanju ljudskih prava i sloboda, najbolje osiguravaju ostvarenja demokratskih odnosa i principa, punu nacionalnu ravnopravnost i razvitak slobodnog tržišta, Skupština Srednjobosanskog kantona, na osnovu člana V. 4. i 6. Ustava Federacije BiH, na sjednici održanoj 28. marta 1996. godine, donosi U S T A V SREDNJOBOSANSKOG KANTONA I. USPOSTAVLJANJE KANTONA Član 1. Hrvati, Srbi i Bošnjaci, kao konstitutivni narodi, skupa s ostalima i građani Srednjobosanskog kantona (u daljnjem tekstu: Kanton) ostvaruju svoja ustavna prava u Kantonu, Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) i Bosni i Hercegovini u skladu s ovim ustavom, Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustav Federacije) i Ustavom Bosne i Hercegovine. Član 2. Srednjobosanski kanton je federalna jedinica Federacije Bosne i Hercegovine. Granice Kantona utvrđene su Zakonom o federalnim jedinicama ("Službene novine F BiH", broj 9/96). Član 3. Ovaj ustav mora biti u skladu sa Ustavom Federacije i njime se osiguravaju institucije kantonalne vlasti i zaštita prava i sloboda utvrđenih Ustavom Federacije. 12 Ustav Srednjobosanskog kantona, s ugrađenim amandmanima, zaključno s Amandmanom LXIX., i ispravkama štamparskih grešaka Član 4. Sastav svih organa u Kantonu i jedinicama lokalne samouprave mora odražavati nacionalni sastav stanovništva Kantona, odnosno jedinice lokalne samouprave po popisu stanovništva iz 1991. godine dok se Aneks 7. u potpunosti ne provede (u daljnjem tekstu: po popisu iz 1991. godine dok se Aneks 7. u potpunosti ne provede), u skladu sa Zakonom o državnoj službi Bosne i Hercegovine. Član 5. Službeno ime Kantona je: Srednjobosanski kanton. Član 6. Sjedište Kantona je u Travniku. Član 7. Kanton ima grb, zastavu, pečat, kao i druge simbole o kojima odlučuje Skupština Kantona. Simboli Kantona upotrebljavat će se uz simbole Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine u skladu sa zakonom. Za prihvaćanje simbola potrebna je prosta većina ukupnog broja glasova u Skupštini Srednjobosanskog kantona (u daljnjem tekstu: Skupština Kantona), uključujući većinu glasova unutar svakog od klubova zastupnika konstitutivnih naroda. Član 8. Službeni jezici u Kantonu su: srpski jezik, bosanski jezik i hrvatski jezik. Službena pisma su latinica i ćirilica. Ostali jezici se mogu koristiti kao sredstva komunikacije i nastave. II. LJUDSKA PRAVA I OSNOVNE SLOBODE Član 9. U izvršenju poslova iz svojih nadležnosti Kanton: a) preduzima sve potrebne mjere zaštite ljudskih prava i sloboda utvrđenih u članovima II. A. 1. do 7. i predviđenih instrumentima u Aneksu Ustava Federacije, i djeluje u skladu sa Ustavom Federacije i ovim ustavom b) izvršava poslove iz svoje nadležnosti vodeći računa o nacionalnoj strukturi stanovništva u svakoj općini c) osigurava da konstitutivni narodi i grupa ostalih budu proporcionalno zastupljeni u kantonalnim organima uprave po popisu iz 1991. godine dok se Aneks 7. u potpunosti ne provede Član 10. Kanton posebno poduzima mjere da se omogući pravo slobodnog povratka svim izbjeglim, prognanim i raseljenim osobama s područja Kantona u mjesta i domove iz kojih su izbjegli, prognani ili raseljeni, stvara uvjete za prihvat i smještaj izbjeglica, prognanika i raseljenih osoba s prebivalištem na području Kantona ukoliko nisu u mogućnosti da se vrate u svoje domove, te preduzima i druge mjere da im se omoguće uvjeti za život i rad. Član 11. Sve osobe imaju pravo, u skladu sa zakonom Federacije i Kantona, da im se vrati sva imovina oduzeta u toku etničkog progona, kao i nadoknadu za svu imovinu koja im ne može biti vraćena. Sve izjave i obaveze date pod prisilom, a posebno one koje se tiču odricanja prava na zemlju i drugu imovinu, smatraju se ništavnim. Član 12. Kanton, u skladu sa zakonom Federacije i Kantona, preduzima mjere na ostvarivanju prava i zaštite invalida i boraca Odbrambenooslobodilačkog rata i članova porodica poginulih boraca. Član 13. Sudovi i organi uprave i druga tijela kantonalne vlasti primjenjuju i poštuju prava i slobode predviđene u aktima navedenim u Aneksu Ustava Federacije. Član 14. Svi organi Kantona će, u okviru saradnje koju ostvaruju organi Federacije, ostvarivati saradnju s međunarodnim posmatračkim tijelima za ljudska prava osnovanim za Bosnu i Hercegovinu, kao i sa nadzornim tijelima osnovanim instrumentima navedenim u Aneksu Ustava Federacije. III. SARADNJA SA OMBUDSMANIMA Član 15. Ljudska prava i slobode utvrđene Ustavom Federacije i ovim ustavom će štititi ombudsmani. Organi Kantona i općina će stvarati uvjete za rad ombudsmana i njihovih zamjenika. Član 16. Organi Kantona i općina će ombudsmanima, na njihov zahtjev, omogućiti ispitivanje djelatnosti bilo koje institucije Kantona ili općine, kao i bilo koje druge institucije ili osobe koje su negirale ljudsko dostojanstvo, prava ili slobode, uključujući provođenje etničkog progona ili održavanja njegovih posljedica, omogućiti istraživanja svih službenih dokumenata uključujući tajna, kao i sudske i upravne spise i omogućiti saradnju od svake osobe uključujući bilo kog službenika, posebno u pribavljanju potrebnih informacija, dokumenata i spisa. Kanton će ombudsmanima u izvršavanju njihovih funkcija omogućiti prisustvovanje sudskim i upravnim postupcima, kao i sastancima drugih organa, te pristup i kontrolu svih mjesta gdje su osobe lišene slobode zatvorene ili gdje rade. Organi Kantona i općina su obavezni razmotriti izvještaje ombudsmana i odgovoriti u roku koji oni odrede. IV. NADLEŽNOST KANTONALNE VLASTI Član 17. Kanton ima sve nadležnosti koje nisu Ustavom Federacije izričito povjerene federalnoj vlasti ili koje nisu, Ustavom Federacije, utvrđene kao zajedničke nadležnosti Federacije i Kantona. Član 18. Kanton je nadležan, ako ovim ustavom nije drugačije određeno, za: a) uspostavljanje i nadziranje policijskih snaga koje će imati jedinstvene federalne uniforme s kantonalnim oznakama b) utvrđivanje obrazovne politike, uključujući donošenje propisa o obrazovanju i osiguravanju obrazovanja c) utvrđivanje i provođenje kulturne politike d) utvrđivanje stambene politike, uključujući donošenje propisa koji se tiču uređivanja i izgradnje stambenih objekata e) utvrđivanje politike koja se tiče regulisanja i osiguranja javnih službi f) donošenje propisa o korištenju lokalnog zemljišta, uključujući zoniranje g) donošenje propisa o unapređivanju lokalnog poslovanja i dobrotvornih aktivnosti h) donošenje propisa o lokalnim postrojenjima za proizvodnju energije i osiguranja njihove dostupnosti i) utvrđivanje politike u vezi sa osiguranjem radija i televizije, uključujući donošenje propisa o osiguranju njihovog rada i izgradnje j) provođenje socijalne politike i uspostavu službi socijalne zaštite k) stvaranje i primjenu politike kantonalnog turizma i razvoj turističkih resursa l) finansiranje djelatnosti kantonalne vlasti ili njenih agencija oporezivanjem, zaduživanjem ili drugim sredstvima m) donošenje propisa o lokalnoj samoupravi n) zaključivanje međunarodnih sporazuma uz prethodnu saglasnost Parlamenta Federacije BiH i Parlamentarne skupštine BiH, osim sporazuma one vrste za koje po zakonu Parlamentarne skupštine BiH njezina saglasnost nije potrebna Član 19. U skladu sa Ustavom Federacije, Federacija i Kanton nadležni su za: a) jamčenje i provođenje ljudskih prava b) zdravstvo c) politiku zaštite čovjekove sredine d) komunikacijsku i transportnu infrastrukturu, u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine e) socijalnu politiku f) provođenje zakona i drugih propisa o državljanstvu i putnim ispravama državljana Bosne i Hercegovine s područja Federacije te o boravku i kretanju stranaca g) turizam h) korištenje prirodnih bogatstava Član 20. U skladu s potrebama, nadležnosti iz člana 19. ovog ustava mogu biti ostvarivane zajednički ili odvojeno, ili od strane Kantona koordinirano od federalne vlasti. U pogledu ovih nadležnosti federalne vlasti i Kanton dogovaraju se na trajnoj osnovi. Kada se radi o zakonima i drugim propisima koji su obavezujući na području cijele Federacije, u skladu sa Ustavom Federacije i odlukama Skupštine Federacije, federalna vlast postupa uzimajući u obzir kantonalne nadležnosti, specifičnost Kantona i potrebu za fleksibilnošću u provođenju, te prema potrebi utvrđuje politiku i donosi zakone koji se tiču svake od nadležnost iz člana 19. ovog ustava. Član 21. Kanton može, u skladu sa zakonom Kantona, delegirati na federalnu vlast svoje određene nadležnosti. Zakon iz prethodnoga stava donosi se dvotrećinskom većinom glasova u Skupštini Kantona. Član 22. Prilikom donošenja propisa koji se odnose na lokalnu samoupravu, Kanton je dužan na odgovarajući način konsultovati općinske vlasti. Kantonalne vlasti će osigurati izvore finansiranja općinama za prenesene im nadležnosti. Kantonalna vlast vrši upravni nadzor nad radom općinske vlasti u vršenju nadležnosti prenesenih na općine. Član 23. Na zahtjev općine, Kanton može na općinu delegirati svoje nadležnosti vezane za: ‐ obrazovanje ‐ kulturu ‐ turizam ‐ lokalno poslovanje ‐ dobrotvorne aktivnosti i ‐ radioteleviziju Kanton je dužan to učiniti prema općinama čije većinsko stanovništvo, po nacionalnoj strukturi, nije stanovništvo koje čini nacionalnu većinu Kantona kao cjeline. V. STRUKTURA KANTONALNE VLASTI A. ZAKONODAVNA VLAST KANTONA SKUPŠTINA KANTONA 1. Opće odredbe Član 24. Zakonodavno tijelo Kantona je Skupština, koja se sastoji od jednog doma. Član 25. Skupština Kantona sastoji se od 30 zastupnika. Član 26. Nacionalni sastav zastupnika u Skupštini Kantona odražava nacionalni sastav stanovništva, a na osnovu općih i slobodnih izbora i izbornih rezultata. Član 27. Zastupnici u Skupštini Kantona imaju četverogodišnji mandat. Član 28. Zastupnike u Skupštini Kantona biraju birači na demokratskim i neposrednim izborima, tajnim glasanjem na cijeloj teritoriji Kantona, u skladu s Ustavom i zakonom. Svaki birač ima pravo glasati za bilo koju od registrovanih stranki. Član 29. Prije svakih izbora, svaka registrovana stranka objavljuje izbornu listu kandidata. Zastupnici u Skupštini Kantona bit će birani s vrha liste te stranke prema broju dobivenih glasova. Zamjene za zastupnike vrše se od osoba koje slijede na ostatku liste. Član 30. Svaki birač može biti biran za zastupnika u Skupštini Kantona. Nespojive su funkcije zastupnika u Skupštini Kantona s funkcijom premijera Kantona, člana Vlade Kantona i nosilaca pravosudnih funkcija. Član 31. Skupština Kantona prvi put bit će sazvana najkasnije 10 dana nakon objavljivanja rezultata izbora. Član 32. Klub zastupnika konstitutivnog naroda osniva se u Skupštini Kantona uz uvjet da u Skupštini Kantona postoji najmanje jedan zastupnik tog konstitutivnog naroda. Svaki klub zastupnika konstitutivnih naroda predlaže jednog kandidata iz reda svojih članova za izbor na funkciju predsjedavajućeg Skupštine Kantona ili zamjenika predsjedavajućeg Skupštine Kantona, koje potvrđuje Skupština Kantona. Skupština Kantona potvrđuje kandidate iz prethodnoga stava većinom glasova, u skladu s Poslovnikom o radu Skupštine Srednjobosanskog kantona. Ako jedan konstitutivni narod nije zastupljen u Skupštini Kantona, jedno od mjesta za funkciju zamjenika predsjedavajućeg Skupštine Kantona ostat će slobodno. Kandidati iz stava 3. ovoga člana koje potvrdi Skupština Kantona odlučuju između sebe ko će od njih biti predsjedavajući Skupštine Kantona. Član 32a. Predsjedavajući Skupštine Kantona nadležan je: a) za predstavljanje i zastupanje zakonodavne vlasti – Skupštine Kantona b) za imenovanje kandidata na dužnost premijera Kantona, uz konsultacije sa zamjenicima predsjedavajućeg Skupštine Kantona c) za pripremanje i sazivanje sjednica Skupštine Kantona te predsjedavanje sjednicama Skupštine Kantona d) za praćenje ostvarenja programa rada Skupštine Kantona i izvještavanje Skupštine Kantona o tome e) za primjenjivanje Poslovnika o radu Skupštine Kantona f) za ostvarivanje prava i dužnosti zastupnika u Skupštini Kantona u vezi s obavljanjem njihove funkcije iz nadležnosti Skupštine Kantona g) za ostvarivanje saradnje Skupštine Kantona s nadležnim organima i organizacijama u pitanjima iz nadležnosti Skupštine Kantona h) za upućivanje pripremljenih tekstova zakona, drugih propisa te izvještaja, analiza i drugih akata na raspravu nadležnim radnim tijelima Skupštine Kantona i) za potpisivanje akata koje donese Skupština Kantona j) za donošenje ukaza o proglašenju zakona k) za obavljanje drugih poslova određenih ovim ustavom, zakonom i Poslovnikom o radu Skupštine Srednjobosanskog kantona U ovim poslovima predsjedavajućem Skupštine Kantona pomažu zamjenici predsjedavajućeg Skupštine Kantona. U slučaju spriječenosti predsjedavajućeg Skupštine Kantona, zamjenjuje ga jedan od zamjenika predsjedavajućeg Skupštine Kantona. Član 33. Skupština Kantona zasjeda javno, osim u izuzetnim okolnostima predviđenim njenim poslovnikom, i objavljuje izvještaje o zasjedanjima i odlukama. Član 34. Kantonalni propisi stupaju na snagu kao što je u njima utvrđeno, ali ne prije nego što budu objavljeni u službenim novinama Kantona. Kantonalni propisi mogu se objavljivati u "Službenim novinama Federacije". Član 35. Zastupnicima u Skupštini Kantona isplaćivat će se dnevnice i troškovi u skladu sa zakonom Kantona. Član 36. Zastupnici u Skupštini Kantona ne podliježu krivičnoj niti građanskoj odgovornosti za radnje koje čine u okviru svojih funkcija u Skupštini Kantona. 2. Odlučivanje u Skupštini Kantona Član 37. Odluke u Skupštini Kantona donose se natpolovičnom većinom ukupnog broja zastupnika, ukoliko nije drugačije utvrđeno ovim ustavom ili Poslovnikom Skupštine. 2a. Mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa Član 38. Listu vitalnih nacionalnih interesa konstitutivnih naroda u Skupštini Kantona čine: ‐ ostvarivanje prava konstitutivnih naroda da budu adekvatno zastupljeni u zakonodavnim, izvršnim i pravosudnim organima vlasti ‐ identitet jednog konstitutivnog naroda ‐ ustavni amandmani ‐ organizacija organa javne vlasti ‐ jednaka prava konstitutivnih naroda u procesu donošenja odluka ‐ obrazovanje, vjeroispovijest, jezik, njegovanje kulture i tradicije te kulturno naslijeđe ‐ teritorijalna organizacija ‐ sistem javnog informisanja ‐ i druga pitanja ako tako smatra dvotrećinska većina jednog od klubova zastupnika konstitutivnih naroda u Skupštini Kantona Ako predsjedavajući Skupštine Kantona i zamjenik predsjedavajućeg Skupštine Kantona, odnosno zamjenici predsjedavajućeg Skupštine Kantona tvrde da prijedlog zakona, drugog propisa ili akta spada u listu vitalnih nacionalnih interesa utvrđenu u stavu 1. ovoga člana, za prihvaćanje toga zakona, drugog propisa ili akta potrebna je prosta većina glasova unutar svakog od klubova konstitutivnih naroda zastupljenih u Skupštini Kantona. Predsjedavajući Skupštine Kantona i zamjenici predsjedavajućeg Skupštine Kantona dužni su odlučiti u roku od sedam dana od dana prijema spada li zakon, drugi propis ili akt u listu iz stava 1. ovoga člana. Ako predsjedavajući Skupštine Kantona ili jedan od zamjenika predsjedavajućeg Skupštine Kantona tvrdi da prijedlog zakona, drugog propisa ili akta spada u listu vitalnih nacionalnih interesa, dvotrećinska većina glasova odgovarajućeg kluba jednog od konstitutivnih naroda Skupštine Kantona može proglasiti da je riječ o pitanju s liste vitalnih nacionalnih interesa. Član 39. U slučaju da dvotrećinska većina glasova jednog od klubova konstitutivnih naroda u Skupštini Kantona odluči da se neki zakon, drugi propis ili akt odnosi na vitalni nacionalni interes, za prihvaćanje toga zakona, drugog propisa ili akta potrebna je prosta većina glasova unutar svakog od klubova konstitutivnih naroda zastupljenih u Skupštini Kantona. Ako se ne može postići većina iz prethodnoga stava, pitanje se prosljeđuje Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine koji donosi konačnu odluku o tome odnosi li se zakon, drugi propis ili akt na vitalni nacionalni interes konstitutivnog naroda. Ako Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine odluči da se radi o vitalnom nacionalnom interesu konstitutivnog naroda, zakon, drugi propis ili akt smatra se neprihvaćenim i vraća predlagaču koji treba pokrenuti novu proceduru. U slučaju iz prethodnoga stava, predlagač ne može podnijeti isti tekst zakona, drugog propisa ili akta. Ako Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine odluči da se ne radi o vitalnom nacionalnom interesu, zakon, drugi propis ili akt smatra se prihvaćenim ili se prihvaća prostom većinom glasova. 3. Nadležnost Skupštine Kantona Član 41. Skupština Kantona: a) priprema i usvaja ustav Kantona, ustavni zakon i amandmane b) potvrđuje imenovanje Vlade Kantona c) donosi zakon i ostale propise za izvršavanje kantonalnih nadležnosti d) usvaja budžet Kantona i donosi zakone o oporezivanju i na druge načine osigurava potrebno finansiranje e) odobrava zaključivanje međunarodnih sporazuma s državama i međunarodnim organizacijama, uz saglasnost Skupštine Federacije, u skladu sa Ustavom Federacije f) razmatra izvještaje ombudsmana g) može voditi istrage i u tu svrhu može zahtijevati pribavljanje dokaza u vidu isprava i iskaza svjedoka h) donosi poslovnik Skupštine i) vrši druge nadležnosti koje su joj povjerene B. IZVRŠNA VLAST KANTONA 1. Vlada Kantona Član 49. Vladu Srednjobosanskog kantona (u daljnjem tekstu: Vlada Kantona) čine premijer Kantona i ministri. Konstitutivni narodi i pripadnici ostalih bit će proporcionalno zastupljeni u Vladi Kantona. Takva zastupljenost odražavat će popis iz 1991. godine dok se Aneks 7. u potpunosti ne provede. Član 50. Kandidata za funkciju premijera Kantona imenuje predsjedavajući Skupštine Kantona uz konsultacije sa zamjenicima predsjedavajućeg Skupštine Kantona. Kandidat za funkciju premijera Kantona predlaže ministre. Ministri nemaju zamjenike. Član 51. Vladu Kantona potvrđuje Skupština Kantona dvotrećinskom većinom glasova. Vlada Kantona preuzima dužnost nakon što njeno imenovanje potvrdi Skupština Kantona. Ako Skupština Kantona ne potvrdi Vladu Kantona, predsjedavajući Skupštine Kantona, uz konsultacije sa zamjenicima predsjedavajućeg Skupštine Kantona, ponovno će postupiti u skladu s članom 50. Ustava Kantona. Član 52. Premijer Kantona odgovoran je Skupštini Kantona. Ministri su odgovorni premijeru Kantona i Skupštini Kantona. Premijer Kantona predlaže smjenjivanje ministara. Odluku o prijedlogu premijera Kantona, iz prethodnoga stava, donosi Skupština Kantona dvotrećinskom većinom glasova. Ministri snose krajnju odgovornost za rad ministarstva na čijem su čelu. Vlada Kantona podnosi ostavku ako joj Skupština Kantona izglasa nepovjerenje dvotrećinskom većinom. Član 52a. Organizacija, sastav, broj članova Vlade Kantona te njihove nadležnosti i ovlaštenja uređuju se zakonom Kantona, u skladu s ovim ustavom. Član 53. Vlada Kantona nadležna je za: a) provođenje kantonalne politike i predlaganje i izvršavanje kantonalnih zakona i drugih propisa b) izvršavanje odluka svakog kantonalnog ili federalnog suda i vršenje svake druge nadležnosti povjerene Kantonu od federalne vlasti c) pripremu prijedloga budžeta d) osiguranje saradnje Vlade Kantona i ombudsmana e) nadzor nad kantonalnom policijom f) osiguranje da nacionalna struktura policije odražava nacionalnu strukturu stanovništva Kantona, s tim da nacionalna struktura policije svake općine mora odražavati nacionalnu strukturu stanovništva te općine g) razmatranje izvještaja ombudsmana i omogućavanje uvjeta za njihov rad h) vršenje drugih nadležnosti utvrđenih ovim ustavom Sve odluke Vlade Kantona donose se prostom većinom glasova prisutnih koji glasaju. Član 54. Premijer Kantona nadležan je: a) za predstavljanje i zastupanje izvršne vlasti – Vlade Kantona b) za predlaganje imenovanja i smjenjivanja ministara c) za podnošenje zahtjeva Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine u skladu s članom IV. C. 10. (2) (b) i (d) Ustava Federacije d) za potpisivanje sporazuma s državama i međunarodnim organizacijama koji stupaju na snagu u Kantonu samo ako ih odobri Skupština Kantona, uz prethodnu saglasnost Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, osim ako su Skupština Kantona, Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine svojim zakonom predvidjeli da za tu vrstu međunarodnih sporazuma nije potrebna takva saglasnost e) za otkazivanje međunarodnih sporazuma ako mu to dopusti Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, a dužan je tako postupiti kada to zahtijeva Skupština Kantona uz saglasnost Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine ili na zahtjev Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Premijer Kantona odgovoran je za: a) provođenje politike i izvršavanje propisa, uključujući osiguranje izvršavanja odluka kantonalnih sudova b) predlaganje i davanje preporuka iz oblasti kantonalnog zakonodavstva c) pripremanje budžetskih prijedloga Skupštini Kantona d) za druga pitanja utvrđena ovim ustavom i zakonom Kantona Član 56. Svaki ministar odgovoran je za: a) provođenje kantonalne politike i izvršavanje kantonalnih zakona iz okvira nadležnosti svog ministarstva ili izvršavanje zadataka koje mu odredi premijer Kantona b) predlaganje i davanje preporuka u vezi sa propisima iz okvira nadležnosti svog ministarstva ili prema zadatku koji mu odredi premijer Kantona c) rukovođenje, koordiniranje i nadziranje aktivnosti svog ministarstva d) davanje uputstava, instrukcija, naredbi i donošenje propisa u cilju omogućavanja izvršavanja zakona iz nadležnosti njegovog ministarstva i onih koje mu povjeri premijer Kantona, u skladu sa ovim ustavom i zakonima Kantona e) pripremanje, objašnjavanje i analiziranje budžetskih prijedloga iz nadležnosti svog ministarstva ili vršenje drugih zadataka na zahtjev premijera Kantona f) odgovaranje na pitanja zastupnika u Skupštini Kantona iz nadležnosti svog ministarstva i izvršavanje svakog drugog zadatka koji mu povjeri premijer Kantona g) pomaganje premijeru Kantona u vođenju politike i izvršavanju zakona Kantona 2. Imunitet Član 57. Predsjednik Kantona i zamjenik predsjednika Kantona, predsjednik i zamjenik predsjednika Vlade i ministri ne mogu biti krivično gonjeni niti odgovorni u građanskom postupku za bilo koju radnju učinjenu u vršenju svoje funkcije. C. SUDSKA VLAST KANTONA Član 58. Sudsku funkciju u Kantonu vrše Kantonalni sud i općinski sudovi. Član 59. Kantonalni sud ima žalbenu nadležnost u odnosu na općinske sudove u Kantonu i prvostepenu nadležnost u stvarima koje ne spadaju u nadležnost općinskih sudova, te druge nadležnosti utvrđene zakonom. Član 60. Odluke Kantonalnog suda donesene po žalbama na odluke općinskih sudova su konačne i obavezujuće, osim ako se radi o pitanjima koja se tiču Ustava Federacije, zakona i drugih propisa Federacije. Presude kao i rješenja Kantonalnog suda koja se odnose na žalbe podnesene u skladu sa stavom 1. ovog člana posebno su obavezujuće za strane u postupku kao i za sud na čije je odluke žalba izjavljena. Član 62. Sudska vlast u Kantonu je samostalna i nezavisna, i vrši se na osnovu ustava i zakona Federacije i Kantona. Član 63. Sudovi u Kantonu osiguravaju jednak položaj svim stranama u sudskim postupcima. Član 64. Sudski postupci javni su, ukoliko za određene izuzetne situacije zakonom nije drugačije određeno. Član 65. Skupština Kantona može, u skladu sa zakonom Federacije, propisati dopunska pravila o organizaciji i upravljanju Kantonalnim sudom i općinskim sudovima. U skladu s pravilima iz prethodnoga stava svaki sud utvrđuje svoju unutrašnju organizaciju i u vezi s tim će donijeti dopunska pravila. Broj sudija se utvrđuje zakonom Kantona, prema potrebama. Član 66. Sudije Kantonalnog suda, uključujući i predsjednika Kantonalnog suda, bira, imenuje, provodi disciplinski postupak i smjenjuje Visoko sudsko i tužilačko vijeće Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Visoko sudsko i tužilačko vijeće) u skladu sa zakonom. Član 67. Sudije Kantonalnog suda, osim rezervnih sudija, imenuju se doživotno, osim ako ne podnesu ostavku, ako se ne penzionišu ili ako ih s razlogom ne smijeni Visoko sudsko i tužilačko vijeće u skladu sa zakonom Federacije. Sudijama Kantonalnog suda sudijska funkcija može izuzetno prestati i kao rezultat procesa odabira nakon reorganizacije kantonalnih sudova, za vrijeme prijelaznog perioda, kako se utvrđuje zakonom kojim se osniva Visoko sudsko i tužilačko vijeće. Navršenje starosne dobi propisane za obavezni odlazak u penziju sudija Kantonalnog suda utvrđuje se zakonom Federacije. Uvjeti za obavljanje funkcije, uključujući i imunitet, za sudije Kantonalnog suda utvrđuju se zakonom Federacije. Plaća i druge naknade sudiji ne mogu biti umanjene za vrijeme obavljanja sudijske funkcije, osim kao posljedica disciplinskog postupka u skladu sa zakonom. Član 68. Konstitutivni narodi i pripadnici ostalih bit će proporcionalno zastupljeni u Kantonalnom sudu po popisu iz 1991. godine dok se Aneks 7. u potpunosti ne provede. VI. OPĆINSKE VLASTI 1. Opće odredbe Član 69. U općini se ostvaruje lokalna samouprava. Lokalna samouprava ostvaruje se vršenjem poslova iz nadležnosti utvrđenih ovim ustavom i zakonom Kantona. Poslovi lokalne samouprave su: a) donošenje propisa o korištenju lokalnog zemljišta u okviru zoniranja utvrđenog zakonom Kantona b) donošenje propisa o unapređivanju lokalnog poslovanja i dobrotvornih aktivnosti c) donošenje propisa o lokalnim postrojenjima za proizvodnju energije i osiguranje njihove dostupnosti d) provođenje socijalne politike i uspostava službi socijalne zaštite, a naročito službi o brizi o starim, iznemoglim i siromašnim građanima e) izgradnja i održavanje lokalne infrastrukture f) upravljanje općinskim dobrima i dobrima koja služe za zadovoljavanje javnih potreba (parkovi, igrališta i sl.) g) higijena i lokalno javno zdravlje h) pogrebna služba Član 70. Općina ima statut. Statut općine i drugi propisi općine moraju biti u skladu sa Ustavom Federacije, ovim ustavom i kantonalnim zakonodavstvom. Član 71. Općine su nadležne za vršenje poslova lokalne samouprave u skladu sa Ustavom i zakonom. U vršenju svoje nadležnosti općine: a) poduzimaju sve potrebne mjere u cilju osiguranja zaštite prava i sloboda utvrđenih u Ustavu i u instrumentima navedenim u Aneksu Ustava Federacije b) vode računa o nacionalnoj strukturi stanovništva općine c) osiguravaju da konstitutivni narodi i grupa ostalih budu proporcionalno zastupljeni u općinskim organima vlasti po popisu iz 1991. godine dok se Aneks 7. u potpunosti ne provede 2. Općinsko vijeće Član 72. Svaka općina ima općinsko vijeće. Član 73. Broj vijećnika u općinskom vijeću utvrdit će se statutom općine u skladu s Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine. Član 74. Mandat članova općinskog vijeća je četiri godine. Član 75. Općinske vijećnike biraju birači, demokratskim putem, na neposrednim i tajnim izborima, na cijelom području općine, na način utvrđen zakonom. Svaki birač, u skladu sa zakonom, može biti biran za općinskoga vijećnika. Član 76. Općinsko vijeće: a) priprema i dvotrećinskom većinom glasova usvaja statut općine b) usvaja općinski budžet i donosi propise o oporezivanju, i na druge načine osigurava potrebno finansiranje koje nije osigurala kantonalna ili federalna vlast c) donosi poslovnik o svom radu d) donosi druge propise u izvršavanju općinskih nadležnosti Član 77. Općinsko vijeće zasjeda javno, osim u izuzetnim slučajevima predviđenim njegovim poslovnikom, i vodi zapisnike o donesenim odlukama. Član 78. Općinski propisi stupaju na snagu kao što je u njima propisano, ali ne prije nego što budu objavljeni u službenim novinama općine. Član 79. Statutom općine se utvrđuje postupak i izbor predsjedavajućeg općinskog vijeća. 3. Općinski načelnik Član 80. Svaka općina ima općinskog načelnika. Mandat općinskoga načelnika traje četiri godine. Član 81. Općinskoga načelnika biraju birači, demokratskim putem, na neposrednim i tajnim izborima, na cijelom području općine, na način utvrđen zakonom. Svaki birač, u skladu sa zakonom, može biti biran za općinskoga načelnika. Član 82. Općinski načelnik i predsjedavajući općinskoga vijeća u općinama ili općinskim vijećima višenacionalnoga sastava ne mogu biti iz reda istog konstitutivnog naroda, odnosno iz reda ostalih, osim u općinama u kojima jedan konstitutivni narod čini više od 80% stanovnika prema posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini. Član 83. Općinski načelnik ovlašten je za: a) provođenje općinske politike, izvršavanje općinskih propisa, i delegiranih ili prenesenih nadležnosti općini od kantonalne i federalne vlasti b) osiguranje saradnje općinskih službenika sa ombudsmanima c) podnošenje izvještaja općinskom vijeću i javnosti o provođenju općinske politike i svojim aktivnostima d) brigu o organizaciji općinske uprave i njenom radu e) rukovođenje radom općinskih službi i općinskih službenika f) imenovanje i smjenjivanje općinskih službenika g) pripremanje prijedloga koje razmatra općinsko vijeće i h) vrši druge nadležnosti utvrđene zakonom i statutom općine 4. Općinski sudovi Član 84. Općinski sudovi osnivaju se zakonom Kantona. Finansiranje općinskih sudova vrši se iz budžeta Kantona. Član 85. Općinski sud se osniva za područje općine. Za dvije ili više općina se može osnovati jedan općinski sud. Član 86. Općinski sudovi imaju izvornu nadležnost za sve građanske i krivične stvari, osim ako Ustavom Federacije, ovim ustavom, zakonom Federacije ili zakonom Kantona neke izvorne nadležnosti nisu prenesene na neki drugi sud. Član 87. Sudije općinskih sudova, uključujući i predsjednike sudova, bira, imenuje, provodi disciplinski postupak i smjenjuje Visoko sudsko i tužilačko vijeće u skladu sa zakonom Federacije. Član 88. Sudije općinskih sudova, osim rezervnih sudija, imenuju se doživotno, osim ako ne podnesu ostavku, ako se ne penzionišu ili ako ih ne smijeni Visoko sudsko i tužilačko vijeća u skladu sa zakonom. Sudijama općinskih sudova izuzetno može prestati sudijska funkcija kao rezultat procesa odabira nakon reorganizacije općinskih sudova, u prijelaznom periodu, kako se utvrdi zakonom kojim se osniva Visoko sudsko i tužilačko vijeće. Navršenje starosne dobi propisane za obavezni odlazak u penziju sudija općinskih sudova utvrđuje se zakonom. Uvjeti za obavljanje sudijske funkcije, uključujući i imunitet, za sudije općinskih sudova utvrđuju se zakonom Federacije. Plaća i druge naknade sudiji ne mogu biti umanjene za vrijeme obavljanja sudijske funkcije, osim kao posljedica disciplinskog postupka u skladu sa zakonom. Član 89. U općinskim sudovima konstitutivni narodi i grupa ostalih bit će proporcionalno zastupljeni po popisu iz 1991. godine dok se Aneks 7. u potpunosti ne provede. VI. A ‐ GRADSKE VLASTI Član 89a. 1. Za područje dvije ili više općina koje su urbano i teritorijalno povezane svakodnevnim potrebama građana, formira se grad kao jedinica lokalne uprave i samouprave, u skladu sa federalnim zakonom. Odgovornosti grada obuhvaćaju: a) finansije i poreznu politiku, u skladu sa federalnim i kantonalnim zakonima b) zajedničku infrastrukturu c) urbanističko planiranje d) javni promet e) druge nadležnosti koje gradu povjeri Kanton, odnosno koje prenesu općine 2. Grad ima statut koji mora biti u skladu sa federalnim Ustavom, kantonalnim Ustavom i kantonalnim zakonodavstvom. 3. Grad ima gradsko vijeće čiji sastav čini jednak broj vijećnika iz svake općine, a broj vijećnika, postupak izbora i trajanje mandata utvrđuje se statutom. Gradsko vijeće ne može imati manje od 15 niti više od 30 vijećnika. 4. Gradsko vijeće: a) priprema i dvotrećinskom većinom usvaja statut grada b) bira gradonačelnika c) donosi budžet grada d) donosi propise u izvršenju prenesenih ovlaštenja i vrši druga ovlaštenja utvrđena statutom 5. Odgovornost gradonačelnika je: a) imenovanje i smjenjivanje gradskih funkcionera b) provođenje gradske politike i izvršenje gradskih propisa c) osiguranje saradnje gradskih funkcionera sa ombudsmanima d) podnošenje izvještaja gradskom vijeću i javnosti o provođenju gradske politike 6. Grad ostvaruje prihode oporezivanjem, zaduživanjem i na drugi način, u skladu sa zakonom. VI. B ‐ RASPODJELA KLJUČNIH FUNKCIJA U STRUKTURI KANTONALNE VLASTI Član 89b. Premijer Kantona i predsjedavajući Skupštine Kantona ne mogu biti iz reda istog konstitutivnog naroda. Predsjednik Kantonalnog suda i glavni kantonalni tužilac ne mogu biti iz reda istog konstitutivnog naroda. VII. AMANDMANI NA USTAV Član 90. Amandmane na Ustav Kantona mogu predlagati Vlada Kantona, većina zastupnika u Skupštini Kantona i većina zastupnika unutar klubova zastupnika konstitutivnih naroda. Predloženi amandman na Ustav neće se konačno razmatrati u Skupštini Kantona prije isteka roka od petnaest dana nakon što je prvi put bio podnesen. Predloženi amandman usvaja se dvotrećinskom većinom zastupnika u Skupštini Kantona. Član 91. Nijednim amandmanom na Ustav ne mogu se ukinuti niti umanjiti nijedno od prava i sloboda utvrđenih u članu II. A. od 1. do 7. Ustava Federacije niti promijeniti ovaj član Ustava. VIII. USVAJANJE I STUPANJE NA SNAGU USTAVA I PRIJELAZNA RJEŠENJA Član 92. Ustav Kantona usvojit će i proglasiti Skupština Kantona u prijelaznom periodu, koja se sastoji od 5 odbornika iz svake skupštine općine, koji će biti izabrani od strane i između odbornika skupštine općine izabranih 1990. godine, čiji su mandati još uvijek važeći. Usvajanje Ustava zahtijeva dvotrećinsku većinu Skupštine u prijelaznom periodu, uključujući konsenzus između većine zastupnika bošnjačke nacionalnosti i većine zastupnika hrvatske nacionalnosti. Ovaj ustav stupa na snagu u ponoć onog dana kada ga usvoji Skupština u prijelaznom periodu. Član 93. Skupština Kantona u prijelaznom periodu: a) usvaja Ustav Kantona u skladu sa članom VII. 1. Ustava Federacije b) bira predsjednika Kantona u prijelaznom periodu i zamjenika predsjednika Kantona, i Vladu Kantona u prijelaznom periodu. Član 94. Do prvog saziva Skupštine Kantona, njene funkcije, prema ovom ustavu vrši Skupština Kantona u prijelaznom periodu. Čim ovaj ustav stupi na snagu, Skupština Kantona u prijelaznom periodu bira predsjednika i zamjenika predsjednika Kantona u prijelaznom periodu. Predsjednik Kantona u prijelaznom periodu, uz saglasnost zamjenika predsjednika Kantona, odmah nakon toga, predlaže Vladu Kantona u prijelaznom periodu i imenuje sudije Kantonalnog suda u prijelaznom periodu. Predsjednik Kantona i zamjenik predsjednika Kantona i članovi Vlade Kantona u prijelaznom periodu vrše dužnosti odgovarajućih stalnih funkcionera u skladu sa ovim ustavom, dok ne budu zamijenjeni funkcionerima izabranim ili imenovanim u skladu sa ovim ustavom. Skupština Kantona u prijelaznom periodu u roku od deset dana izabrat će sve druge organe u prijelazom periodu u skladu sa Ustavom Federacije i ovim ustavom. Odbornici u svakoj skupštini općine izabrani 1990. godine čiji su mandati još uvijek važeći, u najkraćem roku, izabrat će općinska tijela u prijelaznom periodu u skladu sa Ustavom Federacije i ovim ustavom. Član 95. U roku od dvije sedmice nakon prvog saziva, Skupština Kantona će izabrati predsjednika i zamjenika predsjednika Kantona. U roku od dvije sedmice nakon izbora, predsjednik Kantona, uz saglasnost zamjenika, imenovat će Vladu Kantona, a Skupština Kantona će razmotriti imenovanje Vlade po hitnom postupku. Nijedna osoba koja izdržava kaznu koju je izrekao Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju i nijedna osoba koju je optužio Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju, a koja se ne pojavi pred Sudom po njegovu pozivu, ne može se kandidovati ili vršiti naimenovanu, izbornu ili neku drugu javnu funkciju na području Kantona. Član 96. Objavljeni rezultati popisa stanovništva iz 1991. godine koristit će se u proračunima koji zahtijevaju podatke o stanovništvu dok se Aneks 7. u potpunosti ne provede. Član 97. Ustav Srednjobosanskog kantona uskladit će se s Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine do 19. januara 2003. godine. Kantonalni zakoni, drugi propisi, akti i sudska pravila uskladit će se s ovim amandmanima u roku od godine dana od usvajanja ustavnih amandmana.
Ustav Bosne i Hercegovine Bosna i Hercegovina Aneks IV OS i SG 25/09 22.11.1995 ustav USTAV BOSNE I HERCEGOVINE1 prijevod na bosanski jezik PREAMBULA Oslanjajući se na poštovanje ljudskog dostojanstva, slobode i jednakosti, Posvećeni miru, pravdi, toleranciji i pomirenju, Ubijeđeni da demokratski organi vlasti i pravične procedure najbolje stvaraju miroljubive odnose unutar pluralističkog društva, U želji da podstaknu opšte blagostanje i ekonomski razvoj kroz zaštitu privatnog vlasništva i unapređenje tržišne privrede, Vođeni ciljevima i načelima Povelje Ujedinjenih naroda, Opredijeljeni za suverenitet, teritorijalni integritet i političku nezavisnost Bosne i Hercegovi-ne u skladu sa međunarodnim pravom, Odlučni da osiguraju puno poštovanje međunarodnog humanitarnog prava, Inspirisani Univerzalnom Deklaracijom o ljudskim pravima, Međunarodnim paktovima o građanskim i političkim pravima, odnosno o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, i Deklaracijom o pravima lica koja pripadaju nacionalnim ili etničkim, vjerskim i jezičkim ma-njinama, kao i drugim instrumentima ljudskih prava, Podsjećajući se na Osnovna načela usaglašena u Ženevi 8. 9. 1995. godine i u Njujorku 26. 9. 1995. godine, Bošnjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi (u zajednici s ostalima), i gra-đani Bosne i Hercegovine ovim utvrđuju Ustav Bosne i Hercegovine: Član I Bosna i Hercegovina 1. Kontinuitet Republika Bosna i Hercegovina, čije je zvanično ime od sada "Bosna i Hercegovina", nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država, sa unutrašnjom stru-kturom modificiranom ovim Ustavom, i sa postojećim međunarodno priznatim granicama. Ona ostaje država članica Ujedinjenih naroda i može kao Bosna i Hercegovina zadržati članstvo ili zatražiti prijem u organizacijama unutar sistema Ujedinjenih naroda, kao i u dru-gim međunarodnim organizacijama. 1 Ustav Bosne i Hercegovine. Sarajevo. OHR, Office of the High Representative 2. Demokratska načela Bosna i Hercegovina je demokratska država koja funkcioniše u skladu sa zakonom i na osnovu slobodnih i demokratskih izbora. 3. Sastav Bosna i Hercegovina se sastoji od dva entiteta: Federacije Bosne i Hercegovine i Republi-ke Srpske (u daljem tekstu "entiteti"). 4. Kretanje roba, usluga, kapitala i lica Postoji sloboda kretanja širom Bosne i Hercegovine. Bosna i Hercegovina i entiteti neće ometati punu slobodu kretanja, lica, roba, usluga i kapitala širom Bosne i Hercegovine. Nije-dan entitet neće provoditi bilo kakvu kontrolu na granici između entiteta. 5. Glavni grad Glavni grad Bosne i Hercegovine je Sarajevo. 6. Simboli Bosna i Hercegovina će imati one simbole koje svojom odlukom odredi Parlamentarna skupština i potvrdi Predsjedništvo. 7. Državljanstvo Postoji državljanstvo Bosne i Hercegovine, koje reguliše Parlamentarna skupština, i drža-vljanstvo svakog entiteta koje regulišu sami entiteti, pod uslovom da: a) Svi državljani bilo kojeg entiteta su, samim tim, državljani Bosne i Hercegovine. b) Nijedno lice ne može biti arbitrarno lišeno državljanstva Bosne i Hercegovine, ili državljanstva entiteta, ili na drugi način ostavljeno bez državljanstva. Niko ne može biti lišen državljanstva Bosne i Hercegovine, ili entiteta, po bilo kojem osnovu kao što je pol, rasa, boja, jezik, vjera, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, povezanost sa nacionalnom manjinom, imovina, rođenje ili bilo koji drugi status. c) Sva lica koja su bila državljani Republike Bosne i Hercegovine, neposredno prije stupa-nja na snagu ovog Ustava, su državljani Bosne i Hercegovine. Državljanstvo lica koja su natu-ralizovana poslije 6.4.1992. godine, a prije stupanja na snagu ovog Ustava, regulisaće Parla-mentarna skupština. d) Državljani Bosne i Hercegovine mogu imati državljanstvo druge države, pod uslovom da postoji bilateralni ugovor između Bosne i Hercegovine i te države kojim se to pitanje ure-đuje, a koji je odobrila Parlamentarna skupština u skladu sa članom IV, stav 4, tačka (d). Lica sa dvojnim državljanstvom mogu glasati u Bosni i Hercegovini i u entitetima samo ako je Bosna i Hercegovina država njihovog prebivališta. e) Državljanin Bosne i Hercegovine u inostranstvu uživa zaštitu Bosne i Hercegovine. Sva-ki entitet može izdavati pasoše Bosne i Hercegovine svojim državljanima, na način kako je to regulisala Parlamentarna skupština. Bosna i Hercegovina može izdavati pasoše onim državlja-nima kojima pasoš nije izdat od strane entiteta. Uspostaviće se centralni registar svih pasoša izdatih od strane entiteta i od strane Bosne i Hercegovine. Član II Ljudska prava i osnovne slobode 1. Ljudska prava Bosna i Hercegovina i oba entiteta će osigurati najviši nivo međunarodno priznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda. U tu svrhu postoji Komisija za ljudska prava za Bosnu i Hercegovinu, kao što je predviđeno u Aneksu 6 Opšteg okvirnog sporazuma. 2. Međunarodni standardi Prava i slobode predviđeni u Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih slo-boda i u njenim protokolima se direktno primjenjuju u Bosni i Hercegovini. Ovi akti imaju prioritet nad svim ostalim zakonima. 3. Katalog prava Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje: a) Pravo na život. b) Pravo lica da ne bude podvrgnuto mučenju niti nečovječnom ili ponižavajućem tretmanu ili kazni. c) Pravo lica da ne bude držano u ropstvu ili potčinjenosti, ili na prisilnom ili obaveznom radu. d) Pravo na ličnu slobodu i sigurnost. e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom. f) Pravo na privatni i porodični život, dom i prepisku. g) Slobodu misli, savjesti i vjere. h) Slobodu izražavanja. i) Slobodu mirnog okupljanja i slobodu udruživanja s drugima. j) Pravo na brak i zasnivanje porodice. k) Pravo na imovinu. l) Pravo na obrazovanje. m) Pravo na slobodu kretanja i prebivališta. 4. Nediskriminacija Uživanje prava i sloboda, predviđenih u ovom članu ili u međunarodnim sporazumima navedenim u Aneksu I ovog Ustava, osigurano je svim licima u Bosni i Hercegovini bez diskriminacije po bilo kojem osnovu kao što je pol, rasa, boja, jezik, vjera, političko i drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, povezanost sa nacionalnom manjinom, imovina, rođenje ili drugi status. 5. Izbjeglice i raseljena lica Sve izbjeglice i raseljena lica imaju pravo da se slobodno vrate u svoje domove. Oni imaju pravo, u skladu s Aneksom 7 Opšteg okvirnog sporazuma, da im se vrati imovina koje su bili lišeni za vrijeme neprijateljstava od 1991. i da dobiju kompenzaciju za svu takvu imovinu, koja im ne može biti vraćena. Sve obaveze ili izjave u vezi sa takvom imovinom, koje su date pod prisilom, ništave su. 6. Implementacija Bosna i Hercegovina, i svi sudovi, ustanove, organi vlasti, te organi kojima posredno ruko-vode entiteti ili koji djeluju unutar entiteta podvrgnuti su, odnosno primjenjuju ljudska prava i osnovne slobode na koje je ukazano u stavu 2. 7. Međunarodni sporazumi Bosna i Hercegovina će ostati ili postati strana ugovornica međunarodnih sporazuma pobrojanih u Aneksu I ovog Ustava. 8. Saradnja Svi nadležni organi vlasti u Bosni i Hercegovini će sarađivati sa, i obezbijediti neograničen pristup: svim međunarodnim posmatračkim mehanizmima ljudskih prava koji se uspostave za Bosnu i Hercegovinu; nadzornim tijelima koja se uspostave bilo kojim međunarodnim spo-razumom navedenim u Aneksu I ovog Ustava; Međunarodnom tribunalu za bivšu Jugoslaviju (a naročito će se pridržavati naredbi koje su izdate po članu 29. Statuta Tribunala); i bilo kojoj drugoj organizaciji ovlaštenoj od strane Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda sa mandatom koji se tiče ljudskih prava ili humanitarnog prava. Član III Nadležnosti i odnosi između institucija Bosne i Hercegovine i entiteta 1. Nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine Sljedeća pitanja su u nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine: a) Vanjska politika. b) Vanjskotrgovinska politika. c) Carinska politika. d) Monetarna politika, kao što je predviđeno članom VII. e) Finansiranje institucija i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine. f) Politika i regulisanje pitanja imigracije, izbjeglica i azila. g) Provođenje međunarodnih i međuentitetskih krivičnopravnih propisa, uključujući i odnose sa Interpolom. h) Uspostavljanje i funkcionisanje zajedničkih i međunarodnih komunikacijskih sredstava. i) Regulisanje međuentitetskog transporta. j) Kontrola vazdušnog saobraćaja. 2. Nadležnosti entiteta a) Entiteti imaju pravo da uspostavljaju posebne paralelne odnose sa susjednim državama, u skladu sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom Bosne i Hercegovine. b) Svaki entitet će pružiti svu potrebnu pomoć vladi Bosne i Hercegovine kako bi joj se omogućilo da ispoštuje međunarodne obaveze Bosne i Hercegovine, s tim da će finansijske obaveze u koje je ušao jedan entitet bez saglasnosti drugog, a prije izbora Parlamentarne skupštine i Predsjedništva Bosne i Hercegovine, ostati obaveza tog entiteta osim ukoliko je ta obaveza neophodna za nastavak članstva Bosne i Hercegovine u nekoj međunarodnoj organi-zaciji. c) Entiteti će ispuniti sve uslove za pravnu sigurnost i zaštitu lica pod svojom jurisdikci-jom, održavanjem civilnih ustanova za primjenu pravnih propisa, koje će funkcionisati u skla-du sa međunarodno priznatim standardima uz poštovanje međunarodno priznatih ljudskih pra-va i osnovnih sloboda, iz člana II ovog Ustava, i poduzimanjem ostalih odgovarajućih mjera. d) Svaki entitet može također sklapati sporazume sa državama i međunarodnim organizaci-jama uz saglasnost Parlamentarne skupštine. Parlamentarna skupština može zakonom predvi-djeti da za određene vrste sporazuma takva saglasnost nije potrebna. 3. Pravni poredak i nadležnosti institucija a) Sve vladine funkcije i ovlaštenja koja nisu ovim Ustavom izričito povjerena institucija-ma Bosne i Hercegovine pripadaju entitetima. b) Entiteti i sve njihove administativne jedinice će se u potpunosti pridržavati ovog Ustava, kojim se stavljaju van snage zakonske odredbe Bosne i Hercegovine i ustavne i zakonske odredbe entiteta koje mu nisu saglasne, kao i odluka institucija Bosne i Hercegovine. Opšta načela međunarodnog prava su sastavni dio pravnog poretka Bosne i Hercegovine i entiteta. 4. Koordinacija Predsjedništvo može odlučiti da podstakne međuentitetsku koordinaciju u stvarima koje se ne nalaze u okviru nadležnosti Bosne i Hercegovine predviđenim ovim Ustavom, izuzev ako se u konkretnom slučaju jedan entitet tome usprotivi. 5. Dodatne nadležnosti a) Bosna i Hercegovina će preuzeti nadležnost u onim stvarima u kojima se o tome posti-gne saglasnost entiteta; stvarima koje su predviđene u Aneksima 5 - 8 Opšteg okvirnog spora-zuma; ili koje su potrebne za očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta, političke nezavi-snosti i međunarodnog subjektiviteta Bosne i Hercegovine, u skladu sa podjelom nadležnosti među institucijama Bosne i Hercegovine. Dodatne institucije mogu biti uspostavljene prema potrebi za vršenje ovih nadležnosti. b) U periodu od 6 mjeseci od stupanja na snagu ovoga Ustava, entiteti će početi pregovore s ciljem uključivanja i drugih pitanja u nadležnost institucija Bosne i Hercegovine, uključu-jući korištenje izvora energije, i zajedničke privredne projekte. Član IV Parlamentarna skupština Parlamentarna skupština ima dva doma: Dom naroda i Predstavnički dom. 1. Dom naroda Dom naroda se sastoji od 15 delegata, od kojih su dvije trećine iz Federacije (uključujući pet Hrvata i pet Bošnjaka) i jedna trećina iz Republike Srpske (pet Srba). a) Nominovane hrvatske, odnosno bošnjačke delegate iz Federacije biraju hrvatski odno-sno bošnjački delegati u Domu naroda Federacije. Delegate iz Republike Srpske bira Narodna skupština Republike Srpske. b) Devet članova Doma naroda sačinjava kvorum, pod uslovom da su prisutna najmanje tri bošnjačka, tri hrvatska i tri srpska delegata. 2. Predstavnički dom Predstavnički dom sastoji se od 42 člana, od kojih se dvije trećine biraju sa teritorije Fede-racije, a jedna trećina sa teritorije Republike Srpske. a) Članovi Predstavničkog doma biraju se neposredno iz svog entiteta, u skladu sa izbo-rnim zakonom kojeg će donijeti Parlamentarna skupština. Međutim, prvi izbori će biti održani u skladu sa Aneksom 3. Opšteg okvirnog sporazuma. b) Većina svih članova izabranih u Predstavnički dom sačinjava kvorum. 3. Procedura a) I jedan i drugi dom će biti sazvani u Sarajevu, najkasnije 30 dana nakon njihovog izbora. b) Svaki dom će većinom glasova usvojiti svoj poslovnik o radu i izabrati među svojim članovima jednog Srbina, jednog Bošnjaka i jednog Hrvata za predsjedavajućeg i zamjenike predsjedavajućeg, s tim da će mjesto predsjedavajućeg rotirati između ova tri lica. c) Sve zakonodavne odluke moraju biti odobrene od strane oba doma. d) Sve odluke u oba doma donose se većinom glasova onih koji su prisutni i glasaju. Dele-gati i članovi će ulagati najveće napore kako bi većina uključivala najmanje jednu trećinu gla-sova delegata ili članova sa teritorije svakog entiteta. Ukoliko većina ne uključuje jednu treći-nu glasova delegata ili članova sa teritorije svakog entiteta, predsjedavajući i njegovi zamjeni-ci će, radeći kao komisija, nastojati da u roku od tri dana od glasanja postignu saglasnost. Ukoliko ta nastojanja ne uspiju, odluke će se donijeti većinom onih koji su prisutni i glasaju, pod uslovom da glasovi protiv ne uključuju dvije trećine, ili više, delegata ili članova izabra-nih iz svakog entiteta. e) Predložena odluka Parlamentarne skupštine može biti proglašena destruktivnom po vita-lni interes bošnjačkog, hrvatskog ili srpskog naroda većinom glasova iz redova bošnjačkih, hrvatskih ili srpskih delegata izabranih u skladu sa stavom 1, tačka (a). Za donošenje takve odluke biće potrebna saglasnost Doma naroda, izglasana od strane većine bošnjačkih, većine hrvatskih i većine srpskih delegata koji su prisutni i glasaju. f) Kada većina bošnjačkih, hrvatskih ili srpskih delegata stavi primjedbu na pozivanje na tačku (e), predsjedavajući Doma naroda će odmah sazvati Zajedničku komisiju, koja se sastoji od tri delegata, od kojih je svaki izabran iz redova bošnjačkih, hrvatskih i srpskih delegata, u cilju razrješenja tog pitanja. Ukoliko to Komisija ne uspije u roku od pet dana, predmet se upućuje Ustavnom sudu koji će po hitnom postupku preispitati proceduralnu ispravnost slu-čaja. g) Dom naroda se može raspustiti odlukom Predsjedništva ili samog Doma, pod uslovom da je odluka Doma o raspuštanju donijeta većinom koja uključuje većinu delegata iz reda najmanje dva naroda, bošnjačkog, hrvatskog ili srpskog. Dom naroda koji je izabran u prvim izborima poslije stupanja na snagu ovog Ustava ne može biti raspušten. h) Odluke Parlamentarne skupštine neće stupiti na snagu prije nego što budu objavljene. i) Kompletni zapisnici sa rasprava u oba doma biće objavljivani, a njihove sjednice će, osim u izuzetnim situacijama u skladu sa poslovnikom, biti javne. j) Delegati i članovi ne mogu biti pozivani na krivičnu ili građansku odgovornost u pogle-du bilo kojeg čina izvršenog u okviru dužnosti u Parlamentarnoj skupštini. 4. Ovlaštenja Parlamentarna skupština je nadležna za: a) Donošenje zakona koji su potrebni za provođenje odluka Predsjedništva ili za vršenje funkcija Skupštine po ovom Ustavu. b) Odlučivanje o izvorima i iznosu sredstava za rad institucija Bosne i Hercegovine i za međunarodne obaveze Bosne i Hercegovine. c) Odobravanje budžeta za institucije Bosne i Hercegovine. d) Odlučivanje o saglasnosti za ratifikaciju ugovora. e) Ostala pitanja koja su potrebna da se provedu njene dužnosti, ili koja su joj dodijeljena zajedničkim sporazumom entiteta. Član V Predsjedništvo Predsjedništvo Bosne i Hercegovine se sastoji od tri člana: jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, koji se svaki biraju neposredno sa teritorije Federacije, i jednog Srbina, koji se bira neposredno sa teritorije Republike Srpske. 1. Izbor i trajanje mandata a) Članovi Predsjedništva biraju se neposredno u svakom entitetu (tako da svaki glasač glasa za popunjavanje jednog mjesta u Predsjedništvu), u skladu sa izbornim zakonom kojeg donosi Parlamentarna skupština. Međutim, prvi izbori će se održati u skladu sa Aneksom 3. Opšteg okvirnog sporazuma. Bilo koje upražnjeno mjesto u Predsjedništvu će biti popunjeno od strane odgovarajućeg entiteta, u skladu sa zakonom koji će donijeti Parlamentarna skupština. b) Mandat članova Predsjedništva koji su izabrani na prvim izborima traje dvije godine; mandat članova izabranih nakon toga će biti četiri godine. Članovi Predsjedništva mogu biti birani još jedan uzastopni mandat, a nakon toga nemaju pravo izbora u Predsjedništvo prije isteka četvorogodišnjeg roka. 2. Procedura a) Predsjedništvo će usvojiti svoj poslovnik o radu koji će predvidjeti adekvatan vremenski rok za najavu sjednica Predsjedništva. b) Članovi Predsjedništva će između sebe imenovati jednog člana za predsjedavajućeg. U prvom mandatu Predsjedništva, predsjedavajući će biti onaj član koji je dobio najveći broj glasova. Poslije toga, način izbora predsjedavajućeg, rotacijom ili na drugi način, odrediće Parlamentarna skupština u skladu sa članom IV, stav 3. c) Predsjedništvo će nastojati da usvoji sve odluke Predsjedništva – tj. one koje se tiču pita-nja koja proizilaze iz člana V (3), tačke (a) do (e) – putem konsenzusa. Takve odluke mogu, pod uslovima iz tačke (d) ovog stava, usvojiti dva člana ukoliko svi pokušaji da se dostigne konsenzus ne uspiju. d) Član Predsjedništva koji se ne slaže sa odlukom, može odluku Predsjedništva proglasiti destruktivnom po vitalni interes entiteta za teritoriju sa koje je izabran, pod uslovom da to učini u roku od tri dana po njenom usvajanju. Takva odluka će biti odmah upućena Narodnoj skupštini Republike Srpske, ukoliko je tu izjavu dao član sa te teritorije; bošnjačkim delegati-ma u Domu naroda Federacije, ukoliko je takvu izjavu dao bošnjački član; ili hrvatskim dele-gatima u istom tijelu, ukoliko je tu izjavu dao hrvatski član. Ukoliko takav proglas bude potvrđen dvotrećinskom većinom glasova u roku od 10 dana po upućivanju, osporavana odlu-ka Predsjedništva neće imati učinka. 3. Ovlaštenja Predsjedništvo je nadležno za: a) Vođenje vanjske politike Bosne i Hercegovine. b) Imenovanje ambasadora i drugih međunarodnih predstavnika Bosne i Hercegovine, od kojih najviše dvije trećine mogu biti odabrani sa teritorije Federacije. c) Predstavljanje Bosne i Hercegovine u međunarodnim i evropskim organizacijama i institucijama i traženje članstva u onim međunarodnim organizacijama i institucijama u kojima Bosna i Hercegovina nije član. d) Vođenje pregovora za zaključenje međunarodnih ugovora Bosne i Hercegovine, otkazi-vanje i, uz suglasnost Parlamentarne skupštine, ratifikovanje takvih ugovora. e) Izvršavanje odluka Parlamentarne skupštine. f) Predlaganje godišnjeg budžeta Parlamentarnoj skupštini, uz preporuku Vijeća ministara. g) Podnošenje izvještaja o rashodima Predsjedništva Parlamentarnoj skupštini na njen zahtjev, ali najmanje jedanput godišnje. h) Koordinaciju, prema potrebi, sa međunarodnim i nevladinim organizacijama u Bosni i Hercegovini. i) Vršenje drugih djelatnosti koje mogu biti potrebne za obavljanje dužnosti, koje mu pre-nese Parlamentarna skupština, ili na koje pristanu entiteti. 4. Vijeće ministara Predsjedništvo će imenovati predsjedavajućeg Vijeća ministara koji će preuzeti dužnost po odobrenju Predstavničkog doma. Predsjedavajući će imenovati ministra vanjskih poslova, ministra vanjske trgovine i druge ministre po potrebi, a koji će preuzeti dužnost po odobrenju Predstavničkog doma. a) Predsjednavajući i ministri zajedno sačinjavaju Vijeće ministara i odgovorni su za provođenje politike i odluka Bosne i Hercegovine u oblastima kako je naznačeno u stavovima 1, 4 i 5 člana III, o čemu podnose izvještaj Parlamentarnoj skupštini (uključujući, najmanje jedanput godišnje, izvještaj o rashodima Bosne i Hercegovine). b) Najviše dvije trećine svih ministara mogu biti imenovani sa teritorije Federacije. Predsjedavajući će, također, imenovati zamjenike ministara (koji neće biti iz istog konstituti-vnog naroda kao i njihovi ministri), koji će preuzeti dužnost nakon odobrenja Predstavničkog doma. c) Vijeće ministara će podnijeti ostavku ukoliko mu Parlamentarna skupština izglasa nepovjerenje. 5. Stalni komitet a) Svaki član Predsjedništva će, po službenoj dužnosti, vršiti funkciju civilnog zapovje-dnika oružanih snaga. Nijedan entitet neće prijetiti silom niti upotrebljavati silu protiv drugog entiteta i ni pod kakvim okolnostima oružane snage jednog entiteta ne smiju ući niti boraviti na teritoriji drugog entiteta bez saglasnosti njegove vlade i Predsjedništva Bosne i Hercego-vine. Sve oružane snage u Bosni i Hercegovini će funkcionisati u skladu sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom Bosne i Hercegovine. b) Članovi Predsjedništva će izabrati Stalni komitet za vojna pitanja koji će koordinirati aktivnosti oružanih snaga u Bosni i Hercegovini. Članovi Predsjedništva ujedno su i članovi Stalnog komiteta. Član VI Ustavni sud 1. Sastav Ustavni sud Bosne i Hercegovine sastoji se od devet članova. a) Četiri člana bira Predstavnički dom Federacije, a dva člana Skupština Republike Srpske. Preostala tri člana bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacija sa Predsjedništvom. b) Sudije će biti istaknuti pravnici visokog moralnog ugleda. Svako ko udovoljava takvoj kvalifikaciji i ima pravo glasa može biti imenovan za sudiju Ustavnog suda. Sudije koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava ne mogu biti državljani Bosne i Hercegovine ili bilo koje susjedne države. c) Mandat sudija imenovanih u prvome sazivu biće pet godina, izuzev ako podnesu ostavku ili budu s razlogom razriješeni na osnovu konsenzusa ostalih sudija. Sudije koje su imenovani u prvome sazivu ne mogu biti reimenovani. Sudije koje će biti imenovani nakon prvog saziva služiće do navršenih 70 godina života, izuzev ako podnesu ostavku ili budu s razlogom razriješeni na osnovu konsenzusa ostalih sudija. d) Za imenovanja koja se budu vršila nakon isteka perioda od pet godina od prvih imeno-vanja, Parlamentarna skupština može zakonom predvidjeti drugačiji način izbora troje sudija koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava. 2. Procedure a) Većina svih članova suda sačinjava kvorum. b) Sud će, većinom glasova svih članova, usvojiti svoja pravila o radu. Sud će voditi javne rasprave, a svoje odluke će javno obrazlagati i objavljivati. 3. Jurisdikcija Ustavni sud će podržavati ovaj Ustav. a) Ustavni sud je jedini nadležan da odlučuje o bilo kojem sporu koji se javlja po ovom Ustavu između dva entiteta, ili između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, te između institucija Bosne i Hercegovine, uključujući ali ne ograničavajući se na to pitanje: - Da li je odluka entiteta da uspostavi poseban paralelan odnos sa susjednom državom u skladu sa ovim Ustavom, uključujući i odredbe koje se odnose na suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. - Da li je bilo koja odredba ustava ili zakona jednog entiteta u skladu sa ovim Ustavom. Sporove može pokrenuti član Predsjedništva, predsjedavajući Vijeća ministara, predsjeda-vajući, ili njegov zamjenik, bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine; jedna četvrtina članova/delegata bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine, ili jedna četvrtina članova bilo kojeg doma zakonodavnog organa jednog entiteta. b) Ustavni sud također ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom Ustavu, kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini. c) Ustavni sud je nadležan u pitanjima koja mu je proslijedio bilo koji sud u Bosni i Hercegovini u pogledu toga da li je zakon, o čijem važenju njegova odluka ovisi, kompatibi-lan sa ovim Ustavom, sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama i njenim protokolima, ili sa zakonima Bosne i Hercegovine; ili u pogledu postojanja ili doma-šaja nekog opšteg pravila međunarodnog javnog prava koje je bitno za odluku suda. 4. Odluke Odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće. Član VII Centralna banka Centralna banka Bosne i Hercegovine je jedina ovlaštena institucija za štampanje novca i monetarnu politiku na cijelom području Bosne i Hercegovine. 1. Nadležnosti Centralne banke odrediće Parlamentarna skupština. Međutim, u periodu od šest godina od stupanja na snagu ovog Ustava, Centralna banka neće moći davati kredite štampanjem novca, niti funkcionisati kao valutna komisija; nakon tog perioda Parlamentarna skupština može tu nadležnost dati Centralnoj banci. 2. Prvi Upravni odbor Centralne banke će se sastojati od Guvernera kojega imenuje Međunarodni monetarni fond, nakon konsultacija sa Predsjedništvom, i tri člana koja imenuje Predsjedništvo, od kojih su dva iz Federacije (jedan Bošnjak i jedan Hrvat, koji će dijeliti jedan glas) i jedan iz Republike Srpske - svi sa mandatom od 6 godina. Guverner, koji neće biti državljanin Bosne i Hercegovine niti bilo koje susjedne države, može imati odlučujući glas u slučaju neriješenog ishoda glasanja. 3. Nakon tog perioda, Upravni odbor Centralne banke Bosne i Hercegovine će se sastojati od pet lica koja imenuje Predsjedništvo na period od 6 godina. Odbor će među svojim člano-vima imenovati Guvernera na period od 6 godina. Član VIII Finansije 1. Parlamentarna skupština će svake godine, na prijedlog Predsjedništva, usvojiti budžet kojim se finansiraju troškovi potrebni za izvršavanje nadležnosti institucija Bosne i Hercego-vine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine. 2. Ukoliko se takav budžet ne usvoji blagovremeno, budžet za prethodnu godinu će biti korišten na privremenoj osnovi. 3. Federacija će obezbijediti dvije trećine, a Republika Srpska jednu trećinu prihoda koji su potrebni za budžet, osim ako se prihodi ne prikupljaju na način kako je utvrdila Parlamentarna skupština. Član IX Opšte odredbe 1. Nijedno lice koje se nalazi na izdržavanju kazne, izrečene presudom Međunarodnog tribunala za bivšu Jugoslaviju, i niti jedna osoba koja je pod optužnicom Tribunala a koja se nije povinovala naredbi da se pojavi pred Tribunalom, ne može biti kandidat ili imati bilo koju neimenovanu, izbornu ili drugu javnu funkciju na teritoriji Bosne i Hercegovine. 2. Naknada za lica koja obavljaju funkcije u institucijama Bosne i Hercegovine ne može biti umanjena za vrijeme trajanja mandata nosioca funkcije. 3. Funkcioneri imenovani na položaje u institucijama Bosne i Hercegovine, u pravilu, odražavaju sastav naroda Bosne i Hercegovine. Član X Izmjene i dopune 1. Amandmanska procedura Ovaj Ustav može biti mijenjan i dopunjavan odlukom Parlamentarne skupštine, koja uključuje dvotrećinsku većinu prisutnih i koji su glasali u Predstavničkom domu. 2. Ljudska prava i osnovne slobode Nijednim amandmanom na ovaj Ustav ne može se eliminisati, niti umanjiti bilo koje od prava i sloboda iz člana II ovog Ustava, niti izmijeniti ova odredba. Član XI Prelazne odredbe Prelazne odredbe u vezi sa javnim funkcijama, važenjem zakona i drugim pitanjima izlo-žene su u Aneksu II ovog Ustava. Član XII Stupanje na snagu 1. Ustav će stupiti na snagu po potpisivanju Opšteg okvirnog sporazuma kao ustavni akt, kojim se amandmanski zamjenjuje i stavlja van snage Ustav Republike Bosne i Hercegovine. 2. U roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovog Ustava, entiteti će amandmanskim postupkom izmijeniti svoje ustave da bi se osigurala saglasnost sa ovim Ustavom u skladu sa članom III, stav 3, tačka (b). Aneks I Dodatni sporazumi o ljudskim pravima koji će se primjenjivati u Bosni i Hercegovini 1. Konvencija o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida (1948) 2. Ženevske konvencije I-IV o zaštiti žrtava rata (1949) i Dopunski protokoli I-II (1977) 3. Konvencija koja se odnosi na status izbjeglica (1951) i Protokol (1966) 4. Konvencija o državljanstvu udatih žena (1957) 5. Konvencija o smanjenju broja lica bez državljanstva (1961) 6. Međunarodna konvencija o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije (1965) 7. Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima (1966) i Opcioni protokoli (1966 i 1989) 8. Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima (1966) 9. Konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije u odnosu na žene (1979) 10. Konvencija protiv mučenja i drugih surovih, nehumanih ili ponižavajućih tretmana ili kažnjavanja (1984) 11. Evropska konvencija o sprečavanju mučenja, nehumanog ili ponižavajućeg tretmana ili kažnjavanja (1987) 12. Konvencija o pravima djeteta (1989) 13. Međunarodna konvencija o zaštiti prava svih radnika-migranata i članova njihovih porodica (1990) 14. Evropska povelja za regionalne jezike i jezike manjina (1992) 15. Okvirna Konvencija za zaštitu nacionalnih manjina (1994) Aneks II Prelazne odredbe 1. Zajednička prelazna komisija a) Strane ovim ustanovljavaju Zajedničku prelaznu komisiju koja će biti ovlaštena da raspravlja o praktičnim pitanjima u vezi sa implementacijom Ustava Bosne i Hercegovine, Opšteg okvirnog sporazuma i njegovih aneksa, i daje preporuke i prijedloge. b) Zajednička prelazna komisija se sastoji od četiri lica iz Federacije, tri iz Republike Srpske i jednog predstavnika Bosne i Hercegovine. c) Sastancima komisije predsjedava Visoki predstavnik ili lice koje on odredi. 2. Kontinuitet pravnih propisa Svi zakoni, propisi i sudski poslovnici, koji su na snazi na teritoriji Bosne i Hercegovine u trenutku kada Ustav stupi na snagu, ostaće na snazi u onoj mjeri u kojoj nisu u suprotnosti sa Ustavom dok drugačije ne odredi nadležni organ vlasti Bosne i Hercegovine. 3. Pravni i administrativni postupci Svi postupci u sudovima ili organima uprave, koji su u toku na prostoru Bosne i Hercego-vine u trenutku stupanja na snagu ovog Ustava, biće nastavljeni ili preneseni na druge sudove ili organe u Bosni i Hercegovini u skladu sa propisima kojima se uređuje nadležnost ovih institucija. 4. Državni organi Dok ne budu zamijenjeni novim sporazumom ili zakonom, organi vlasti, institucije i druga tijela Bosne i Hercegovine će funkcionisati u skladu sa važećim propisima. 5. Ugovori Svi ugovori koje je ratifikovala Republika Bosna i Hercegovina između 1.1.1992. godine i stupanja na snagu ovog Ustava biće dati na uvid članovima Predsjedništva u roku od 15 dana od njihovog stupanja na dužnost; svaki ugovor koji ne bude dat na uvid biće proglašen poni-štenim. U roku od 6 mjeseci poslije prvog zasjedanja Parlamentarne skupštine, na zahtjev bilo kojeg člana Predsjedništva, Parlamentarna skupština će razmotriti da li da otkaže bilo koji drugi ugovor. Izjava u ime Republike Bosne i Hercegovine Republika Bosna i Hercegovina odobrava Ustav Bosne i Hercegovine u Aneksu IV Opšteg okvirnog sporazuma. Muhamed Šaćirbegović Za Republiku Bosnu i Hercegovinu Izjava u ime Federacije Bosne i Hercegovine Federacija Bosne i Hercegovine u ime svojih konstitutivnih naroda i građana odobrava Ustav Bosne i Hercegovine u Aneksu IV Opšteg okvirnog sporazuma. Krešimir Zubak Za Federaciju Bosne i Hercegovine Izjava u ime Republike Srpske Republika Srpska odobrava Ustav Bosne i Hercegovine u Aneksu IV Opšteg okvirnog sporazuma. Nikola Koljević Za Republiku Srpsku
Ustav FBiH, neslužbeni prečišćeni tekst, uključeni amandmani I-CIX Federacija BiH Službene novine FBiH 01/94 21.07.1994 ustav fbih U S T A V FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE - NESLUŽBENI PREČIŠĆENI TEKST- -Uključeni amandmani I-CIX*)- *) Amandman I (“Službene novine FBiH”, broj:1/94), od 21. jula 1994., Amandmani II-XXIV (“Službene novine FBiH”, broj:13/97), od 2. juna 1997., Amandmani XXV-XXVI (“Službene novine FBiH”, broj:13/97), od 2. juna 1997., Amandmani XXVII-LIV (Wolfgang Petrisch)(“Službene novine FBiH”, broj:16/02), od 28. aprila 2002., Amandmani LVI-LXIII (Wolfgang Petrisch)(“Službene novine FBiH”, broj: 22/02), od 5. juna 2002., Amandmani LXIV-LXVII (Paddy Ashdown)(“Službene novine FBiH”, broj: 52/02), od 28. oktobra 2002., Amandmani LXVIII-LXXXVII (Paddy Ashdown)(“Službene novine FBiH”, broj:52/02), od 28. oktobra 2002. godine, Amandmani LXXXIX-XCIV (“Službene novine FBiH”, broj: 63/03) od 16.12.2003. godine, Amandmani XCV-CII (Paddy Ashdown) (“Službene novine FBiH”, broj: 9/04) od 16.2.2004. godine, Amandmani CIII i CIV ( “Službene novine FBiH”, broj: 20/04) od 15.4.2004. godine, Amandman CV (“Službene novine FBiH”, broj: 33/04) od 19.6.2004. godine, Amandman CVI (Paddy Ashdown) (“Službene novine FBiH”, broj: 72/05) od 26.12.2005. godine, Amandmani CVI-CVIII (“Službene novine FBIH”, broj: 71/05) od 21.12.2005. godine i Amandman CIX (“Službene novine FBiH”, broj: 88/08) od 31.12.2008. godine. USTAV* FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Uvjereni da demokratske institucije temeljene na poštovanju ljudskih prava i sloboda najbolje stvaraju sklad između sebe i svojih zajednica, Odbijajajući nasilje rata, U želji da pridonesu unapređenju mira, U želji da unaprijede slobodu pojedinca i razvijaju slobodno tržište, Vođeni načelima Povelje Ujedinjenih naroda, Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, i Općim okvirnim sporazumom o miru u Bosni i Hercegovini, kao i njegovim aneksima (Opći okvirni sporazum), Bošnjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi, zajedno sa Ostalima, i građani Federacije Bosne i Hercegovine, koja je sastavni dio suverene države Bosne i Hercegovine, odlučni da osiguraju punu nacionalnu ravnopravnost, demokratske odnose i najviše standarde ljudskih prava i sloboda, ovim donose Ustav Federacije Bosne i Hercegovine.1) I. U S P O S T A V LJ A NJ E F E D E R A C I J E Član 1 (1) Federacija Bosne i Hercegovine je jedan od dva entiteta države Bosne i Hercegovine i ima svu vlast, nadležnosti i odgovornosti koje Ustavom Bosne i Hercegovine nisu date u isključivu nadležnost institucija Bosne i Hercegovine. (2) Bošnjaci, Hrvati i Srbi kao konstitutivni narodi, zajedno sa ostalima, i građani Federacije Bosne i Hercegovine, ravnopravno uređuju Federaciju Bosne i Hercegovine, definisanu Aneksom II Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini.2) Član 2 Fedracija Bosne i Hercegovine sastoji se od federalnih jedinica (kantona). Metode i postupci za fizičko određivanje granica između kantona utvrdit će se federalnim propisima. Kantoni će imati nazive određene isključivo prema gradovima koji su sjedišta odgovarajućih kantonalnih vlasti ili prema regionalnim geografskim karakteristikama. Član 3 Službeno ime Federacije je: Federacija Bosne i Hercegovine. Član 4 Glavni grad Federacije je Sarajevo. * Ustav Federacije Bosne i Hercegovine objavljen je u “Službenim novinama Federacije BiH”, broj: 1/94, od 21. jula 1994. godine. 1) Preambula Ustava promijenjena je i dopunjena Amandmanom II i Amandmanom XXVII. 2) Prvobitne odredbe ovog člana zamijenjene su, najprije Amandmanom III, a zatim Amandmanom XXVIII. 2 Član 5 (1) Federacija ima grb, zastavu, himnu i pečat, kao i druge simbole o kojima odluči Parlament Federacije u skladu sa paragrafom (2) ovog člana. (2) Za prihvaćanje simbola potrebna je većina glasova u svakom domu Parlamenta Federacije, uključujući većinu glasova bošnjačkih delegata, većinu glasova hrvatskih delegata i većinu glasova srpskih delegata u Domu naroda3). Član 6 (1) Službeni jezici Federacije Bosne i Hercegovine su: bosanski jezik, hrvatski jezik i srpski jezik. Službena pisma su latinica i ćirilica. (2) Ostali jezici mogu se koristiti kao sredstvo komunikacije i nastave.4) II . LJ U D S K A P R A V A I O S N O V N E S L O B O D E A. OPĆE ODREDBE Član 1 Budući da se načela, prava i slobode utvrđeni u članu II Ustava Bosne i Hercegovine primjenjuju na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, slijedeće odredbe odnose se na Federaciju.5) Član 2 Federacija će osigurati primjenu najvišeg nivoa međunarodno priznatih prava i sloboda utvrđenih u dokumentima navedenim u Aneksu ovog ustava.6) Posebno: (1) Sve osobe na teritoriji Federacije uživaju prava na: a) život; b) slobodu, stim da su hapšenje i pritvaranje dopušteni samo u skladu sa zakonom; c) jednakost pred zakonom; d) zabranu svake diskriminacije zasnovane na rasi, boji kože, polu, jeziku, religiji ili vjerovanju, političkim ili drugim uvjerenjima, nacionalnom ili socijalnom porijeklu; e) pravičan krivični postupak; f) zabranu mučenja, okrutog ili nehumanog postupanja ili kažnjavanja; g) privatnost; h) slobodu kretanja; i) azil, j) zaštitu obitelji i djece; k) imovinu; l) osnovne slobode: slobodu govora i štampe; slobodu mišljenja, savjesti i uvjerenja; slobodu religije, uključujući privatno i javno vjeroispovjedanje; slobodu okupljanja; slobodu udruživanja, uključujući slobodu osnivanja i pripadanja sindikatima i slobodu neudruživanja; slobodu na rad; m) obrazovanje; n) socijalnu zaštitu; 3) Prvobitne odredbe ovog stava promijenjene su Amandmanom CIX. 4) Prvobitne odredbe ovog člana promijenjene su Amandmanom XXIX. 5) Provbitne odredbe ovog člana promijenjene su Amandmanom IV. 6) Amandmanom V zamijenjena je prvobitna odredba ovog stava. 3 o) zdravstvenu zaštitu; p) prehranu; r ) utočište; i s) zaštitu manjina i potencijalno ugroženih grupa; (2) Svi građani uživaju slijedeća prava: a) pravo na osnivanje i pripadanje političkim partijama; i b) politička prava: da učestvuju u javnim poslovima; da imaju jednak pristup javnim službama; da biraju i da budu birani. Član 3 Sve izbjeglice i raseljena lica imaju pravo slobodnog povratka u prebivališta iz kojih su prognani. Član 4 Sve osobe imaju pravo, u skladu s Aneksom VII Općeg okvirnog sporazuma na povrat ukupne imovine koje su lišene tokom etničkog progona i neprijateljstva od 1991. godine, te na nadoknadu ukupne imovine koja im se ne može povratiti. Svi iskazi i obaveze date i preuzete pod prisilom, posebno one što se odnose na odricanje od prava na zemlju i drugu imovinu, ništavne se. Ostvarivanje prava iz stava 1. ovog člana uredit će se federalnim zakonodavstvom.7) Član 5 Sticanje i prestanak državljanstva Federacije Bosne i Hercegovine propisuje federalni zakon, uz slijedeće uvjete: a) nijedna se osoba ne može lišiti državljanstva proizvoljno, ili na način koji bi je ostavio bez državljanstva; b) nijedna se osoba ne može lišiti državljanstva Federacije po osnovu pola, rase, boje kože, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog i društvenog porijekla, pripadnosti nekoj nacionalnoj manjini, imovine, rođenja ili bilo kojeg drugog statusa; c) svi državljani Federacije su, u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, i državljani Bosne i Hercegovine, a ovisno o uvjetima o državljanstvu utvrđenim Ustavom Bosne i Hercegovine imaju pravo i na državljanstvo druge države.8) Član 6 Svi sudovi, organi uprave, institucije koje vrše javna ovlašćenja i drugi organi federalne vlasti primjenjivat će i poštovati prava i slobode predviđene u aktima navedenim u Aneksu.9) Član 7 Svi nadležni organi vlasti u Federaciji sarađivat će sa svim Međunarodnim posmatračkim tijelima za ljudska prava osnovanim za Bosnu i Hercegovinu kao i sa nadzornim tijelima osnovanim instrumentima navedenim u Aneksu. 7) Amandmanom VI zamijenjene su prvobitne odredbe ovog člana. 8) Amandmanom VII zamijenjene su prvobitne odredbe ovog člana. 9) Odredba o Sudu za ljudska prava u ovom članu prestala je da važi u skladu sa Amandmanom LII (Član 11e.). 4 B. OMBUDSMENI FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE*) 1. Opće odredbe Član 1 (1) Postoje tri ombudsmena koje imenuje Parlament Federacije Bosne i Hercegovine u skladu sa federalnim zakonom. Po jedan ombudsmen se imenuje iz svakog konstitutivnog naroda Bosne i Hercegovine.10) Član 2 (1) Ombudsmeni su dužni štititi ljudsko dostojanstvo, prava i slobode zajamčene ovim ustavom, instrumentima navedenim u Aneksu i ustavima kantona. Naročito će raditi na otklanjanju posljedica kršenja ljudskih prava i sloboda, a posebno posljedica etničkog progona. (2) U vršenju svojih funkcija, ombudsmeni će raditi u skladu sa zakonom i principima morala i pravde. Član 3 Svaki ombudsmen samostalno vrši svoje funkcije, osim ako ovim ustavom nije drugačije utvrđeno. Ombudsmeni mogu sarađivati u vršenju bilo koje od svojih funkcija. Član 4 Ombudsmeni su nezavisni u vršenju svojih funkcija i nijedna osoba niti organ vlasti ne mogu se miješati u te funkcije. 2. Nadležnosti i ovlašćenja ombudsmena Član 5 Ombudsmeni mogu ispitivati djelatnosti bilo koje institucije Federacije, kantona, grada11) ili općina, kao i bilo koje druge institucije ili osobe koje su negirale ljudsko dostojanstvo, prava ili slobode, uključujući provođenje etničkog progona ili održavanje njegovih posljedica. Član 6 (1) Ombudsmen ima pravo pokretati postupak pred nadležnim sudovima i intervenirati u postupcima koji su u toku.12) (2) Ombudsmen ima pravo tražiti pomoć sudske policije, kako je predviđeno članom IV. C. 8. *) Naslov promijenjen Amandmanom XXX 10) Amandmanom XXX promijenjeni su: prvobitni naslov pod II. i član II.B.1.1. 11) Amandmanom XCV dodata je riječ “grada”. 12) Dio odredbe u ovom članu koji se odnosio na Sud za ljudska prava prestao se primjenjivati u skladu sa Amandmanom LII (član 11e.). 5 Član 7 (1) U izvršavanju svojih funkcija ombudsmen može istraživati sva službena dokumenta, uključujući i tajna, kao i sudske i upravne spise i zahtijevati saradnju od svake osobe, uključujući bilo kog službenika, posebno u pribavljanju informacija, dokumenata i spisa. Ombudsmen može prisustvovati sudskim i upravnim postupcima, kao i sastancima drugih organa, te može pristupiti svim mjestima gdje su osobe lišene slobode zatvorene ili gdje rade i prekontrolirati ih. (2) Ombudsmen, njegovi zamjenici i svaka osoba koja provodi istragu iz paragrafa (1) ovog člana, dužni su čuvati tajnost dobivenih informacija, i pri tome, prema svim dokumentima i spisima postupati u skladu sa vežećim propisima, osim u slučaju predviđenom u članku II. B. 8. 3. Izvještaj ombudsmena Član 8 (1) Svaki ombudsmen podnosi godišnji izvještaj Premijeru i zamjenicima Premijera, i Konferenciji o evropskoj sigurnosti i saradnji.13) (2) Ombudsmen može, u bilo koje vrijeme, podnijeti posebne izvještaje nadležnom federalnom, kantonalnom, općinskom ili međunarodnom tijelu. Domaće ustanove dužne su odgovoriti u roku koji odredi ombudsmen. (3) U izvještaje navedene u paragrafima (1) i (2) ovog člana ombudsmen može uključiti bilo koji materijal opisan u članu II. B. 5. i poduzeti mjere za zaštitu informacija koje zahtijevaju tajnost. 4. Propisi ombudsmena Član 9 Svaki ombudsmen pojedinačno, ili svi ombudsmeni zajedno propisat će organizaciju i način obavljanja svojih funkcija. Ti se propisi objavljuju u službenom glasilu Federacije. Parlament Federacije može zakonom promijeniti ove propise. III. P O D J E L A N A D L E Ž N O S T I I Z M E Đ U F E D E R A L N E I K A N T O N A L N E V L A S T I Član 1 U isključivoj su nadležnosti Federacije: a) državljanstvo Federacije, b) utvrđivanje ekonomske politike, uključujući planiranje i obnovu, te politiku korišćenja zemljišta na federalnom niovu, c) donošenje propisa o finansijama i finansijskim institucijama Federacije i fiskalna politika Federacije, d) suzbijanje terorizma, međukantonalnog kriminala, neovlašćene trgovine drogom i organiziranog kriminala, e) dodjela elektronskih frekvencija za radio, TV i druge svrhe, u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, 13) Prvobitna odredba ovog stava promijenjena je Amandmanom LXVIII. 6 f) utvrđivanje energetske politike, uključujući raspodjelu između kantona, te osiguranje i održavanje potrebne infrastrukture, g) finansiranje djelatnosti federalnih vlasti, ustanova i institucija koje federalne vlasti osnivaju oporezivanjem, zaduživanjem ili drugim sredstvima.14)15) Član 2 Federalna vlast i kantoni nadležni su za: a) jamčenje i provođenje ljudskih prava; b) zdravstvo; c) politiku zaštite čovjekove okoline; d) komunikacijsku i transportnu infrastrukturu, u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, e) socijalnu politiku; f) provođenje zakona i drugih propisa o državljanstvu i putnim ispravama državljana Bosne i Hercegovine sa teritorije Federacije, i o boravku i kretanju stranaca; g) turizam; i h) korišćenje prirodnih bogatstava.16) Član 3 (1) U skladu sa potrebama, nadležnosti iz člana III. 2. mogu biti ostvarene zajednički ili odvojeno, ili od strane kantona koordinirano od federalne vlasti. (2) U pogledu ovih nadležnosti kantoni i federalna vlast dogovaraju se na trajnoj osnovi. (3) U vršenju ovih nadležnosti, kada se radi o zakonima i drugim propisima koji su obavezujući na području cijele Federacije, u skladu sa ovim ustavom i odlukama Parlamenta Federacije, federalna vlast će postupiti uzimajući u obzir kantonalne nadležnosti, različite situacije u pojedinim kantonima i potrebu za fleksibilnošću u provođenju. Federlna vlast ima pravo utvrđivati politiku i donositi zakone koji se tiču svake od ovih nadležnosti. (4) U vršenju ovih nadležnosti, u skladu sa ovim ustavom i svojim kantonalnim ustavom, kantoni će se obraćati međukantonalnom savjetu za koordinaciju rješavanja međukantonalnih pitanja i za dosljedno rješavanje pitanja koja se tiču interesa van njihovih kantonalnih granica, te provodit će odluke, učestvovati u odlučivanju, i, kad je potrebno, predlagati odluke u zakonodavnim tijelima. Kantoni imaju pravo utvrđivati politiku i provoditi zakone koji se tiču svake od ovih nadležnosti. Član 4 Kantoni imaju sve nadležnosti koje nisu izričito povjerene federalnoj vlasti. Posebno su nadležni za: a) uspostavljanje i nadziranje policijskih snaga koje će imati jedinstvene federalne uniforme sa kantonalnim oznakama, b) utvrđivanje obrazovne politike, uključujući donošenje propisa o obrazovanju i osiguranje obrazovanja; c) utvrđivanje i provođenje kulturne politike; d) utvrđivanje stambene politike, uključujući donošenje propisa koji se tiču uređivanja i izgradnje stambenih objekata; e) utvrđivanje politike koja se tiče reguliranja i osiguravanja javnih službi; 14) Prvobitna odredba člana II.1.a) zamijenjena je Amandmanom LXXXIX. Amandmanom CVI brisana je tačka a) ovog člana, a dotadašnje tačke od b) do h) postale su tačke od a) do g). 15) Prvobitne odredbe ovcg člana zamijenjene su Amandmanom VIII. 16) Amandmanom IX promijenjene su odredbe ovog člana. 7 f) donošenje propisa o korišćenju lokalnog zemljišta, uključujući zoniranje; g) donošenje propisa o unapređenju lokalnog poslovanja i dobrotvornih aktivnosti; h) donošenje propisa o lokalnim postrojenjima za proizvodnju energije i osiguranje njihove dostupnosti; i) utvrđivanje politike u vezi sa osiguranjem radija i televizije, uključujući donošenje propisa o osiguranju njihovog rada i izgradnji; j) provođenje socijalne politike i uspostava službi socijalne zaštite; k) stvaranje i primjenu politike kantonalnog turizma, razvoj turističkih resursa; l) finansiranje djelatnosti kantonalne vlasti ili njenih agencija oporezivanjem, zaduživanjem ili drugim sredstvima. IV. S T R U K T U R A F E D E R A L N E V L A S T I A. ZAKONODAVSTVO a) Zakonodavnu vlast će u Federaciji Bosne i Hercegovine vršiti Zastupnički dom i Dom naroda.17) PARLAMENT FEDERACIJE 1. Predstavnički dom Član 1 (1) Najmanje četiri člana jednog konstitutivnog naroda će biti zastupljeno u Zastupničkom domu Federacije Bosne i Hercegovine. (2) Zastupnički dom sastoji se od devedeset osam zastupnika.18) Član 2 Mandat poslanika u Predstavničkom domu je četiri godine, ukoliko se Dom ne raspusti u skladu sa ovim ustavom. Član 3 (1) Poslanici u Predstavničkom domu biraju se demokratskim putem na neposrednim izborima, tajnim glasanjem, na teritoriji cijele Federacije. Svaki birač ima pravo glasati za bilo koju registriranu stranku. (2) Prije svakih izbora, svaka registrirana stranka objavljuje izbornu listu kandidata. Izabrani poslanici u Predstavničkom domu iz svake stranke osobe su sa vrha liste te stranke, prema broju dobijenih glasova. Zamjene za poslanike vrše se od osoba koje slijede na ostatku liste. Član 4 Svaki birač sa pravom glasa može biti poslanik u Predstavničkom domu. 17) Amandmanom XXXI promijenjen je naslov u članu IV.A. i iza njega dodat novi tekst. 18) Amandmanom XXXII zamijenjene su prvobitne odredbe ovog člana. 8 Član 5 Predstavnički dom bit će prvi put sazvan najkasnije dvadeset dana nakon objavljivanja rezultata izbora. 2. Dom naroda Član 6 Sastav Doma naroda i izbor članova (1) Sastav Doma naroda Federacije Bosne i Hercegovine će biti paritetan tako da svaki konstitutivni narod ima isti broj delegata. (2) Dom naroda sastoji se od pedeset osam delegata, i to po sedamnaest delegata iz reda svakog od konstitutivnih naroda i sedam delegata iz reda ostalih. (3) Ostali imaju pravo da ravnopravno učestvuju u postupku većinskog glasanja.19) Član 7 Mandat delegata u Dom naroda je četiri godine, ukoliko Dom ne bude raspušten u skladu sa ovim ustavom. Član 8 (1) Delegate Doma naroda biraju kantonalne skupštine iz reda svojih delegata proporcionalno nacionalnoj strukturi stanovništva. (2) Broj delegata za Dom naroda koji se biraju u svakom kantonu srazmjeran je broju stanovnika kantona, s tim što se broj, struktura i način izbora delegata utvrđuju zakonom. (3) U Domu naroda bit će najmanje jedan Bošnjak, jedan Hrvat i jedan Srbin iz svakog kantona koji imaju najmanje jednog takvog zastupnika u svom zakonodavnom tijelu. (4) Delegate Bošnjake, Hrvate i Srbe iz svakog kantona biraju zastupnici iz reda tog konstitutivnog naroda u skladu sa izbornim rezultatima u zakonodavnom tijelu tog kantona, a izbor delegata iz reda ostalih uredit će se zakonom. (5) U Domu naroda ne može vršiti funkciju delegata ni jedan zastupnik u Zastupničkom domu niti vijećnik općinskog vijeća.20) Član 921) Član 10 Dom naroda saziva se prvi put najkasnije dvadeset dana nakon izbora kantonalnih zakonodavnih tijela. 19) Amandmanom XXXII zamijenjene su prvobitne odredbe ovog člana. 20) Amandmanom XXXIV zamijenjene su prvobitne odredbe ovog člana. 21) Odredba ovog člana prestala je da važi na osnovu amandmana XXXV. 9 3. Opće odredbe Član 11 (1) Svaki dom će većinom glasova usvojiti svoj poslovnik o radu i izabrati među svojim članovima predsjedavajućeg i dva potpredsjedavajuća, koji ne mogu biti iz reda istog konstitutivnog naroda ili iz reda ostalih.22) Član 12 Svaki dom radi javno, osim u izuzetnim slučajevima, predviđenim njihovim poslovnicima, i objavljuje zapisnik o svojim raspravama i odlukama. Član 13 Članovi i delegati zakonodavnih organa Federacije ne podliježu krivično-pravnoj, ni građansko-pravnoj odgovornosti za radnje koje čine u okviru svojih dužnosti u zakonodavnim organima Federacije.23) Član 14 Članovi oba doma bit će plaćeni kako je utvrđeno zakonom. Plaća se neće povećavati ili smanjivati tokom izbornog mandata, osim za prilagođavanje troškovima života. Član 15 Svaki dom treba da odbije ili usvoji potrebne zakone u razumnom roku nakon njihovog usvajanja u drugom domu. Kada Premijer ocijeni da jedan dom neopravdano odugvlači on može sazvati zajedničku komisiju, koju čini najviše deset članova iz svakog doma, i koja će, u roku od deset dana, utvrditi prijedlog zakona prihvatljiv za oba doma. Član 16 (1) Kada Predsjednik Federacije utvrdi da domovi nisu u mogućnosti donijeti potrebne zakone, on može, uz saglasnost sa Podpredsjednikom Federacije, raspustiti jedan ili oba doma, s tim da nijedan dom ne može biti raspušten u periodu od godinu dana od njegovog prvog sazivanja. (2) Predsjednik Federacije raspušta oba doma kad oni ne uspiju donijeti budžet Federacije prije početka budžetske godine. 4. Odlučivanje u domovima Član 17 Ukoliko Ustavom nije drugačije utvrđeno, odluke Parlamenta Federacije zahtijevaju potvrdu oba doma, osim za poslovnike i deklaracije koje domovi samostalno donose. 22) Prvobitni tekst ovog člana zamijenjen je Amandmanom XXXVI. 23) Prvobitna odredba ovog člana zamijenjena je Amandmanom LXIV. 10 5. Definicija vitalnog interesa Član 17a Vitalni nacionalni interesi konstitutivnih naroda su definirani na slijedeći način: - ostvarivanje prava konstitutivnih naroda da budu adekvatno zastupljeni u zakonodavnim, izvršnim i pravosudnim organima vlasti; - identitet jednog konstitutivnog naroda; - ustavni amandmani; - organizacija organa javne vlasti; - jednaka prava konstitutivnih naroda u procesu donošenja odluka; - obrazovanje, vjeroispovijest, jezik, njegovanje kulture, tradicije i kulturno nasljeđe; - teritorijalna organizacija; - sistem javnog informisanja i druga pitanja koja bi se tretirala kao pitanja od vitalnog nacionalnog interesa, ukoliko tako smatra 2/3 jednog od klubova delegata konstitutivnih naroda u Domu naroda.24) 6. Parlamentarna procedura za zaštitu vitalnih interesa Član 17b. (1) Zakoni ili drugi propisi ili akti koji se podnesu Zastupničkom domu u Federaciji Bosne i Hercegovine, također se usvajaju u Domu naroda Federacije Bosne i Hercegovine. (2) U Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine osniva se Vijeće za zaštitu vitalnih interesa, kako bi odlučivalo o pitanjima vitalnog interesa, prema proceduri u skladu sa ovim ustavom. Ovo vijeće razmatra sva pitanja koja su od vitalnog interesa. (3) Vijeće za zaštitu vitalnog interesa sastoji se od sedam članova, dva iz svakog konstitutivnog naroda, i jedan član iz reda ostalih. Sudije bira Zastupnički dom i Dom naroda.25) Član 18 Procedura za zakone u vezi sa vitalnim interesom, kako je to definisano u listi iz člana 17a. 1. Ukoliko više od jednog predsjedavajućeg ili potpredsjedavajućeg Doma naroda smatra da zakon spada u pitanja od vitalnog nacionalnog interesa definisana u Amandmanu XXXVII na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, zakon će biti uvršten u dnevni red Doma naroda kao pitanje od vitalnog interesa. 2.. Ako samo jedan predsjedavajući ili potpredsjedavajući tvrdi da zakon spada u pitanja od vitalnog interesa, 2/3 većina odgovarajućeg kluba može proglasiti da je riječ o pitanju sa liste vitalnih interesa. U tom slučaju će se slijediti procedura opisana u Amandmanu XL. 3. Predsjedavajući i potpredsjedavajući moraju donijeti odluku u roku od jedne sedmice. 4. Ukoliko većina svakog kluba koji ima delegate u Domu naroda glasa za takve zakone ili druge propise ili akte, smatrat će se da su oni usvojeni. 5. Ukoliko se u Domu naroda postigne saglasnost o amandmanima, takav zakon, propis ili akt se ponovo podnosi Zastupničkom domu na odobravanje. 24) Odredbe ovog člana dodate su Amandmanom XXXVII, uključujući i naslov. 25) Odredbe ovog člana dodate su Amandmanom XXXVIII, uključujući i naslov. 11 6. Ukoliko saglasnost nije moguća u Domu naroda ili ukoliko se na prijedlog amandmana ne dobije saglasnost, formirat će se zajednička komisija od predstavnika Zastupničkog doma i Doma naroda. Zajednička komisija je sastavljena na paritetnom osnovu i odluke donosi koncenzusom. Zajednička komisija usaglašava tekst zakona. Ukoliko se tekst zakona usuglasi zakon se smatra usvojenim. 7. Ukoliko se ne postigne saglasnost, zakon neće biti usvojen, te se isti vraća predlagaču na novi postupak. U tom slučaju predlagač ne može ponovo podnijeti isti tekst zakona, propisa ili akta.26) Član 18a Procedure za zakone koji se odnose na vitalni nacionalni interes, ukoliko je odlučeno 2/3 većinom jednog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda 1. U slučaju da 2/3 jednog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda odluči da se zakon, drugi propis ili akt odnosi na vitalni interes, zakon će razmatrati Dom naroda. 2. Ukoliko većina svakog kluba zastupljenog u Domu naroda glasa za taj zakon, drugi propis ili akt, isti se smatra usvojenim. 3. Ukoliko se Dom naroda usaglasi o amandmanima, zakon, propis ili akt se ponovo dostavlja na odobrenje Zastupničkom domu. 4. Ukoliko Zajednička komisija iz Amandmana XXXIX ne postigne saglasnost, pitanje se proslijeđuje Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine da donese konačnu odluku da li se predmetni zakon odnosi na vitalni interes jednog od konstitutivnih naroda. 5. Vijeće za zaštitu vitalnog interesa pri Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine odlučuje o prihvatljivosti takvih slučajeva 2/3 većinom u roku od jedne sedmice, a u roku od mjesec dana odlučuje o meritumu slučajeva koji se smatraju prihavtljivim. 6. U slučaju da proceduru prema ovom amandmanu pokrene 2/3 većina jednog od klubova, potreban je glas najmanje dvojice sudija da bi Sud odlučio da se radi o vitalnom interesu. 7. Ukoliko Sud donese pozitivnu odluku o vitalnom interesu, taj zakon se smatra neusvojenim, te se dokument vraća predlagaču koji treba pokrenuti novu proceduru. U tom slučaju predlagač ne može ponovo dostaviti isti tekst zakona propisa ili akta. 8. U slučaju da sud odluči da se predmetni zakon ne odnosi na vitalni interes, smatra se da je zakon usvojen/biće usvojen prostom većinom.27) Član 19 Ostale odluke donose se prostom većinom u svakom domu, ukoliko nije drugačije utvrđeno ovim ustavom, ili poslovnikom toga doma. 7. Nadležnosti Parlamenta Federacije Član 20 (1) Pored ostalih nadležnosti utvrđenih u ovom ustavu, Parlament Federacije nadležan je za: a) izbor Predsjednika i dva potpredsjednika Federacije, kako je utvrđen u članu IV. B. 2; b) podnošenje zahtjeva u skladu sa članom IV. B. 3 (1) Ustavnom sudu da odluči treba li smijeniti Predsjednika ili jednog od potpredsjednika Federacije; c) potvrđivanje imenovanja Vlade Federacije većinom glasova; 26) Amandmanom XXXIX promijenjene su prvobitne odredbe ovog člana, uključujući dodati naslov. 27) Amandmanom XL dodat je ovaj članak za jedno sa naslovom. 12 d) donošenje zakona o vršenju funkcija federalne vlasti. Zakoni stupaju na snagu kako je u njima utvrđeno, ali ne ranije nego što budu objavljeni u službenom glasilu Federacije; e) 28) f) davanja ovlašćenja kantonima da zaključuju sporazume sa državama i međunarodnim organizacijama, uz saglasnost Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, osim za sporazume one vrste za koje Parlamentarna skupština zakonom odluči da im nije potrebna takva saglasnost; g)29) h) odobravanje, većinom glasova, sporazuma sa državama i međunarodnim organizacijama, uz prethodnu saglasnost Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine osim sporazuma one vrste za koje Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine zakonom odluči da im nije potrebna takva saglasnost; i) 30) j) donošenje budžeta Federacije i zakona o oporezivanju i osiguranju potrebnog finansiranja na drugi način; i k) vršenje drugih nadležnosti koje su mu povjerene.31) Član 21 Svaki dom može provoditi istragu i u tu svrhu zahtjevati svjedočenje, dokaze i dokumente. B. IZVRŠNA VLAST FEDERACIJE 1. Predsjednik i Potpredsjednik Federacije Član 1 Predsjednik Federacije predstavlja i zastupa Federaciju i šef je federalne izvršne vlasti. Predsjednik Federacije ima dva potpredsjednika iz različitih konstitutivnih naroda. Oni se biraju u skladu sa ovim ustavom.32) Član 2 (1) U izboru predsjednika i dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine, najmanje trećina delegata iz klubova bošnjačkih, hrvatskih ili srpskih delegata u Domu naroda mogu kandidovati predsjednika i dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine. (2) Izbor za predsjednika i dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine zahtijeva prihvatanje zajedničke liste tri kandidata za predsjednika i potpredsjednike Federacije, većinom glasova u Zastupničkom domu, a zatim i većinom glasova u Domu naroda, uključujući većinu kluba svakog konstitutivnog naroda. (3) Ukoliko ni jedna lista kandidata ne dobije potrebnu većinu u oba doma, postupak kandidovanja se ponavlja. (4) Ukoliko i u ponovljenom postupku jedan od domova odbije zajedničku listu, smatraće se da su kandidovane osobe izabrane prihvatanjem liste u samo jednom domu. (5) Mandat predsjednika i potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine je četiri godine.33) 28) Član IV.A.5.20.(1)e) se briše Amandmanom XCIV. 29) Amandmanom X brisana je tačka g), ali nije mijenjan redosljed tačaka. 30) Tačka i) je brisana Amandmanom CVIII. 31) Prvobitne odredbe ovog člana izmijenjene su Amandmanima X i LXIX. 32) Prvobitna odredba ovog člana, najprije je izmijenjena Amandmanom XI, a zatim dopunjena Amandmanom XLI. 13 Član 3 (1) Predsjednik ili jedan od potpredsjednika Federacije, ukoliko je prekršio zakletvu ili je iz drugih razloga nedostojan vršenja te funkcije, može biti smijenjen odlukom Ustavnog suda koji postupa prema zahtjevu dvotrećinske većine glasova svakog doma Parlamenta Federacije. (2) Ukoliko Predsjednik ili jedan od potpredsjednika Federacije umre, bude smijenjen ili prema mišljenju Vlade, usvojenom konsenzusom, trajno nije u mogućnosti izvršavati svoje ustavne dužnosti koje proizilaze iz njegovog položaja, postupak predviđen u članku IV. B.2. provest će klubovi delegata u Domu naroda u roku od trideset dana, da bi se popunilo upražnjeno mjesto do kraja započetog mandata.34) 2. Vlada Federacije Član 4 Minimalna zastupljenost u Vladi Federacije Bosne i Hercegovine u prijelaznom periodu do potpune provedbe Aneksa 7. (1) Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (premijer/predsjednik Vlade i šesnaest ministara) sastoji se od osam ministara iz reda bošnjačkog, pet ministara iz reda hrvatskog i tri ministra iz reda srpskog naroda. Jednog ministra iz reda ostalih može imenovati premijer/predsjednik Vlade iz kvote najbrojnijeg konstitutivnog naroda. Vlada ima i premijera/predsjednika Vlade koji ima dva zamjenika, iz različitih konstitutivnih naroda, koji se biraju iz reda ministara. (2) Nakon potpune provedbe Aneksa 7., najmanje 15% članova Vlade mora biti iz jednog konstitutivnog naroda. Najmanje 35% članova Vlade mora biti iz dva konstitutivna naroda. Jedan član Vlade mora biti iz reda ostalih.35) Član 5 Izbor Vlade (1) Predsjednik Federacije, uz suglasnost oba potpredsjednika Federacije, imenuje Vladu Federacije nakon konsultacija sa premijerom ili sa kandidatom za tu funkciju. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je izabrana, nakon što je njeno imenovanje potvrdio većinom glasova Zastupnički dom Federacije. Svako upražnjeno mjesto popunjava se istim postupkom. (2) Ukoliko Zastupnički dom ne potvrdi imenovanje Vlade, predsjednik Federacije u saglasnosti s potpredsjednicima Federacije, a uz konsultaciju sa premijerom ili kandidatom za tu funkciju, ponovo će postupiti u skladu sa stavom 1. ovog člana.36) (3) Vlada se može smijeniti bilo odlukom Predsjednika Federacije, uz saglasnost Podpredsjednika Federacije, ili izglasavanjem nepovjerenja Vladi većinom glasova u svakom od domova. Predsjednik Federacije smjenjuje ministre na prijedlog Premijera. Član 637) 33) Prvobitne odredbe ovog člana zamijenjene su Amandmanom XLII. 34) Prvobitne odredbe ovog člana promijenjene su Amandmanom XLIII i Amandmanom LXX. 35) Prvobitna odredba ovog članka izmijenjena je Amandmanom XII i Amandmanom XLIV. 36) Prvobitne odredbe ovog člana mijenjane su Amandmanom XLV i Amandmanom LXXI. 37) Odredbe ovog člana prestale su da važe na osnovu Amandmana XLVI. 14 3. Podjela izvršnih nadležnosti Član 7 Osim ako ovim ustavom nije drugačije utvrđeno: a) Predsjednik Federacije nadležan je za: (I) imenovanje Vlade, šefova diplomatskih misija, sudija Ustavnog suda Federacije na prijedlog kandidata od strane Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, u skladu sa članovima IV. B. 5, IV. B. 8 i IV. C. 6;38) (II) 39) (III) vođenje konsultacija u vezi sa imenovanjem ombudsmena i sudija u skladu sa članovima II. B. 1. (2) i IV. C. 6. b); (IV) potpisivanje odluka Parlamenta Federacije nakon njihovih donošenja u skladu sa članovima IV. A. 17 do 19; (V) potpisivanje i ratificiranje međunarodnih sporazuma u ime Federacije; (VI) davanje pomilovanja za djela utvrđena federalnim zakonima, osim za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocida. b) Potpredsjednici Federacije nadležni su za: (I) zamjenjivanje Predsjednika Federacije u uvjetima navedenim u članu IV. B. 3.; (II) saradnju sa Predsjednikom Federacije u onim situacijama u kojima je potrebno da Predsjednik zatraži njegovu saglasnost; i (III) izvršavanje onih dužnosti povjerenih od Predsjednika ili Parlamenta Federacije. c) Premijer je nadležan za: (I) provođenje politike i izvršavanje zakona federalne vlasti, uključujući osiguranje izvršavanja odluka sudova Federacije; (II) predlaganje smjenjivanja Predsjednika Federacije kako je utvrđeno člankom B. 3. (2); (III) predlaganje i davanje preporuka iz oblasti zakonodavstva; i (IV) pripremanje budžetskih prijedloga Parlamentu Federacije. d) Zamjenici Premijera nadležni su za: (I) vršenje dužnosti ministra; (II) pomaganje Premijeru u provođenju politike i izvršavanju zakona Federacije; (III) odlučivanje da li će se zatražiti mišljenje Ustavnog suda; i (IV) vršenje dužnosti Premijera kada ovaj nije u mogućnosti obavljati svoju funkciju ili kada je mjesto Premijera upražnjeno dok novi Premijer ne preuzme funkciju. e) Svaki ministar nadležan je za: (I) provođenje federalne politike i izvršavanje federalnih zakona iz okvira nadležnosti svoga ministarstva ili izvršavanja zadataka koje mu odredi Premijer; (II) predlaganje i davanje preporuka u vezi sa propisima iz okvira nadležnosti svoga ministarstva ili prema zadatku koji mu odredi Premije; (III) rukovođenje, koordiniranje i nadziranje aktivnosti svoga ministarstva; 38) Amandmanom CVII mijenjan je član IV.B.3.7.(a) (I). 39) Član IV.B.3.7. a) (II) se briše Amandmanom XC. 15 (IV) izdavanje uputstva, instrukcija, naredaba i donošenje propisa u cilju omogućavanja izvršavanja zakona iz nadležnosti njegovog ministarstva i onih koje mu povjeri Premijer, u skladu sa ovim ustavom i zakonima Federacije; (V) pripremanje, objašnjavanje i analiziranje budžetskih prijedloga iz nadležnosti svog ministarstva ili vršenje drugih zadataka na zahtjev Premijera; (VI) odgovaranje na pitanja bilo kojeg doma Parlamenta Federacije iz nadležnosti svog ministarstva ili izvršavanje svakog drugog zadatka koji mu povjeri Premijer; (VII) pomaganje Premijeru u provođenju federalne politike i izvršavanju zakona Federacije; i (VIII) odlučivanje o odobravanju pokretanja postupka utvrđenog u članu IV. B. 6. (1).40) Član 841) Član 9 Vlada Federacije je ovlašćena donositi uredbe sa zakonskom snagom u slučaju opasnosti po zemlju kada Parlament Federacije nije u mogućnosti to učiniti. Svaka uredba imat će snagu zakona i ne može derogirati prava i slobode utvrđene ovim ustavom. Svaka uredba prestat će važiti najkasnije istekom tridesetog dana od njenog objavljivanja, s tim da će prestati važiti odmah po ukidanju odlukom Parlamenta ili na kraju desetog dana od njenog objavljivanja, ukoliko je Parlament Federacije u zasjedanju kada je uredba objavljena. Uredba objavljena dok Federacija upotrebljava oružane snage u skladu sa ovim ustavom ostat će na snazi do petog dana slijedeće sjednice Parlamenta Federacije, kada prestaje važiti, osim ako ne bude potvrđena ali ni u kom slučaju neće važiti duže od šest mjeseci. Po isteku roka važenje uredbe se ne može produžavati, uredba se ne može ponovo donositi niti djelimično mijenjati bez odluke Parlamenta Federacije i njegove saglasnosti. 4. Imunitet Član 1042) C. SUDSKA VLAST FEDERACIJE 1. Opće odredbe o sudovima Član 1 (1) Sudsku funkciju u Federaciji vrše sudovi Federacije navedeni u paragrafu 2. ovog člana, kantonalni sudovi navedeni u članu V. 11. i općinski sudovi navedeni u članu VI. 7. (2) Sudovi Federacije su: a) Ustavni sud, b) Vrhovni sud43) 40) Pojedine odredbe ovog člana mijenjane su i dopunjavane: Amandmanom XIII; Amandmanom LVI i Amandmanom LXXII. 41) Član IV.B.3.8. se briše Amandmanom XCI. 42) Ovaj član je brisan Amandmanom LXV. 43) Odredba iz stava (2) ovog člana koja se odnosila na Sud za ljudska prava prestala je da se primjenjuje u skladu sa Amandmanom LII (član 11e.). 16 Član 2 Svi organi vlasti izvršavat će i pomagati u izvršavanju presuda i rješenja svih sudova navedenih u ovom ustavu. Član 3 Ukoliko ovim ustavom nije drugačije utvrđeno, pravila postupka potrebna da bi se osigurala jednakost u postupanju kao i osnovni principi pravičnosti u postupcima pred sudovima i organizaciji svih sudova, bit će utvrđeni zakonima Federacije. Zakonodavno tijelo kantona može propisati dopunska pravila o organizaciji i upravljanju kantonalnim i općinskim sudovima. U skladu sa tim pravilima, svaki sud može utvrditi svoju unutrašnju organizaciju i u vezi sa tim donijeti dopunska pravila.44) Član 4 (1) Sudska vlast Federacije samostalna je i nezavisna. (2) Sudovi će osigurati jednak položaj svim stranama u sudskim postupcima. 3) Sudska vlast je samostalna i nezavisna od izvršne i zakonodavne vlasti Federacije. 4) Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine, kao tijelo na državnom nivou, osigurava samostalnost, nezavisnost, nepristrasnost, stručnost i efikasnost sudova i tužilačke dužnosti u Federaciji. Nadležnosti Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, između ostalog, uključuju imenovanje, vođenje disciplinskog postupka protiv i smjenjivanja sudija, osim sudija Ustavnog suda Federacije i obuhvataju i tužioce i zamjenike tužioca u Federaciji. Sastav i dodatne nadležnosti Visokog sudskog i tužilačkog vijeća utvrđuju se zakonom na nivou Bosne i Hercegovine.45) 5) Svi sudski postupci javni su, ukoliko, za određene izuzetne situacije, zakonom nije drugačije utvrđeno. Sve presude javno se objavljuju. 2. Opće odredbe o sudovima Federacije Član 5 (1) Sudije sudova Federacije bit će ugledni pravnici najviših moralnih osobina. (2) Sudije sudova Federacije neće biti krivično gonjeni niti odgovorni u građanskom postupku za bilo koju radnju učinjenu u vršenju svoje funkcije. Član 6 1. Sudije Vrhovnog suda, uključujući i predsjednika Suda, odabira, imenuje, provodi disciplinski postupak protiv i smjenjuje Visoko sudsko i tužilačko vijeće, u skladu sa zakonom. 2. Sudije Ustavnog suda predlaže predsjednik Federacije uz saglasnost potpredsjednika, a za imenovanje je potrebna potvrda većine delegata Doma naroda koji su prisutni i glasaju. 3. Sudije Vrhovnog suda, osim rezervnih sudija, imenuju se doživotno, ukoliko ovim ustavom nije drugačije utvrđeno, osim ako ne podnesu ostavku, ako se ne penzionišu ili ne budu s razlogom smijenjeni od strane Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, u skladu sa zakonom. Sudijama Vrhovnog suda takođe može izuzetno prestati sudijska funkcija kao rezultat procesa odabira nakon reorganizacije Vrhovnog suda za vrijeme prelaznog perioda, kako se utvrđuje zakonom kojim se osniva Visoko sudsko 44) Prvobitna odredba dopunjena je Amandmanom LVII. 45) Amandmanom LVIII ovaj članak je dopunjen stavovima 3) i 4). Amandmanom CIII stav (4) je promijenjen. 17 i tužilačko vijeće Federacije. Navršenje starosne dobi propisane za obavezan odlazak u penziju za sudije Vrhovnog suda utvrđuje se zakonom. 4. Sudije Ustavnog suda biće u službi do dobi od 70 godina, osim ako ne podnesu ostavku ili ne budu s razlogom smijenjeni konsenzusom ostalih sudija tog suda.46) Član 7. 1. Plaća i druge naknade sudiji ne mogu biti umanjeni za vrijeme vršenja sudijske funkcije, osim kao posljedica disciplinskog postupka u skladu sa zakonom. 2. Plaća i drugi uvjeti obavljanja funkcije, uključujući i imunitet, za sve sudije sudova Federacije utvrđuju se zakonom.47) Član 8 (1) Osnovat će se sudska policija radi pomoći sudovima u Federaciji u: osiguranju informacija, osiguranju prisustva svjedoka, privođenju optuženih osoba, održavanju reda u sudnici i sigurnosti suda te izvršavanju sudskih naloga. (2) Ukupna nacionalna struktura sudske policije održavat će nacionalnu strukturu stanovništva Federacije, a za svaku od lokalnih jednica održavat će nacionalnu strukturu stanovništva u tom kantonu ili općini. (3) Predsjednik Vrhovnog suda odgovoran je za upravljanje sudskom policijom. (4) Predsjednik Vrhovnog suda donosi pravila pod kojima sudska policija može pomagati ombudsmene, na njihov zahtjev u vršenju njihovih dužnosti. 3. Ustavni sud Član 9 Ustavni sud sastoji se od devet sudija, od kojih su najmanje po dva iz reda sva tri konstitutivna naroda i jedan iz reda Ostalih.48) Član 10 (1) Osnovna funkcija Ustavnog suda je rješavanje sporova: a) između kantona; b) između kantona i federalne vlasti; c) između grada i njegovog kantona ili federalne vlasti; d) između općine i grada; e) između općina i njihovih kantona ili federalne vlasti; i f) između institucija federalne vlasti ili unutar pojedinih institucija federalne vlasti. (2) Ustavni sud: a) na zahtjev Predsjednika Federacije, Potpredsjednika Federacije, Premijera, zamjenika Premijera ili na zahtjev jedne trećine članova bilo kog doma Parlamenta Federacije, utvrdit će da li je prijedlog zakona koji je usvojio jedan od domova, ili zakon koji su usvojila oba doma, u skladu sa ovim ustavom; 46) Prvobitne odredbe ovog člana izmijenjene su Amandmanom XLVII i Amandmanom LIX. 47) Prvobitne odredbe ovog člana zamijenjene su Amandmanom LX. 48) Prvobitna odredba ovog članka zamijenjena je Amandmanom XLVIII. 18 b) na zahtjev Premijera, kantona ili jedne trećine poslanika u zakonodavnom tijelu kantona, utvrdit će da li su ustav kantona i amandman na ustav, predloženi zakon ili zakon koga je usvojilo to zakonodavno tijelo, u skladu sa ovim ustavom; c) na zahtjev Predsjednika Federacije, Potpredsjednika Federacije, Premijera ili zamjenika Premijera, utvrdit će da li je predloženi ili usvojeni propis koji donosi organ federalne vlasti u skladu sa ovim ustavom; d) na zahtjev premijera, ili kantona, utvrđuje da li neki predloženi ili usvojeni propis koje je donijelo neko tijelo kantonalne, gradske ili općinske vlasti u skladu sa ovim ustavom. (3) Zaštitu prava na lokalnu samoupravu osigurava Ustavni sud. Takav postupak pred Ustavnim sudom mogu pokrenuti općine i gradovi, kao i udruženja općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine. Ustavni sud odlučuje o sporovima između jedinica lokalne samouprave i kantona ili Federacije na zahtjev općinskog ili gradskog vijeća, načelnika općine ili gradonačelnika grada, ili udruženja općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine49). (4) Ustavni sud odlučuje i o ustavnim pitanjima koja mu predoči Vrhovni sud ili neki kantonalni sud a koja se pojave u toku postupka pred tim sudom.50) (5) Ustavni sud odlučuje o pitanjima koja proističu iz zakona kojima se uređuje imunitet u Federaciji.51) Član 11 Kad Vrhovni sud, ili kantonalni sud, u toku postupka koji se vodi pred sudom, smatraju da odgovarajući zakon nije u skladu sa ovim ustavom, obustavit će postupak i predočiti predmet Ustavnom sudu u skladu sa članom IV. C. 10. (3).52) Član 12 Odluke Ustavnog suda konačne su i obavezujuće, posebno kada: a) Sud rješava spor u skladu sa članom IV. C. 10. (1). Sve strane u sporu moraju poštovati tu odluku i pridržavati se naredbi Suda izdatih u toku ili na kraju postupka; b) Sud utvrdi da zakon, usvojeni ili pedloženi zakon ili drugi propis Federacije ili bilo kojeg kantona, grada ili bilo koje53) općine nije u skladu sa ovim ustavom. Taj ili drugi propis neće se primjenjivati, odnosno stupiti na snagu, osim ukoliko se izmjeni na način koji propiše Sud ili ukoliko Sud ne utvrdi prijelazna rješenja, koja ne mogu biti na snazi duže od šest mjeseci. c) Sud odluči o ustavnom pitanju koje mu je predočeno u skladu sa članom IV. C. 10. (3). Odluka Ustavnog suda bit će obavezujuća za sud koji je predočio pitanje u odnosu na postupak tokom kojeg je pitanje pokrenuto i imat će djejstvo utvrđeno pod (b). Član 13 (1) U svakom postupku koji je u skladu sa članom IV. C. 10. (1), obje strane u sporu imaju pravo biti zastupljene. Sud može odobriti drugim državnim organima, koje smatra zainteresiranim stranama u sporu, da učestvuju u postupku. 49) Stav 3. ovog člana dodat je Amandmanom XCVI. 50) Odredba u stavu (3) ovog člana koja se odnosi na Sud za ljudska prava prestala se primjenjivati u skladu sa Amandmanom LII (član 11e.). 51) Prvobitne odredbe ovog člana mijenjane su i dopunjavane: Amandmanom XIV, Amandmanom LXVI i Amandmanom LXXIII. 52) Prvobitna odredba ovog člana izmijenjena je Amandmanom LII (član 11e.) tako što je prestao da se primjenjuje dio koji se odnosi na Sud za ljudska prava. 53) Amandmanom XCVII ovom stavu su dodate riječi “grada ili bilo koje”. 19 (2) U svakom postupku, koji je u skladu sa članom IV. C. 10. (2) osoba ili osobe koje su zatražile ocjenu ustavnosti imaju pravo biti zastupljene isto kao i predstavnik doma ili zakonodavnog tijela koje je usvojilo taj zakon. (3) U svakom postupku, koji je u skladu sa članom IV. C. 10. (3), sve strane u postupku, u kojem se pojavilo ustavno pitanje, imaju pravo biti zastupljene. 4. Vrhovni sud Član 14 Broj sudija Vrhovnog suda utvrđuje se zakonom Federacije prema potrebi, s tim da ne može biti manji od devet sudija. Član 15 (1) Vrhovni sud najviši je žalbeni sud Federacije, uključujući i odlučivanje o žalbama na odluke kantonalnih sudova u vezi sa pitanjima koja se tiču Ustava, zakona i drugih propisa Federacije i drugim pitanjima utvrđenim zakonodavstvom Federacije, osim onih iz nadležnosti Ustavnog suda.54) (2) Vrhovni sud ima i izvorne nadležnosti utvrđene federalnim zakonima. Član 16 Presude Vrhovnog suda konačne su i obavezujuće. Presude, kao i rješenja Suda koja se odnose na žalbe podnijeti u skladu sa članom IV. C. 15. (1), posebno su obavezujuće za strane u postupku kao i za sud na čije je odluke žalba izjavljena. Član 17 U vršenju izvornih nadležnosti iz člana IV. C. 15. (2), Vrhovni sud ima, uz sva ovlašćenja utvrđena zakonom po kojem djeluje, ista ovlašćenja koja imaju i drugi prvostepeni sudovi iste nadležnosti u skladu sa zakonima navedenim u članu IV. C. 3. 5. Sud za ljudska prava55) D. DISTRIBUCIJA KLJUČNIH FUNKCIJA U STRUKTURI FEDERALNE VLASTI Član 1 (1) Premijer/predsjednik Vlade i zamjenici premijera/potpredsjednici Vlade ne mogu biti iz reda istog konstitutivnog naroda. Od niže navedenih funkcija najviše dvije se mogu popuniti iz reda jednog konstitutivnog naroda ili iz reda ostalih: 1. premijer/predsjednik Vlade 2. predsjedavajući Zastupničkog doma 54) Prvobitna odredba stavka (1) ovog članka izmijenjena je Amandmanom LII (član 11e.) . 55) Odredbe o Sudu za ljudska prava, u skladu sa Amandmanom LII (član 11e.) prestale su se primjenjivati tri mjeseca nakon stupanja na snagu ovog Amandmana, tj. 28. jula 2002. godine. 20 3. predsjedavajući Doma naroda 4. predsjednik Vrhovnog suda 5. predsjednik Ustavnog suda 6. federalni tužilac.56) Član 1a Nakon izbora za zakonodavni organ Federacije i imenovanja premijera, predsjedavajućeg Predstavničkog doma i predsjedavajućeg Doma naroda, predsjednik Ustavnog suda, predsjednik Vrhovnog suda i tužilac Federacije Bosne i Hercegovine biraju se u skladu sa raspodjelom mjesta predviđenom u članu IV. D. 1.57) V. K A N T O N A L N E V L A S T I 1. Opće odredbe Član 1 U izvršavanju svojih nadležnosti utvrđenih u članovima III. 2. i 4. svaki kanton će: a) poduzeti sve potrebne mjere zaštite ljudskih prava i sloboda utvrđenih u članovima II. A. 1. do 7. i predviđenih u instrumentima u Aneksu, i djelovat će u skladu sa ovim ustavom; b) izvršavati svoje nadležnosti vodeći računa o nacionalnoj strukturi stanovništva u svakom gradu ili58) općini i c) osigurati da konstitutivni narodi i pripadnici grupe Ostalih budu proporcionalno zastupljeni u ministarstvima kantona. Takva proporcionalna zastupljenost u skladu je sa popisom stanovništva iz 1991. godine do potpune provedbe Aneksa 7.59) Član 2 (1) Svaki kanton može prenijeti svoje ovlaštenje na općinu i grad na svojoj teritoriji ili na federalnu vlast. (2) Svaki kanton može na općinu i grad na svojoj teritoriji prenijeti ovlaštenja u vezi sa obrazovanjem, kulturom, turizmom, lokalnim poslovanjem i humanitarnom djelatnošću te radiom i televizijom, a dužan je to učiniti ako u pogledu nacionalnog sastava većinsko stanovništvo te općine, odnosno grada nije većinsko stanovništvo u kantonu kao cjelini. (3) Svaki kanton može zaključivati međunarodne sporazume uz prethodnu saglasnost Parlamenta Federacije i Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, osim sporazuma one vrste za koje po zakonu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine njena saglasnost nije potrebna.60) Član 3 Kantoni mogu osnivati savjete kantona u cilju koordiniranja politike i aktivnosti u vezi sa pitanjima od zajedničkog interesa za njihove zajednice i radi obavještavanja svojih predstavnika u Domu naroda. Savjeti mogu osnovati koordinaciona tjela, kao što su komisije i radne grupe, radi 56) Odredbe ovog člana propisane su Amandmanom XLIX. 57) Odredbe ovog člana propisane su Amandmanom LXXIV. 58) Amandmanom XCVIII dodate su riječi “gradu ili”. 59) Tačka c) ovog člana propisana je Amandmanom LXXV. 60) Prvobitne odredbe ovog člana zamijenjene su Amandmanom XV. 21 razmjene informacija i usklađivanja aktivnosti kantona u izvršavanju njihovih nadležnosti, ali ne mogu obuhvatati vojne ili političke dogovore.61) Član 4 Svaki kanton ima ustav kojim se osiguravaju: a) dolje navedene institucije; b) zaštita prava i sloboda utvrđenih ovim ustavom. Ustavi kantona moraju biti u skladu sa ovim ustavom. 2. Zakonodavna tijela kantona Član 5 (1) Svaki kanton ima zakonodavno tijelo koje se sastoji od jednog doma, čiji je broj poslanika utvrđen u odnosu na nacionalnu strukturu stanovništva. (2) Poslanici u zakonodavnom tijelu kantona imaju mandat četiri godine. (3) Poslanike u zakonodavnom tijelu kantona biraju birači na demokratskim i neposrednim izborima, tajnim glasanjem, na cijeloj teritoriji kantona. Svaki birač ima pravo glasati za bilo koju od registriranih stranki. (4) Prije svakih izbora, svaka registrirana stranka objavljuje izbornu listu kandidata. Kantonalni poslanici bit će birani sa vrha liste te stranke prema broju dobivenih glasova. Zamjene za poslanike vrše se od osoba koje slijede na ostatku liste. (5) Svaki birač može biti biran za kantonalnog poslanika. (6) Zakonodavno tijelo kantona prvi put bit će sazvano najkasnije deset dana nakon objavljivanja rezultata izbora.62) Član 6 Zakonodavno tijelo kantona: a) priprema i dvotrećinskom većinom usvaja kantonalni ustav; b) donosi ostale propise za izvršavanje kantonalnih nadležnosti i c) usvaja budžet kantona i donosi zakone o oporezivanju i na druge načine osigurava potrebno finansiranje.63) Član 7 (1) Svaki zakonodavni organ kantona donosi većinom glasova svoj poslovnik. (2) Klub delegata konstitutivnog naroda formira se uz uslov da postoji najmanje jedan delegat tog konstitutivnog naroda u zakonodavnom organu kantona. (3) Svaki klub delegata predlaže jednog kandidata iz reda svojih članova za izbor na mjesto predsjedavajućeg ili zamjenika predsjedavajućeg, koje potvrđuje zakonodavni organ kantona. (4) Zakonodavni organ kantona potvrđuje kandidate u skladu sa svojim poslovnikom. Ako jedan konstitutivni narod nije zastupljen u zakonodavnom organu, jedno od mjesta zamjenika predsjedavajućeg ostaje upražnjeno. 61) Prvobitna odredba ovog člana izmijenjena je Amandmanom LXXVI. 62) Stav (1) ovog člana izmijenjen je Amandmanom LXXVII, a stav (2) Amandmanom LIII. 63) Točka c) prvobitnog teksta ovog člana brisana je Amandmanom LXI, a točka b) i d) Amandmanom LXXVIII. Time su uspostavljene nove oznake tačaka. 22 (5) Tri kandidata koja potvrdi skupština kantona odlučuju između sebe ko će biti predsjedavajući.64) (6) Zakonodavno tijelo kantona zasjeda javno, osim u izuzetnim okolnostima predviđenim njegovim poslovnikom, i objavljuje izvještaje o zasjedanjima i odlukama. (7) Kantonalni zakoni stupaju na snagu kao što je u njima utvrđeno, ali ne prije nego što budu objavljeni. (8) Članovi zakonodavnih organa kantona ne podliježu krivično-pravnoj, ni građansko-pravnoj odgovornosti za radnje koje čine u okviru svojih dužnosti u zakonodavnim organima kantona. (9) Zakonodavno tijelo kantona može provoditi istrage i u tu svrhu zatražiti da mu se predoče dokumenti i svjedočenja. Mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa Član 7a. 1) Lista vitalnih nacionalnih interesa koji se štite u kantonima identična je listi sadržanoj u članu IV.5.17.a. ovog ustava. Klubovi iz člana IV. 5. 17. a. ovog ustava su u kantonima klubovi delegata formirani u skladu sa članom V.2.7. stav 2. ovog ustava. 2) Ako više od jednog predsjedavajućeg ili zamjenika predsjedavajućeg zakonodavnog organa kantona tvrde da neki zakon spada u listu vitalnih interesa utvrđenih u članu IV.5.17. a. ovog ustava, za usvajanje takvog zakona potrebna je: - većina glasova unutar svakog od klubova konstitutivnih naroda zastupljenih u datoj skupštini kantona. 3) Predsjedavajući i zamjenici predsjedavajućeg zakonodavnog organa kantona dužni su da u roku od sedam dana odluče da li neki od zakona, propisa ili akata potpada pod listu iz stava 2. ovog člana. 4) Ako samo jedan predsjedavajući ili zamjenik predsjedavajućeg tvrdi da zakon, propis ili akt potpada pod listu vitalnih interesa, dvotrećinska većina odgovarajućeg kluba jednog od konstitutivnih naroda datog zakonodavnog organa može proglasiti da je riječ o pitanju sa liste vitalnih nacionalnih interesa. Član 7b. (1) U slučaju da dvotrećinska većina jednog od klubova konstitutivnih naroda u skupštini kantona odluči da se neki zakon, propis ili akt odnosi na vitalni nacionalni interes, za usvajanje takvog zakona, propisa ili akta, potrebna je većina glasova unutar svakog kluba konstitutivnih naroda zastupljenih u zakonodavnom organu kantona. (2) Ako se većina iz stava 1. ovog člana ne može postići, pitanje se prosljeđuje Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine koji donosi konačnu odluku o tome da li se dati zakon, propis ili akt odnosi na vitalni interes konstitutivnog naroda. (3) Ustavni sud Federacije, u slučaju iz ovog člana, postupa na način predviđen u članu IV. 6. 18.a. ovog ustava. (4) Ako Sud odluči da se radi o vitalnom interesu, zakon, propis ili akt se smatra neusvojenim, te se dokument vraća predlagaču koji treba pokrenuti novu proceduru. U tom slučaju predlagač ne može podnijeti isti tekst zakona, propisa ili akta. (5) U slučaju da Ustavni sud odluči da se ne radi o vitalnom interesu, zakon, propis ili akt se smatra usvojenim/usvaja se prostom većinom glasova.65) 64) Prvobitne odredbe ovog člana mijenjane su i dopunjavane Amandmanom LXVII i Amandmanom LXXIX. 65) Naslov: “Mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa” i članci 7a. i 7b. propisani su Amandmanom LXXX. 23 3. Izvršna vlast kantona Član 8 (1) Konstitutivni narodi i pripadnici ostalih bit će proporcionalno zastupljeni u Vladi. Takva zastupljenost će odražavati popis stanovništva iz 1991. godine do potpune provedbe Aneksa 7. u skladu sa članom IX.11.a. ovog ustava. (2) Kandidata za mjesto premijera kantona imenuje predsjedavajući kantonalnog zakonodavnog organa u konsultaciji sa zamjenicima predsjedavajućeg. Kandidat za mjesto premijera kantona predlaže ministre. Ministri nemaju zamjenike.66) (3) Ministri zajedno sa premijerom čine vladu kantona. Vladu kantona potvrđuje zakonodavni organ kantona većinom glasova. (4) Izuzetno od odredaba stava 3. ovog člana, u kantonima u kojima prema posljednjem popisu stanovništva svaki od dva ili više konstitutivnih naroda čine više od 30% stanovništva kantona, vladu potvrđuje zakonodavni organ kantona dvotrećinskom većinom glasova. (5) Vlada preuzima dužnost nakon potvrđivanja od strane zakonodavnog organa kantona.67) Član 8a Ministri odgovaraju premijeru i zakonodavnom organu kantona. Premijer je također odgovoran zakonodavnom organu kantona. Ministri snose krajnju odgovornost za rad svojih ministarstava. Vlada podnosi ostavku ako joj u bilo koje vrijeme zakonodavni organ kantona izglasa nepovjerenje.68) Član 9 Vlada kantona nadležna je za: a) provođenje kantonalne politike i izvršavanje kantonalnih zakona, izvršavanje odluka svakog kantonalnog i federalnog suda i vršenje svake druge nadležnosti povjerene kantonu od federalne vlasti; b) pripremu prijedloga budžeta kojeg odobrava kantonalno zakonodavno tijelo; c) osiguranje saradnje kantonalne vlade i ombudsmena; d) nadzor nad kantonalnom policijom a, posebno, osiguranjem poštovanja odredbi člana V.10; e) izvršavanje drugih nadležnosti utvrđenih zakonom ili kantonalnim ustavom; i f) sve odluke vlade donose se prostom većinom glasova prisutnih koji glasaju.69) Član 1070) U vršenju svojih nadležnosti u pogledu kantonalne policije, vlada kantona osigurava da nacionalna struktura policije odražava nacionalnu strukturu stanovništva kantona uz uslov da nacionalna struktura policije svake općine odnosno grada odražava nacionalnu strukturu stanovništva tog grada ili općine. 66) Amandmanom LXXXI mijenjan je stav (2) ovog člana, koji je naknadno ispravljen objavom Ispravke Amandmana LXXXI u “Službenim novinama FBiH”, broj: 60/02. 67) Prvobitne odredbe ovog člana zamijenjene su Amandmanom LXXXI. 68) Član 8a. propisan je Amandmanom LXXXII. 69) Prvobitni tekst ovog člana izmijenjen je i dopunjen Amandmanom LXXXIII. 70) Član 10. kompletan je zamjenjen Amandmanom XCIX. 24 4. Kantonalno sudstvo Član 11 1. Kantoni imaju sudove koji imaju žalbenu nadležnost u odnosu na općinske sudove u svom kantonu i prvostepenu nadležnost u stvarima koje ne spadaju u nadležnost tih sudova, te druge nadležnosti utvrđene zakonom. 2. Sudije kantonalnih sudova, uključujući i predsjednike sudova, odabira, imenuje, provodi disciplinski postupak protiv i smjenjuje Visoko sudsko i tužilačko vijeće Federacije u skladu sa zakonom. 3. Sudije kantonalnih sudova, osim sudija u rezervi, imenuju se doživotno, osim ako ne podnesu ostavku, ako se ne penzionišu ili ne budu s razlogom smijenjeni od strane Visokog sudskog i tužilačkog vijeća u skladu sa zakonom Federacije. Sudijama kantonalnih sudova isto tako može izuzetno prestati sudijska funkcija kao rezultat i procesa odabira nakon reorganizacije kantonalnih sudova za vrijeme prelaznog perioda, kako se utvrđuje zakonom kojim se osniva Visoko sudsko i tužilačko vijeće. Navršenje starosne dobi propisane za obavezan odlazak u penziju za sudije kantonalnih sudova utvrđuje se zakonom Federacije. Uslovi obavljanja funkcije, uključujući i imunitet, za sudije kantonalnih sudova utvrđuju se zakonom Federacije. Plaća i druge naknade sudiji ne mogu biti umanjeni za vrijeme vršenja sudijske funkcije, osim kao posljedica disciplinskog postupka u skladu sa zakonom. 4. Konstitutivni narodi i pripadnici ostalih bit će proporcionalno zastupljeni u kantonalnim i općinskim sudovima. Takva zastupljenost će odražavati popis stanovništva iz 1991. do potpune provedbe Aneksa 7. u skladu sa članom IX. 11.a. ovog ustava.71) Član 1272) VI. O P Ć I N S K E V L A S T I Član 1 U vršenju svojih nadležnosti svaka općina: a) poduzima sve potrebne mjere u cilju osiguranja zaštite prava i sloboda utvrđenih u članovima II. A. 1. do 7. i u instrumentima navedenim u Aneksu; b) vodi računa o nacionalnoj strukturi stanovništva u općini. c) Konstitutivni narodi i pripadnici ostalih bit će proporcionalno zastupljeni u općinskim organima vlasti. Takva zastupljenost će odražavati popis stanovništva iz 1991. godine do potpune provedbe Aneksa 7. u skladu sa članom IX.11.a. ovog ustava.73) Član 2 (1) U općini se ostvaruje lokalna samouprava. (2) Općina ima statut koji mora biti u skladu sa ovim ustavom, kantonalnim ustavom i kantonalnim zakonodavstvom. 71) Prvobitne odredbe ovog člana izmijenjene su Amandmanom LXII i dopunjene Amandmanom LXXXIV. 72) Podpoglavlje V.5. (kantoni sa posebnim režimom), uključujući i član 12. koji je bio propisan Amandmanom I brisani su Amandmanom LXXXV. 73) Odredba tačke c) dodata je Amandmanom LXXXVI. 25 Član 3 (1) Općina ima općinsko vijeće i općinskog načelnika. (2) Mandat članova općinskog vijeća i općinskog načelnika je četiri godine. (3) Općinske vijećnike i općinskog načelnika biraju, demokratskim putem, birači na neposrednim i tajnim izborima na cijelom području općine na način utvrđen zakonom. (4) Svaki birač, u skladu sa zakonom, može biti biran za općinskog vijećnika ili za općinskog načelnika. (5) Općinski načelnik i predsjedavajući općinskog vijeća u općinama ili općinskim vijećima višenacionalnog sastava ne mou iti iz reda istog konstitutivnog naroda odnosno iz reda ostalih, izuzev u onim općinama u kojima jedan konstitutivni narod čini više od 80% stanovnika, prema posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini..74) Član 4 Općinsko vijeće: a) priprema i dvotrećinskom većinom glasova usvaja statut općine; b) usvaja općinski budžet i donosi propise o oporezivanju i na druge načine osigurava potrebno finansiranje koje nisu osigurali kantonalna ili federalna vlast; i c) donosi druge propise u izvršavanju općinskih nadležnosti.75) Član 5 (1) Općinsko vijeće stvara uvjete za izbor općinskog načelnika i donosi svoj poslovnik koji mora biti u skladu sa federalnim i kantonalnim zakonodavstvom. (2) Općinsko vijeće zasjeda javno, osim u izuzetnim okolnostima predviđenim u svom poslovniku, i vodi zapisnike o donesenim odlukama. (3) Općinski propisi stupaju na snagu kao što je u njima propisano ali ne prije nego što budu objavljeni. Član 6 Općinski načelnik nadležan je za: a) imenovanje i smjenjivanje općinskih službenika; b) provođenje općinske politike, izvršavanje općinskih propisa, i delegiranih ili prenesenih nadležnosti općini od kantonalne i federalne vlasti; c) osiguranje saradnje općinskih službenika sa ombdusmenima; i d) podnošenje izvještaja općinskom vijeću i javnosti o provođenju općinske politike i svojim aktivnostima. Član 7 1. Općinski sudovi, koji se mogu osnovati za područje jedne ili više općina, imaju nadležnost u svim građanskim i krivičnim stvarima, osim ako ovim ustavom, kantonalnim ustavom ili zakonom Federacije ili zakonom kantona izvorna nadležnost nije dodijeljena nekom drugom sudu. 2. Općinski sudovi se osnivaju zakonom i finansira ih kantonalna vlast. 74) Prvobitna odredba tačke (2) promijenjena je Amandmanom LIV. Amandmanom CIV promijenjen je cjelokupan član. 75) Amandmanom CIV Brisana tačka b), a tačke c) i d) postale tačke b) i c). 26 3. Sudije općinskih sudova, uključujući i predsjednike sudova, odabira, imenuje, provodi disciplinski postupak protiv i smjenjuje Visoko sudsko i tužilačko vijeće Federacije u skladu sa zakonom. 4. Sudije općinskih sudova, osim rezervnih sudija, imenuju se doživotno, osim ako ne podnesu ostavku, ako se ne penzionišu ili ne budu smijenjeni od strane Visokog sudskog i tužilačkog vijeća u skladu sa zakonom. Sudijama općinskih sudova isto tako može izuzetno prestati sudijska funkcija kao rezultat procesa odabira nakon reorganizacije općinskih sudova za vrijeme prelaznog perioda, kako se utvrđuje zakonom kojim se osniva Visoko sudsko i tužilačko vijeće. Navršenje starosne dobi propisane za obavezan odlazak u penziju za sudije općinskih sudova utvrđuje se zakonom. Uslovi obavljanja funkcije, uključujući i imunitet, utvrđuju se zakonom Federacije. Plaća i druge naknade sudiji ne mogu biti umanjeni za vrijeme vršenja sudijske funkcije, osim kao posljedica disciplinskog postupka u skladu sa zakonom.76) VI.A. GRADSKE VLASTI77) (1) Za područje dvije ili više općina koje su urbano i teritorijalno povezane svakodnevnim potrebama građana, formira se grad kao jedinica lokalne uprave i samouprave, u skladu sa federalnim zakonom. Odgovornosti grada obuhvataju: a) finansije i poresku politiku, u skladu sa federalnim i kantonalnim zakonima, b) zajedničku infrastrukturu, c) urbanističko planiranje, d) javni promet, e) druge nadležnosti koje gradu povjeri kanton, odnosno koje prenesu općine. (1) 78) (2) Grad ima statut koji mora biti u skladu sa ovim ustavom, kantonalnim ustavom i kantonalnim zakonodavstvom. (4)79) Osim ako nije drugačije propisano ovim Ustavom, grad ima gradsko vijeće koje se sastoji od jednakog broja vijećnika iz svake općine, a broj vijećnika, izborna procedura i dužina trajanja mandata se utvrđuje Statutom. Gradsko vijeće ne može imati manje od 15 niti više od 31 vijećnika. (5) Gradsko vijeće: a) priprema i dvotrećinskom većinom usvaja statut grada, b) bira gradonačelnika, c) donosi budžet grada, d) donosi propise u izvršavanju prenesenih ovlaštenja i vrši druga ovlaštenja utvrđena statutom. (6) Odgovornost gradonačelnika je: a) imenovanje i smjenjivanje gradskih funkcionera, b) provođenje gradske politike i izvršavanja gradskih propisa, c) osiguranje saradnje gradskih funkcionera sa ombudsmenima, d) podnošenje izvještaja gradskom vijeću i javnosti o provođenju gradske politike. (7) Grad ostvaruje prihode oporezivanjem, zaduživanjem i na drugi način, u skladu sa zakonom. 76) Prvobitne odredbe ovog člana zamijenjene su Amandmanom LXIII. Amandmanom CV mijenjan je stav (2) ovog člana. 77) Ovo poglavlje dodato je Amandmanom XVI. 78) Amandmanom XXV u prvobitni tekst ovog člana bila je uključena tačka (2), ali je Amandmanom LXXXVII brisana, pri čemu je utvrđen novi redosljed tačaka. 79) Ovaj stav je kompletan zamijenjen Amandmanom C. 27 V. B. Organizacija Sarajevo80) 1. U Kantonu Sarajevo osniva se Grad Sarajevo kao jedinica lokalne samouprave. Ustavom kantona Sarajevo bit će uređeno koje općine ulaze u sastav Grada Sarajeva. 2. Sastav i način odlučivanja organa Grada Sarajeva odražava multietičnost i posebnost Grada Sarajeva kao glavnog grada Federacije Bosne i Hercegovine. 3. Nadležnost, organizaciona struktura i način odlučivanja organa Grada Sarajeva utvrđuju se Ustavom kantona, kantonalnim zakonima i Statutom Grada, u skladu sa ovim Ustavom. VI.C. Organizacija Mostara81) 1) U Hercegovačko-neretvanskom kantonu, Grad Mostar se organizuje kao jedna teritorijalna jedinica uprave i lokalne samouprave. 2) Grad Mostar ima nadležnosti općine, osim ako zakonom nije drugačije propisano. 3) Organizacija grada Mostara se reguliše zakonom i Statutom Grada Mostara. Statutom se određuju gradska područja u kojima gradska uprava ima svoje podružnice isključivo u svrhu pružanja usluga građanima u njihovom okruženju. Statutom se određuje broj gradskih područja. 4) Gradska područja su izborne jedinice. Statutom se određuje sastav Gradskog vijeća, a izborni postupak se reguliše Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine i Statutom na način koji može odstupati od uslova propisanih u članu VI.A. ovog Ustava. 5) Postupak donošenja odluka se određuje Statutom Grada Mostara. Izuzetno od odredaba bilo kojeg zakona koji propisuje postupke glasanja, Statutom Grada Mostara može se odrediti poseban postupak glasanja Gradskog vijeća za usvajanje određenih odluka. 6) Vitalni nacionalni interesi konstitutivnih naroda su zaštićeni u Gradu Mostaru. Pitanja od vitalnog nacionalnog interesa su definisana u članu IV.A.17a. ovog Ustava, pod uslovom da su klubovi poslanika iz člana IV.A.17a., u svrhu Grada Mostara, oni klubovi poslanika koji su određeni Statutom Grada Mostara. Postupak zaštite vitalnih nacionalnih interesa se reguliše Statutom Grada Mostara. Taj postupak uključuje mogućnost upućivanja pitanja od vitalnog interesa Ustavnom sudu Federacije u skladu sa postupkom predviđenim u članu IV.A.18.a) tač. 5. do 8. ovog Ustava, u slučaju da se ne može doći do dogovorenog rješenja. 7) Svaki građanin Bosne i Hercegovine koji ispunjava uslove za glasanje u Gradu Mostaru može biti izabran za gradonačelnika Grada Mostara. Gradonačelnika bira i smjenjuje dvotrećinska većina izabranih vijećnika. Postupak izbora i smjenjivanje gradonačelnika se detaljnije određuje Statutom Grada Mostara. 8) Konstitutivni narodi i ostali su proporcionalno zastupljeni u gradskoj upravi. Takva proporcionalna zastupljenost se bazira na popisu iz 1991. godine, dok se Aneks 7. u potpunosti ne sprovede, u skladu sa članom IX.11a. ovog Ustava. VII M E Đ U N A R O D N I O D N O S I Član 1 Međunarodni odnosi Federacije moraju biti u skladu sa kontinuitetom, suverenitetom, teritorijalnim integritetom i međunarodnim subjektivitetom Bosne i Hercegovine, u skladu sa članom III Ustava Bosne i Hercegovine.82) 80) Ovo poglavlje dodato je Amandmanom XXVI. 81) Ovaj član je dodat Amandmanom CI. 82) Prvobitne odredbe ovog člana zamijenjene su Amandmanom XVII i Amandmanom XCII. 28 Član 2 Međunarodni odnosi Federacije zasnivaju se na poštivanju međunarodnog prava, obaveza iz međunarodnih ugovora i na načelu da se međunarodni sukobi moraju rješavati mirnim putem. Član 3 Međunarodni ugovori i drugi sporazumi koji su na snazi u Bosni i Hercegovini i Federaciji, te opća pravila međunarodnog prava čine dio zakonodavstva Federacije. U slučaju nesaglasnosti međunarodnog ugovora, odnosno sporazuma i zakonodavstva, preovladava međunarodni ugovor, odnosno sporazum.83) Član 4 (1) Sporazume sa državama i međunarodnim organizacijama potpisuje, u ime Federacije, predsjednik Federacije. Oni stupaju na snagu u Federaciji samo ako ih ratificira Parlament Federacije, uz prethodnu saglasnost Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, osim ako Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine svojim zakonom nije predvidjela da za takve vrste međunarodnih sporazuma nije potrebna takva saglasnost.84) (2) Predsjednik Federacije, na prijedlog premijera, može otkazati međunarodne sporazume ukoliko mu to dopusti Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, a dužan je tako postupiti kad to zahtijeva Parlament Federacije uz saglasnost ili po zahtjevu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.85) VIII A M A N D M A N I N A U S T A V Član 1 (1) Amandmane na Ustav može predlagati predsjednik Federacije, u saglasnosti sa potpredsjednicima, Vlada Federacije, većina delegata u Zastupničkom domu ili većina bošnjačkih, hrvatskih i srpskih delegata u Domu naroda. (2)Predloženi amandman usvaja se: (a) u Domu naroda prostom većinom uključujući većinu bošnjačkih, većinu hrvatskih i većinu srpskih delegata; (b) u Zastupničkom domu dvotrećinskom većinom zastupnika.86) Član 2 Nijednim amandmanom na Ustav ne mogu se ukinuti niti umanjiti nijedno od prava i sloboda utvrđenih u članu II. A. 1. do 7. ni promjeniti ovaj član. 83) Prvobitne odredbe ovog člana zamijenjene su Amandmanom XVIII. 84) Član VII.4.(1) izmijenjen je Amandmanom XCIII. 85) Prvobitne odredbe ovog člana zamijenjene su Amandmanom L. 86) Prvobitne odredbe ovog člana zamijenjene su Amandmanom L. 29 IX U S V A J A NJ E I S T U P A NJ E N A S N A G U U S T A V A I P R I J E L A Z N A R I J E Š E NJ A Član 1 (1) Ustav Federacije usvojit će i proglasiti Ustavotvorna skupština, koja se sastoji od onih poslanika koji su izabrani na izborima 1990. godine u Skupštinu Republike Bosne i Hercegovine, a čiji je mandat još uvijek važeći. (2) Usvajanje Ustava zahtijeva dvotrećinsku većinu Ustavotvorne skupštine, uključujući konsenzus između većine članova delegacije hrvatskog naroda, koji se sastoji od svih poslanika hrvatske nacionalnosti i većine članova delegacije bošnjačkog naroda, koja se sastoji od svih poslanika bošnjačke nacionalnosti. (3) Ovaj Ustav stupa na snagu u ponoć onog dana kad ga usvoji Ustavotvorna skupština. Član 2 (1) Ustavotvorna skupština: a) usvaja Ustav Federacije u skladu sa članom IX. 1.; b) bira Predsjednika Federacije u prijelaznom periodu, Potpredsjednika Federacije u prijelaznom periodu i Vladu Federacije u prijelaznom periodu, kako je utvrđeno u članu IX. 3. (3); i (2) Svi zakoni koje usvoji Ustavotvorna skupština ostaju na snazi pet mjeseci nakon što se Parlament Federacije prvi put sastane, osim ako ih Parlament ne potvrdi.87) Član 3 (1) Do prvog saziva Doma naroda, njegove funkcije prema ovom ustavu, vrši Ustavotvorna skupština iz člana IX. 1. (1). (2) Do prvog saziva Predstavničkog doma, njegove funkcije prema ovom ustavu, vrši Ustavotvorna skupština. Za odluke koje zahtijevaju odvojeno glasanje bošnjačkih i hrvatskih delegacija u Domu naroda, glasovi hrvatske i bošnjačke delegacije u Ustavotvornoj skupštini zadovoljavat će ovaj zahtjev. (3) Čim ovaj ustav stupi na snagu, Ustavotvorna skupština bira Predsjednika i Potpredsjednika Federacije u prijelaznom periodu, primjenjujući na odgovarajući način odredbe člana IV. B. 2. i gore navedene paragrafe (1) i (2). Ovi državni funkcioneri zatim predlažu Vladu Federacije u prijelaznom periodu, primjenjujući na odgovarajući način odredbe člana IV.B.5. i gore navedeni paragraf (1), i imenuju sudije federalnih sudova u prijelaznom periodu, primjenjujući na odgovarajući način odredbe člana IV.C.6. (b). Predsjednik, Potpredsjednik Federacije i članovi Vlade Federacije u prijelaznom periodu vrše dužnosti odgovarajućih stalnih funkcionera u skladu sa ovim ustavom, dok ne budu zamijenjeni funkcionerima izabranim ili imenovanim u skladu sa članom IX.4. (2). (4) Kantonalna zakonodavna tijela u prijelaznom periodu bit će izabrana u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog ustava, a sastojat će se od pet odbornika u svakoj skupštini općine, koji će biti izabrani od strane i između odbornika skupštine općine izabranih 1990. godine, čiji su mandati još uvijek važeći. Ova zakonodavna tijela u prijelaznom periodu u roku od deset dana izabrat će sve druge organe u prijelaznom periodu u skladu sa ovim ustavom. 87) Tačka (1) c) ovog člana brisana je Amandmanom XX. 30 (5) Čim ovaj ustav stupi na snagu odbornici u svakoj skupštini općine izabrani 1990. godine, čiji su mandati još uvijek važeći, u najkraćem roku će izabrati općinske organe u prijelaznom periodu u skladu sa ovim ustavom. Član 4 (1) Prvi izbori Predstavnički dom, Dom naroda, kantonalna zakonodavna tijela i općinska vijeća održat će se u skladu sa Aneksom III Općeg okvirnog sporazuma. Kasniji izbori odvijat će se po izbornim zakonima koje donese Parlament Federacije. (2) U roku od dvije sedmice nakon prvog saziva oba doma Parlamenta Federacije, domovi će izabrati Predsjednika i Potpredsjednika Federacije. U roku od dvije sedmice nakon izbora, Predsjednik, uz saglasnost Potpredsjednika Federacije, imenovat će Vladu Federacije, a Predstavnički dom će razmotriti imenovanja Vlade po hitnom postupku. (3) Nijedna osoba koja izdržava kaznu izrečenu od strane Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju i nijedna osoba koja je optužena od strane Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju, a koja se ne pojavi pred Sudom po njegovom pozivu, ne može se kandidovati ili vršiti naimenovanu, izbornu ili neku drugu javnu funkciju na teritoriju Federacije.88) Član 5 (1) Svi zakoni, drugi propisi i sudska pravila koja su na snazi u Federaciji na dan stupanja na snagu ovog ustava ostat će na snazi u mjeri u kojoj nisu u suprotnosti sa ovim ustavom, dok nadležni organi vlasti ne odluče drugačije. (2) Svi međunarodni ugovori i sporazumi koji su na snazi u Federaciji, na dan stupanja na snagu ovog ustava, ostat će na snazi ukoliko ih ne otkaže Predsjednik Federacije u skladu sa članom VII.4. (2). Član 6 Sve osobe na državnoj funkciji u Federaciji na dan stupanja na snagu ovog ustava, ostat će na toj funkciji dok ne budu razrješeni u skladu sa odgovarajućim zakonom ili dok se ta funckija ne ukine. Član 7 Objavljeni rezultati popisa stanovništva iz 1991. godine na odgovarajući način će se koristiti za sva izračunavanja koja zahtijevaju demografske podatke dok se Aneks 7. u potpunosti ne provede.89) Član 8 Svi postupci u sudovima, organima i tijelima koja vrše javna ovlašćenja na terotoriji Federacije, na dan stupanja na snagu ovog ustava, nastavit će se ili će se prenijeti na druge sudove, organe i tijela koja će biti osnovana prema ovom ustavu, a u skladu sa zakonodavstvom kojim su utvrđene nadležnosti tih sudova, organa i tijela. Član 9 Slijedeće odredbe koje se odnose na određene prijelazne međunarodne aranžmane primjenjuju se na prirode kako slijedi: a) dok Federacija ne usvoji zakone o sudskim postupcima iz člana IV. C. 3, sudovi u Federaciji mogu primjenjivati važeće zakone o sudskim postupcima koji nisu u suprotnosti sa ovim ustavom. 88) Prvobitne odredbe tački (1) i (3) ovog člana Zamijenjene su Amandmanom XXI. 89) Prvobitna odredba ovog člana zamijenjena je Amandmanom LI. 31 b) u prijelaznom periodu predsjednik Vrhovnog suda može sklapati aranžmane sa odgovarajućim međunarodnim tijelima, radi obavljanja funkcija koje se povjeravaju sudskoj policiji. c) prvih pet godina nakon stupanja na snagu ovog ustava, trojicu sudija Ustavnog suda, koji će biti stranci i koji nisu državljani nijedne susjedne države, imenovat će predsjednik Međunarodnog suda pravde nakon konsultacija sa Predsjednikom i Potpredjednikom Federacije. d) (I) Sud za ljudska prava djelovat će u okviru mehanizma kojeg je ustanovio Savjet Evrope Rezolucijom 93 (6) svojeg Ministarskog savjeta, s tim da se ta rezolucija može mijenjati sve dok bude primjenjiva na Federaciju; (II) Sud za ljudska prava, u početku, sastojat će se od sedam sudija, od kojih će trojica biti imenovana i obavljati funkciju u skladu sa uvjetima iz člana IV. C. 6. Ministarski Savjet Savjeta Evrope imenovat će četvoricu sudija ovog suda u skladu sa Rezolucijom 93 (6). Te sudije će biti stranci, koji ne mogu biti državljani nijedne od susjednih država; (III) Ako Sud za ljudska prava zaključi da njegov rad zahtijeva učešće više sudija da bi se izbjegli nepotrebni zastoji u rješavanju sporova, Predsjednik Federacije će dogovoriti sa Savjetom Evrope da se imenuju dodatne sudije u skladu sa omjerom domaćih i stranih sudija utvrđenim u članu IX. 9. d) (II). e) Za period koji ne može biti manji od tri godine i u slučaju dok Parlament Federacije ne donese zakon koji regulira imenovanje ombdusmena, njih će imenovati i rješavati Konferencija o evropskoj sigurnosti i saradnji nakon konsultacija sa Predsjednikom i Potpredsjednikom Federacije. Član 1090)91) Član 11 (1) Ustavotvorna skupština Federacije koju čine poslanici Skupštine Republike Bosne i Hercegovine izabrani na izborima 1990. godine nastavlja sa radom do konstituisanja Parlamenta Federacije u skladu sa Aneksom III i IV Općeg okvirnog sporazuma. (2) U periodu do konstituisanja Predsjedništva Bosne i Hercegovine u skladu sa Aneksom III i IV Općeg okvirnog sporazuma, civilno komandovanje Armijom Bosne i Hercegovine, uključujući i imenovanje vojnih oficira, vršit će Predsjednik Predsjedništva Bosne i Hercegovine, a civilno zapovijedanje Hrvatskim vijećem obrane, uključujući i imenovanje vojnih časnika vršit će Predsjednik ili Potpredsjednik Federacije koji je iz reda hrvatskog naroda. (3)92) 93) 90) Prvobitna odredba ovog člana zamijenjena je Amandmanom XXII. 91) Član 10. je stavljen van snage Amandmanom CII. 92) Prvobitne odredbe ovog člana zamijenjene su Amandmanom XXIII. 93) Stav (3) stavljen je van snage Amandmanom CII. 32 P R I J E L A Z N E I Z A V R Š N E O D R E D B E94) Član 11a. 1. Proporcionalna zastupljenost u svim javnim organima vlasti, uključujući i sudove Konstitutivni narodi i grupa Ostalih će biti proporcionalno zastupljeni u javnim institucijama u Federaciji BiH. Kao ustavni princip, takva proporcionalna zastupljenost će se bazirati na popisu iz 1991. godine, dok se Aneks 7. u potpunosti ne provede, u skladu sa Zakonom o državnoj službi Bosne i Hercegovine. Ovaj opći princip će se precizirati entitetskim zakonima. Entitetski zakoni će utvrditi konkretne rokove i reguliraće pomenuti princip, u skladu sa regionalnom etničkom strukturom entiteta i kantona. Javne institucije u smislu ovog člana su ministarstva u Vladi Federacije BiH i vladama kantona, općinski organi vlasti, kantonalni i općinski sudovi u Federaciji Bosne i Hercegovine. Član 11b. 2. Usaglašavanje principa u vezi sa kantonima Federacije Bosne i Hercegovine U roku od devet mjeseci od usvajanja ovih amandmana, principi sadržani u ovim amandmanima primjenjuju se na kantone. U kantonima će se formirati organi za zaštitu vitalnog interesa, a garantirat će se minimalna zastupljenost u pogledu kantonalne vlade. Član 11c. 3. Dužnosti Doma naroda Od datuma usvajanja amandmana na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine će se pridržavati principa sadržanih u ovim amandmanima. Član 11d. U roku od devet mjeseci od dana usvajanja ovih amandmana, ustavi kantona, zakoni, drugi propisi i akti i sudska pravila bit će usklađeni sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Član 11e. U roku od tri mjeseca od dana usvajanja ovih amandmana prestat će se primjenjivati odredbe ovog ustava koje se odnose na Sud za ljudska prava Federacije Bosne i Hercegovine. 94) Ovo poglavlje dodato je Amandmanom LII. 33 Zakonom će se urediti pitanje preuzimanja poslova, opreme, arhive i drugih sredstava, kao i radno pravni status uposlenih u Sudu za ljudska prava Federacije Bosne i Hercegovine. Član 11f.*) 1) Kao izuzetak od načela iz stava 1. člana IV.C.7., stav 3. člana V.4.11. i stava 4. člana VI.7. ovog Ustava, plaća i/ili druge naknade sudiji mogu biti umanjeni zakonom donesenim do 10. januara 2006. godine. 2) Umanjenje iz stava 1. ovog člana može se izvršiti samo jednom. 3) Stavovi 1. i 2. ovog člana ne mogu se tumačiti tako da je na bilo koji način ili u bilo kojem obliku, direktno ili indirektno, dozvoljeno neko drugo umanjenje plaće i/ili drugih naknada sudiji zaštićenih stavom 1. člana IV.C.7., stavom 3. člana V.4.11. i stavom 4. člana VI.7. ovog Ustava. A N E K S U S T A V A F E D E R A C I J E B O S N E I H E R C E G O V I N E* INSTRUMENTI ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA KOJI IMAJU PRAVNU SNAGU USTAVNIH ODREDABA 1. Konvencija o spriječavanju i kažnjavanju zločina genocida, 1948. 2. Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima, 1948. 3. Ženevske konvencije I-IV. o zaštiti žrtava rata, 1949. i Ženevski dopunski protokoli I-II., 1977. 4. Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i temeljenih sloboda i dopunski protokol , 1950. 5. Konvencija o pravnom statusu izbjeglica, 1951. i dopunski protokoli, 1966. 6. Konvencija o nacionalnosti udatih žena, 1957. 7. Konvencija o smanjenju broja apatrida, 1961. 8. Evropska socijalna povelja, 1961. i dopunski protokol 1. 9. Međunarodna konvencija o eliminaciji svih vrsta rasne diskriminacije, 1965. 10. Međunarodni ugovor o građanskim i političkim pravima, 1966. i pripadajući mu Opcionalni protokoli,1989. 11. Međunarodni ugovor o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, 1966. 12. Međunarodna konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije žena iz 1979. 13. Deklaracija Ujedinjenih naroda o eliminiranju svih vrsta netolerancije i diskriminacije na osnovu vjere i vjeroispovijesti, 1981. 14. Konvencija protiv mučenja i drugih vrsta okrutnog, nehumanog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, 1984. 15. Evropska konvencija o spriječavanju mučenja, nehumanog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, 1987. 16. Konvencija o pravima djeteta, 1989. 17. Konvencija o pravima radnika na privremenom radu u inozemstvu i članova njihovih obitelji, 1990. 18. Dokument sastanka u Kopenhagenu Konferencije o ljudskoj dimenziji KESS-a, Poglavlje IV, 1990. 19. Preporuke parlamentarne skupštine Evropskog savjeta o pravima manjina, paragrafi 10-13, 1990. 20. Deklaracija Ujedinjenih naroda o pravima osoba koje pripadaju nacionalnim ili etničkim, vjerskim ili jezičkim manjinama, 1992. 21. Evropska povelja o regionalnim jezicima i jezicima manjina, 1992. 22. Okvirna konvencija za zaštitu nacionalnih manjina iz 1994.95) *) Član IX.11.f. dodan je Amandmanom CVI koji je donio Visoki predstavnik Paddy Ashdown. * Dodatak Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine objavljen je u “Službenim novinama Federacije BiH”, broj: 1/94. 95) Tačka 22. dodata je Amandmanom XXIV. 34

KONTAKT INFORMACIJE

Udruženje poslodavaca u Federaciji Bosne i Hercegovine (UPFBiH)
Maršala Tita 6
71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 (33) 264-830
Fax: +387 (33) 552-461

Mail: info@upfbih.ba
ID: 4200019920007

UDRUŽENJE POSLODAVACA

Udruženje poslodavaca u FBIH osnovano je 2002. godine kao dobrovoljna neprofitna i nezavisna organizacija poslodavaca u FBiH. UPFBiH štiti i zastupa prava i interese svojih članova radeći na stvaranju uslova za povoljnije poslovno okruženje.

POSJETITE NAS

SOCIAL MEDIA

Copyright © 2019 - Udruženje poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine - Sva prava zadržana