SEARCH

Pretražite zakone, komentare, pitanja i odgovore te druge sadržaje sa online platforme

Važeća zakonska regulativa


Naslov Teritorija Objavljeno u Datum objave Preuzmi PDF Izmjene i dopune
Uredba o osnivanju ureda za borbu protiv korupcije ZDK Zeničko-dobojski kanton Službene novine ZDK 05/22 18.02.2022 korupcija,borba protiv korupcije
Zakon o dopunama zakona o cestovnom prijevozu FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 57/20 19.08.2020 SN FBiH 44/22, SN FBiH 10/10, SN FBiH 28/06 cestovni prijevoz primjewivati dvije godine od dana stupawa ovog Zakona na snagu. ^lan 105. Stru~na institucija na koju su prenesena ovla{}ewa po ranijim propisima, koja se odnose na rad stanica tehni~kog pregleda i nazna~ena su u ~lanu 76. ovog Zakona, nastavqa sa radom ukoliko su ovla{}ewa prenesena na na~in kako je to propisano i ukoliko se utvrdi da prenesena ovla{}ewa obavqa u skladu sa ovim Zakonom. ^lan 106. U prelaznom periodu od dvije godine od dana stupawa na snagu ovog Zakona neposredne poslove inspekcijskog nadzora obavqa}e i ovla{}eni kantonalni inspektori za drumski saobra}aj. ^lan 107. Danom stupawa na snagu ovog Zakona prestaje da va`i Zakon o prevozu u unutra{wem putnom saobra}aju ("Slu`bene novine Federacije Bosne i Hercegovine", broj 23/98). Do dono{ewa podzakonskih akata iz ~lana 102. ovog Zakona primjewiva}e se podzakonski propisi doneseni na osnovu zakona iz stava 1. ovog ~lana, ako nisu u suprotnosti sa odredbama ovog Zakona. ^lan 108. Ovaj zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Slavko Mati}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Muhamed Ibrahimovi}, s. r. Na osnovu ~lana IV.B.7.a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O CESTOVNOM PRIJEVOZU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Progla{ava se Zakon o cestovnom prijevozu Federacije Bosne i Hercegovine koji je donio Parlament Federacije BiH, na sjednici Predstavni~kog doma od 18. aprila 2006. godine i na sjednici Doma naroda od 4. aprila 2006. godine. Broj 01-02-377/06 30. maja 2006. godine Sarajevo Predsjednik Niko Lozan~i}, s. r. ZAKON O CESTOVNOM PRIJEVOZU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE I. OP]E ODREDBE ^lan 1. Ovim Zakonom ure|uju se: uvjeti i na~in obavljanja djelatnosti prijevoza osoba i tereta motornim, priklju~nim i zapre`nim vozilima u cestovnom prijevozu (u daljnjem tekstu: cestovni prijevoz); rad stanica tehni~kog pregleda na podru~ju Federacije Bosne i Hercegovine; djelatnost javnog prijevoza putnika i tereta u linijskom i vanlinijskom cestovnom prijevozu; prijevoz za vlastite potrebe; rad autostanica; inspekcijski nadzor; kaznene odredbe, te prijelazne i zavr{ne odredbe. ^lan 2. Odredbe ovog Zakona ne odnose se na prijevoz koji se vr{i vozilima Oru`anih snaga Bosne i Hercegovine, ministarstava unutra{njih poslova, Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPA) i Dr`avne grani~ne slu`be (DGS), te vozilima stranih organizacija. ^lan 3. Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom Zakonu imaju sljede}a zna~enja: 1. "autostanica" je autobusna stanica na kojoj se vr{i prihvat i otprema autobusa, ulazak ili izlazak putnika, utovar ili istovar prtljaga i druge usluge, ili teretna stanica na kojoj se vr{i prihvat i otprema teretnih motornih i priklju~nih vozila i pru`anje drugih usluga vezanih za prijevoz tereta; 2. "bis vo`nja" je prijevoz koji se vr{i sa dva ili vi{e vozila na cijeloj liniji po istom redu vo`nje; 3. "cjenovnik" je dokument izdat od prijevoznika kojim su utvr|ene cijene za pojedine usluge prijevoza; 4. "~lan posade" je voza~ i druga osoba koja se nalazi u vozilu u cilju obavljanja poslova vezanih za prijevozni proces; 5. "direktni prijevoz" je linijski prijevoz na relaciji du`oj od 100 kilometara bez usputnih stanica i stajali{ta; 6. "fizi~ko lice" je lice koje vozilom vr{i prijevoz u cestovnom prometu; 7. "javni prijevoz" je prijevoz koji je pod jednakim uvjetima dostupan svim korisnicima usluga prijevoza i realizira se u komercijalne svrhe; 8. "kabota`a" je prijevoz putnika ili robe izme|u pojedinih mjesta unutar Bosne i Hercegovine; 9. "karta za prijevoz" je dokument izdat od prijevoznika korisniku prijevoza kojim se potvr|uje da je korisnik prijevoza platio prijevozniku odgovaraju}i iznos za uslugu prijevoza i time stekao pravo na kori{tenje prijevoza; 10. "kooperacija" je prijevoz na liniji prema redu vo`nje koji sporazumno odr`avaju dva ili vi{e prijevoznika; 11. "licenca" je dokument kojim prijevoznik potvr|uje da ispunjava osnovne uvjete za vr{enje javnog prijevoza propisane ovim Zakonom i propisima donesenim na osnovu njega; 12. "linija" je relacija odvijanja prijevoza od po~etne do zavr{ne stanice na kojoj se prevoze putnici ili teret po registriranom i ovjerenom redu vo`nje sa jednim ili vi{e polazaka; 13. "linijski prijevoz" je prijevoz osoba ili tereta koji se vr{i na odre|enim linijama po unaprijed utvr|enoj skici puta, redu vo`nje, utvr|enoj i objavljenoj cijeni i drugim uvjetima prijevoza; 14. "neuredno odr`avanje linije" podrazumijeva da: prijevoznik ne koristi stanicu ili stajali{te upisanu u registrirani red vo`nje, ili koristi stanicu ili stajali{te za izlazak ili ulazak putnika koja nije upisana u registrirani red vo`nje, ili se ne pridr`ava skice puta iz registriranog reda vo`nje, ili dolazi ranije na stanicu ili stajali{te prije vremena upisanog u registriranom redu vo`nje, ili sa nje polazi ranije, ili kasni u dolasku na stanicu ili stajali{te vi{e od 10 minuta; 15. "prijevoz" je svaki prijevoz putnika ili tereta u cestovnom prometu, odnosno vo`nja praznog ili nenatovarenog vozila po javnim i nekategorisanim cestama; 16. "prijevoz za vlastite potrebe" je prijevoz koji pravna ili fizi~ka lica vr{e radi zadovoljenja svojih potreba u vezi sa obavljanjem privredne ili druge djelatnosti za koju su registrirani, odnosno za koju imaju rje{enje, kao i rentakar prijevoz; 17. "prijevoznik" je pravno lice upisano u sudski registar za vr{enje javnog prijevoza koje ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom, kao i fizi~ko lice koje vr{i javni prijevoz za koji ima rje{enje u skladu sa odredbama ovog Zakona, Zakona o obrtu, kao i propisa donesenih na osnovu ovih zakona; 18. "putnik" je svaka osoba koja se prevozi, osim voza~a i ~lanova posade vozila; 19. "red vo`nje" je akt kojim se utvr|uju elementi za vr{enje linijskog prijevoza osoba u cestovnom prijevozu i sadr`i: naziv prijevoznika ili naziv svih prijevoznika ako se red vo`nje odr`ava u kooperaciji, relaciju na kojoj se vr{i prijevoz (itinerer linija), vrstu linije, redoslijed stanica i stajali{ta i njihovu udaljenost od mjesta gdje po~inje linija, vrijeme polaska, te vrijeme polaska i dolaska na svaku autobusnu stanicu, odnosno stajali{te, najmanje jedan polazak i povratak, vremenski period odr`avanja Broj 28 – Strana 2998 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 7.6.2006. Srijeda, 7.6.2006. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 28 – Strana 2999 linije, u~estalost odr`avanja linije i rok va`enja reda vo`nje; 20. "registar redova vo`nje" je zvani~ni spisak registriranih redova vo`nje istog ranga koji je napravio ovla{teni organ za registraciju nakon provedenog postupka uskla|ivanja i koji va`i u teku}em registracionom periodu; 21. "relacija" je dio linije na kojoj se vr{i prijevoz izme|u dva mjesta na kojima se vr{i ulazak ili izlazak putnika, odnosno utovar ili istovar tereta; 22. "skica puta (itinerer)" je grafi~ki prikaz linije; 23. "stajali{te" je mjesto na liniji predvi|eno u redu vo`nje za ulazak ili izlazak putnika, ili utovar ili istovar tereta; 24. "stanica tehni~kog pregleda" je pravno lice koje je registrirano, ovla{teno i osposobljeno za utvr|ivanje tehni~ke ispravnosti vozila; 25. "teret" je zajedni~ki naziv za stvari koje se prevoze teretnim motornim vozilom ili skupom vozila; 26. "tovarni list" je dokument za teret koji izdaje prijevoznik na propisanom obrascu; 27. "vanlinijski prijevoz" je prijevoz kod kojeg se relacija, cijena i drugi uvjeti prijevoza utvr|uju posebno za svaki prijevoz; 28. "voza~" je osoba kvalifikovana za upravljanje vozilom; 29. "vozilo" je motorno ili priklju~no vozilo kojim se vr{i prijevoz. ^lan 4. Prijevoz osoba ili tereta, odnosno osoba i tereta u cestovnom prijevozu mo`e se vr{iti kao javni prijevoz, ili kao prijevoz za vlastite potrebe. ^lan 5. Javni prijevoz i prijevoz za vlastite potrebe mo`e se vr{iti samo ako su ispunjeni posebni eksploatacioni uvjeti za pojedine vrste prijevoza i ako vozilo ili skup vozila kojim se vr{i prijevoz, pored uvjeta utvr|enih propisima o sigurnosti prijevoza na cestama i drugim propisima, ispunjava tehni~ko-eksploatacione uvjete. Tehni~ko-eksploatacioni uvjeti propisuju se posebnim pravilnikom kojeg donosi federalni ministar prometa i komunikacija (u daljnjem tekstu: federalni ministar). Rje{enje o ispunjavanju uvjeta iz stava 1. ovog ~lana, na osnovu potvrde stanice tehni~kog pregleda iz ~lana 72. stav 2. ovog Zakona, donosi nadle`no kantonalno ministarstvo za poslove cestovnog prometa (u daljnjem tekstu: nadle`no kantonalno ministarstvo) na ~ijem podru~ju prijevoznik ima sjedi{te, odnosno prebivali{te. Va`e}e rje{enje iz stava 3. ovog ~lana ili ovjerena kopija mora se nalaziti u vozilu za vrijeme vr{enja prijevoza. ^lan 6. Na motornom vozilu kojim se vr{i prijevoz, izuzev putni~kog automobila kojim se vr{i prijevoz za vlastite potrebe i rentakar vozila, mora biti ispisana firma vlasnika vozila na na~in propisan posebnim pravilnikom. Pravilnik iz stava 1. ovog ~lana donosi federalni ministar. ^lan 7. U motornom vozilu kojim se vr{i prijevoz mora se nalaziti putni nalog popunjen i ovjeren na na~in propisan posebnim pravilnikom. Za motorna vozila kojima se vr{i prijevoz putnika ili tereta, a koja prema odredbama ovog Zakona moraju za vr{enje prijevoza posjedovati putni nalog, ne mo`e se izdati novi putni nalog prije vra}anja putnog naloga za prethodnu vo`nju. Odredbe iz stava 1. ovog ~lana ne odnose se na vr{enje taksiprijevoza, rentakar i na putni~ke au to mo bile kojim se vr{i prijevoz za vlastite potrebe. Pravilnik iz stava 1. ovog ~lana donosi federalni ministar. ^lan 8. Javni prijevoz i prijevoz za vlastite potrebe mo`e se vr{iti samo ako je na motornom i priklju~nom vozilu obavljen preventivni tehni~ki pregled u skladu sa posebnim pravilnikom i ako je pri tome utvr|eno da je vozilo ispravno. Javni linijski i vanlinijski prijevoz i prijevoz za li~ne potrebe mo`e se obavljati samo ako je na vozilu kojim se vr{i taj prijevoz izvr{en dnevni tehni~ki pregled i ako je pri tom utvr|eno da je vozilo ispravno. Preventivni periodi~ni tehni~ki pregled motornih i priklju~nih vozila obavljaju pravna lica registrirana i osposobljena za pru`anje usluga tehni~kog pregleda koja su ovla{tena od Federalnog ministarstva prometa i komunikacija (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) za obavljanje ove vrste tehni~kog pregleda. Preventivni periodi~ni tehni~ki pregled motornih i priklju~nih vozila za svoje potrebe mo`e obavljati pravno lice ako raspola`e potrebnom opremom i kadrovima, ako je registrirano i osposobljeno za obavljanje tehni~kog pregleda i ako ima ovla{tenje izdato od Ministarstva. Odredbe st. 1. i 2. ovog ~lana ne odnose se na prijevoz za vlastite potrebe koji se vr{i putni~kim automobilom. Pravilnik iz stava 1. ovog ~lana, kojim se ure|uju uvjeti, na~in, rokovi i evidencija obavljanja preventivnih tehni~kih pregleda motornih i priklju~nih vozila, donosi federalni ministar. ^lan 9. Motornim vozilom kojim se vr{i prijevoz mo`e upravljati osoba koja ispunjava uvjete utvr|ene propisima o sigurnosti prometa na cestama. Osoba iz stava 1. ovog ~lana mora imati i: – najmanje III stepen stru~ne spreme za zanimanje voza~ motornog vozila, ili certifikat o stru~noj osposobljenosti za voza~a motornog vozila transportnog operatora i – manje od 65 godina starosti. Odredba stava 2. ovog ~lana u pogledu stru~ne spreme ne primjenjuju se na zaposlenike koji u vezi sa obavljanjem poslova svog radnog mjesta, osim poslova iz djelatnosti prijevoza i rentakar prijevoza kada se vozilo iznajmljuje sa voza~em, upravljaju motornim vozilom za koje je potrebna voza~ka dozvola za "B" kategoriju. Odredba stava 2. ovog ~lana u pogledu starosnog ograni~enja ne primjenjuju se na osobe koje upravljaju motornim vozilom "B" kategorije i vr{e prijevoz za vlastite potrebe. ^lan 10. Nadle`no kantonalno ministarstvo za poslove cestovnog prometa svojim propisom }e, u skladu sa ovim Zakonom, urediti uvjete, na~in i specifi~nosti organizacije vr{enja prijevoza putnika ili tereta ili osoba i tereta na svojoj teritoriji. Posebnim propisom iz stava 1. ovog ~lana uredit }e se: – uvjeti, na~in i postupak organiziranja linijskog i vanlinijskog prijevoza; – uvjeti, na~in i organizaciju vr{enja taksiprijevoza; – prijevoz zapre`nim vozilima, motociklima sa prikolicom i ostalim vozilima na motorni i drugi pogon; – prijevoz za vlastite potrebe; – izdavanje rje{enja za vr{enje pojedinih vrsta prijevoza. Pri utvr|ivanju ukupnog broja taksivozila na svom podru~ju or gan iz stava 1. ovog ~lana koristit }e se odnosom jedno taksivozilo na 500-1.000 stanovnika. Or gan iz stava 1. ovog ~lana mo`e dio poslova iz svoje nadle`nosti prenijeti na gradske, odnosno op}inske organe nadle`ne za poslove cestovnog prijevoza. II. JAVNI PRIJEVOZ ^lan 11. Javni prijevoz mo`e se vr{iti kao prijevoz u linijskom i vanlinijskom cestovnom prijevozu. Javni prijevoz mogu vr{iti pravna lica (u daljnjem tekstu: prijevoznik) registrirana za obavljanje te djelatnosti. Javni prijevoz mo`e obavljati fizi~ko lice koje ima rje{enje za obavljanje tog prijevoza izdato od nadle`nog op}inskog organa na ~ijem prostoru fizi~ko lice ima sjedi{te, odnosno prebivali{te u skladu sa Zakonom o obrtu i drugim propisima. Fizi~ko lice koje ima u vlasni{tvu vi{e od dva motorna vozila, ili vi{e od dva skupa vozila kojima vr{i javni prijevoz, obavezno je djelatnost javnog prijevoza registrirati kao pravno lice. Pri vr{enju javnog prijevoza rje{enje iz stava 3. ovog ~lana mora se nalaziti u vozilu. ^lan 12. Prijevoznik koji vr{i javni prijevoz putnika ili tereta, odnosno putnika i tereta na podru~ju Federacije Bosne i Hercegovine, ili koji tranzitira preko teritorije Federacije Bosne i Hercegovine du`an je pridr`avati se odredbi ovog Zakona, uvjeta iz dozvole za prijevoz i druge va`e}e dokumentacije. ^lan 13. Pored uvjeta utvr|enih posebnim propisima prijevoznik mo`e vr{iti javni prijevoz putnika ili tereta, ili putnika i tereta u cestovnom prijevozu, ako posjeduje licencu za vr{enje tog prijevoza. Prijevozniku koji vr{i javni prijevoz izdaje se licenca za sljede}e vrste prijevoza: – linijski prijevoz putnika, – vanlinijski prijevoz putnika, – prijevoz tereta, – taksiprijevoz. Bli`e odredbe u vezi sa uvjetima, na~inom i postupkom izdavanja licence za vr{enje pojedinih vrsta prijevoza i iskaznice za voza~e, kategorije licenci, obrazac licence i vo|enje evidencije o izdatim i oduzetim licencama i iskaznicama za voza~e propisuju se posebnim pravilnikom kojeg donosi federalni ministar. Pri vr{enju javnog prijevoza u cestovnom prijevozu kod posade vozila mora se nalaziti propisan i va`e}i obrazac licence, a voza~ mora nositi istaknutu iskaznicu za voza~a. ^lan 14. Prijevoznik koji vr{i javni prijevoz putnika ili tereta, ili putnika i tereta obavezan je svoje usluge obaviti uz odgovaraju}u naknadu. Odredbe iz stava 1. ovog ~lana ne odnose se u slu~aju ako je prijevoznik isklju~en iz prometa, ili se zahtijeva da se prijevoz odvija na cesti na kojoj je zabranjen promet motornim vozilima, odnosno na kojoj se ne odvija promet motornim vozilima. ^lan 15. U vr{enju javnog prijevoza ~lanovi posade vozila du`ni su pridr`avati se odredbi ovog Zakona i drugih propisa kojima se ure|uje na~in obavljanja poslova i zadataka ~lanova posade vozila. Prijevoznik je obavezan donijeti pravilnik kojim se reguliraju prava i obaveze ~lanova posade u vr{enju prijevoza u skladu sa ovim Zakonom. ^lan 16. Javni prijevoz u linijskom cestovnom prijevozu je prijevoz putnika, tereta ili putnika i tereta na odre|enim linijama po unaprijed utvr|enom registriranom i objavljenom redu vo`nje, cijeni i drugim uvjetima prijevoza. Javnim prijevozom u linijskom cestovnom prijevozu smatra se svakodnevni ili u~estali prijevoz putnika, tereta, ili putnika i tereta koji se odvija sa ili bez usputnih ulazaka ili izlazaka putnika, odnosno ukrcavanja ili iskrcavanja tereta. Prijevoznik, odnosno ~lan posade vozila u linijskom prijevozu du`an je u skladu sa raspolo`ivim kapacitetima vozila preuzeti na prijevoz svakog putnika ili teret koji ovim Zakonom ili posebnim propisom nisu izuzeti od prijevoza. ^lan 17. Prijevoznik koji vr{i prijevoz putnika ili tereta u linijskom cestovnom prijevozu du`an je utvrditi cjenovnik za usluge prijevoza. Cjenovnik se utvr|uje za svaku liniju posebno sa cijenama izme|u stanica i stajali{ta. ^lan 18. Prijevoznik ne mo`e povjeriti, odnosno ustupiti drugom prijevozniku vr{enje javnog prijevoza u linijskom cestovnom prijevozu na liniji za koju ima registriran red vo`nje, ili dozvolu za vr{enje linijskog prijevoza tereta. II.1. JAVNI PRIJEVOZ PUTNIKA ^lan 19. Javni prijevoz putnika u cestovnom prijevozu mo`e se organizirati kao javni linijski i javni vanlinijski prijevoz putnika. Javni prijevoz putnika u cestovnom prijevozu mo`e se vr{iti isklju~ivo autobusima i putni~kim automobilom (1+4) kada je u pitanju taksiprijevoz. ^lan 20. Pri vr{enju javnog prijevoza putnika ili vi{e putnika koji se prevoze du`ni su pridr`avati se reda u vozilu i ne smiju ometati posadu vozila. Putnika ili vi{e putnika koji ometaju posadu vozila u vr{enju javnog prijevoza, koji se ne pridr`avaju reda u vozilu, ili koje su pod uticajem alkohola ili drugih opojnih sredstava ~lan posade vozila du`an ih je odstraniti iz vozila. U slu~ajevima iz stava 2. ovog ~lana putnici se mogu odstraniti iz vozila samo na autobusnoj stanici, odnosno stajali{tu u naseljenom mjestu. ^lan 21. U motornom vozilu kojim se vr{i javni prijevoz putnika u cestovnom prijevozu ne mogu se prevoziti putnici koji boluju od bolesti koje ugro`avaju zdravlje i sigurnost drugih putnika, putnici koji su pod dejstvom alkohola ili drugih opojnih sredstava, `ivotinje, le{evi, eksploziv i lahko zapaljivi predmeti i predmeti koji mogu povrijediti, uprljati ili pri~initi {tetu putnicima ili prtljagu primljenom na prijevoz, ako to posebnim propisom nije druga~ije regulirano. Izuzetno od stava 1. ovog ~lana, slijepim i slabovidnim osobama dozvoljava se prijevoz sredstvima javnog prijevoza na relaciji do 50 km uz pratnju psa. Pas treba biti izvje`ban za vo|enje slijepih i slabovidnih osoba, redovno vakcinisan i nositi za{titnu korpicu i povodac. II.1.1. Javni linijski prijevoz putnika ^lan 22. Javni prijevoz putnika u linijskom cestovnom prijevozu mo`e se vr{iti na me|unarodnim, me|uentitetskim, federalnim, kantonalnim, gradskim i op}inskim linijama. Federalna autobusna linija je autobusna linija kojom se povezuju gradovi i op}inski centri, odnosno gradovi i op}inski centri sa naseljenim mjestima na podru~ju dvaju ili vi{e kantona. Federalna autobusna linija ne mo`e imati polaznu i zavr{nu stanicu ili stajali{te u istom kantonu. Kantonalna linija je autobusna linija kojom se povezuju op}inski centri, odnosno naseljena mjesta dviju ili vi{e op}ina jednog kantona. Kantonalna autobusna linija ne mo`e imati polaznu i zavr{nu stanicu ili stajali{te u istoj op}ini. Gradska linija je autobusna linija kojom se povezuju stanice i stajali{ta na gradskom podru~ju. Op}inska linija je autobusna linija kojom se povezuju dva ili vi{e naseljenih mjesta na podru~ju op}ine. ^lan 23. Prijevoz putnika u linijskom cestovnom prijevozu mo`e se vr{iti samo na osnovu i u skladu sa registriranim redom vo`nje, odnosno sa izdatom dozvolom za prijevoz. ^lan 24. Redovi vo`nje na federalnim, kantonalnim, gradskim i op}inskim linijama registriraju se nakon obavljenog uskla|ivanja sa rokom va`enja od najmanje tri godine i va`e do utvr|ivanja novog registra redova vo`nje kod nadle`nog organa u zavisnosti od vrste linje (federalna, kantonalna, gradska ili op}inska), ako nadle`ni or gan koji je izvr{io registraciju nije odredio du`i rok. Nadle`ni or gan iz stava 1. ovog ~lana je: – za federalne linije Ministarstvo; – za kantonalne linije kantonalno ministarstvo nadle`no za poslove cestovnog prometa; – za gradske, odnosno op}inske linije nadle`na je gradska, odnosno op}inska slu`ba za poslove cestovnog prometa. U autobusu kojim se vr{i prijevoz putnika u linijskom cestovnom prijevozu mora se nalaziti registrirani red vo`nje, ili kopija registriranog reda vo`nje ovjerena od nadle`nog organa za ovjeru. Na~in, kriteriji i postupak uskla|ivanja, ovjera i registracija redova vo`nje, obrazac, sadr`aj i na~in vo|enja registra redova vo`nje regulirat }e se pravilnikom kojeg donosi federalni ministar. Broj 28 – Strana 3000 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 7.6.2006. Srijeda, 7.6.2006. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 28 – Strana 3001 ^lan 25. Ukoliko ocijeni da nema potrebe za uskla|ivanjem redova vo`nje u odre|enom periodu, nadle`ni or gan iz ~lana 24. stav 2. ovog Zakona rje{enjem }e produ`iti va`nost postoje}ih registriranih redova vo`nje. Ako se uskla|ivanjem nisu osigurale potrebe korisnika prijevoza na odre|enoj liniji, a nadle`ni or gan za uskla|ivanje redova vo`nje procijeni da nema potrebe provoditi uskla|ivanje redova vo`nje za sve linije, na zahtjev korisnika prijevoza ili zainteresiranih prijevoznika mo`e se pristupiti uskla|ivanju i registraciji redova vo`nje za utvr|enu liniju prema postupku predvi|enim pravilnikom iz ~lana 24. stav 4. ovog Zakona. ^lan 26. Prijevoznik utvr|uje red vo`nje koji mora biti usagla{en sa daljinarom i minimalnim vremenom vo`nje. Pravilnik kojim se bli`e odre|uju na~in, kriteriji i postupak za odre|ivanje daljinara i minimalnog vremena vo`nje donosi federalni ministar. ^lan 27. Prijevoznik je du`an uredno i redovno vr{iti prijevoz u linijskom cestovnom prijevozu prema registriranom i objavljenom redu vo`nje. U vozilu kojim se vr{i javni prijevoz putnika u linijskom cestovnom prijevozu na prednjoj strani mora biti postavljena tab - la sa ispisanim podacima o polaznoj, zavr{noj i najmanje jednoj od usputnih stanica. Prijevoznik mo`e vr{iti linijski prijevoz putnika za registrirani red vo`nje sa vi{e vozila prema tom redu vo`nje, s tim da se prijevoz vr{i svim vozilima na cijeloj relaciji autobusne linije za koju je red vo`nje registriran (bis vo`nja). Vozilo kojim se vr{i prijevoz iz stava 3. ovog ~lana pored ta - ble iz stava 2. ovog ~lana mora imati i tablu sa natpisom "bis vo`nja". Za vrijeme vr{enja prijevoza iz stava 3. ovog ~lana u svakom vozilu mora se nalaziti red vo`nje i ostala dokumentacija neophodna pri vr{enju linijskog prijevoza putnika. Odredbe stava 2. ovog ~lana ne odnose se na vozila koja imaju ugra|en mehanizam za postavljanje ta ble, odnosno ako imaju traku ili displej na kojima je ispisan broj i naziv linije iz registriranog reda vo`nje. ^lan 28. Cjenovnik za odre|enu liniju mora biti ovjeren i potpisan od prijevoznika ~iji se identi~ni primjerci moraju nalaziti u autobusu koji prometuje na toj liniji, autobusnoj stanici i turisti~koj agenciji kojoj je povjerena prodaja karata. ^lan posade vozila du`an je usluge prijevoza putnika u linijskom cestovnom prijevozu napla}ivati u skladu sa cjenovnikom iz stava 1. ovog ~lana putem uredno ispisane karte za prijevoz sa serijskim brojem ili pomo}u au tom ata za izdavanje karata. Prijevoznik na linijama do 50 km izdaje karte za prijevoz koje sadr`e: naziv prijevoznika, serijski broj, cijenu ko{tanja prijevoza i otisak pe~ata prijevoznika, a na linijama du`im od 50 km karte za prijevoz sadr`e: naziv prijevoznika, serijski broj, cijenu ko{tanja prijevoza, relaciju, da tum i vrijeme polaska i otisak pe~ata prijevoznika. Ministarstvo, na prijedlog Asocijacije prijevoznika pri Privrednoj komori Federacije Bosne i Hercegovine, utvr|uje minimalne cijene prijevoznih usluga u linijskom cestovnom prijevozu. Prijevoznik je obavezan pridr`avati se utvr|enih cijena iz prethodnog stava. ^lan 29. Putnik koji se prevozi autobusom u javnom linijskom prijevozu na podru~ju Federacije Bosne i Hercegovine du`an je imati va`e}u kartu za prijevoz i pokazati je na zahtjev ovla{tene osobe za kontrolu ~lanova posade, putnika i vozne dokumentacije. Karta za prijevoz prodaje se na autobusnoj stanici. Karta za prijevoz mo`e se kupiti i u poslovnicama, odnosno agencijama koje se bave pru`anjem turisti~kih usluga, ukoliko im je prijevoznik povjerio prodaju karata za prijevoz. Cijena karte za prijevoz na prodajnom mjestu u autobusnoj stanici, turisti~koj agenciji, poslovnici ili u autobusu ne mo`e biti ve}a, niti manja od cijene karte za prijevoz utvr|ene cjenovnikom prijevoznika za tra`enu relaciju. Karte za prijevoz mogu se prodavati samo za registrirane redove vo`nje i u skladu sa cjenovnikom iz ~lana 28. stav 1. ovog Zakona. Na autobusnoj stanici u terminu kada je organizirana prodaja karata nije dozvoljena prodaja karata u autobusu. ^lan 30. Ako putnik koji se prevozi ima ru~nu prtljagu, du`an ju je smjestiti na za to odre|eno mjesto tako da ne smeta drugim putnicima koji se prevoze, ~lanovima posade vozila i ne zatvara prolaz izme|u sjedi{ta. Za prtljag koji se smje{ta u prostor odvojen od prostora za putnike koji se prevoze, ~lan posade vozila du`an je putniku koji se prevozi za prtljag izdati posebnu kartu, jedan dio karte pri~vrstiti za prtljag, a drugi dio na pole|inu karte za prijevoz putnika. ^lan 31. Prijevoznik koji vr{i javni prijevoz putnika u linijskom cestovnom prijevozu du`an je autobusnoj stanici na kojoj je tim redom vo`nje predvi|en ulazak, odnosno izlazak putnika dostaviti registrirani red vo`nje najmanje pet dana prije njegovog stupanja na snagu. Prijevoznik je du`an autobusnoj stanici dostaviti cjenovnik sa cijenama za razdaljine izme|u stanica i stajali{ta upisanih u red vo`nje. Prijevoznik koji iz bilo kojih razloga nije u mogu}nosti, ili ne `eli dalje odr`avati registrirani red vo`nje obavezan je nadle`nom organu, koji je registrirao red vo`nje, podnijeti pisani zahtjev sa obrazlo`enjem za trajnu obustavu prijevoza i datumom kada prestaje sa odr`avanjem linije. Prijevoznik je du`an istovremeno pisanim putem obavijestiti autobusne stanice o datumu obustave prijevoza iz zahtjeva iz stava 3. ovog ~lana. ^lan 32. Prijevoznik mora otpo~eti javni prijevoz putnika u linijskom cestovnom prijevozu prema registriranom redu vo`nje danom stupanja na snagu. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog ~lana, u toku va`enja reda vo`nje na odre|enoj liniji mo`e se privremeno obustaviti javni prijevoz putnika u slu~aju vi{e sile i u vanrednim slu~ajevima koji nezavisno od volje prijevoznika onemogu}avaju odvijanje tog prijevoza. U slu~aju obustave prijevoza iz stava 2. ovog ~lana prijevoznik je du`an odmah po nastanku razloga zbog kojeg se vr{i obustava o tome obavijestiti korisnike prijevoza putem sredstava javnog informiranja, kao i autobusne stanice koje koristi prema redu vo`nje. Obustavu prijevoza iz stava 2. ovog ~lana prijevoznik je du`an prijaviti nadle`nom organu koji je registrirao red vo`nje i federalnoj inspekciji cestovnog prometa. O privremenoj obustavi na konkretnoj liniji, na zahtjev prijevoznika, nadle`ni or gan koji je registrirao red vo`nje du`an je donijeti rje{enje. ^lan 33. Prijevozniku kojem je nadle`ni or gan pravomo}nim rje{enjem oduzeo licencu za linijski prijevoz putnika brisat }e se registrirani redovi vo`nje na svim linijama na podru~ju Federacije Bosne i Hercegovine. Red vo`nje, odnosno neki od polazaka i povrataka iz registriranog reda vo`nje brisat }e se iz Registra redova vo`nje, ako prijevoznik: – ne otpo~ne vr{iti javni prijevoz putnika u linijskom cestovnom prijevozu prema registriranom redu vo`nje u roku od pet dana od dana njegovog stupanja na snagu; – obustavi odvijanje javnog prijevoza putnika u linijskom cestovnom prijevozu du`e od pet dana uzastopno, ili u raznim vremenskim razmacima du`e od deset dana u toku registracionog perioda; – neuredno odr`ava liniju neprekidno du`e od osam dana, ili u razli~itim vremenskim razmacima du`e od 15 dana u toku registracionog perioda; – pisano podnese zahtjev nadle`nom organu za obustavljanje odr`avanja linije, odnosno polazaka i povrataka. Sa reda vo`nje brisat }e se onaj kooperant koji je prema ugovoru o kooperaciji bio du`an odr`avati red vo`nje, odnosno polazak ili povratak u odre|enom vremenskom periodu, a ne odr`ava ga, ili ga odr`ava suprotno odredbama ugovora o kooperaciji, odnosno ukoliko su se stekli uvjeti iz stava 1. ili stava 2. ovog ~lana, a red vo`nje se preregistruje na ostale kooperante ili kooperanta iz ugovora. Ukoliko se kooperanti ne mogu dogovoriti o na~inu odr`avanja kooperantske linije iz ugovora o kooperaciji nadle`ni ministar, odnosno nadle`ni or gan iz ~lana 24. stav 2. ovog Zakona formirat }e arbitra`nu komisiju. Rje{enje o brisanju reda vo`nje u slu~aju iz stava 1. ovog ~lana donosi nadle`ni or gan koji je registrirao red vo`nje na osnovu pisanog obavje{tenja organa nadle`nog za izdavanje licenci iz ~lana 13. ovog Zakona. Rje{enje o brisanju registriranog reda vo`nje, odnosno nekog od polazaka i povrataka donosi nadle`ni or gan koji je registrirao red vo`nje u slu~ajevima navedenim u stavu 2. ovog ~lana u alinejama 1., 2. i 3. na osnovu nalaza inspekcije cestovnog prometa, a u slu~aju navedenom u stavu 2. alineja 4. ovog ~lana na osnovu pisanog zahtjeva prijevoznika. II.1.2. Javni vanlinijski prijevoz putnika ^lan 34. Javni prijevoz putnika u vanlinijskom cestovnom prijevozu je prijevoz za koji se relacija, cijena prijevoza, visina naknade za pru`ene usluge za potrebe putnika koji se prevoze i drugi uvjeti prijevoza utvr|uju pisanim ugovorom izme|u prijevoznika, odnosno fizi~kog lica koje vr{i javni prijevoz i naru~ioca prijevoza, ako drugim propisom nije druga~ije ure|eno. ^lan 35. Javni vanlinijski prijevoz putnika u cestovnom prijevozu mo`e se vr{iti kao: – kru`na vo`nja unaprijed organizirane grupe putnika koja po~inje i zavr{ava na istom mjestu, pri ~emu se ta grupa putnika prevozi istim vozilom na ~itavom itinereru i vra}a se na mjesto polaska bez usputnog ulaska ili izlaska drugih putnika; – naizmjeni~na vo`nja organizirana radi prijevoza u vi{e putovanja od istog polazi{ta do istog odredi{ta unaprijed organiziranih grupa putnika, s tim {to se svaka grupa koja je obavila putovanje u odlasku vra}a u istom sastavu i to tako da se prva vo`nja u povratku i posljednja vo`nja u odlasku u nizu naizmjeni~nih vo`nji vr{i praznim vozilom; – prijevoz unaprijed organizirane grupe putnika u odlasku i putovanje praznog vozila u povratku i obratno; – taksiprijevoz. Na vozilu kojim se vr{i prijevoz iz stava 1. alineje 1., 2. i 3. ovog ~lana mora biti istaknuta tab la sa oznakom "vanlinijski prijevoz" u donjem desnom uglu vjetrobranskog stakla. Odredba iz stava 2. ovog ~lana ne odnosi se na vozila kojima se vr{i taksiprijevoz. ^lan 36. Ugovoreni prijevoz je vanlinijski prijevoz za odre|enu ta~no utvr|enu kategoriju putnika, ako se takav prijevoz vr{i u cilju odlaska na posao ili u {kolu (fakultet) i obratno, na odre|enoj relaciji bez prijema drugih putnika. U autobusu kojim se vr{i prijevoz iz stava 1. ovog ~lana mora se nalaziti kopija ugovora o prijevozu koji je zaklju~en izme|u organizacije - korisnika prijevoza i prijevoznika. U donjem desnom uglu vjetrobranskog stakla autobusa za vrijeme vr{enja posebnog vanlinijskog prijevoza mora se nalaziti tab la sa oznakom "ugovoreni prijevoz". ^lan 37. Prilikom vr{enja vanlinijskog cestovnog prijevoza iz ~lana 35. stav 1. alineja 1., 2. i 3. ovog Zakona u motornom vozilu mora se nalaziti pisani ugovor o prijevozu, te putni list sa spiskom putnika potpisan od prijevoznika, odnosno fizi~kog lica koje vr{i javni prijevoz. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog ~lana, prilikom vr{enja prijevoza kada vanlinijski prijevoz putnika vr{i organizator putovanja koji je ujedno i prijevoznik, umjesto ugovora o prijevozu u motornom vozilu mora se nalaziti dokaz o uplati aran`mana u kojem je sadr`ana i naknada za prijevoz u odlasku i povratku. Kod vr{enja prijevoza iz ~lana 36. stav 1. ovog Zakona umjesto spiska putnika, putnici koji se prevoze moraju kod sebe imati identifikacijske iskaznice ovjerene od prijevoznika ili fizi~kog lica koje vr{i prijevoz, izdate na osnovu ugovora o prijevozu. Pravilnik kojim se bli`e odre|uje oblik i sadr`aj putnog lista sa spiskom putnika donosi federalni ministar. II.1.2.1. Taksiprijevoz ^lan 38. Taksiprijevoz je javni prijevoz putnika u vanlinijskom cestovnom prijevozu za koji je cijena prijevoza za pre|eni put unaprijed odre|ena i utvr|uje se taksimetrom po cjenovniku usluga. Cjenovnik usluga mora biti ovjeren od kantonalnog ministarstva nadle`nog za poslove cestovnog prometa i istaknut na vidnom mjestu u vozilu. U toku prijevoza putnika taksivozilom mora biti uklju~en taksimetar, koji je ispravan, ba`daren prema propisanim metrolo{kim uvjetima za taksimetre, plombiran i ugra|en na vidnom mjestu u vozilu. Prijevoznik, odnosno fizi~ko lice koje vr{i taksiprijevoz mo`e sa korisnikom prijevoza, na relacijama du`im od 25 km, ugovoriti cijenu prijevoza i bez uklju~enja taksimetra, s tim da cijena ne mo`e biti ve}a od one koja bi se utvrdila taksimetrom. Prijevoznik, odnosno fizi~ko lice koje vr{i taksiprijevoz du`no je na zahtjev putnika koji se prevozi, izdati kartu za prijevoz koja sadr`i registarski broj vozila, putnu relaciju, napla}enu, odnosno ugovorenu cijenu, da tum prijevoza, potpis i otisak pe~ata prijevoznika. Ako se prijevoz iz stava 4. ovog ~lana vr{i bez uklju~enja taksimetra prijevoznik, odnosno fizi~ko lice koje vr{i taksiprijevoz du`no je izdati kartu za prijevoz putniku koji se prevozi prije po~etka vo`nje. ^lan 39. Pri vr{enju taksiprijevoza bez saglasnosti putnika koji je prvi zapo~eo koristiti taj prijevoz, ne mogu se primati na prijevoz drugi putnici. ^lan 40. Taksiprijevoz mo`e se vr{iti samo putni~kim vozilom sa pet sjedi{ta (1+4), koje ima ~etvera vrata a oblik karoserije je limuzina. Putni~ko vozilo iz stava 1. ovog ~lana ne mo`e imati priklju~no vozilo. ^lan 41. Voza~i koji upravljaju motornim vozilom kojim se vr{i taksiprijevoz, pored uvjeta utvr|enih propisima o sigurnosti prometa na cestama, moraju ispunjavati i uvjete iz ~lana 9. ovog Zakona. ^lan 42. Organizaciju i na~in vr{enja taksiprijevoza putnika na teritoriji kantona svojim propisom regulira or gan iz ~lana 10. stav 1. ovog Zakona. Propisom iz stava 1. ovog ~lana ure|uje se naro~ito: – na~in organiziranja taksiprijevoza na teritoriji kantona, odnosno podru~ju grada i op}ine; – broj i razmje{taj taksistajali{ta, na~in njihovog kori{tenja, ure|enja i odr`avanja, te broj vozila na pojedinim taksistajali{tima; – na~in utvr|ivanja i naplate cijene taksiprijevoza, ako se prevozi vi{e putnika; – na~in izdavanja dopunskih oznaka za vozila, njihova veli~ina, broj i izgled; – prava i du`nosti voza~a koji vr{i taksiprijevoz i putnika koji se prevoze taksivozilom; Broj 28 – Strana 3002 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 7.6.2006. Srijeda, 7.6.2006. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 28 – Strana 3003 – osnovne i dopunske uvjete koje mora ispunjavati taksivoza~ i taksivozilo. II.2. JAVNI PRIJEVOZ TERETA ^lan 43. Javni prijevoz tereta u cestovnom prijevozu (u daljnjem tekstu: prijevoz tereta) mo`e se organizirati kao linijski i vanlinijski prijevoz. ^lan 44. Prijevoznik koji vr{i javni prijevoz tereta du`an je utvrditi cjenovnik pojedina~nih usluga prijevoza. Cjenovnik iz stava 1. ovog ~lana ovjeren od prijevoznika mora se nalaziti u vozilu za vrijeme vr{enja prijevoza. Ministarstvo, na prijedlog Asocijacije prijevoznika pri Privrednoj komori Federacije Bosne i Hercegovine, utvr|uje cjenovnik minimalnih cijena prijevoznih usluga u cestovnom prijevozu tereta. Prijevoznik je obavezan pridr`avati se utvr|enih cijena iz prethodnog stava. ^lan 45. Prijevoznik koji vr{i javni prijevoz tereta du`an je u vozilu kojim vr{i prijevoz imati uredno popunjen i ovjeren tovarni list u kojem, izme|u ostalog, moraju biti sadr`ani sljede}i podaci: naziv prijevoznika i njegov porezni i identifikacijski broj, naru~ilac prijevoza, primalac tereta, relacija, cijena prijevoza, koli~ina i vrsta tereta koji se prevozi i da tum utovara tereta. Tovarni list mora biti potpisan ili ovjeren od prijevoznika, isporu~ioca i primaoca tereta. II.2.1. Javni linijski prijevoz tereta ^lan 46. Linijski prijevoz tereta vr{i se na osnovu dozvole po registriranom redu vo`nje, a cijena i drugi uvjeti prijevoza unaprijed su utvr|eni na osnovu cjenovnika. ^lan 47. Ministarstvo izdaje dozvole za vr{enje linijskog prijevoza tereta i vodi registar izdatih dozvola. Dozvolu iz stava 1. ovog ~lana prijevoznik mora imati u vozilu za vrijeme vr{enja prijevoza. Federalni ministar pravilnikom propisuje uvjete za dobivanje i postupak izdavanja dozvola, kao i na~in vo|enja registra izdatih dozvola. ^lan 48. Prijevoznik je du`an o registriranoj liniji kao i o odobrenim promjenama na liniji najkasnije pet dana prije otpo~injanja prijevoza obavijestiti sve teretne stanice koje se nalaze upisane u rje{enju. Prijevoznik je du`an svim teretnim stanicama koje koristi na registriranoj liniji dostaviti utvr|eni cjenovnik prijevoznih usluga. ^lan 49. Prijevoznik kojem je izdato rje{enje za vr{enje linijskog prijevoza tereta du`an je prijevoz vr{iti na osnovu uvjeta iz rje{enja i u skladu sa odredbama ovog Zakona. II.2.2. Javni vanlinijski prijevoz tereta ^lan 50. Vanlinijski prijevoz tereta je prijevoz tereta za koji se relacija, cijena prijevoza i drugi uvjeti utvr|uju ugovorom izme|u prijevoznika i naru~ioca prijevoza. ^lan 51. Prijevoz za posebne namjene (vanredni prijevoz, prijevoz opasnih materija i sl.) vr{i se na osnovu ovog Zakona, Zakona o cestama Federacije Bosne i Hercegovine i Zakona o prijevozu opasnih materija. Prijevoz za posebne namjene vr{i se na osnovu dozvole koju izdaje nadle`ni or gan odre|en Zakonom o cestama Federacije Bosne i Hercegovine ili Zakonom o prijevozu opasnih materija. Dozvola iz prethodnog stava ili njena kopija mora se nalaziti u vozilu za vrijeme vr{enja prijevoza za posebne namjene. III. PRIJEVOZ ZA VLASTITE POTREBE ^lan 52. Prijevoz za vlastite potrebe mogu vr{iti pravna ili fizi~ka lica pod uvjetima propisanim ovim Zakonom. Prijevoz za vlastite potrebe mo`e se vr{iti kao prijevoz tereta koji vr{e pravna lica radi zadovoljenja svojih proizvodnih ili uslu`nih potreba u okviru djelatnosti upisanih u sudski registar i kao prijevoz osoba koje su u radnom odnosu kod istog i drugih osoba u vezi sa obavljanjem poslova iz te djelatnosti. Prijevoz za vlastite potrebe mo`e se vr{iti vlastitim motornim vozilom ili iznajmljenim putni~kim vozilom (rentakar). Prilikom vr{enja prijevoza za vlastite potrebe u vozilu se mora nalaziti pravomo}no rje{enje iz ~lana 5. ovog Zakona. Kod prijevoza osoba za vlastite potrebe u autobusu se mora nalaziti putni list sa spiskom putnika iz ~lana 37. stav 1. ovog Zakona, a ako se vr{i prijevoz zaposlenika sa posla na posao, osobe koje se prevoze moraju imati identifikacijske iskaznice izdate od pravnog, odnosno fizi~kog lica koje taj prijevoz vr{i. ^lan 53. Fizi~ko lice mo`e vr{iti prijevoz za vlastite potrebe sa jednim ili vi{e vozila ako: – prevozi teret koji je u vezi sa obavljanjem privredne i druge djelatnosti za koju ima rje{enje, – samostalno obavlja poljoprivrednu djelatnost, te prevozi vlastite poljoprivredne proizvode, ili prevozi druge proizvode koje je nabavio u svrhu te proizvodnje, – prevozi osobe koje su kod njega u radnom odnosu. Vozilom u vlasni{tvu fizi~kog lica kojim se vr{i prijevoz za vlastite potrebe mo`e upravljati vlasnik vozila ili voza~ koji je u radnom odnosu kod vlasnika vozila. ^lan 54. Fizi~ko lice mo`e vr{iti prijevoz osoba, tereta, ili osoba i tereta za vlastite potrebe motornim vozilom samo na osnovu rje{enja za vr{enje tog prijevoza koje izdaje nadle`ni or gan prema odredbama Zakona o obrtu na ~ijem podru~ju fizi~ko lice ima prebivali{te. Rje{enje iz stava 1. ovog ~lana ne mo`e se izdati fizi~kom licu koje je upisano u registar za vr{enje javnog prijevoza. Nadle`ni or gan iz stava 1. ovog ~lana du`an je voditi registar izdatih rje{enja za vr{enje prijevoza za vlastite potrebe. Odredbe ovog ~lana ne odnose se na prijevoz za vlastite potrebe koji se vr{i putni~kim automobilom gra|ana i vozilom specijalno opremljenim za kampovanje. ^lan 55. U motornom vozilu kojim se vr{i prijevoz za vlastite potrebe mora se nalaziti rje{enje za vr{enje tog prijevoza. U teretnom motornom vozilu najve}e dopu{tene mase vi{e od 3.500 kg, kojim se vr{i prijevoz tereta, mora se nalaziti tovarni list iz ~lana 45. ovog Zakona. ^lan 56. Motornim vozilom kojim se vr{i prijevoz za vlastite potrebe kod privrednih dru{tava, odnosno drugih pravnih lica mora upravljati voza~ koji je u radnom odnosu kod vlasnika motornog vozila i ispunjava uvjete iz ~lana 9. ovog Zakona. III.1. Rentakar prijevoz ^lan 57. Prijevoz osoba iznajmljenim motornim vozilima (rentakar) je prijevoz koji se vr{i za vlastite potrebe na osnovu ugovora zaklju~enog izme|u korisnika i davaoca rentakar usluge po unaprijed utvr|enom cjenovniku. Pravno lice koje pru`a rentakar uslugu uz iznajmljivanje vozila sa voza~em mo`e takav vid usluge pru`iti samo sa voza~ima koji su sa njim uspostavili radni odnos u skladu sa Zakonom o radu. Pravno lice koje pru`a rentakar usluge mora biti registrirano za obavljanje te djelatnosti. U motornom vozilu za vrijeme pru`anja rentakar usluge mora se nalaziti primjerak zaklju~enog ugovora iz stava 1. ovog ~lana. ^lan 58. Vozila za rentakar usluge moraju ispunjavati uvjete predvi|ene pravilnikom iz ~lana 5. i pravilnikom iz ~lana 8. ovog Zakona. Korisnik rentakar vozila ne mo`e vr{iti javni prijevoz iznajmljenim vozilom. ^lan 59. Za pru`anje rentakar usluge mo`e se koristiti putni~ko vozilo sa brojem sjedi{ta od 1+4 do 1+7. IV. AUTOSTANICE ^lan 60. Djelatnost pru`anja usluga autobusnih stanica u prijevozu putnika (u daljnjem tekstu: autobusna stanica) i usluga teretnih stanica (u daljnjem tekstu: teretna stanica) mogu vr{iti pravna lica koja su registrirana za obavljanje djelatnosti pru`anja stani~nih usluga i ako ispunjavaju uvjete propisane ovim Zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog Zakona. ^lan 61. Autostanica mora biti ozna~ena natpisom i to: – autobusna stanica sa natpisom mjesta u kojem se nalazi, – teretna stanica sa natpisom mjesta u kojem se nalazi. IV.1. Autobusne stanice i stajali{ta ^lan 62. Autobusna stanica je odre|eni prostor za prihvat i otpremu autobusa, izlazak ili ulazak putnika, utovar ili istovar prtljage, rezervacija i prodaja karata za prijevoz, ~uvanje prtljage, informiranje putnika i prijevoznika i ostali poslovi u vezi sa prijevozom putnika. Autobusno stajali{te je odre|en i ozna~en prostor za zaustavljanje autobusa radi sigurnog ulaska ili izlaska putnika. Autobusna stanica obavlja poslove i usluge u okviru registrirane djelatnosti za koju ima javna ovla{tenja na osnovu rje{enja koje izdaje Ministarstvo. ^lan 63. Ulaz ili izlaz putnika obavlja se samo na autobusnim stanicama, odnosno autobusnim stajali{tima upisanim u registrirani red vo`nje. Prijevoznik je du`an na polaznu stanicu postaviti autobus koji prometuje na odre|enoj liniji 15 minuta prije polaska i to na peron koji mu je odre|en organizacijom rada autobusne stanice. Ako je u redu vo`nje upisan naziv mjesta u kojem postoji autobusna stanica, prijevoznik je obavezan koristiti usluge autobusne stanice u tom mjestu. U mjestu u kojem postoje dvije ili vi{e autobusnih stanica namijenjenih za isti rang linijskog prijevoza, prijevoznik }e koristiti usluge autobusne stanice koju ima upisanu u registrirani red vo`nje. ^lan 64. Autobusna stanica mora biti opremljena i odr`avana tako da odgovara svojoj svrsi. U zavisnosti od zadovoljavanja propisanih uvjeta, vezano za posjedovanje opreme i sadr`aja u okviru cjelokupne usluge, utvrdit }e se kategorija autobusne stanice. Pravilnik kojim se bli`e odre|uju uvjeti koje mora ispunjavati autobusna stanica, na~in rada i njihova kategorizacija donosi federalni ministar. ^lan 65. Autobusna stanica mora pod jednakim uvjetima pru`ati svoje usluge svim prijevoznicima koji u registriranom redu vo`nje imaju upisanu tu autobusnu stanicu, a prema cjenovniku u zavisnosti od kategorije autobusne stanice. Autobusna stanica mo`e napla}ivati svoje usluge samo ako je izvr{ena kategorizacija i ako joj je rje{enjem Ministarstva utvr|ena jedna od kategorija. Ministarstvo, na prijedlog Asocijacije prijevoznika pri Privrednoj komori Federacije Bosne i Hercegovine, utvrdit }e maksimalne cijene usluga autobusnih stanica zavisno od kategorije stanice. Prijevoznik koji vr{i prijevoz iz stava 1. ovog ~lana obavezan je autobusnoj stanici, upisanoj u registrirani red vo`nje, povjeriti rezervaciju i prodaju karata za prijevoz, te davanje obavijesti putnicima. Autobusna stanica i prijevoznik iz stava 4. ovog ~lana ugovorom }e regulirati uvjete, na~in kori{tenja usluga autobusne stanice, me|usobna prava i obaveze, a visinu naknade za pru`ene usluge odredit }e u skladu sa cjenovnikom iz stava 3. ovog ~lana. Slu`bena lica na autobusnoj stanici du`na su za vrijeme rada na vidnom mjestu nositi identifikacijske iskaznice. ^lan 66. Autobusna stanica du`na je voditi evidenciju o dolascima i odlascima autobusa i svakih 30 dana nadle`nom organu koji je registrirao redove vo`nje dostavljati pisane informacije o redovima vo`nje koje prijevoznik neuredno odr`ava, odnosno redovima vo`nje koje prijevoznik ne odr`ava. Voza~ autobusa du`an je po dolasku na autobusnu stanicu odmah prijaviti dolazak autobusa, odnosno prijaviti postavljanje autobusa na peron i ovjeriti putni nalog sa podacima o vremenu dolaska i polaska autobusa sa autobusne stanice. Otpravnik je du`an otpremiti svaki autobus sa polaznog perona prema redu vo`nje, ako su za to ispunjeni uvjeti. Voza~ autobusa mo`e po}i sa autobusne stanice po odobrenju otpravnika, odnosno kad mu se odgovaraju}im svjetlosnim signalom odobri odlazak sa autobusne stanice, ako se otpremanje autobusa vr{i svjetlosnom signalizacijom. ^lan 67. U autobusnoj stanici mora se voditi prometni dnevnik na na~in propisan pravilnikom kojim se propisuje obrazac, sadr`aj i na~in vo|enja prometnog dnevnika. Pravilnik iz stava 1. ovog ~lana donosi federalni ministar. ^lan 68. Nakon sklapanja ugovora iz ~lana 65. stav 5. ovog Zakona autobusna stanica du`na je sistematizirati sve redove vo`nje po linijama, vremenu dolaska i odlaska autobusa sa autobusne stanice i istaknuti ih na mediju predvi|enom za informiranje putnika. ^lan 69. Prijevoznik mora obavijestiti autobusnu stanicu gdje zapo~inje prijevoz po redu vo`nje, o nemogu}nosti odr`avanja polaska linije, odnosno o zaka{njenju ve}em od 30 minuta. U slu~aju iz stava 1. ovog ~lana autobusna stanica mora obavijestiti sljede}u autobusnu stanicu po redu vo`nje. U slu~aju prijema obavijesti o nemogu}nosti odr`avanja polaska ili nenajavljenog ka{njenja du`eg od 30 minuta, autobusna stanica mo`e, ukoliko je ve} izvr{ila prodaju karata za taj polazak, anga`irati drugog prijevoznika o tro{ku prijevoznika koji je trebao obaviti taj polazak. IV.2. Teretne stanice ^lan 70. Teretna stanica osigurava prihvat i otpremu teretnih motornih i priklju~nih vozila i tereta, osigurava njihov smje{taj, usluge smje{taja i prehrane ~lanova posade. Teretna stanica mo`e organizirati pru`anje i drugih usluga vezanih za vr{enje prijevoza tereta. Rje{enje o ispunjavanju uvjeta iz st. 1. i 2. ovog ~lana donosi Ministarstvo. Federalni ministar }e posebnim pravilnikom propisati uvjete koje moraju ispuniti teretne stanice za obavljanje djelatnosti. ^lan 71. Teretna stanica mora pru`ati svoje usluge pod jednakim uvjetima svim prijevoznicima, odnosno fizi~kim licima koji vr{e javni prijevoz. Ako u mjestu postoji teretna stanica, nadle`no kantonalno ministarstvo mo`e propisom utvrditi obavezu da su prijevoznici, odnosno fizi~ka lica koja vr{e javni prijevoz du`ni koristiti usluge teretne stanice. Broj 28 – Strana 3004 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 7.6.2006. Srijeda, 7.6.2006. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 28 – Strana 3005 V. STANICE TEHNI^KOG PREGLEDA ^lan 72. Stanica tehni~kog pregleda pru`a usluge tehni~kog pregleda vozila kojima se utvr|uje ispunjavanje tehni~ko-eksploatacionih uvjeta i tehni~ka ispravnost vozila kojima se vr{e pojedine vrste prijevoza. Za svako vozilo koje ispunjava navedene uvjete stanica tehni~kog pregleda izdaje odgovaraju}u potvrdu. Pru`anje usluga tehni~kog pregleda vozila iz stava 1. ovog ~lana mo`e vr{iti samo stanica tehni~kog pregleda koja je registrirana za obavljanje poslova tehni~kog pregleda vozila i ima odobrenje za rad dobijeno od Ministarstva. ^lan 73. Odobrenje za rad stanici tehni~kog pregleda na prijedlog komisije izdaje Ministarstvo. Komisiju iz stava 1. ovog ~lana formira federalni ministar. Komisija iz stava 2. ovog ~lana broji 13 ~lanova od kojih su tri ~lana iz Ministarstva, s tim da je jedan predsjednik komisije i po jednog ~lana iz kantonalnog ministarstva nadle`nog za poslove cestovnog prometa. ^lana komisije iz kantonalnog ministarstva imenuje federalni ministar, na prijedlog kantonalnog ministra nadle`nog za poslove cestovnog prometa. Komisija svoje prijedloge vezane za davanje odobrenja treba bazirati u skladu sa evropskim standardima i direktivama i u svemu postupati u skladu sa va`e}im propisima koji reguliraju ovu oblast. ^lan 74. Uvjete za obavljanje poslova utvr|ivanja tehni~ke ispravnosti vozila, na~in obavljanja pojedinih vrsta tehni~kog pregleda, evidencije koje se vode i obrasci koji se izdaju, kao i drugi poslovi vezani za rad stanica tehni~kog pregleda odre|uju se pravilnicima koje donosi federalni ministar. ^lan 75. Kontrola ispravnosti vozila na stanicama tehni~kog pregleda vr{i se u skladu sa odredbama ovog Zakona, pravilnicima donesenim na osnovu njega, kao i na osnovu drugih zakona i pravilnika donesenih na osnovu njih i prema usvojenom standardu i va`e}im normativima. Tehni~ki pregled obavlja se u skladu sa procedurama va`e}im za pojedine vrste tehni~kog pregleda, a dokumentacija za vozilo izdaje se na bazi ispisa rezultata mjerenja pojedinih karakteristika tog vozila dobijenih na opremi sa automatskim ispisom podataka, op}eg stanja vozila, te na osnovu zapa`anja kontrolora o stanju pojedinih sklopova, agregata i komponenti tog vozila. Ministarstvo, na prijedlog Asocijacije stanica tehni~kog pregleda pri Privrednoj komori Federacije Bosne i Hercegovine, utvr|uje jedinstven cjenovnik usluga pojedinih vrsta tehni~kog pregleda vozila. ^lan 76. Dio poslova iz svoje nadle`nosti, koji se odnose na rad stanica tehni~kog pregleda, Ministarstvo mo`e prenijeti na odgovaraju}u stru~nu instituciju koja bude izabrana putem javnog oglasa. Stru~na institucija koja }e obavljati poslove iz stava 1. ovog ~lana mora ispunjavati sljede}e uvjete: – biti upisana u sudski registar za obavljanje djelatnosti iz oblasti za koju se prenosi javno ovla{tenje; – imati kadrove sposobne za obavljanje djelatnosti iz oblasti za koju se prenosi javno ovla{tenje; – biti stru~no i tehni~ki osposobljena za vr{enje obuke za obavljanje poslova tehni~kog pregleda vozila, ba`darenja tahografa; – biti stru~no i tehni~ki osposobljena za vr{enje stru~nog nadzora nad radom stanica tehni~kog pregleda, kontrolora tehni~ke ispravnosti vozila, voditelja stanice tehni~kog pregleda; – imati kadar i opremu za vr{enje kontrole ispravnosti ba`darenja opreme i ure|aja na stanici tehni~kog pregleda; – dokazati da mo`e pratiti referentnu literaturu evropske zajednice iz ove oblasti i vr{iti primjenu savremenih dostignu}a na stanicama tehni~kog pregleda i davati prijedloge za dopunu postoje}ih normativnih akata iz ove oblasti u skladu sa evropskim standardima; – posjedovati ra~unare, stru~nu literaturu, laboratoriju sa tipski odobrenom opremom, kabinete i drugu opremu neophodnu za obavljanje djelatnosti koje se prenose; – ispunjavati uvjete propisane pozitivnim zakonskim propisima Bosne i Hercegovine. Stru~na institucija iz stava 1. ovog ~lana obavlja sljede}e poslove: – prati propise iz oblasti kontrole ispavnosti vozila koje donose susjedne zemlje, Evropska unija i druge me|unarodne organizacije i integracije; – utvr|uje uvjete za rad stanica za tehni~ki pregled vozila i izdaje certifikate i vodi slu`benu evidenciju o njima na osnovu kojih Ministarstvo prenosi javno ovla{tenje stanici tehni~kog pregleda vozila za obavljanje pojedinih vrsta tehni~kog pregleda vozila i izdavanja potvrda o njihovoj ispravnosti; – vr{i stru~no osposobljavanje kadrova za obavljanje poslova kontrolora tehni~ke ispravnosti vozila i drugih osoba koje rade na stru~nim poslovima tehni~kog pregleda i registracije motornih vozila; – organizira periodi~nu provjeru znanja kontrolora tehni~ke ispravnosti vozila i drugog osoblja; – organizira kontrolu ba`darenja opreme kojom se vr{i kontrola tehni~ke ispravnosti vozila; – organizira uvezivanje stanica za tehni~ki pregled vozila i drugih zainteresiranih subjekata u jedinstven informati~ ki sistem vezan za poslove tehni~kog pregleda vozila; – vr{i obradu podataka i izradu analiza iz oblasti tehni~kog pregleda vozila; – ostvaruje saradnju sa stru~nim, nau~nim organizacijama, institutima, preduze}ima i drugim pravnim licima iz oblasti tehni~kog pregleda vozila; – daje pisana uputstva i informacije, te izra|uje stru~ne publikacije iz oblasti tehni~kog pregleda vozila; – na zahtjev organa koji vr{i upravni nadzor nad radom stru~ne institucije iz stava 1. ovog ~lana, a najmanje dva puta godi{nje, dostavlja izvje{taje, podatke i dokumenta od zna~aja za vr{enje upravnog nadzora. Bli`e odredbe o na~inu obavljanja pojedinih poslova i zadataka iz stava 3. ovog ~lana propisat }e se pravilnicima iz ~lana 74. ovog Zakona. ^lan 77. Stru~na institucija iz ~lana 76. stav 1. ovog Zakona gubi javna ovla{tenja za obavljanje poslova iz stava 3. ~lana 76. ovog Zakona ukoliko: – poslove ne obavlja stru~no i blagovremeno, – ne podnosi izvje{taje, podatke, ili drugu dokumentaciju u skladu sa ~lanom 76. stav 3. alineja 10., – izvje{taj o radu ne bude pozitivno ocijenjen od Ministarstva. ^lan 78. U ostvarivanju svoje funkcije, vezano za rad stanica tehni~kog pregleda, Ministarstvo je nadle`no da: – donosi propise i op}e akte iz oblasti tehni~kog pregleda vozila i rada stanica za tehni~ki pregled vozila, – vr{i upravni nadzor nad radom stanica za tehni~ki pregled vozila, – vr{i upravni nadzor nad radom stru~ne institucije iz ~lana 76. stav 1. ovog Zakona. VI. INSPEKCIJSKI NADZOR ^lan 79. Poslove inspekcijskog nadzora nad provo|enjem odredbi ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu njega vr{i Ministarstvo. Neposredne poslove inspekcijskog nadzora obavljaju federalni inspektori za cestovni promet (u daljnjem tekstu: inspektor). ^lan 80. Inspektor mo`e biti osoba koja ima visoku {kolsku spremu, diplomirani in`injer prometa cestovnog smjera, polo`en stru~ni upravni ispit i najmanje tri godine radnog iskustva na najslo`enijim upravnim poslovima poslije polo`enog stru~nog ispita. Federalni ministar mo`e, po potrebi, rje{enjem privremeno ovlastiti i drugu osobu koja ispunjava uvjete iz stava 1. ovog ~lana da izvr{i odre|ene poslove inspekcijskog nadzora sa svim ovla{tenjima inspektora. ^lan 81. Inspektor vodi evidenciju o obavljenim inspekcijskim pregledima i preduzetim mjerama. Sadr`aj i na~in vo|enja evidencije iz stava 1. ovog ~lana propisuje federalni ministar pravde. ^lan 82. Nadzor nad provo|enjem odredbi ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu njega inspektor vr{i u sjedi{tu i drugim poslovnim prostorijama pravnog ili fizi~kog lica. Inspektor u obavljanju poslova inspekcijskog nadzora ovla{ten je zaustaviti vozila koja su predmet ovog Zakona. Zaustavljanje vozila, u smislu prethodnog stava ovog ~lana, inspektor vr{i isticanjem tablice koja je u obliku prometnog znaka "zabranjen promet svim vozilima u oba smjera" na kojoj je ispisano "STOP INSPEKCIJA". Voza~ motornog vozila na znak iz prethodnog stava du`an je zaustaviti vozilo i postupiti po nalozima inspektora. Za vr{enje inspekcijskog nadzora inspektor koristi posebnu tehni~ku opremu i ozna~ena slu`bena vozila. Federalni ministar svojim uputstvom odredit }e na~in obilje`avanja slu`benog vozila te potrebnu tehni~ku opremu za pregled. ^lan 83. Prilikom vr{enja inspekcijskog nadzora inspektor mora imati iskaznicu. Oblik i sadr`aj iskaznice propisuje federalni ministar pravde a iskaznicu inspektoru izdaje federalni ministar. ^lan 84. U vr{enju inspekcijskog nadzora inspektori posebno nadziru: – ispunjavanje uvjeta za obavljanje djelatnosti javnog prijevoza i prijevoza za vlastite potrebe; – na~in vr{enja prijevoza osoba, tereta, ili osoba i tereta na podru~ju Federacije Bosne i Hercegovine; – ispunjavanje propisanih uvjeta za vozila kojima se vr{i prijevoz na podru~ju Federacije Bosne i Hercegovine; – ispunjavanje propisanih uvjeta i na~ina rada i kori{tenja autobusnih i teretnih stanica; – da li je preventivni tehni~ki pregled vozila va`e}i i obavljen kod ovla{tene stanice tehni~kog i preventivnog pregleda vozila. ^lan 85. U vr{enju inspekcijskog nadzora inspektor je ovla{ten: 1) pregledati: – poslovne i druge prostorije, – vozila, ure|aje, opremu, voznu dokumentaciju putnika i tereta, – poslovne knjige, sporazume, ugovore i druge isprave u vezi sa prijevozni~kom djelatnosti, – rje{enje za rad stanice tehni~kog pregleda kao i dokumentaciju na osnovu koje zaposleni obavljaju tehni~ki pregled vozila, ba`darenost opreme i primjenu jedinstvenog cjenovnika na stanici tehni~kog pregleda, – dokumentaciju i evidenciju, ra~unarsku bazu podataka koje omogu}avaju uvid u poslovanje i primjenu propisa u vezi s prijevozni~kom djelatnosti; 2) narediti otklanjanje nedostataka u pogledu: – ispunjavanja propisanih uvjeta za obavljanje odre|ene vrste prijevoza, – ispunjavanja uvjeta za rad autobusnih i teretnih stanica, – ispunjavanja propisanih tehni~ko-eksploatacionih uvjeta i svojstava predvi|enih standardima za vozila, – obavljanja preventivnih tehni~kih pregleda vozila i urednosti kontrole tehni~ke ispravnosti vozila, – odr`avanja reda vo`nje, – kao i u svim drugim slu~ajevima neprimjenjivanja propisa nad kojima se vr{i nadzor; 3) privremeno zabraniti: – vr{enje prijevoza osoba ili tereta, ili osoba i tereta, ako utvrdi da se vr{i bez odgovaraju}e licence, odnosno bez rje{enja za vr{enje prijevoza za vlastite potrebe, – kori{tenje vozila ako ono ne ispunjava propisane uvjete prema odredbama ovog Zakona, – vr{enje javnog linijskog prijevoza osoba u cestovnom prijevozu na liniji za koju red vo`nje nije registriran, ili na liniji na kojoj prijevoznik vr{i prijevoz bez odobrene izmjene reda vo`nje, ili suprotno roku va`enja registriranog reda vo`nje, – vr{enje javnog vanlinijskog prijevoza osoba, ako utvrdi da ga prijevoznik vr{i suprotno pravilima o na~inu vr{enja vanlinijskog prijevoza shodno deklarisanoj vrsti iz putnog lista, ili ukoliko nema va`e}i putni list, – obavljanje poslova voza~a, odnosno ~lana posade motornog vozila, ako utvrdi da voza~, odnosno ~lan posade vozila nema iskaznicu za voza~a, nije u radnom odnosu kod nadziranog pravnog subjekta, odnosno vlasnika vozila, onemogu}i izvr{enje inspekcijskog pregleda, ili odbije izvr{iti nare|enje inspektora, – vr{enje taksiprijevoza, ako utvrdi da prijevoznik ne ispunjava uvjete propisane odredbama ovog Zakona i drugih propisa, – pru`anje stani~nih usluga, ako utvrdi da su radom autobusne ili teretne stanice ugro`eni zdravlje ili `ivot ljudi. Mjera privremene zabrane iz ta~ke 3. ovog ~lana traje do otklanjanja nedostataka. ^lan 86. Inspektor }e donijeti rje{enje i odmah primijeniti mjeru isklju~enja vozila iz prometa, odnosno udaljiti voza~a ili ~lana posade iz vozila, ako utvrdi da: – vozilom se ~ine radnje za koje je izre~ena mjera privremene zabrane iz ~lana 85. stav 1. ta~ka 3. alineje 1., 2., 3., 4. i 6. ovog Zakona, – voza~ ili ~lan posade vozila obavlja poslove i zadatke i pored izre~ene mjere privremene zabrane iz ~lana 85. stav 1. ta~ka 3. alineja 5. ovog Zakona. Prilikom isklju~enja vozila iz prometa inspektor oduzima prometnu dozvolu za vozilo i registarske tablice i o tome izdaje odgovaraju}u potvrdu. Obavezu skidanja registarskih tablica izvr{it }e voza~ i predati ih inspektoru. Ukoliko voza~ odbije da skine registarske tablice vozilo se o tro{ku vlasnika ili voza~a vozila upu}uje na najbli`u stanicu tehni~kog pregleda, ili u najbli`u automehani~arsku radionicu u kojoj }e se obaviti skidanje registarskih tablica. Mjera iz stava 2. ovog ~lana u prvom slu~aju izri~e se u trajanju od sedam dana a u ponovljenom slu~aju u vremenskom trajanju od 30 dana. Sve posljedice i tro{kove nastale zbog isklju~enja vozila iz prometa i zabrane obavljanja poslova na radnom mjestu voza~a, odnosno ~lana posade vozila snosi u cijelosti nadzirano pravno ili fizi~ko lice. Na~in izvr{enja mjera iz ovog ~lana propisat }e se posebnim pravilnikom kojeg donosi federalni ministar. ^lan 87. Inspektor }e donijeti rje{enje i odmah narediti njegovo izvr{enje kada utvrdi da nadzirano pravno lice postupa protivno ranije izre~enoj mjeri privremene zabrane iz ~lana 85. stav 1. ta~ka 3. alineja 7. ovog Zakona. U provedbi rje{enja iz stava 1. ovog ~lana inspektor }e pe~a}enjem ili na drugi pogodan na~in privremeno zatvoriti prostorije i onemogu}iti kori{tenje strojeva, ure|aja i drugih sredstava za rad u kojima se ili kojima se obavlja djelatnost. ^lan 88. Inspektor je ovla{ten odmah uputiti vozilo na vanredni tehni~ki pregled ako utvrdi da ne ispunjava uvjete iz ~lana 5. ili ~lana 8. ovog Zakona, ili ako postoji osnovana sumnja da bi upotreba tih vozila ugrozila sigurnost prometa. Vozilo iz stava 1. ovog ~lana mo`e se uklju~iti u promet poslije obavljenog vanrednog tehni~kog pregleda na kojem je utvr|eno da su otklonjeni nedostaci zbog kojih je vozilo isklju~eno iz prometa. Broj 28 – Strana 3006 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 7.6.2006. Srijeda, 7.6.2006. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 28 – Strana 3007 U slu~aju utvr|ene neispravnosti vozila na vanrednom tehni~kom pregledu tro{kove obavljenog tehni~kog pregleda snosi vlasnik vozila. Inspektor donosi rje{enje o isklju~enju vozila iz prometa. ^lan 89. U vr{enju inspekcijskog nadzora inspektor mo`e oduzeti pravnom ili fizi~kom licu dokumentaciju, isprave, kopije-izvode iz ra~unarskih baza podataka (ispis itd.), ako posumnja u njihovu ispravnost, odnosno ako poslovanje ne obavljaju u skladu sa tom dokumentacijom, ispravama i evidencijom iz ra~unarske baze podataka. Dokumentacija, isprave i kopije-izvodi iz ra~unarske baze podataka oduzimaju se privremeno, odnosno na vrijeme potrebno za utvr|ivanje njihove ispravnosti, ili do dono{enja kona~nog rje{enja pri ~emu se nadziranom pravnom ili fizi~kom licu izdaje potvrda. ^lan 90. O preduzimanju upravnih mjera kojim se nare|uje otklanjanje utvr|enih nedostataka i nepravilnosti i preduzimanje drugih upravnih mjera i radnji za koje je ovim Zakonom i propisima donesenim na osnovu njega ovla{ten, inspektor donosi rje{enje. Protiv rje{enja koje donosi inspektor mo`e se izjaviti `alba federalnom ministru u roku od osam dana od dana prijema rje{enja. @alba protiv rje{enja iz ~lana 85. stav 1. ta~ka 3. i ~l. od 86. do 88. ovog Zakona ne odga|a njegovo izvr{enje. ^lan 91. Pravna ili fizi~ka lica du`na su omogu}iti inspektoru obavljanje poslova iz ~l. od 85. do 89. ovog Zakona. Pravna ili fizi~ka lica ~ije je poslovanje podvrgnuto nadzoru inspektora du`na su na njegov zahtjev i u ostavljenom roku dostaviti ta~ne podatke i dokumentaciju potrebnu za obavljanje poslova iz njegove nadle`nosti. ^lan 92. Inspektor je du`an preduzeti odgovaraju}e mjere i preventivne aktivnosti u cilju spre~avanja nastupanja {tetnih posljedica zbog nedostataka i nepravilnosti u provo|enju zakona i propisa donesenih na osnovu zakona ~ije izvr{enje nadzire. VII. KAZNENE ODREDBE ^lan 93. Nov~anom kaznom u iznosu od 1.500,00 KM do 15.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravno lice ako: 1. obavlja periodi~ne preventivne tehni~ke preglede bez registrirane djelatnosti (~lan 8. stav 3. ovog Zakona); 2. obavlja periodi~ne preventivne tehni~ke preglede bez registrirane djelatnosti (~lan 8. stav 4. ovog Zakona); 3. vr{i javni prijevoz bez registrirane djelatnosti javnog prijevoza (~lan 11. stav 2. ovog Zakona); 4. vr{i javni prijevoz bez posjedovanja licence iz ~lana 13. ovog Zakona; 5. povjeri ili ustupi vr{enje javnog prijevoza u linijskom cestovnom prijevozu drugom prijevozniku (~lan 18. ovog Zakona); 6. prijevoz za posebne namjene vr{i bez dozvole nadle`nog organa (~lan 51. stav 2. ovog Zakona); 7. prijevoz za vlastite potrebe vr{i bez rje{enja za vr{enje tog prijevoza (~lan 54. stav 1. ovog Zakona); 8. pru`a rentakar usluge, a nije registriran za obavljanje te djelatnosti (~lan 57. stav 3. ovog Zakona); 9. pru`a usluge autostanica bez registrirane djelatnosti (~lan 60. ovog Zakona); 10. pru`a usluge tehni~kog pregleda vozila bez registrirane djelatnosti (~lan 72. stav 3. ovog Zakona); 11. kontrolu tehni~ke ispravnosti vozila ne obavlja u skladu sa va`e}im propisima, usvojenim standardom i va`e}im normativima (~lan 75. st. 1. i 2. ovog Zakona); 12. dokumentaciju o obavljenom tehni~kom pregledu vozila ne izdaje na bazi ispisa rezultata mjerenja dobivenih na mjernoj opremi, ili izda dokumentaciju sa pozitivnim rezultatom pregleda, a osobnim zapa`anjem je mogao uo~iti da stanje pojedinih sklopova, agregata ili komponenti vozila ne odgovara propisanim normama (~lan 75. stav 2. ovog Zakona); 13. onemogu}i ili ometa inspektora u obavljanju poslova inspekcije (~lan 91. stav 1. ovog Zakona). Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 2.000,00 KM i odgovorno lice pravnog lica ili voza~ stranog prijevoznika. Za prekr{aje iz stava 1. ovog ~lana pored nov~ane kazne izri~e se i za{titna mjera zabrane obavljanja djelatnosti za koju je izre~ena kazna u trajanju od tri mjeseca do jedne godine i za{titna mjera oduzimanja imovinske koristi ostvarene izvr{enjem prekr{aja. ^lan 94. Nov~anom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravno lice ako: 1. preventivne periodi~ne preglede obavlja bez ovla{tenja Ministarstva (~lan 8. stav 3. ovog Zakona); 2. preventivne periodi~ne preglede obavlja bez ovla{tenja Ministarstva (~lan 8. stav 4. ovog Zakona); 3. javni prijevoz vr{i vozilom suprotno odredbama ~lana 19. ovog Zakona; 4. vr{i javni linijski prijevoz putnika bez registriranog reda vo`nje, ili bez izdate dozvole za prijevoz (~lan 23. ovog Zakona); 5. javni prijevoz putnika u vanlinijskom cestovnom prijevozu vr{i suprotno odredbama ~lana 35. stav 1. ovog Zakona; 6. ugovoreni prijevoz putnika vr{i suprotno odredbama ~lana 36. stav 1. ovog Zakona; 7. linijski prijevoz tereta vr{i bez registriranog reda vo`nje, odnosno bez dozvole za vr{enje linijskog prijevoza tereta (~lan 46. ovog Zakona); 8. pru`a usluge autobusnih stanica bez rje{enja Ministarstva (~lan 62. stav 3. ovog Zakona); 9. pru`a usluge teretnih stanica bez rje{enja nadle`nog organa, odnosno suprotno donesenom rje{enju iz ~lana 70. stav 3. ovog Zakona; 10. pru`a usluge tehni~kog pregleda vozila bez odobrenja za rad Ministarstva (~lan 72. stav 3. ovog Zakona); 11. ne izvr{i pravomo}no rje{enje koje je na osnovu odredbe ovog Zakona donio inspektor, ili ne izvr{i rje{enje na koje `alba nema suspenzivno djelovanje; 12. u ostavljenom roku inspektoru ne dostavi ta~ne podatke i dokumentaciju potrebnu za rad (~lan 91. stav 2. ovog Zakona). Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.000,00 KM i odgovorno lice pravnog lica ili voza~ stranog prijevoznika. Za prekr{aje iz stava 1. ovog ~lana pored nov~ane kazne izri~e se i za{titna mjera oduzimanja imovinske koristi ostvarene izvr{enjem prekr{aja. ^lan 95. Nov~anom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 5.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravno lice ako: 1. vr{i javni prijevoz ili prijevoz za vlastite potrebe vozilom za koje ne posjeduje va`e}e rje{enje o ispunjavanju tehni~ko-eksploatacionih uvjeta iz ~lana 5. stav 3. ovog Zakona; 2. vr{i prijevoz vozilom na kojem nije obavljen preventivni tehni~ki pregled, ili je istekao, ili je obavljen kod neovla{tene stanice tehni~kog pregleda (~lan 8. ovog Zakona); 3. obavlja djelatnost prijevoza suprotno organizaciji i na~inu koji je propisao nadle`ni organ iz ~lana 10. ovog Zakona; 4. javni prijevoz vr{i ne pridr`avaju}i se odredbi ovog Zakona, uvjeta iz dozvole, ili druge va`e}e dokumentacije (~lan 12. ovog Zakona); 5. prijevoz osoba u linijskom cestovnom prijevozu ne vr{i u skladu sa registriranim redom vo`nje (~lan 23. ovog Zakona); 6. karte za prijevoz prodaje za red vo`nje koji nije registriran ili je van utvr|enog cjenovnika (~lan 29. stav 5. ovog Zakona); 7. karte za prijevoz prodaje u autobusu na autobusnoj stanici u terminu kada je organizirana prodaja karata (~lan 29. stav 6. ovog Zakona); 8. ne otpo~ne, ili obustavi vr{enje javnog prijevoza osoba u linijskom cestovnom prijevozu po registriranom redu vo`nje (~lan 32. stav 1. ovog Zakona); 9. ne postupi u skladu sa odredbama ~lana 37. st. 1. i 2. ovog Zakona; 10. obavlja djelatnost taksiprijevoza suprotno organizaciji i na~inu koji je propisao nadle`ni organ iz ~lana 42. ovog Zakona; 11. vr{i javni prijevoz tereta bez tovarnog lista (~lan 45. stav 1. ovog Zakona); 12. linijski prijevoz tereta vr{i suprotno odredbama ovog Zakona, ili suprotno uvjetima iz rje{enja (~lan 49. ovog Zakona); 13. vanlinijski prijevoz tereta vr{i bez sklopljenog ugovora iz ~lana 50. ovog Zakona; 14. prijevoz za vlastite potrebe vr{i suprotno odredbama ~lana 52. st. 2., 3. i 5. ovog Zakona; 15. vr{i prijevoz tereta bez tovarnog lista (~lan 55. stav 2. ovog Zakona); 16. prijevoz osoba rentakar vozilom ne vr{i za vlastite potrebe, ili ga vr{i bez zaklju~enog ugovora, ili bez unaprijed utvr|enog cjenovnika (~lan 57. stav 1. ovog Zakona); 17. iznajmljuje vozilo sa voza~ima koji nisu kod njega zaposleni, ili ne ispunjavaju uvjete za voza~a propisane ovim Zakonom (~lan 57. stav 2.); 18. vozilo za pru`anje rentakar usluga ne ispunjava uvjete iz ~lana 58. stav 1. ovog Zakona; 19. autobusna stanica svoje usluge ne pru`a pod jednakim uvjetima svim prijevoznicima koji imaju u registriranom redu vo`nje upisanu tu stanicu, ili usluge ne napla}uje u skladu sa cjenovnikom u zavisnosti od kategorije autobusne stanice (~lan 65. stav 1. ovog Zakona); 20. autobusna stanica napla}uje svoje usluge, iako nije izvr{ena kategorizacija te stanice i bez rje{enja o utvr|enoj kategoriji (~lan 65. stav 2. ovog Zakona); 21. prijevoznik ne povjeri autobusnoj stanici prodaju i rezervaciju karata za prijevoz (~lan 65. stav 4. ovog Zakona); 22. autobusna stanica ne pridr`ava se odredbi ugovora sklopljenog sa prijevoznikom (~lan 65. stav 5. ovog Zakona); 23. prijevoznik se ne pridr`ava odredbi ugovora sklopljenog sa autobusnom stanicom (~lan 65. stav 5. ovog Zakona); 24. teretna stanica ne pru`a svoje usluge svim prijevoznicima pod jednakim uvjetima (~lan 71. stav 1. ovog Zakona). Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.000,00 KM i odgovorno lice pravnog lica ili voza~ stranog prijevoznika. ^lan 96. Nov~anom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 2.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravno lice ako: 1. prijevoz vr{i vozilom na kojem nije izvr{en dnevni tehni~ki pregled ili nije potpisan na putnom nalogu (~lan 8. stav 2. ovog Zakona); 2. povjeri upravljanje motornim vozilom voza~u koji ne ispunjava uvjete iz ~lana 9. stav 2. ovog Zakona; 3. ne donese pravilnik kojim se reguliraju prava i obaveze ~lanova posade vozila (~lan 15. stav 2. ovog Zakona); 4. vr{i prijevoz putnika ili tereta u linijskom cestovnom prijevozu bez utvr|enog cjenovnika (~lan 17. stav 1. ovog Zakona), ili ne utvrdi cjenovnik za svaku liniju posebno sa cijenama izme|u stanica i stajali{ta (~lan 17. stav 2. ovog Zakona); 5. prijevoz u linijskom cestovnom prijevozu vr{i neuredno ili neredovno (~lan 27. stav 1. ovog Zakona); 6. bis vo`nju ne vr{i svim vozilima na cijeloj relaciji za koju je red vo`nje registriran (~lan 27. stav 3. ovog Zakona); 7. prijevoznik u linijskom cestovnom prometu ne pridr`ava se utvr|ene minimalne cijene prijevozne usluge, odnosno svoje usluge u linijskom cestovnom prijevozu napla}uje manje od utvr|ene minimalne cijene prijevozne usluge (~lan 28. st. 5. ovog Zakona); 8. vr{i prodaju karata za prijevoz na prodajnom mjestu u autobusnoj stanici, turisti~koj agenciji, u poslovnici ili u autobusu po cijenama koje se razlikuju od cijena utvr|enih cjenovnikom prijevoznika za tra`enu relaciju (~lan 29. stav 4. ovog Zakona); 9. postupa suprotno odredbama ~lana 31. ovog Zakona; 10. o obustavi prijevoza (~lan 32. stav 2. ovog Zakona) ne obavijesti korisnike prijevoza, ili autobusne stanice ili to ne prijavi nadle`nom organu koji je registrirao red vo`nje i Federalnoj inspekciji cestovnog prometa (~lan 32. st. 3. i 4. ovog Zakona); 11. u autobusu kojim se vr{i ugovoreni prijevoz ne nalazi se zaklju~en ugovor o prijevozu, ili njegova ovjerena kopija (~lan 36. stav 2. ovog Zakona); 12. ne postupi u skladu sa odredbama ~lana 37. stav 3. ovog Zakona; 13. vr{i javni prijevoz tereta u cestovnom prijevozu, a ne utvrdi cjenovnik pojedina~nih usluga prijevoza, ili se ne pridr`ava cjenovnika minimalnih cijena prijevoznih usluga, tj. postupa suprotno odredbama ~lana 44. stav 1. ili stav 4. ovog Zakona; 14. autobusna ili teretna stanica nije ozna~ena u skladu sa odredbama ~lana 61. ovog Zakona; 15. dopusti da se ulaz osoba u autobus ili izlaz osoba iz autobusa obavlja van autobusnih stanica ili stajali{ta upisanih u registrirani red vo`nje (~lan 63. stav 1. ovog Zakona); 16. u autobusnoj stanici se ne vodi prometni dnevnik u skladu sa ~lanom 67. stav 1. ovog Zakona. Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 500,00 KM i odgovorno lice pravnog lica ili voza~ stranog prijevoznika. ^lan 97. Nov~anom kaznom u iznosu od 100,00 KM do 1.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravno lice ako: 1. na motornom vozilu nije ispisana firma, ili nije ispisana na propisan na~in (~lan 6. stav 1. ovog Zakona); 2. u motornom vozilu ne nalazi se putni nalog popunjen i ovjeren na propisan na~in (~lan 7. stav 1. ovog Zakona); 3. izda novi putni nalog za vozilo prije vra}anja putnog naloga za prethodnu vo`nju (~lan 7. stav 2. ovog Zakona); 4. povjeri vr{enje javnog prijevoza ~lanu posade bez iskaznice iz ~lana 13. stav 4. ovog Zakona; 5. ne vr{i prijevoz u skladu sa odredbama ~lana 14. stav 1. ovog Zakona; 6. prijevoz osoba u linijskom prijevozu vr{i bez postavljene table sa ispisanim podacima o polaznoj, zavr{noj i najmanje jednoj od usputnih stanica (~lan 27. stav 2. ovog Zakona), osim ako je vozilo obilje`eno na na~in predvi|en stavom 5. istog ~lana, ili bis vo`nju vr{i bez postavljene table sa natpisom"bis vo`nja" (~lan 27. stav 4. ovog Zakona); 7. nema ovjeren i potpisan cjenovnik u skladu sa odredbama ~lana 28. stav 1. ovog Zakona; 8. karte za prijevoz izdaje bez podataka propisanih odredbama ~lana 28. stav. 3. ovog Zakona; 9. ne pridr`ava se minimalnih cijena prijevoznih usluga (~lan 28. stav 5. ovog Zakona); 10. na vozilu ne istakne tablu sa oznakom "vanlinijski prijevoz" (~lan 35. stav 2.); 11. na vozilu ne istakne tablu sa oznakom "ugovoreni prijevoz" (~lan 36. stav 3.); 12. vr{i taksiprijevoz suprotno odredbama ~lana 38. ovog Zakona; 13. nema dozvolu za vr{enje linijskog prijevoza tereta u vozilu za vrijeme vr{enja prijevoza (~lan 47. stav 2. ovog Zakona); 14. o registriranoj liniji, ili o promjenama na liniji ne obavijesti sve teretne stanice koje su upisane u rje{enju najkasnije pet dana prije otpo~injanja prijevoza, ili ne dostavi utvr|en cjenovnik svim teretnim stanicama koje koristi na registriranoj liniji (~lan 48. st. 1. i 2. ovog Zakona); Broj 28 – Strana 3008 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 7.6.2006. Srijeda, 7.6.2006. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 28 – Strana 3009 15. upravlja vozilom, a nije u radnom odnosu kod vlasnika vozila (~lan 53. stav 2. ovog Zakona); 16. autobusna stanica ne dostavlja pisane izvje{taje (~lan 66. stav 1. ovog Zakona); 17. ne postupi u skladu sa odredbama ~lana 68. ovog Zakona; 18. ne postupi u skladu sa odredbama ~lana 69. st. 1. i 2. ovog Zakona. Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 150,00 KM do 500,00 KM i odgovorno lice pravnog lica ili voza~ stranog prijevoznika. ^lan 98. Nov~anom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 2.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj fizi~ko lice, odnosno drugo lice ako: 1. vr{i javni prijevoz bez va`e}eg rje{enja za vr{enje javnog prijevoza (~lan 11. stav 3. ovog Zakona); 2. obavlja djelatnost prijevoza suprotno organizaciji i na~inu koji je propisao nadle`ni organ iz ~lana 10. ovog Zakona; 3. vr{i javni prijevoz bez posjedovanja licence iz ~lana 13. ovog Zakona; 4. vr{i javni prijevoz vozilom suprotno odredbama ~lana 19. ovog Zakona; 5. javni prijevoz osoba u vanlinijskom cestovnom prijevozu vr{i suprotno odredbama ~lana 35. stav 1. ovog Zakona; 6. prijevoz za posebne namjene vr{i bez dozvole nadle`nog organa (~lan 51. stav 2. ovog Zakona); 7. prijevoz za vlastite potrebe vr{i bez rje{enja za vr{enje tog prijevoza (~lan 54. stav 1. ovog Zakona); 8. pru`a rentakar usluge, a nije registrirao obavljanje djelatnosti (~lan 57. stav 3. ovog Zakona); 9. onemogu}i, ili ometa inspektora u obavljanju poslova inspekcije (~lan 91. stav 1. ovog Zakona); 10. ne izvr{i pravomo}no rje{enje koje je na osnovu odredaba ovog Zakona donio inspektor, ili ne izvr{i rje{enje na koje `alba nema suspenzivno djelovanje; 11. u ostavljenom roku inspektoru ne dostavi ta~ne podatke i dokumentaciju potrebnu za rad (~lan 91. stav 2. ovog Zakona). Za prekr{aje iz stava 1. ovog ~lana pored nov~ane kazne izri~e se i za{titna mjera zabrane obavljanja djelatnosti za koju je izre~ena kazna u trajanju od tri mjeseca do jedne godine i za{titna mjera oduzimanja imovinske koristi ostvarene izvr{enjem prekr{aja. ^lan 99. Nov~anom kaznom u iznosu od 100,00 KM do 1.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj fizi~ko lice, odnosno drugo lice ako: 1. vr{i javni prijevoz ili prijevoz za vlastite potrebe vozilom za koje ne posjeduje va`e}e rje{enje o ispunjavanju tehni~ko-eksploatacionih uvjeta iz ~lana 5. stav 3. ovog Zakona; 2. na motornom vozilu nije ispisana firma, ili nije ispisana na propisan na~in (~lan 6. stav 1. ovog Zakona); 3. vr{i prijevoz vozilom na kojem nije obavljen preventivni tehni~ki pregled, ili je istekao, ili je obavljen kod neovla{tene stanice tehni~kog pregleda (~lan 8. stav 1. ovog Zakona); 4. prijevoz vr{i vozilom na kojem nije izvr{en dnevni tehni~ki pregled ili nije potpisan na putnom nalogu (~lan 8. stav 2. ovog Zakona); 5. povjeri upravljanje motornim vozilom voza~u koji ne ispunjava uvjete iz ~lana 9. stav 2. ovog Zakona; 6. ne registrira djelatnost javnog prijevoza kao pravno lice, odnosno postupi suprotno odredbama ~lana 11. stav 4. ovog Zakona; 7. ne vr{i prijevoz u skladu sa odredbama ~lana 14. stav 1. ovog Zakona; 8. na vozilu ne istakne tablu sa oznakom "vanlinijski prijevoz" (~lan 35. stav 2.); 9. ugovoreni prijevoz osoba vr{i suprotno odredbama ~lana 36. stav 1. ovog Zakona; 10. na vozilu ne istakne tablu sa oznakom "ugovoreni prijevoz" (~lan 36. stav 3.); 11. vr{i taksiprijevoz suprotno odredbama ~lana 38. ovog Zakona; 12. obavlja djelatnost taksiprijevoza suprotno organizaciji i na~inu koji je propisao nadle`ni organ iz ~lana 42. ovog Zakona; 13. postupa suprotno odredbama ~lana 44. stav 1. ili stav 4. ovog Zakona; 14. vr{i javni prijevoz tereta bez tovarnog lista (~lan 45. stav 1. ovog Zakona); 15. vanlinijski prijevoz tereta vr{i bez sklopljenog ugovora iz ~lana 50. ovog Zakona; 16. prijevoz za vlastite potrebe vr{i suprotno odredbama ~lana 52. st. 2., 3. i 5. ovog Zakona; 17. upravlja vozilom, a nije u radnom odnosu kod vlasnika vozila (~lan 53. stav 2. ovog Zakona); 18. vr{i javni prijevoz tereta bez tovarnog lista (~lan 55. stav 2. ovog Zakona). Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 100,00 KM do 200,00 KM i voza~ vozila. Za prekr{aje iz stava 1. ta~ka 13. ovog ~lana, pored nov~ane kazne, izri~e se i za{titna mjera zabrane obavljanja djelatnosti za koju je izre~ena kazna u trajanju od tri mjeseca do jedne godine, a za prekr{aje iz stava 1. ta~ke 6., 11., 12., 13. i 15. izri~e se i za{titna mjera oduzimanja imovinske koristi ostvarene izvr{enjem prekr{aja. ^lan 100. Nov~anom kaznom u iznosu od 100,00 KM na licu mjesta kaznit }e se za prekr{aj ~lan posade vozila, ili slu`beno lice na autobusnoj stanici, ili osoba u poslovnici, odnosno agenciji ili putnik koji se prevozi ako: 1. za vrijeme vr{enja prijevoza u vozilu ne posjeduje va`e}e rje{enje o ispunjavanju tehni~ko-eksploatacionih uvjeta ili njegovu ovjerenu kopiju (~lan 5. stav 4. ovog Zakona); 2. upravlja vozilom kojim se vr{i prijevoz bez putnog naloga (~lan 7. stav 1. ovog Zakona); 3. poslove voza~a obavlja bez ispunjavanja uvjeta predvi|enih ~lanom 9. stav 2. ovog Zakona; 4. u vozilu se ne nalazi rje{enje za vr{enje javnog prijevoza (~lan 11. stav 5. ovog Zakona); 5. u vozilu se ne nalazi va`e}i obrazac licence iz ~lana 13. stav 4. ovog Zakona; 6. voza~ vozila ne nosi istaknutu identifikacijsku iskaznicu (~lan 13. stav 4. ovog Zakona); 7. u vr{enju javnog prijevoza ne pridr`ava se odredbi ovog Zakona i propisa o na~inu obavljanja poslova ~lana posade vozila (~lan 15. stav 1. ovog Zakona); 8. ne primi na prijevoz osobu ili teret koji prema postoje}im propisima nisu izuzeti od prijevoza (~lan 16. stav 3. ovog Zakona); 9. primi na prijevoz putnika, teret ili `ivotinje suprotno odredbama ~lana 21. stav 1. ovog Zakona; 10. u autobusu se ne nalazi red vo`nje iz ~lana 24. stav 3. ovog Zakona; 11. u vozilu se ne nalazi red vo`nje ili dokumentacija iz ~lana 27. stav 5. ovog Zakona; 12. u autobusu, autobusnoj stanici, turisti~koj agenciji ne nalazi se ovjeren i potpisan cjenovnik za tu liniju (~lan 28. stav 1. ovog Zakona); 13. ~lan posade vozila postupa suprotno odredbi ~lana 28. stav 2. ovog Zakona; 14. ~lan posade vozila izdaje karte suprotno odredbi ~lana 28. stav 3. ovog Zakona; 15. prodaju karata za prijevoz vr{i suprotno odredbi ~lana 29. stav 6. ovog Zakona; 16. ~lan posade vozila postupi suprotno odredbi ~lana 30. stav 2. ovog Zakona; 17. u autobusu se ne nalazi kopija ugovora o prijevozu iz ~lana 36. stav 2. ovog Zakona; 18. u autobusu se ne nalazi ugovor o prijevozu, ili putni list sa spiskom putnika (~lan 37. stav 1. ovog Zakona); 19. cijenu prijevoza ne odre|uje taksimetrom (~lan 38. stav 1. ovog Zakona); 20. postupi suprotno odredbi ~lana 38. st. 3., 4., 5. i 6. ovog Zakona; 21. postupi suprotno odredbi ~lana 39. ovog Zakona; 22. taksiprijevoz vr{i suprotno odredbi ~lana 40. stav 2. ovog Zakona; 23. postupi suprotno odredbama ~lana 44. stav 2. ovog Zakona; 24. nema uredno popunjen i ovjeren tovarni list u vozilu (~lan 45. stav 1. ovog Zakona); 25. nema dozvolu u vozilu za vrijeme vr{enja linijskog prijevoza tereta (~lan 47. stav 2. ovog Zakona); 26. dozvola iz ~lana 51. stav 3. ovog Zakona ne nalazi se u vozilu za vrijeme vr{enja prijevoza za posebne namjene; 27. prijevoz za vlastite potrebe vr{i suprotno odredbama ~lana 52. st. 2., 3., 4. i 5. ovog Zakona; 28. prijevoz za vlastite potrebe vr{i suprotno odredbama ~lana 56. ovog Zakona; 29. rentakar prijevoz vr{i suprotno odredbama ~lana 57. stav 4. ovog Zakona; 30. iznajmljenim vozilom rentakara vr{i javni prijevoz (~lan 58. stav 2. ovog Zakona); 31. ulaz ili izlaz osoba obavlja se suprotno odredbi ~lana 63. stav 1. ovog Zakona; 32. ~lan posade vozila ne koristi usluge autobusne stanice koju ima upisanu u redu vo`nje (~lan 63. stav 3. ovog Zakona); 33. u autobusnoj stanici ne vodi prometni dnevnik u skladu sa odredbom ~lana 67. stav 1. ovog Zakona; 34. ne obavijesti narednu stanicu po redu vo`nje, odnosno postupi suprotno odredbi ~lana 69. stav 2. ovog Zakona; 35. voza~ za koga se utvrdi da je vozio vozilo i nije se zaustavio na dati znak iz ~lana 82. stav 4. ovog Zakona. Nov~anu kaznu na licu mjesta izri~e i napla}uje inspektor. Ako u~inilac prekr{aja ne plati nov~anu kaznu na licu mjesta du`an je to u~initi najkasnije u roku od 15 dana od dana kada je na~inio prekr{aj. Ako u~inilac prekr{aja ne plati nov~anu kaznu u roku iz stava 3. ovog ~lana inspektor }e podnijeti prijavu za pokretanje prekr{ajnog postupka protiv u~inioca prekr{aja. ^lan 101. Nov~anom kaznom u iznosu od 50,00 KM na licu mjesta kaznit }e se za prekr{aj ~lan posade vozila, ili slu`beno lice na autobusnoj stanici, ili osoba u poslovnici, odnosno agenciji ili putnik koji se prevozi ako: 1. vr{i prijevoz suprotno odredbama ~lana 8. stav 2. ovog Zakona; 2. postupa suprotno odredbama ~lana 20. ovog Zakona; 3. u vozilu kojim se vr{i javni prijevoz nije istaknuta tabla prema odredbi ~lana 27. stav 2. ovog Zakona; 4. putnik koji se prevozi nema va`e}u kartu za prijevoz (~lan 29. stav 1. ovog Zakona); 5. ru~ni prtljag odla`e suprotno odredbama ~lana 30. stav 1. ovog Zakona; 6. za vrijeme vr{enja vanlinijskog prijevoza nije istaknuta tabla iz ~lana 35. stav 2. ovog Zakona; 7. za vrijeme vr{enja vanlinijskog prijevoza nije istaknuta tabla iz ~lana 36. stav 3. ovog Zakona; 8. u vozilu nema dokaza o uplati aran`mana iz ~lana 37. stav 2. ovog Zakona; 9. putnik koji se prevozi nema iskaznicu iz ~lana 37. stav 3. ovog Zakona; 10. cjenovnik usluga nije istaknut na vidnom mjestu u vozilu (~lan 38. stav 2. ovog Zakona); 11. u vozilu se ne nalazi rje{enje iz ~lana 55. stav 1. ovog Zakona; 12. u vozilu se ne nalazi tovarni list iz ~lana 55. stav 2. ovog Zakona; 13. voza~ ne koristi usluge autobusne stanice koja je upisana u red vo`nje (~lan 63. stav 3. ovog Zakona); 14. ne nosi identifikacijsku iskaznicu na vidnom mjestu za vrijeme rada (~lan 65. stav 6. ovog Zakona); 15. ne prijavi dolazak autobusa, ili ne ovjeri putni nalog (~lan 66. stav 2. ovog Zakona); 16. otprema autobuse suprotno odredbama ~lana 66. stav 3. ovog Zakona; 17. po|e sa autobusne stanice suprotno odredbi ~lana 66. stav 4. ovog Zakona. VIII. PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 102. Federalni ministar na osnovu odredbi ovog Zakona u roku od {est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona donijet }e sljede}e propise: 1. pravilnik iz ~lana 5. stav 2. ovog Zakona; 2. pravilnik iz ~lana 6. stav 1. ovog Zakona; 3. pravilnik iz ~lana 7. stav 1. ovog Zakona; 4. pravilnik iz ~lana 8. stav 1. ovog Zakona; 5. pravilnik iz ~lana 13. stav 3. ovog Zakona; 6. pravilnik iz ~lana 24. stav 4. ovog Zakona; 7. pravilnik iz ~lana 26. stav 2. ovog Zakona; 8. pravilnik iz ~lana 37. stav 4. ovog Zakona; 9. pravilnik iz ~lana 47. stav 3. ovog Zakona; 10. pravilnik iz ~lana 64. stav 3. ovog Zakona; 11. pravilnik iz ~lana 67. stav 1. ovog Zakona; 12. pravilnik iz ~lana 70. stav 4. ovog Zakona; 13. pravilnike iz ~lana 74. stav 1. ovog Zakona; 14. pravilnik iz ~lana 86. stav 7. ovog Zakona. ^lan 103. Nadle`ni or gan kantona, odnosno grada i op}ine uskladit }e propise iz ~l. 10. i 42. ovog Zakona u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Do dono{enja propisa iz stava 1. ovog ~lana primjenjivat }e se va`e}i propisi kantona, odnosno grada i op}ine ukoliko nisu u suprotnosti sa ovim Zakonom. ^lan 104. Odredbe ~lana 9. stav 2. ovog Zakona, u pogledu stru~ne spreme za zanimanje voza~ motornih vozila, ne}e se primjenjivati dvije godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona. ^lan 105. Stru~na institucija na koju su prenesena ovla{tenja po ranijim propisima, koja se odnose na rad stanica tehni~kog pregleda i nazna~ena su u ~lanu 76. ovog Zakona, nastavlja sa radom ukoliko su ovla{tenja prenesena na na~in kako je to propisano i ukoliko se utvrdi da prenesena ovla{tenja obavlja u skladu sa ovim Zakonom. ^lan 106. U prijelaznom periodu od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona neposredne poslove inspekcijskog nadzora obavljat }e i ovla{teni kantonalni inspektori za cestovni promet. ^lan 107. Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje da va`i Zakon o prijevozu u unutarnjem cestovnom prometu ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 23/98). Do dono{enja podzakonskih akata iz ~lana 102. ovog Zakona primjenjivat }e se podzakonski propisi doneseni na osnovu Zakona iz stava 1. ovog ~lana, ako nisu u suprotnosti sa odredbama ovog Zakona. ^lan 108. Ovaj Zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Slavko Mati}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Muhamed Ibrahimovi}, s. r. Temeljem ~lanka IV.B.7.a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O CESTOVNOM PRIJEVOZU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Progla{ava se Zakon o cestovnom prijevozu Federacije Bosne i Hercegovine koji je donio Parlament Federacije BiH, na Broj 28 – Strana 3010 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 7.6.2006. Srijeda, 7.6.2006. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 28 – Strana 3011 sjednici Zastupni~kog doma od 18. travnja 2006. godine i na sjednici Doma naroda od 4. travnja 2006. godine. Broj 01-02-377/06 30. svibnja 2006. godine Sarajevo Predsjednik Niko Lozan~i}, v. r. ZAKON O CESTOVNOM PRIJEVOZU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE I. OP]E ODREDBE ^lanak 1. Ovim Zakonom ure|uju se uvjeti i na~in obavljanja djelatnosti prijevoza osoba i tereta motornim, priklju~nim i zapre`nim vozilima u cestovnom prijevozu (u daljnjem tekstu: cestovni prijevoz); rad stanica tehni~kog pregleda na podru~ju Federacije Bosne i Hercegovine; djelatnost javnog prijevoza putnika i tereta u linijskom i izvanlinijskom cestovnom prijevozu; prijevoz za osobne potrebe; rad autostanica; inspekcijski nadzor; kaznene odredbe, te prijelazne i zavr{ne odredbe. ^lanak 2. Odredbe ovog Zakona ne odnose se na prijevoz koji se obavlja vozilima Oru`anih snaga Bosne i Hercegovine, ministarstava unutarnjih poslova, Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPA) i Dr`avne grani~ne slu`be (DGS), te vozilima stranih organizacija. ^lanak 3. Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom Zakonu imaju sljede}a zna~enja: 1. "autostanica" je autobusni kolodvor na kojem se vr{i prihvat i otprema autobusa, ulazak ili izlazak putnika, utovar ili istovar prtljaga i druge usluge, ili teretni kolodvor na kojem se vr{i prihvat i otprema teretnih motornih i priklju~nih vozila i pru`anje drugih usluga vezanih za prijevoz tereta; 2. "bis vo`nja" je prijevoz koji se obavlja s dva ili vi{e vozila na cijeloj liniji po istom voznom redu; 3. "cjenik" je dokument izdat od strane prijevoznika kojim su utvr|ene cijene za pojedine usluge prijevoza; 4. "~lan posade" je voza~ i druga osoba koja se nalazi u vozilu s ciljem obavljanja poslova vezanih za prijevozni proces; 5. "izravni prijevoz" je linijski prijevoz na relaciji du`oj od 100 kilometara bez usputnih kolodvora i stajali{ta; 6. "fizi~ka osoba" je osoba koja vozilom vr{i prijevoz u cestovnom prometu; 7. "javni prijevoz" je prijevoz, koji je pod jednakim uvjetima dostupan svim korisnicima usluga prijevoza i realizira se u komercijalne svrhe; 8. "kabota`a" je prijevoz putnika ili robe izme|u pojedinih mjesta unutar Bosne i Hercegovine; 9. "karta za prijevoz" je dokument izdat od strane prijevoznika korisniku prijevoza, kojim se potvr|uje da je korisnik prijevoza platio prijevozniku odgovaraju}i iznos za uslugu prijevoza i time stekao pravo na kori{tenje prijevoza; 10. "kooperacija" je prijevoz na liniji prema voznom redu koji sporazumno odr`avaju dva ili vi{e prijevoznika; 11. "licenca" je dokument kojim prijevoznik potvr|uje da ispunjava temeljne uvjete za obavljanje javnog prijevoza propisane ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega; 12. "linija" je relacija odvijanja prijevoza od po~etnog do zavr{nog kolodvora na kojoj se prevoze putnici ili teret po registriranom i ovjerenom voznom redu s jednim ili vi{e polazaka; 13. "linijski prijevoz" je prijevoz osoba ili tereta, koji se obavlja na odre|enim linijama po unaprijed utvr|enoj skici puta, voznom redu, utvr|enoj i objavljenoj cijeni i drugim uvjetima prijevoza; 14. "neuredno odr`avanje linije" podrazumijeva da prijevoznik ne koristi kolodvor ili stajali{te upisano u registrirani vozni red ili koristi kolodvor ili stajali{te za izlazak ili ulazak putnika, a isti nije upisan u registrirani vozni red ili se ne pridr`ava skice puta iz registriranog voznog reda, ili dolazi ranije na kolodvor ili stajali{te prije vremena upisanog u registriranom voznom redu, ili polazi ranije ili kasni u dolasku na kolodvor ili stajali{te vi{e od 10 minuta; 15. "prijevoz" je svaki prijevoz putnika ili tereta u cestovnom prometu, odnosno vo`nja praznog ili nenatovarenog vozila po javnim i nekategoriziranim cestama; 16. "prijevoz za osobne potrebe" je prijevoz koji pravne ili fizi~ke osobe obavljaju radi zadovoljenja svojih potreba u svezi s obavljanjem gospodarske ili druge djelatnosti za koju su registrirani, odnosno za koju imaju rje{enje, kao i rent-a-car prijevoz; 17. "prijevoznik", u smislu ovog Zakona, je pravna osoba upisana u sudski registar za obavljanje javnog prijevoza i koja ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom, kao i fizi~ka osoba koja obavlja javni prijevoz za koji ima rje{enje u skladu s odredbama ovog Zakona, Zakona o obrtu, kao i propisa donesenih temeljem ovih zakona; 18. "putnik" je svaka osoba koja se prevozi, izuzev voza~a i ~lanova posade vozila; 19. "vozni red" je akt kojim se utvr|uju elementi za obavljanje linijskog prijevoza osoba u cestovnom prijevozu i sadr`i: naziv prijevoznika, ili naziv svih prijevoznika ako se vozni red odr`ava u kooperaciji, relaciju na kojoj se obavlja prijevoz (itinerer linije), vrstu linije, redoslijed kolodvora i stajali{ta i njihovu udaljenost od mjesta gdje po~inje linija, vrijeme polaska, te vrijeme polaska i dolaska na svaki autobusni kolodvor, odnosno stajali{te, najmanje jedan polazak i povratak, vremensko razdoblje odr`avanja linije, u~estalost odr`avanja linije i rok va`enja voznog reda; 20. "registar voznih redova" je zvani~ni popis registriranih voznih redova istoga ranga, koji je napravilo mjerodavno tijelo za registraciju nakon provedenog postupka uskla|ivanja i koji va`i u teku}em registracijskom razdoblju; 21. "relacija" je dio linije na kojoj se vr{i prijevoz izme|u dva mjesta na kojima se vr{i ulazak ili izlazak putnika, odnosno utovar ili istovar tereta; 22. "skica puta (itinerer)" je grafi~ki prikaz linije; 23. "stajali{te" je mjesto na liniji predvi|eno u voznom redu za ulazak ili izlazak putnika ili utovar ili istovar tereta; 24. "stanica tehni~kog pregleda" je pravna osoba koja je registrirana, ovla{tena i osposobljena za utvr|ivanje tehni~ke ispravnosti vozila; 25. "teret" je zajedni~ki naziv za stvari koje se prevoze teretnim motornim vozilom ili skupom vozila; 26. "tovarni list" je dokument za teret koji izdaje prijevoznik na propisanom obrascu; 27. "izvanlinijski prijevoz" je prijevoz u kojeg se relacija, cijena i drugi uvjeti prijevoza utvr|uju ponaosob za svaki prijevoz; 28. "voza~" je osoba kvalificirana za upravljanje vozilom; 29. "vozilo" je motorno ili priklju~no vozilo kojim se obavlja prijevoz. ^lanak 4. Prijevoz osoba ili tereta, odnosno osoba i tereta u cestovnom prijevozu mo`e se obavljati kao javni prijevoz ili kao prijevoz za osobne potrebe. ^lanak 5. Javni prijevoz i prijevoz za osobne potrebe mo`e se obavljati samo ako su ispunjeni posebni eksploatacijski uvjeti za pojedine vrste prijevoza i ako vozilo ili skup vozila kojim se obavlja prijevoz, pored uvjeta utvr|enih propisima o sigurnosti prijevoza na cestama i drugim propisima, ispunjavaju tehni~ko-eksploatacijske uvjete.
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o tehničkim pregledima vozila BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 29/20 23.05.2020 SG BiH 33/19 pravilnik,vozila,tehnički pregled PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O TEHNIČKIM PREGLEDIMA VOZILA Član 1. U Pravilniku o tehničkim pregledima vozila ("Službeni glasnik BiH", broj 33/19), u članu 25., u stavu (3), iza tačke e) dodaje se nova tačka f) koja glasi: "f) uređaj koji se spaja s elektronskim sistemom vozila (uređaj za OBD dijagnostiku).". Član 2. U članu 28., iza stava (2) dodaje se novi stav (3) koji glasi: "(3) Izuzetno od stava (1) ovog člana, drugi kontrolor može biti lice koje ispunjava uvjet u pogledu stručne spreme, i bez položenog posebnog stručnog ispita, u periodu ne dužem od tri mjeseca, sa ciljem stjecanja praktičnih znanja na stanici.". Član 3. U članu 37. stav (2) mijenja se i glasi: "(2) Stanice za tehnički pregled dužne su najkasnije do 31.12.2020. godine ispuniti uvjete u pogledu uspostave sistema videonadzora propisanog članom 20. stav (4) ovog pravilnika i opreme iz člana 25. stav (4) tačka r) ovog pravilnika.". U članu 37. stav (4) mijenja se i glasi: "(4) Nadležni organi dužni su, tamo gdje nije proveden, uspostaviti sistem izdavanja bar-koda za vozila najkasnije do 31.12.2020. godine.". U članu 37. iza stava (4) dodaje se novi stav (5) koji glasi: "(5) Stanice za tehnički pregled dužne su ispuniti uvjet iz člana 25. stav (3) tačka f) najkasnije do 31.12.2021. godine, a iz člana 25. stav (4) tačka o) najkasnije do 31.12.2025. godine." (4) Dosadašnji st. (5) i (6) postaju st. (6) i (7)
Pravilnik o tehničkim pregledima vozila BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 33/19 10.05.2019 SG BiH 29/20 pravilnik,vozila,tehnički pregled Петак, 10. 5. 2019. С Л У Ж Б Е Н И Г Л А С Н И К Б и Х Број 33 - Страна 31 Na osnovu člana 219. stav (9) Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na cestama u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 06/06, 75/06, 44/07, 84/09, 48/10, 18/13, 8/17, 89/17 i 9/18), ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, u saradnji sa organima nadležnim za unutrašnje poslove, entitetskim i kantonalnim ministarstvima nadležnim za saobraćaj i Odjeljenjem za javne poslove Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, donosi PRAVILNIK O TEHNIČKIM PREGLEDIMA VOZILA DIO I. OSNOVNE ODREDBE Član 1. (Predmet pravilnika) Ovim pravilnikom propisuju se sadržaj i način obavljanja tehničkih pregleda vozila (u daljem tekstu: tehnički pregled), uvjeti za obavljanje tehničkog pregleda, tok tehničkog pregleda, evidencije koje se vode, obrasci koji se izdaju i poslovi koje obavljavaju i uvjeti koji moraju da ispunjavaju ovlaštene organizacije za obavljanje tehničkih pregleda, dodjeljivanje odobrenja i ovlaštenja, kao i uvjeti za stručno osoblje. Član 2. (Rodna ravnopravnost izraza koji se koriste) Izrazi korišteni u ovom pravilniku, a koju su radi preglednosti dati u jednom gramatičkom rodu, bez diskriminacije se odnose i na muškarce i na žene. Član 3. (Definicije) U smislu ovog pravilnika pojedini izrazi imaju sljedeće značenje: a) Bar kod vozila je naljepnica izrađena na posebnoj samoljepljivoj foliji koja služi za jedinstvenu identifikaciju vozila; b) Jedinstven informacijski sistem (u daljem tekstu: JIS) predstavlja umrežen sistem računara, opreme i uređaja na stanicama za tehnički pregled pomoću koje se podaci sa stanice i opreme za mjerenje automatskim putem preuzimaju i pohranjuju u jedinstvenu bazu podataka. Baza podataka služi za dostavljanje, distribuciju i korišćenje podataka u postupku tehničkog pregleda i registracije vozila nadležnim ministarstvima ili službi Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, stručnoj instituciji ili Agenciji za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Agencija). c) Kanal je dio tehnološke linije namijenjen za obavljanje tehničkog pregleda donjeg postroja vozila; d) Karton ovjere tehničke ispravnosti uređaja za gas je obrazac na kojem stanica za tehnički pregled vozila ovjerava tehničku ispravnost uređaja za gas na vozilu; e) Laka vozila su vozila čija najveća dopuštena masa ne prelazi 3,5 tone; f) Novoproizvedeno vozilo je vozilo koje nije registrovano, nije učestvovalo u saobraćaju i nije starije od 12 mjeseci; g) Poslovni prostor stanice za tehnički pregled vozila obuhvata objekat ili objekte stanice za tehnički pregled vozila, prostor za ispitivanje i sve prostore u vezi sa tehničkim pregledima vozila, uključujući i prilazne i odlazne saobraćajnice i prostor za parkiranje i površine za ispitivanje vozila koja se ne mogu pregledati na tehnološkoj liniji; h) Stanica za tehnički pregled vozila je organizacija (pravno lice) koja posjeduje odobrenje za rad izdato od strane nadležnog organa za obavljanje poslova tehničkih pregleda vozila; i) Tehnički pregled je skup radnih operacija pri kojima se odgovarajućim mjerenjima i poređenjem izmjerenih veličina sa propisanim vrijednostima, kao i vizuelnim pregledom bez ili uz korištenje odgovarajućih alata, bez bitnih rasklapanja, utvrđuje tehnička ispravnost uređaja i opreme, odnosno tehnička ispravnost vozila u cjelini, kao i da li vozilo ispunjava propisane uvjete i tehničke normative za sigurno učešće u saobraćaju na cesti; j) Tehnološka linija je površina u objektu stanice za tehnički pregled vozila na kojoj su ugrađeni uređaji i oprema za obavljanje tehničkog pregleda vozila; k) Teška vozila su vozila čija najveća dopuštena masa prelazi 3,5 tone. DIO II - TEHNIČKI PREGLED Poglavlje I. Opće odredbe o tehničkom pregledu Član 4. (Tehnički pregled) (1) Tehnički pregled vozila može biti redovni, preventivni i vanredni. (2) Na tehnološkoj liniji, dok je pregled vozila u toku, smiju se nalaziti samo kontrolori koji imaju važeću licencu, certifikat o osposobljenosti i u radnom su odnosu na stanici za tehnički pregled. (3) Redovni tehnički pregledi vozila obavljaju se jednom godišnje u periodu ne dužem od 30 dana prije isteka registracije. (4) Novoproizvedena vozila prije prve registracije podliježu obaveznoj identifikaciji i unosu podataka u JIS. (5) Novoproizvedena vozila podliježu obavezi redovnog tehničkog pregleda u toku mjeseca u kojem ističe rok od 24 mjeseca od dana prve registracije vozila, te u toku mjeseca u kojem ističe rok od 48 mjeseci od dana prve registracije vozila. (6) Vozila stara četiri i više godina podliježu redovnom tehničkom pregledu tokom svakog 12. mjeseca, od posljednjeg redovnog tehničkog pregleda. (7) Vozila koja se uvoze u Bosnu i Hercegovinu, a nisu novoproizvedena, prije prve registracije podliježu redovnom tehničkom pregledu. (8) Preventivni tehnički pregled vozila obavlja se nakon proteka šest mjeseci od redovnog tehničkog pregleda, a podliježu mu rent a car vozila, vozila kojima se obavlja osposobljavanje kandidata za vozača, vozila kojima se obavlja taksi prijevoz, autobusi, teretna i priključna vozila za prijevoz opasnih materija, teretna i priključna vozila čija najveća dopuštena masa prelazi 7.500 kg. (9) Izuzetno od stava (8) ovog člana, preventivnim tehničkim pregledima ne podliježu vozila za stanovanje ili kampiranje, pčelarska vozila, teretna i priključna vatrogasna vozila, teretna i priključna vozila za zabavne radnje i priključna vozila za traktore. (10) Za vozila iz stava (8) ovog člana koja nisu starija od četiri godine ne obavlja se preventivni tehnički pregled vozila. (11) Vanredni tehnički pregled vozila obavlja se: a) nakon saobraćajne nezgode kad su na vozilu oštećeni sklopovi i uređaji koji su bitni za sigurnost saobraćaja ili kad je nastupila veća materijalna šteta, b) na zahtjev ovlaštene službene osobe na najbližoj stanici tehničkog pregleda, ukoliko postoji osnovana sumnja da bi dalja upotreba vozila ugrozila sigurnost saobraćaja: Број 33 - Страна 32 С Л У Ж Б Е Н И Г Л А С Н И К Б и Х Петак, 10. 5. 2019. 1) za vozilo postoje osnovi sumnje u tehničku neispravnost uređaja za upravljanje ili uređaja za zaustavljanje, 2) vozilo za koje se opravdano posumnja da ima neispravan uređaj za pogon na tečni plin, 3) vozilo za koje se opravdano posumnja da ima neispravan uređaj za spajanje vučnog i priključnog vozila, 4) vozilo koje ispušnim plinovima ili na drugi način prekomjerno zagađuje okoliš, kao i vozilo koje proizvodi prekomjernu buku, 5) vozilo za koje se opravdano posumnja da tehničke karakteristike vozila ne odgovaraju stvarnom stanju (boja vozila, broj sjedišta, nosivost i sl.), c) nakon izvršene ugradnje ili prepravke sklopa ili više njih od čije ispravnosti zavisi tehnička ispravnost vozila (uređaji za upravljanje, uređaji za zaustavljanje, uređaji za spajanje vučnog i priključnog vozila, gasna instalacija i drugi uređaji koji su važni za sigurnost saobraćaja), i obavljenog certificiranja vozila; d) na zahtjev vlasnika ili vozača vozila. (12) Ukoliko se na vanrednom tehničkom pregledu utvrdi da je vozilo neispravno, vlasnik ili vozač vozila snosi troškove usluge tehničkog pregleda, a ukoliko se vanredni tehnički pregled vrši na zahtjev vlasnika ili vozača vozila, vlasnik ili vozač vozila snosi troškove usluge tehničkog pregleda. (13) Nakon obavljenog vanrednog tehničkog pregleda vozila, stanica tehničkog pregleda vozila vlasniku, odnosno vozaču, izdaje Zapisnik o tehničkom pregledu vozila. (14) Registrovati ili produžiti važenje registracije se može izvršiti samo vozilo za koje se na redovnom ili preventivnom tehničkom pregledu utvrdi da je tehnički ispravno. Član 5. (Mjesto obavljanja tehničkog pregleda) (1) Tehničkom pregledu vozila može se pristupiti ukoliko je vozilo čisto. (2) Tehnički pregled vozila obavlja se u objektu stanice za tehnički pregled vozila, osim ispitivanja buke i jačine zvučnih signala, koji mogu da se ispituju i van objekta. (3) Izuzetno od stava (1) ovoga člana tehnički pregled vozila, koja zbog svojih konstruktivnih osobina ne mogu biti pregledana u stanici tehničkog pregleda, može se obaviti na poligonu stanice tehničkog pregleda, koja za to ima odobrenje. (4) Tehnički pregled obavlja se na praznom vozilu, izuzev u slučaju opravdane nemogućnosti da se vozilo isprazni od tereta (vatrogasno vozilo, vozilo sa nadgradnjom koja je fiksno vezana i sl.) ili kod vanrednog pregleda, pod uvjetom da takvim pregledom neće biti dovedena u pitanje ispravnost i funkcionalnost instalirane opreme na stanici. Poglavlje II. Način obavljanja tehničkog pregleda Član 6. (Zahtjev za obavljanje tehničkog pregleda vozila) Tehnički pregled vozila se obavlja na zahtjev stranke koja je dužna voditelju stanice tehničkog pregleda na stanici priložiti: a) dokumente koje je izdala nadležna institucija i koji svjedoče o vlasništvu i tehničkim karakteristikama vozila ili njegovih pojedinih sklopova i uređaja, a za oldtimer vozila, uz zahtjev se prilaže i identifikacijska isprava za oldtimer. b) dokaz o izvršenoj uplati za uslugu tehničkog pregleda. Član 7. (Identifikacija novoproizvedenog vozila) (1) Identifikacija novoproizvedenog vozila obavlja se na stanici tehničkog pregleda. (2) U postupku identifikacije novoproizvedenog vozila koristi se dokaz o homologaciji vozila ili potvrda o izuzeću iz postupka homologacije. (3) Kontrolor tehničke ispravnosti vozila vrši unos podataka o vozilu u Identifikacijski list, koji sadrži: naziv stanice tehničkog pregleda, mjesto, datum vršenja identifikacije vozila, broj šasije, i sve podatke o vozilu, izuzev rezultata mjerenja, te potpis kontrolora koji je vršio identifikaciju vozila. (4) Na osnovu podataka iz Identifikacijskog lista, upoređuju se podaci sa dokumentacijom vozila. (5) U slučaju da kontrolor tehničke ispravnosti vozila uoči neslaganje podataka iz stava (4) ovog člana, u Identifikacijski list u rubrici se unosi napomena o uočenim neslaganjima. (6) U slučaju da postoji osnovana sumnja u tehničku ispravnost novoproizvedenog vozila, u Identifikacijski list se u rubrici unosi napomena o uočenim nedostacima. (7) Dokumentacija na temelju koje je izvršena identifikacija se kopira i pohranjuje u arhivi stanice tehničkog pregleda. (8) Identifikacijski list novoproizvedenog vozila dat je u Prilogu 1. ovog pravilnika i čini njegov sastavni dio. (9) Prilikom identifikacije novoproizvedenog vozila kontrolor je dužan postaviti bar-kod u skladu sa odredbama ovog pravilnika. (10) Identifikacijski list se izrađuje i štampa putem JIS. Član 8. (Bar-kod za vozila) (1) Bar-kod za vozila je oznaka sa 13 cifara i nizom odgovarajućih vertikalnih linija koje osiguravaju optičko čitanje kako bi se aktivirala aplikacija, omogućilo korištenje ranije memorisanih podataka, i unos novih podataka u JIS. (2) Oznaka na bar-kodu generiše se putem JIS kako bi se postigla jedinstvena identifikacija podataka o vozilu. (3) Obrazac Bar-kod naljepnice je dat u Prilogu 2. ovog pravilnika i čini njegov sastavni dio. (4) Naljepnica iz stava (2) ovog člana je dimenzija 5cm x 2,5cm, izrađena je na samoljepljivoj foliji, koja se na pokušaj skidanja trajno oštećuje-kida. (5) Naljepnice iz stava (4) ovog člana izrađuje nadležni organ, putem stručne institucije, i distribuira stanicama za tehnički pregled vozila. (6) Naljepnicu bar-koda postavlja kontrolor tehničke ispravnosti vozila na ravni dio metalne podloge zadnjeg dijela okvira prednjih lijevih vrata vozila. (7) Za vozila koja nemaju ugrađena vrata ili nemaju vrata na lijevoj strani, naljepnica bar-koda se postavlja na prednjoj lijevoj strani vozila, na podužnom nosaču, po mogućnosti na mjestu koje sprečava slučajno kidanje naljepnice bar-koda ili na drugom pogodnom mjestu. (8) Prvo postavljanje naljepnice bar-koda za vozilo je besplatno. Ukoliko je bar-kod oštećen, kontrolor je dužan postaviti novu naljepnicu bar-koda. Član 9. (Tok tehničkog pregleda vozila) (1) Tehnički pregled se sastoji od vizuelnog pregleda, identifikacije i pregleda uz korištenje propisanih uređaja i opreme u stanici za tehnički pregled. (2) Tehnički pregled vozila obavlja se u skladu sa dijagramom toka koji je dat u Prilogu 3. ovog pravilnika i čini njegov sastavni dio. Петак, 10. 5. 2019. С Л У Ж Б Е Н И Г Л А С Н И К Б и Х Број 33 - Страна 33 (3) Za vozila na plinski pogon kontrolor detektorom plina prije ulaska vozila u objekat utvrđuje nepropusnost uređaja za plin. (4) Nakon ulaska vozila u objekat, optičkim čitačem prvo se očita bar-kod, što u JIS predstavlja početak vršenja tehničkog pregleda, pri čemu se u aplikaciji omogućava pristup podacima o vozilu koji se već nalaze u bazi, kao i unos novih podataka o tehničkoj ispravnosti vozila. Aplikacija treba da omogući da se vrijeme početka tehničkog pregleda automatski evidentira sa servera nadležnog organa. (5) Ukoliko vozilo nema propisno postavljenu naljepnicu barkoda, na stanici tehničkog pregleda utvrđuje se odgovaraju li podaci u dokumentima vozila stvarnim podacima vozila koje je dovezeno na tehnički pregled, nakon čega se postavlja naljepnica bar-koda na način propisan članom 8. ovog pravilnika. Član 10. (Vizuelni pregled vozila) (1) Vizuelnim pregledom vozila kontrolor tehničke ispravnosti vozila utvrđuje stanje: a) karoserije vozila; b) pneumatika; c) staklenih površina; d) boje vozila. (2) Kontrolor tehničke ispravnosti vozila pregleda i utvrđuje da li vozilo ima sve propisane oznake, jesu li one pravilno postavljene, dobro pričvršćene i ispravne, odnosno da li su oštećene i prljave u tolikoj mjeri da je narušen njihov funkcionalni i estetski izgled, te vrši provjeru registarskih tablica. Član 11. (Identifikacija vozila) (1) Za svako vozilo koje se pojavi u stanici tehničkog pregleda radi obavljanja tehničkog pregleda, vrši se identifikacija vozila, tako što se vrši upoređivanje broja šasije, oznake motora i registarskih tablica koji su na vozilu, sa istim koji se nalaze u dokumentaciji vozila. (2) Tehnički podaci za vozilo utvrđuju se uvidom u dokumentaciju vozila i/ili na temelju potvrde/certifikata o jednokratnom ispitivanju, ili priznatog kataloga vozila. (3) Ukoliko se utvrdi da tehnički podaci u dokumentaciji vozila ne odgovaraju stvarnim podacima vozila, tehnički pregled se privremeno prekida, a vozilo se upućuje na certificiranje kod institucije ovlaštene za obavljanje tih poslova. Po dobijanju certifikata od ove istitucije, stanica za tehnički pregled nastavlja tehnički pregled vozila, pri čemu se u eTP obavezno označava polje "Promjena tehničkih podataka". (4) Ukoliko se osnovano posumnja da su podaci na vozilu ili u dokumentima o vozilu prepravljeni, u Zapisnik o tehničkom pregledu se unosi napomena da se radi o vozilu sa spornim podacima te kratko obrazloženje podataka koji su sporni. Član 12. (Pregled uz korištenje uređaja i opreme) (1) Kontrolor tehničke ispravnosti vozila povezuje podatke o vozilu iz JIS i pripaja mu izmjerene vrijednosti nakon obavljenih ispitivanja sa mjernih uređaja. (2) Za vozila na plinski pogon vrši se pregled uređaja za plin. Šema tehničkog pregleda uređaja za gas na vozilu je data u Prilogu 4. ovog pravilnika i čini njegov sastavni dio. (3) Prilikom vršenja tehničkog pregleda vozila provjerava se i utvrđuje ispravnost i funkcionalnost uređaja i opreme prema tabeli koja je data u Prilogu 5. ovog pravilnika i čini njegov sastavni dio. Kontrolor provjerava minimalno stavke koje su navedene u tabeli, a koje je moguće provjeriti s obzirom na konstrukciju i namjenu kategorije vozila koje je pristupilo tehničkom pregledu. (4) Provjera ispravnosti pojedinih uređaja iz tabele iz stava (3) ovog člana, vrši se uspoređivanjem izmjerenih veličina koje se kontrolišu na tehničkom pregledu i veličina propisanih zakonskim i podzakonskim aktima. (5) Prilikom obavljanja tehničkog pregleda vozila koje je opremljeno dijelovima i uređajima koji nisu obavezni na vozilu, ali isti utiču na sigurnost saobraćaja na putu, kontrolor tehničke ispravnosti vozila je dužan provjeriti ispravno funkcionisanje i takvih uređaja. (6) Na tehničkom pregledu lake prikolice provjerava se broj šasije, uređaj za spajanje sa vučnim vozilom, stanje šasije, nadogradnja i vješalica, ispravnost uređaja za davanje svjetlosnih znakova i uređaja za označavanje vozila, kao i stanje pneumatika. (7) Nadležni organ za poslove tehničkog pregleda je dužan usaglasiti i propisati minimalne vremenske normative za provođenje tehničkog pregleda za svaku kategoriju vozila, kao i o tome obavijestiti Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ministarstvo). Član 13. (Kontrolni list) (1) Rezultati redovnog, preventivnog i vanrednog tehničkog pregleda utvrđuju se na Kontrolnom listu kojeg svojim pečatom ovjerava i svojeručno potpisuje kontrolor tehničke ispravnosti vozila koji je pregledao vozilo, a koji sadrži: naziv stanice tehničkog pregleda, mjesto, datum vršenja tehničkog pregleda, broj pregleda iz Registra obavljenih tehničkih pregleda, registarske oznake vozila, broj šasije, spisak svih dijelova vozila koji se trebaju pregledati i koji su propisani ovim pravilnikom za pojedine vrste vozila, polja u koje kontrolor upisuje podatke o ispravnosti pojedinog dijela vozila kao i rezultate mjerenja koja se ne dobiju ispisom sa opreme stanice već ih propisanim mjernim uređajem izmjeri kontrolor. (2) Kontrolni list je dokaz stanja vozila i njegove tehničke ispravnosti, koji se odlaže i čuva uz ostale dokumente o izvršenim pregledima za to vozilo u periodu od pet godina, a čiji izgled je dat u Prilogu 6. ovog pravilnika i čini njegov sastavni dio. (3) Kontrolni list se štampa sa informacijskog sistema pri čemu su već popunjeni podaci o vozilu koje se pregleda a koji se nalaze u JIS. Član 14. (Zapisnik o tehničkom pregledu vozila) (1) Na osnovu uvida u kompletnu dokumentaciju vozila, rezultate mjerenja utvrđene na mjernim uređajima, te rezultate koje je kontrolor utvrdio na Kontrolnom listu, voditelj putem informacijskog sistema sačinjava, svojim pečatom ovjerava i svojeručno potpisuje Zapisnik o tehničkom pregledu vozila, a elektronsku formu Zapisnika (eTP) pohranjuje u informacijski sistem. (2) Zapisnik o tehničkom pregledu vozila predstavlja dokumenat i dokaz stanja vozila i njegove tehničke ispravnosti u konkretnom slučaju, sadrži podatke o nazivu i sjedištu stanice, datum vršenja tehničkog pregleda, redni broj iz Registra obavljenih tehničkih pregleda, osnovne podatke o vozilu i vlasniku, te ocjenu ispravnosti vozila i broj eTP-a, odlaže se i čuva uz ostale dokumente pregleda tog vozila u periodu od pet godina, a jedan primjerak se predaje podnosiocu zahtjeva. (3) Izgled i sadržaj Zapisnika o tehničkom pregledu vozila dat je u Prilogu 7. ovog pravilnika i čini njegov sastavni dio. Број 33 - Страна 34 С Л У Ж Б Е Н И Г Л А С Н И К Б и Х Петак, 10. 5. 2019. (4) Poslije tehničkog pregleda vozila pogonjenog gasom, ukoliko su svi dijelovi uređaja za gas zadovoljili, voditelj ovjerava Karton ovjere tehničke ispravnosti uređaja za gas i služi kao dokaz o obavljenom tehničkom pregledu vozila. (5) Karton ovjere tehničke ispravnosti uređaja za gas je obrazac na čvrstom papiru, dimenzija 100x70 mm, dat je u Prilogu 8. ovog pravilnika i čini njegov sastavni dio. (6) Stanica za tehnički pregled vozila dužna je na zahtjev organa uprave Bosne i Hercegovine, entiteta i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine nadležnih za saobraćaj i unutarnje poslove ili drugih istražnih organa, inspekcijskih organa, pravosudnih organa ili na zahtjev vlasnika vozila izdati duplikat ili kopiju Zapisnika iz stava (2) ovog člana sa svim pojedinačnim ispisima iz pojedinih mjernih uređaja. Član 15. (Postupanje sa neispravnim vozilom) (1) Ukoliko se na tehničkom pregledu utvrdi da je vozilo neispravno, a neispravnost se ne može odmah otkloniti u stanici za tehnički pregled, tehnički pregled se privremeno prekida nakon što se evidentiraju sve neispravnosti, do otklanjanja uočenih neispravnosti na vozilu, a vozilo se odmah registruje u JIS u evidenciji o neispravnim vozilima, o čemu stanica vlasniku vozila izdaje potvrdu. (2) Evidencija neispravnih vozila sadrži: naziv stanice za tehnički pregled, redni broj, broj iz Registra obavljenih pregleda, datum vršenja pregleda, vrstu vozila, marku i tip, broj registarskih tablica, broj šasije vozila, kratak opis evidentiranih neispravnosti. (3) Nadležni organ dužan je, putem JIS, osigurati da se za vozilo, za koje je tehnički pregled započet, i za koje se utvrdi da je neispravno, isti ne može kasnije započeti na drugoj stanici za tehnički pregled u roku od trideset dana od dana prvog prekida, osim u slučaju da je stanica za tehnički pregled gdje je pregled prethodno započet u međuvremenu prestala sa radom. (4) Na vozilu za koje se nastavi tehnički pregled, provjerava se ispravnost i funkcionalnost uređaja ili opreme čija je neispravnost prethodno utvrđena. (5) Ukoliko se za vozilo za koji je tehnički pregled privremeno prekinut ne podvrgne tehničkom pregledu u roku od trideset dana od dana prvog prekida, provodi se novi tehnički pregled. Član 16. (Isključivanje vozila iz prometa u stanici za tehnički pregled vozila) (1) Ukoliko kontrolor tehničke ispravnosti utvrdi da uređaji za upravljanje, uređaji za zaustavljanje ili uređaj za pogon na tekući naftni plin nisu ispravni u mjeri da vozilo ugrožava sigurnost prometa na cestama, te ako propušta sistem za napajanje gorivom, voditelj stanice tehničkog pregleda je dužan obavijestiti najbližu policijsku stanicu u cilju isključivanja ovog vozila iz saobraćaja, a koje obavljaju pripadnici organa nadležnog za unutarnje poslove. (2) Vozilo iz stava (1) ovog člana se odmah evidentira u Registru neispravnih vozila. Član 17. (Elektronički dokaz o tehničkoj ispravnosti vozila) (1) Tehnička ispravnost vozila potvrđuje se slanjem dokaza o tehničkoj ispravnosti vozila elektroničkim putem nadležnom organu za registrovanje vozila. (2) Tehnička ispravnost vozila potvrđuje se samo ako se utvrdi da vozilo ima sve propisane i ispravne uređaje i opremu koji odgovaraju važećim tehničkim uvjetima i standardima koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. (3) Tehnički pregled vozila, osim za vozila pripadajućih službi, neće se obaviti ukoliko je ono obojeno ili ima oznake kao policijsko vozilo, vozilo Granične policije Bosne i Hercegovine ili vozilo Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA). (4) Dokaz o tehničkoj ispravnosti vozila dat je u Prilogu 9. ovog pravilnika i čini njegov sastavni dio. (5) Dokaz o tehničkoj ispravnosti vozila sadrži neponovljivi serijski broj. Poglavlje III. Vođenje evidencije o obavljenim tehničkim pregledima Član 18. (Evidencije koje se vode na stanici tehničkog pregleda) (1) Stanica za tehnički pregled vozila vodi evidenciju o: a) obavljenim tehničkim pregledima, b) zapisnicima o tehničkom pregledu vozila, c) iskorištenom kontigentu brojeva eTP, d) izdatim bar-kod naljepnicama zalijepljenim na vozilo, e) ovjerenim kartonima ovjere tehničke ispravnosti uređaja za gas, f) neispravnim vozilima i g) obavljenim identifikacijama novoproizvedenog vozila. (2) Evidencija obavljenih tehničkih pregleda vodi se u Registru obavljenih tehničkih pregleda vozila. Obrazac Registra obavljenih tehničkih pregleda vozila dat je u Prilogu 10. ovog pravilnika i čini njegov sastavni dio. (3) Sistem za automatsku obradu podataka mora omogućiti uvid u podatke o obavljenim tehničkim pregledima po vrstama vozila, vrstama tehničkih pregleda izvršenih u određenom vremenskom periodu, broju obavljenih pregleda prema vrsti vozila, te brojevima izdatog obrasca eTP i zalijepljenom barkodu vozila. (4) Način vođenja evidencija o izdatim obrascima eTP i zalijepljenim bar-kodovima, propisaće nadležni organ u saradnji sa organom nadležnim za registraciju vozila. (5) U registratore se odlaže dokumentacija o izvršenim tehničkim pregledima, poredana hronološki, prema brojevima iz registra obavljenih tehničkih pregleda. Dokumentaciju sačinjavaju: Kontrolni list, Zapisnik o tehničkom pregledu vozila, ispisi rezultata mjerenja na opremi, kao i kopija svih dokumenata koji su nastali tokom vršenja tehničkog pregleda vozila. (6) Po izvršenom nastavljenom pregledu vozila iz člana 15. ovog pravilnika, kada se utvrdi da je vozilo ispravno, dokumentacija pregleda vozila odlaže se u odgovarajući registrator prema rednom broju započetog pregleda. U ovom slučaju se odgovarajuća rubrika u Registru obavljenih pregleda u kojoj stoji ocjena pregleda podijeli na dva dijela, i to u prvom dijelu upisuje se riječ "Ne", a u drugom "Da" ukoliko je vozilo ispravno. U rubrici "Napomena" upisuje se datum nastavljenog pregleda vozila. (7) O neispravnim vozilima vodi se posebna evidencija kroz izvod iz Registra obavljenih pregleda, za vozila koja su ocijenjena kao neispravna i nisu se pojavila na tehničkom pregledu u ostavljenom roku, te se dokumentacija iz ovog slučaja odlaže u posebnom registratoru. (8) Vanredni i preventivni tehnički pregledi se evidentiraju u isti Registar obavljenih tehničkih pregleda, s tim da se u rubriku "Napomena" naznači da se radi o vanrednom ili preventivnom tehničkom pregledu. Dokumentacija se odlaže u registratore, prema utvrđenoj ocjeni stanja vozila. (9) Dokumente i evidencije o izvršenom redovnom, preventivnom i vanrednom tehničkom pregledu, te o identifikaciji novoproizvedenog vozila stanica tehničkog pregleda čuva pet godina. Петак, 10. 5. 2019. С Л У Ж Б Е Н И Г Л А С Н И К Б и Х Број 33 - Страна 35 Poglavlje IV. Poslovni prostor Član 19. (Poslovni prostor) (1) Stanica mora biti tako organizovana da ima i organizacijsku cjelovitost (radna jedinica i sl.) koja omogućava samostalnost u radu, efikasno i odgovorno obavljanje poslova tehničkog pregleda vozila. (2) Poslovni prostor stanice za tehnički pregled vozila mora biti izgrađen u skladu sa važećim propisima iz područja građenja i imati dozvolu za upotrebu/upotrebnu dozvolu. Član 20. (Objekat stanice za tehnički pregled) (1) U objektu stanice za tehnički pregled vozila mora se nalaziti propisana tehnološka linija sa opremom u skladu sa odredbama ovog pravilnika. (2) U objektu stanice za tehnički pregled vozila moraju se nalaziti i prostorije: a) za obavljanje djelatnosti u vezi sa tehničkim pregledima vozila u kojima su sprovedene mjere za siguran i zdrav rad radniku na radnom mjestu u skladu sa važećim zakonodavstvom o zdravlju i radu, najmanje površine 10 m2; b) za arhivu i čuvanje dokumenata i rezultata ispitivanja tehničke ispravnosti vozila koji mora biti zaključan i osiguran od neovlaštenog pristupa; c) sanitarne prostorije, koje su dostupne i korisnicima usluga. (3) Stanica za tehnički pregled vozila mora osigurati zaštitu objekta i inventara stanice od krađe i provale. (4) Uz obavezu iz stava (1) ovoga člana, stanica za tehnički pregled je dužna osigurati videonadzor cjelovite tehnološke linije u radnom vremenu stanice i to za svaku tehnološku liniju zasebno. Sistem videonadzora mora osigurati najmanje očitanje (identifikaciju) registracijskih tablica na vozilima. (5) Podaci iz sistema videonadzora pohranjuju se na tvrdi disk, odnosno takav medij koji omogućava kontinuirano pohranjivanje te čuvanje istih podataka najmanje godinu dana. (6) Stanica za tehnički pregled dužna je, na zahtjev nadležnog organa za poslove tehničkog pregleda ili nadležnog organa za unutrašnje poslove, dati na uvid podatke iz sistema videonadzora. (7) Na objektu ili na prikladan način neposredno uz objekat mora biti istaknut vidljiv natpis: "Tehnički pregled vozila". Član 21. (Tehnološka linija) (1) Objekat stanice tehničkog pregleda može biti izgrađen sa jednom ili više tehnoloških linija na kojima se vrši ispitivanje tehničke ispravnosti vozila. Tehnološka linija mora biti opremljena obaveznim uređajima i opremom propisanom ovim pravilnikom i kanalom odgovarajućih dimenzija. (2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, na tehnološkoj liniji za tehnički pregled lakih motornih vozila, umjesto kanala može postojati platformska dizalica koja: 1) pri oslanjanju svih točkova na njenu podlogu podiže cijelo vozilo; 2) ima nosivost od najmanje 3,5 t (najmanje sile podizanja 35 kN); 3) je opremljena dodatnom dizalicom kojom se omogućava rasterećenje točkova, podizanjem pojedinačne osovine, čija je nosivost najmanje 2,0 t (najmanje sile podizanja 20 kN), ili podizanjem cijelog vozila, čija je nosivost najmanje 3,5 t (najmanje sile podizanja 35 kN). (3) Tehnološke linije moraju biti protočnog tipa - ulaz sa jedne, a izlaz sa druge strane tehnološke linije nasuprot ulazu, tako da se vozilo kreće bez promjene smjera i pravca kretanja, te prohodne za vozila najvećih dozvoljenih dimenzija. (4) Površina ispred i iza valjaka za provjeru kočionog sistema mora biti horizontalna i to najmanje dužine koja odgovara maksimalnom razmaku između prednje i zadnje osovine vozila ili grupe vozila za koje je stanica tehničkog pregleda ovlaštena. (5) Minimalne dimenzije jedne tehnološke linije za tehnički pregled lakih vozila su: a) dužina: 10 m, b) širina: 5 m. (6) Minimalne dimenzije jedne tehnološke linije za tehnički pregled teških vozila su: a) dužina: 23 m, b) širina: 6 m. (7) Dimenzije svijetlog otvora vrata za ulazak i izlazak vozila sa tehnološke linije trebaju iznositi najmanje 4 m širine i 4,20 m visine. Vrata za ulazak i izlazak vozila mogu biti klizna, sekciona ili rolo-vrata. Pored vrata za prolaz vozila, na objektu moraju biti izvedena i najmanje jedna odvojena vrata za prolaz lica koja se moraju otvarati sa spoljašnje (vanjske) strane. (8) Izuzetno od stava (7) ovog člana, dimenzije svijetlog otvora vrata za ulazak i izlazak vozila sa tehnološke linije za laka vozila trebaju iznositi najmanje 3 m širine i 3 m visine. (9) Ispred ulaza na tehnološku liniju mora se nalaziti na kolovozu iscrtana horizontalna zaustavna linija sa natpisom "STOP". Član 22. (Kanal za pregled vozila) (1) Dimenzije kanala za pregled donjeg postroja vozila su: a) za laka vozila: najmanje dužine 7 m mjerena u nivou gornje ivice kanala, širine 0,80 - 1,00 m i dubine 1,40 - 1,70 m, b) za teška vozila: najmanje dužine 21 m mjerena u nivou gornje ivice kanala, širine 0,80 - 1,00 m i dubine 1,40 - 1,70 m, (2) Kanal mora biti postavljen simetrično u odnosu na podužnu osu, opremljen s najmanje jednim stepenicama, ugrađenom unutrašnjom rasvjetom koja omogućava osvijetljenost gornje ivice kanala od najmanje 250 luksa, te jednim pokretnim svjetlom maksimalnog napona do 24 V. (3) Kanal mora biti potpuno obložen keramičkim pločicama ili drugim materijalom istog kvaliteta. Na početku kanal mora imati ispunjeno zaobljeno uzdignuće polukružnog ili "V" oblika. (4) Gornja ivica kanala i uzdignuće moraju biti obloženi čvrstom ivicom visine 5 - 7 cm koji otežava skretanje vozila u kanal, naizmjenično obojen poljima žute i crne boje širine po 10 cm. Na one dijelove kanala na koje su postavljeni pojedini uređaji (valjci, razvlačilica itd.) ili tamo gdje tehnologija tehničkih pregleda to ne dozvoljava, ne moraju biti postavljene čvrste ivice. (5) Kanal mora biti opremljen kanalskom dizalicom za podizanje najmanje jednog kraja vozila sa omogućenim pomjeranjem kanalske dizalice u dužini od najmanje 2,0 m. (6) Ukoliko stanica ima jednu tehnološku liniju za pregled vozila na kojoj je ugrađena razvlačilica za teška vozila, onda mora biti ugrađena i kanalska dizalica koja omogućava podizanje najmanje jednog kraja lakih vozila. (7) U stanici sa dvije ili više tehnoloških linija za tehničke preglede vozila u zajedničkoj prostoriji, potrebno je širinu objekta prilagoditi širini naredne tehnološke linije, s tim da širina jedne tehnološke linije iznosi najmanje 5,5 m za teška Број 33 - Страна 36 С Л У Ж Б Е Н И Г Л А С Н И К Б и Х Петак, 10. 5. 2019. vozila, grupe vozila i autobuse, odnosno 4,5 m za laka vozila. Član 23. (Saobraćajnice) (1) Dio prilazne saobraćajnice, ispred ulaza na tehnološku liniju (do znaka STOP) mora biti izveden u pravcu tehnološke linije minimalne dužine 18 m. Ukoliko se radi o tehnološkoj liniji za laka vozila, dužina prilazne saobraćajnice ispred ulaza na tehnološku liniju (do znaka STOP) mora iznositi minimalno 6,5 m. (2) Saobraćajnice iz stava (1) ovog člana ne mogu biti dio javne ceste. (3) Izlazne saobraćajnice iz stanica tehničkog pregleda moraju osigurati siguran izlazak iz stanice tehničkog pregleda i sigurno uključenje na javnu cestu. (4) Ukoliko pri izlasku vozila iz objekta, odnosno pri uključivanju vozila u saobraćaj, ne postoji dovoljna preglednost za siguran izlazak vozila, preglednost mora biti osigurana odgovarajućim brojem i položajem saobraćajnih ogledala. Član 24. (Održavanje objekta) Objekat stanice za tehnički pregled vozila kao i uređaji i oprema u objektu moraju se redovno i uredno održavati. Poglavlje V. Uređaji i oprema stanice za tehnički pregled vozila Član 25. (Uređaji i oprema) (1) Stanica za tehnički pregled mora biti opremljena savremenom opremom za utvrđivanje tehničke ispravnosti vozila sa računarskom podrškom (sa internet konekcijom) za automatsku obradu izmjerenih vrijednosti, njihovo pohranjivanje u bazu podataka i mogućnost ispisa rezultata mjerenja uključujući i grafički prikaz. Jedinstveno programsko rješenje dužne su usaglasiti stručne institucije na nivou entiteta i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine. (2) Automatska obrada podataka mora omogućiti i unos mjerenih vrijednosti na uređajima koji ne šalju automatski rezultate mjerenja u računar, kao i unos vizuelno ustanovljenih stanja vozila, a moraju biti obuhvaćeni uređaji navedeni u tački a), al. 1), 2), i 3), u tački c) al. 1) i 2) stava (3) ovog člana i tački a) stava (4) ovog člana. (3) Na stanici za tehnički pregled vozila su obavezni uređaji: a) za kontrolu kočionog sistema vozila sa: 1) valjcima kojima se istovremeno mjeri sila kočenja na obodu točka kod motornih i priključnih vozila i utvrđuje posebno za lijevu i desnu stranu iste osovine, sa ugrađenim vagama; 2) dinamometrom za mjerenje sile pritiskanja na papučicu radne i pomoćne kočnice; 3) mjernim uređajima za mjerenje pritiska vazduha u kočionim instalacijama vazdušnih kočnica (samo za teška vozila); 4) uređaji za mjerenje usporenja vozila na poligonu (samo za stanice koje imaju ovlaštenje za obavljanje tehničkog pregleda vozila za koja se tehnički pregled ne može obaviti na tehnološkoj liniji). b) regloskop s ugrađenim svjetlomjerom koji omogućava utvrđivanje podešenosti kratkih i dugih svjetala i mjerenje intenziteta svjetlosti. Regloskop mora biti postavljen na nivelisano postolje sa ugrađenom vizirnom napravom; c) za kontrolu emisije izduvnih gasova: 1) za mjerenje zatamnjenosti izduvnih gasova dizel motora koji mora imati programsku opremu za vođenje ispitivanja i mogućnost ispisivanja rezultata mjerenja; 2) za mjerenje sastava (koncentracije) izduvnih gasova (CO, HC, NOX, CO2) benzinskih motora koji mora imati programsku opremu za vođenje ispitivanja i mogućnost ispisivanja rezultata mjerenja; d) manometar za kontrolu pritiska vazduha u pneumaticima; e) fonometar za mjerenje buke vozila i jačine zvuka sirene vozila. (4) U obaveznu opremu na stanici za tehnički pregled vozila spadaju: a) nagazna ploča za kontrolu usmjerenosti točka; b) indikator kvaliteta ili stanja kočione tečnosti ili uređaj za mjerenje tačke isparavanja kočine tečnosti; c) kanalska dizalica; d) razvlačilica; e) kompresor (ili priključak na kompresorsku stanicu); f) uglomjer za mjerenje slobodnog hoda točka upravljača kojim se može tačno utvrditi svaki pojedinačni stepen ugla zakretanja; g) uglomjer za mjerenje nagiba priključka punjenja plina na rezervoaru za plin; h) pomično mjerilo za mjerenje dubine šare gaznog sloja pneumatika ili dubinomjer; i) uređaj za kontrolu spajanja električne instalacije između vučnih i priključnih vozila; j) hronometar; k) metar ili metarsku traku minimalne dužine 25 m; l) indeks (etalon) osnovnih boja; m) za odvođenje izduvnih gasova koji mora biti postavljen uz svaku tehnološku liniju (ili prostor između njih tako da se može upotrebljavati na više tehnoloških linija); n) za kontrolu nepropusnosti plinske instalacije (detektor plina); o) za ispitivanje amortizera za laka vozila; p) za kontrolu oštećenja prednjeg vjetrobranskog stakla; r) za kontrolu providnosti stakala; s) optički čitač bar-koda vozila, povezan sa JIS; t) minimalno dva klinasta podmetača za točkove vozila; u) sitni automehaničarski alat; v) stručnu literaturu, zbirku važećih propisa, procedure za pregled vozila usklađene sa propisima kojima je regulisan način obavljanja tehničkog pregleda koji su na snazi i katalog sa masama praznih vozila, z) priključak za telefonsku liniju. (5) Pored opreme navedene u prethodnim stavovima ovog člana, stanice za tehnički pregled mogu imati i: a) opremu za simuliranje osovinskog opterećenja vozila koja se ispituju; b) posebnu tehnološku liniju za ispitivanje tehničke ispravnosti motocikala; c) uređaj za kontrolu najveće brzine motocikla sa kontinuiranom promjenom brzine. (6) Mjerni uređaji navedeni u stavu (3) tačka a) alineja 1), tačka c) al. 1) i 2) i tačka d) ovog člana moraju biti periodično umjereni od strane ovlaštene laboratorije na mjestu tehničkog pregleda, a u skladu sa važećim propisima iz oblasti mjeriteljstva. Ispravnost uređaja dokazuje se odgovarajućom potvrdom-certifikatom i zaštitnim znakom - markicom koju izdaje ovlaštena laboratorija. (7) Dizalice podliježu atestiranju i provjeri nadležne institucije u skladu sa posebnim propisima. Петак, 10. 5. 2019. С Л У Ж Б Е Н И Г Л А С Н И К Б и Х Број 33 - Страна 37 (8) Danom isteka važnosti certifikata iz stava (6) ovog člana ili pojavom neispravnosti uređaja iz stava (3) ovog člana, stanica gubi pravo obavljanja tehničkog pregleda vozila do otklanjanja neispravnosti i ponovnog umjeravanja, o čemu po službenoj dužnosti brine nadležni organ putem stručne institucije. (9) Oprema iz stava (4) ovoga člana za kontrolu ispravnosti mora biti kompletna i zadovoljavati neophodne tehničkotehnološke uvjete. Član 26. (Evidencija o uređajima) (1) Stanica vodi sljedeću evidenciju o uređajima koji se umjeravaju, za svaki uređaj posebno: a) vrsta uređaja; b) marka, tip; c) serijski broj; d) godina proizvodnje; e) mjerni obim i klasa tačnosti; f) datum puštanja u upotrebu, g) datum posljednjeg umjeravanja, ime odgovornog lica i naziv ovlaštene laboratorije koja je izvršila umjeravanje, h) podaci o kvaru: datum nastanka kvara i datum opravke. (2) Podatke iz evidencije kod svake promjene stanica bez odlaganja dostavlja stručnoj instituciji, kao i u slučaju da stanica ugradi na tehnološku liniju dodatni uređaj, ili postojeći uređaj zamijeni drugim. DIO III - STRUČNO OSOBLJE NA STANICI TEHNIČKOG PREGLEDA Član 27. (Voditelj stanice tehničkog pregleda) (1) Stanice moraju imati voditelja stanice tehničkog pregleda (u daljem tekstu: voditelj), zaposlenog u toj stanici u punom radnom vremenu, koji u pogledu stručne spreme mora biti dipl. ing. saobraćaja ili dipl. ing. mašinstva (ili ekvivalent sa najmanje 240 ECTS), koji ima važeću licencu u skladu sa odredbama ovog pravilnika. (2) Voditelj je odgovoran za rad stanice tehničkog pregleda, rad kontrolora tehničke ispravnosti, te pravilnu primjenu zakonskih i podzakonskih propisa i procedura za tehnički pregled vozila, izvještava nadležne organe o neispravnim vozilima, izrađuje analize obavljenih tehničkih pregleda vozila u toj stanici, vodi brigu o nabavci obrazaca vezanih za tehnički pregled vozila, prati termine za stručno usavršavanje i polaganje ispita, kontroliše evidencije koje se vode u stanici tehničkog pregleda, stara se o terminu umjeravanja uređaja i opreme, kvarovima i opravkama, te vrši i druge stručne poslove vezane za tehnički pregled vozila. (3) Ukoliko stanica tehničkog pregleda ima odobrenje za rad u dvije smjene, za svaku smjenu mora imati zaposlenog voditelja stanice tehničkog pregleda. Član 28. (Kontrolor tehničke ispravnosti vozila) (1) Na poslovima kontrole tehničke ispravnosti vozila u stanici tehničkog pregleda radi kontrolor tehničke ispravnosti vozila koji u pogledu stručne spreme ispunjava uslov da ima najmanje treći stepen stručne spreme u oblasti mehanike i tehnologije cestovnih vozila i ima položen poseban stručni ispit. (2) U stanici tehničkog pregleda, na jednoj tehnološkoj liniji, u jednoj smjeni moraju biti zaposlena najmanje dva kontrolora. Član 29. (Obuka voditelja i kontrolora) (1) Voditelj i kontrolori moraju imati položen poseban stručni ispit, te imati pozitivan rezultat na provjeri stručnosti koja se organizuje svake druge godine, a obuka i ispiti provode se prema programu datom u Prilogu 11. ovog pravilnika i koji čini njegov sastavni dio. (2) Voditelj i kontrolori nakon uspješno položenog stručnog ispita dobijaju licencu. (3) Nakon dobijanja licence iz prethodnog stava, voditelj i kontrolori, ukoliko su zaposleni na stanici za tehnički pregled, dobijaju pečat sa svojim imenom i prezimenom i evidencijskim brojem kojim ovjeravaju dokumente iz djelokruga svog rada, o čemu nadležni organi vode posebnu evidenciju. (4) Evidencija iz stava (3) ovog člana sadržava: ime i prezime voditelja, odnosno kontrolora, JMB, stanicu u kojoj je zaposlen, datum, mjesto i organizaciju kod koje je položio stručni ispit, datum provjere stručnosti, jedinstveni evidencijski broj koji je ujedno i broj na pečatu za ovjeru dokumenata tehničkog pregleda, pečat za ovjeru dokumenata tehničkog pregleda, broj i datum izdavanja licence i datum izdavanja certifikata o provjeri stručnosti. (5) Voditelj i kontrolori podliježu provjeri stručnosti svake dvije godine, te nakon uspješno završene provjere stručnosti dobijaju certifikat. (6) Voditelji i kontrolori dužni su nositi identifikacijsku iskaznicu, koja treba da sadrži sljedeće podatke: ime i prezime, funkcija, broj licence. Na poleđini iskaznice upisuje se broj i datum izdavanja certifikata o provjeri stručnosti. Iskaznicu izdaje organizacija ovlaštena za obavljanje poslova iz stava (1) ovog člana. (7) Evidencija iz stava (3) ovog člana se vodi na računaru i u odgovarajućoj knjizi (ispis iz računarske baze). (8) Ukoliko nadležni organ voditelju i/ili kontroloru prilikom kontrole utvrdi težu povredu službene dužnosti (obavi pregled vozila i ovjeri tehničku ispravnost za vozilo u suprotnosti sa odredbama ovog pravilnika, prilikom tehničkog pregleda vozila u informacijski sistem unosi netačne podatke i sl.), nadležni organ će rješenjem licencu, certifikat i iskaznicu privremeno izuzeti i voditelja i/ili kontrolora uputiti na vanrednu provjeru stručnosti. DIO IV - DODJELJIVANJE OVLAŠTENJA Član 30. (Dodjeljivanje ovlaštenja za obavljanje tehničkog pregleda) (1) Entitetska i kantonalna ministarstva i služba Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, nadležni za saobraćaj, stanici mogu izdati odobrenje za obavljanje tehničkog pregleda po izvršenom pregledu stanice, nakon što utvrdi da su ispunjeni uvjeti propisani Zakonom o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini i ovim pravilnikom. (2) Svi uvjeti za dobijanje odobrenja iz stava (1) ovog člana moraju biti ispunjeni za vrijeme važenja odobrenja, o čemu po službenoj dužnosti brine nadležni organ. (3) Stanica za tehnički pregled može dobiti ovlaštenje za obavljanje tehničkog pregleda: a) lakih vozila; b) lakih i teških vozila. (4) Uz ovlaštenje iz stava (3) ovog člana, stanica može biti dodatno ovlaštena za obavljanje tehničkog pregleda za: a) motocikle; b) vozila za koja se tehnički pregled ne može obaviti na tehnološkoj liniji. (5) Nadležni organ iz stava (1) ovog člana dužan je organizovati i izvršiti najmanje četiri kontrole u toku jedne kalendarske Број 33 - Страна 38 С Л У Ж Б Е Н И Г Л А С Н И К Б и Х Петак, 10. 5. 2019. godine po stanici tehničkog pregleda (upravna kontrola i stručna kontrola) te o utvrđenom stanju i preduzetim mjerama periodično izvjestiti Ministarstvo. (6) Ukoliko nadležni organ iz stava (1) ovog člana utvrdi da stanica za tehnički pregled prestane ispunjavati uslove za dobijanje odobrenja, isto će rješenjem ukinuti. (7) Ukoliko nadležni organ iz stava (1) ovog člana utvrdi da stanica tehničkog pregleda obavlja tehničke preglede suprotno pozitivnim propisima kojima se uređuje ova oblast, ili prilikom tehničkog pregleda vozila koristi neumjeren ili neispravan uređaj ili opremu, ili nema licenciranog voditelja i dovoljan broj licenciranih uposlenih kontrolora, ili ne vrši video snimanje na propisan način, rješenjem će privremeno, do otklanjanja nedostataka, zabraniti rad stanice i pristup JIS. Član 31. (Stručne institucije) (1) Dio poslova iz svoje nadležnosti, koji se odnose na rad stanica tehničkog pregleda, nadležni organ može prenijeti na odgovarajuće stručne institucije izabrane putem javnog konkursa na period ne duži od 10 godina. (2) Stručne institucije koje će obavljati poslove iz stava (1) ovog člana moraju ispunjavati sljedeće uvjete: a) biti upisane u sudski registar za obavljanje djelatnosti iz oblasti za koju se prenosi ovlaštenje, i to za poslove tehničkog ispitivanja i analiza, tehničkog savjetovanja, izdavanja publikacija, izrada i upravljanje bazama podataka; b) imati zaposlene kadrove osposobljene za obavljanje poslova stručne institucije, od kojih, u pogledu stručne spreme moraju biti zastupljeni diplomirani inženjeri (ili ekvivalent sa najmanje 240 ECTS), i to: dipl. inž. mašinstva, smjer motori i vozila, dipl. inž. saobraćaja, cestovni smjer i dipl. inž. elektrotehnike ili dipl. inž. informatike; c) biti stručno i tehnički osposobljene i opremljene za vršenje obuke za kontrolore tehničke ispravnosti vozila i voditelje stanice tehničkog pregleda; d) biti stručno i tehnički osposobljene za vršenje stručne kontrole nad radom stanica tehničkog pregleda i stručnog nadzora nad radom kontrolora tehničke ispravnosti vozila i voditelja stanice tehničkog pregleda; e) imati osoblje za vršenje kontrole opreme i uređaja na stanici tehničkog pregleda; f) dokazati da mogu pratiti propise, smjernice i referentnu literaturu Evropske unije iz ove oblasti i vršiti primjenu savremenih dostignuća na stanicama tehničkog pregleda, kao i davati prijedloge za dopunu postojećih normativnih akata iz ove oblasti u skladu sa evropskim standardima; g) posjedovati računare, mjerne uređaje i opremu za ispitivanje vozila i motora, stručnu literaturu, učionice i drugu opremu neophodnu za obavljanje djelatnosti koje se prenose; h) da ne obavljaju bilo kakve druge poslove vezane za tehničke preglede, u pogledu vlasništva ili na drugi način povezanog djelovanja koji bi predstavljao sukob interesa; i) ispunjavati i druge uvjete propisane pozitivnim zakonskim propisima u Bosni i Hercegovini. (3) Stručne institucije iz stava (1) ovog člana obavljaju sljedeće poslove: a) propisuju detaljnu tehnologiju postupka i procedura za obavljanje tehničkih pregleda, te uputstva za pregled pojedinih vrsta vozila zavisno od njihovih tehničkih karakteristika; b) daju pisana stručna uputstva i informacije, posebno u cilju izjednačavanja postupanja prilikom obavljanja tehničkog pregleda i podataka koji se koriste; c) vrše stručne kontrole nad radom stanica tehničkog pregleda, kontrolora tehničke ispravnosti vozila, voditelja stanice tehničkog pregleda, opreme i uređaja; d) vrše stručno osposobljavanje i organizuju periodičnu provjeru znanja voditelja i kontrolora koji rade na stručnim poslovima tehničkog pregleda vozila; e) vrše obradu podataka i izradu analiza iz oblasti tehničkog pregleda vozila najmanje četiri puta godišnje sa prijedlozima za poboljšanje stanja; f) uspostavljaju i održavaju uvezivanje stanica za tehnički pregled vozila i nadležnih organa u Jedinstven informacijski sistem vezan za poslove tehničkog pregleda vozila; g) izrađuju i održavaju jedinstveno programsko rješenje za automatsku obradu izmjerenih vrijednosti, osiguravaju njihovo pohranjivanje u bazu podataka i mogućnost ispisa rezultata mjerenja uključujući i grafički prikaz; h) osiguravaju tehničke uvjete za uvezivanje Jedinstvenog informacijskog sistema sa podacima iz baza podataka o homologaciji i certificiranju; i) osiguravaju tehničke uvjete za uvezivanje Jedinstvenog informacijskog sistema sa podacima iz baza podataka o saobraćajnim nezgodama; j) vrše izradu i distribuciju obrazaca bar-koda; k) objedinjuju sve podatke o tehničkim pregledima iz stanica za tehnički pregled vozila u informatičkom obliku i čuvaju ih 10 godina; l) izrađuju stručne publikacije iz oblasti tehničkog pregleda vozila, a posebno literaturu potrebnu za stručno osposobljavanje i periodičnu provjeru znanja kadrova na stanici za tehnički pregled; m) vode podatke o licencama i certifikatima za kadrove, uređaje i opremu na stanicama za tehnički pregled, n) dostavljaju izvještaje, podatke i dokumente od značaja za vršenje upravnog nadzora, najmanje dva puta godišnje; o) ostvaruju saradnju sa stručnim, naučnim organizacijama, institutima, preduzećima i drugim pravnim licima iz oblasti tehničkih pregleda vozila; p) prate propise iz oblasti kontrole ispravnosti vozila koje donose susjedne zemlje, Evropska unija i druge međunarodne organizacije i institucije, te o svim izmjenama informiraju nadležne organe; r) organizuju godišnje stručne seminare; s) predlažu program rada za narednu godinu; t) podnose godišnji izvještaj o radu i obavljenim poslovima za prethodnu godinu; u) obavljaju i druge stručne i administrativne poslove po nalogu nadležnog organa iz stava (1) ovog člana. (4) Bliže kriterije i uvjete o načinu i postupku izbora stručne institucije određuje nadležni organ iz stava (1) ovog člana. Član 32. (Gubitak ovlaštenja) Stručna institucija gubi ovlaštenje za obavljanje poslova iz člana 31. stav (3) ovog pravilnika ukoliko: a) poslove ne obavlja stručno i blagovremeno; b) prestane ispunjavati bilo koji od propisanih uvjeta na temelju kojih je izdato ovlaštenje; c) izvještaj o radu ne bude pozitivno ocijenjen od strane nadležnog organa. Петак, 10. 5. 2019. С Л У Ж Б Е Н И Г Л А С Н И К Б и Х Број 33 - Страна 39 DIO V - OSTALE ODREDBE Član 33. (Jedinstveni informacijski sistem) (1) Zadatke, uvjete, način i procedure uspostavljanja i funkcionisanja Jedinstvenog informacijskog sistema definisaće Ministarstvo u saradnji sa Agencijom, nadležnim entitetskim ministarstvima za saobraćaj, unutarnje poslove i službe Brčko distrikta Bosne i Hercegovine. (2) Pripremu i unifikaciju obrazaca eTP i bar koda vrše Agencija i Ministarstvo, a nadležni organi snose troškove njihove izrade i odgovorni su za njihovu raspodjelu stanicama za tehnički pregled. (3) Stanica mora imati potrebnu opremu koja će zadovoljavati uvjete za uspostavljanje JIS. (4) Za pristup JIS, voditelj ili kontrolor je dužan koristiti isključivo njemu dodijeljeno korisničko ime i šifru. Član 34. (Cjenovnik usluga) (1) Sve stanice za tehnički pregled vozila primjenjuju Cijene utvrđene Jedinstvenim cjenovnikom usluga tehničkih pregleda vozila u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu: Cjenovnik), koji je dat u prilogu 12. i čini sastavni dio ovog pravilnika. (2) Cijene usluga tehničkih pregleda za vozila koja nisu obuhvaćena Cjenovnikom, određuju se prema cijeni usluge za odnosnu grupu vozila, za tu vrstu tehničkog pregleda, a prema najvećoj dopuštenoj masi toga vozila. (3) Način uplate, raspolaganja i utroška sredstava predviđenih za stručnu instituciju i budžete entiteta i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine uredit će nadležna entitetska ministarstva i služba Brčko distrikta Bosne i Hercegovine nadležna za saobraćaj. Član 35. (Zaštita ličnih podataka) Nadležni organi dužni su osigurati da se svi lični podaci obrađuju u skladu sa važećim propisima o zaštiti ličnih podataka. Član 36. (Odsustvo sa rada) (1) Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora, ili odsustva po drugom osnovu, voditelja stanice za tehnički pregled u obavljanju poslova može zamijeniti kontrolor tehničke ispravnosti najduže trideset radnih dana tokom kalendarske godine. (2) Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora, ili odsustva po drugom osnovu, kontrolora tehničke ispravnosti u obavljanju poslova može zamijeniti voditelj stanice najduže trideset radnih dana tokom kalendarske godine. (3) O odsustvima i zamjenama iz st. (1) i (2) stanica za tehnički pregled donosi poseban akt i dužna je unaprijed obavijestiti nadležno ministarstvo i stručnu instituciju. (4) U slučaju iz stava (2) ovog člana, voditelj stanice nema pravo ovjere dokumenata iz nadležnosti kontrolora tehničke ispravnosti. DIO VI - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 37. (Prijelazne odredbe) (1) Stanice za tehnički pregled koje na dan stupanja na snagu ovog pravilnika posjeduju važeće odobrenje za rad, dužni su ispunjavati uvjete u skladu sa izdatim odobrenjem. (2) Stanice za tehnički pregled dužne su ispuniti uvjete u pogledu obaveznih uređaja i opreme propisanih ovim pravilnikom najkasnije godinu dana od dana stupanja na snagu ovog pravilnika. (3) Nadležni organi dužni su uspostaviti u potpunosti funkcionalan JIS najkasnije godinu dana od dana stupanja na snagu ovog pravilnika. (4) Nadležni organi dužni su, tamo gdje nije implementiran, uspostaviti sistem izdavanja bar-koda za vozila najkasnije godinu dana od dana stupanja na snagu ovog pravilnika. (5) Stručne institucije koje obavljaju stručne poslove naa dan stupanja na snagu ovog pravilnika, obavljaju stručne poslove u skladu sa važećim odobrenjem do izbora stručne institucije u skladu sa članom 31. ovog pravilnika. (6) Postupci započeti do dana početka primjene ovog pravilnika okončaće se po propisima koji su se primjenjivali do dana početka primjene ovog pravilnika. Član 38. (Prestanak primjene propisa) Stupanjem na snagu ovog pravilnika prestaje da važi Pravilnik o tehničkim pregledima vozila ("Službeni glasnik BiH ", br. 13/07, 72/07, 74/08, 3/09, 76/09 i 29/11). Član 39. (Stupanje na snagu) Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenom glasniku BiH". Broj 02-04-02-2-1158/19 11. aprila 2019. godine Sarajevo Zamjenik ministra Saša Dalipagić, s. r. Број 33 - Страна 40 С Л У Ж Б Е Н И Г Л А С Н И К Б и Х Петак, 10. 5. 2019. Петак, 10. 5. 2019. С Л У Ж Б Е Н И Г Л А С Н И К Б и Х Број 33 - Страна 41 Број 33 - Страна 42 С Л У Ж Б Е Н И Г Л А С Н И К Б и Х Петак, 10. 5. 2019. Петак, 10. 5. 2019. С Л У Ж Б Е Н И Г Л А С Н И К Б и Х Број 33 - Страна 43 Број 33 - Страна 44 С Л У Ж Б Е Н И Г Л А С Н И К Б и Х Петак, 10. 5. 2019. Петак, 10. 5. 2019. С Л У Ж Б Е Н И Г Л А С Н И К Б и Х Број 33 - Страна 45 Број 33 - Страна 46 С Л У Ж Б Е Н И Г Л А С Н И К Б и Х Петак, 10. 5. 2019. Петак, 10. 5. 2019. С Л У Ж Б Е Н И Г Л А С Н И К Б и Х Број 33 - Страна 47 Број 33 - Страна 48 С Л У Ж Б Е Н И Г Л А С Н И К Б и Х Петак, 10. 5. 2019. Петак, 10. 5. 2019. С Л У Ж Б Е Н И Г Л А С Н И К Б и Х Број 33 - Страна 49 Број 33 - Страна 50 С Л У Ж Б Е Н И Г Л А С Н И К Б и Х Петак, 10. 5. 2019. Петак, 10. 5. 2019. С Л У Ж Б Е Н И Г Л А С Н И К Б и Х Број 33 - Страна 51 Број 33 - Страна 52 С Л У Ж Б Е Н И Г Л А С Н И К Б и Х Петак, 10. 5. 2019. Петак, 10. 5. 2019. С Л У Ж Б Е Н И Г Л А С Н И К Б и Х Број 33 - Страна 53 Prilog 9. Elektronska forma dokaza o tehnikoj ispravnosti vozila obavezno treba sadravati slijedeće podatke: Elektronska šifra stanice za tehnički pregled je generirani podatak o punom nazivu stanice za tehnički pregled vozila na kojoj je izvršen pregled vozila. Ovaj podatak je automatski dodijeljen od strane integralnog informacionog sistema stručne institucije. Neponovljivi broj eTP obrasca automatski se dodjeljuje od strane integralnog informacionog sistema stručne institucije (u daljem tekstu: ISTP) i kodira se po slijedećim pravilima: - sadrži 9 karaktera (jedne slovne oznake i osam cifara); - za područje FBiH početni karakter je slovna oznaka "A"; - za područje RS početni karakter je slovna oznaka "B"; - za područje Brčko Distrikta BiH početni karakter je slovna oznaka "C"; - ostalih osam cifara automatski se dodjeljuje od strane integralnog informacionog sistema stručne institucije nadležne za određeno područje. VRSTA ZAHTJEVA Vrsta tehničkog pregleda se određuje odabirom ponuđenih 6 opcija: - identifikacija novoproizvedenog vozila; - tehnički pregled za prvu registraciju; - ovjera tehničke ispravnosti; - vanredni tehnički pregled; - preventivni tehnički pregled. - promjena tehničkih podataka. PODACI O VOZILU Registarska oznaka - upisuje se registarski broj vozila prepisivanjem svih znakova, slovnih i brojčanih oznaka u skladu sa Pravilnikom o registraciji vozila. Broj potvrde o registraciji - upisuje se broj iz isprave o vozilu, a kod prve registracije vozila popunjava ga ovlašteno lice nadležnog organa za registraciju. Datum prve registracije popunjava ga ovlašteno lice nadležnog organa za registraciju. PODACI O VLASNIKU I KORISNIKU VOZILA Podaci o vlasniku i korisniku se preuzimaju iz ličnih dokumenata vlasnika ili korisnika vozila. Nosilac potvrde o registraciji JMB/ID - jedinstveni matični broj/jedinstveni identifikacioni broj nosioca potvrde o registraciji se upisuje u naznačena polja prepisivanjem podataka iz odgovarajućeg vjerodostojnog dokumenta. Prezime fizičkog lica / naziv pravnog lica može da se nastavi i na liniji na kojoj se ispisuje ime. Ako se vrši skraćenje onda se skraćenje naziva pravnog lica vrši na najlogičniji način (Primjer: company-comp.). Ime fizičkog lica nosioca potvrde o registraciji Prebivalište, sjedište i adresa se upisuju u punom nazivu (Primjer: za mjesto koje ima više općina: Sarajevo, Novi Grad, Geteova 1, a za mjesto koje je ujedno i općina: Banja Luka, Tina Ujevića 15). Vlasnik vozila podaci se u nadležnom organu za registraciju povlače iz civilnog registra. JMB/JIB - jedinstveni matični broj/jedinstveni identifikacioni broj vlasnika vozila se upisuje u naznačena polja prepisivanjem podataka iz odgovarajućeg vjerodostojnog dokumenta. Prezime fizičkog lica/naziv pravnog lica može da se nastavi i na liniji na kojoj se ispisuje ime. Ako se vrši skraćenje onda se skraćenje naziva pravnog lica vrši na najlogičniji način (Primjer: company-comp.). Ime fizičkog lica vlasnika vozila Prebivalište, sjedište i adresa se upisuju u punom nazivu (Primjer: za mjesto koje ima više općina: Sarajevo, Novi Grad, Geteova 1, a za mjesto koje je ujedno i općina: Banja Luka, Tina Ujevića 15). TEHNIČKI PODACI O VOZILU Vrsta vozila: Vrsta vozila se odabira iz ISTP na osnovu klasifikacije vozila prema Pravilniku o dimenzijama, ukupnoj masi i osovinskom opterećenju vozila, o uređajima i opremi koju moraju imati vozila i o osnovnim uvjetima koje moraju ispunjavati uređaji i oprema u saobraćaju na cestama. Oldtajmer vozilo se evidentira znakom "X" u kvadratiću uz oznaku "OLDTAJMER". Marka - odabira se u okviru ISTP na osnovu originalnih dokumenata vozila. Tip - odabira se u okviru ISTP na osnovu originalnih dokumenata vozila. Model - upisuje se iz originalnih dokumenata vozila ili preuzima iz elektronske baze podataka (Primjeri: 200 D, golf, octavia..., ali bez 1.9 TDI, elegance, classic 2.5 TDI V6,...). Ukoliko nema podataka preskače se, tj. unosi se: -. Broj šasije (VIN) - upisuje se u naznačena polja prema BAS ISO 3779:2002 standardu (ne koriste se slova O, I, Q). Za upisivanje je mjerodavan broj koji je ukucan na šasiji ili fabričkoj pločici bez zaštitnih znakova. Ako je broj šasije na vozilu naknadno utisnut upisuju se svi znakovi novog broja šasije (bez posebnih znakova: ,*, đ, /, -). Ukoliko ukucani broj šasije sadrži slova O, I, Q ili ima više od 17 oznaka, vozilo treba prethodno uputiti na certificiranje kod ovlaštene institucije radi definiranja ispravnog broja ili ukucavanja novog broja. Oblik karoserije bira se iz ISTP Godina proizvodnje se upisuje iz originalnog dokumenta vozila sa sve četiri cifre. Modelska godina se upisuje, ukoliko je naznačena, iz originalnog dokumenta vozila sa sve četiri cifre. Osnovna namjena se upisuje prema vrsti vozila i obliku karoserije, a što je već naglašeno u definicijama oblika karoserije. Osnovna namjena se bira iz padajućeg menija u aplikaciji jedinstvenog informacionog sistema. Proizvođač - Podaci o proizvođaču se preuzimaju iz originalne dokumentacije vozila ili zvaničnog kataloga, a isti može biti podudaran sa oznakom marke vozila. Država proizvodnje odabira se u sklopu ISTP-a. Maksimalna tehnička dozvoljena masa (Najveća dopuštena masa) je podatak koji se dobije sabiranjem mase vozila i dopuštene nosivosti. Masa vozila je masa praznog vozila sa punim rezervoarom goriva, priborom i opremom predviđenim za vozilo. Dopuštena nosivost je dopuštena masa do koje se vozilo smije opteretiti, prema deklaraciji proizvođača. Tehnički dopušteno osovinsko opterećenje. Upisuje iz dokumentacije proizvođača vozila. Broj homologacijskog odobrenja se upisuje iz dokumentacije. Broj osovina je ukupan broj osovina na vozilu. Broj pogonskih osovina se upisuje nakon pregleda vozila ili na osnovu podataka iz dokumentacije vozila. Zapremina motora / radni obujam je podatak koji se upisuje iz dokumentacije proizvođača vozila ili sa pločice na vozilu. Ovaj podatak se upisuje se u cm3. Maksimalna snaga motora je snaga motora koju deklariše proizvođač. Ukoliko je podatak iskazan u konjskim snagama (KS) Број 33 - Страна 54 С Л У Ж Б Е Н И Г Л А С Н И К Б и Х Петак, 10. 5. 2019. treba ga preračunati u kW (1 KS=0,736 kW) pri čemu se vrši zaokruženje na cijeli broj, ispod 0,5 na manji, a iznad 0,5 na veći broj. Vrsta goriva se upisuje nakon pregleda motora kao jedna od slijedećih varijanti:, benzin, benzin/LPG, benzin/CNG, benzin/električni, dizel, dizel-CNG, dizel/električni, električni pogon, biodizel, etanol, metanol, hidrogen (vodonik), LPG, CNG. Vozila na alternativna goriva i sa korištenjem pored konvencionalnog goriva i alternativno gorivo moraju imati certifikat o jednokratnom ispitivanju vozila ovlaštene institucije kao dokaz o pravilno izvedenoj rekonstrukciji, Kod vozila koja su fabrički proizvedena sa hibridnim pogonom ili kombinacijanama pogona upisuje se podatak prema deklaraciji proizvođača. Za priključna vozila bira se stavka "-" iz padajućeg menija u aplikaciji jedinstvenog informacionog sistema. Pojašnjenje skraćenica: LPG-tečni naftni gas, CNGKomprimovani prirodni gas, Elektro-vozila na elektro pogon. Broj obrtaja pri maksimalnoj snazi. Upisuje iz dokumentacije proizvođača vozila i nije obavezan podatak. Oznaka motora se upisuje nakon provjere da li se slažu podaci na vozilu sa podacima iz dokumentacije o vozilu. Broj motora se upisuje ukoliko postoji. Vrsta motora se upisuje nakon pregleda motora kao jedna od slijedećih varijanti: OTTO, DIESEL, WANKEL, ELEKTROMOTOR, KOMBINOVANI POGON. Napomena: za OTTO i WANKEL se vežu za vrste goriva: benzin, benzin/LPG, benzin/CNG; za DIESEL se vežu za vrste goriva: dizel, dizel-CNG; ELEKTROMOTOR se veže za vrstu goriva ELEKTRIČNI POGON; - KOMBINOVANI POGON se veže za vrste goriva i to: DIZEL/ELEKTRIČNI, BENZIN/ELEKTRIČNI, WANKEL/ELEKTRIČNI. Odnos snage i mase se upisuje samo za motocikle iz dokumentacije proizvođača. Boja vozila se označava upisivanjem u kvadratiće pored naziva boje oznaka "X" ako je u pitanju jedna boja, "O" ako se radi o osnovnoj boji ili "D" u slučaju dopunske boje/boja. Vrsta osnovne boje se označava znakom "X" zavisno od toga da li je u pitanju obična ili metalik boja. Nijansa osnovne boje se označava znakom "X" zavisno o tonalitetu boje: standardna, svjetlija ili tamnija. Primjer označavanja za vozilo čija je karoserija obojena metalik svijetlo plavom bojom, a mjestimično su iscrtane žute linije: plava "O", žuta "D", metalik "X", svijetla "X". Fabrička šifra boje se upisuje ako postoji takav podatak na originalnoj dokumentaciji vozila. Broj mjesta za sjedenje se upisuje kao ukupan broj sjedišta uključujući sjedišta za putnike, vozača i suvozača ili iz certifikata o jednokratnom ispitivanju vozila ovlaštene institucije. Broj mjesta za stajanje se upisuje prema deklaraciji proizvođača ili na osnovu originalne dokumentacije o vozilu ili iz certifikata o jednokratnom ispitivanju vozila ovlaštene institucije. Broj mjesta za ležanje se upisuje prema deklaraciji proizvođača ili na osnovu originalne dokumentacije o vozilu ili iz certifikata o jednokratnom ispitivanju vozila ovlaštene institucije. Maksimalna brzina vozila je najveća brzina koju je odredio proizvođač vozila u km/h]. Dimenzije vozila (dužina, širina i visina) se upisuje iz dokumentacije vozila ili nakon izvršenog mjerenja rastojanja najudaljenijih tačaka na vozilu, a odnosi se samo na vozila čije dimenzije su veće u odnosu na zakonom dozvoljene dimenzije (dužina D mm, širina Š mm, visina V mm). Napomena u ispravama u vozilu: Vangabaritno vozilo se evidentira oznakom "X" u kvadratiću uz oznaku DA ili NE. Pod ovim vozilima se smatraju vozila koja odstupaju od zakonom propisanih dimenzija i masa vozila. Zapremina rezervoara kod cisterni se upisuje prema deklaraciji proizvođača ili iz originalne dokumentacije. Ukoliko postoji više odvojenih prostora (komore) upisuje se zbirni podatak. Zapremina se iskazuje u m3 i zaokružuje se do 0,5 na manji, a iznad 0,5 na veći cijeli broj. Broj točkova se upisuje nakon pregleda vozila kao ukupan broj točkova (dupli točkovi = 2 točka). Gusjenice na vozilu se evidentiraju znakom "X" u kvadratiću uz oznaku "DA". Dimenzije pneumatika se unose nakon pregleda vozila za svaku osovinu posebno. Podatak o dimenziji pneumatika treba da sadrži informacije o širini sekcije, odnosu širine i visine sekcije, konstrukciji i prečniku naplatka. Primjer označavanja: "295/80R22,5". Vrsta kočnica upisuje se jedna od slijedećih varijanti: MEHANIČKA, HIDRAULIČNA, VAZDUŠNA/ZRAČNA, KOMBINOVANA, HIDRAULIČNA + ABS, ZRAČNA + ABS, KOMBINIRANA + ABS, HIDRAULIČNA + ESP, VAZDUŠNA/ZRAČNA + ESP, KOMBINIRANA + ESP, NALETNA. Uređaji za vuču priključnog vozila na vozilu se evidentira znakom "X" u kvadratiću uz oznaku DA ili NE. Vitlo na vozilu se evidentira kao dodatna oprema znakom "X" u kvadratiću uz oznaku DA ili NE. Eko karakteristike vozila - upisuje se podatak vezan za emisiju izduvnih gasova: KONVENCIONALNO, EURO 1, EURO 2, EURO 3, EURO 4, EURO 5, EEV, EURO 6. Katalizator se evidentira znakom "X" u kvadratiću uz oznaku DA ili NE. Smatra se da je vozilo tehnički ispravno ukoliko se u nadležno tijelo za registraciju putem ISTP proslijedi eTP za konkretno vozilo. Nadležno tijelo za registraciju je dužno potvrditi kroz ISTP da je za konkretno vozilo prihvaćen eTP. Napomena: U ovo polje se upisuju sumnjivi podaci koji sadrže kratko obrazloženje podataka koji su sumnjivi, ukoliko je potrebno da se isti upišu. Datum pregleda je datum kada je utvrđeno da je vozilo tehnički ispravno, automatski se generiše od strane ISTP-a. Kategorizacije po pojedinim navedenim stavkama iz eTP mogu se mijenjati i dopunjavati. Eventualno proširenje podataka u eTP može se naknadno definirati kroz zajedničku saradnju i usuglašen stav Ministarstva, Agencije, nadležnih entitetskih ministarstava i službe Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. Петак, 10. 5. 2019. С Л У Ж Б Е Н И Г Л А С Н И К Б и Х Број 33 - Страна 55 Број 33 - Страна 56 С Л У Ж Б Е Н И Г Л А С Н И К Б и Х Петак, 10. 5. 2019. Prilog 11. PROGRAM STRUČNIH ISPITA ZA VODITELJE STANICA TEHNIČKOG PREGLEDA I KONTROLORE TEHNIČKE ISPRAVNOSTI VOZILA I. Predmet POZNAVANJE PROPISA O TEHNIČKIM PREGLEDIMA, ISPITIVANJU VOZILA I NAČINU OBAVLJANJA TEHNIČKIH PREGLEDA VOZILA 1. ISPITNE TEME ZA KONTROLORE TEHNIČKE ISPRAVNOSTI VOZILA A) Usmeni dio 1. Redovni tehnički pregledi, 2. Ovlaštenja i dužnosti organizacija koje obavljaju tehnički pregled i ispitivanje vozila, 3. Uvjeti za obavljanje tehničkih pregleda vozila, 4. Evidencija, obrada podataka i izvještaja o tehničkim pregledima vozila, 5. Preventivni tehnički pregledi vozila u javnom prijevozu i prijevozu za vlastite potrebe, 6. Pregledi za ispitivanje tehničko-eksploatacionih uvjeta za vozila kojima se obavlja javni prijevoz i prijevoz za vlastite potrebe. 7. Savremeni pogonski sistemi – alternativna goriva 8. Motori pogonjeni gasom 9. Sistemi napajanja motora gasom 10. Način obilježavanja vozila pogonjenih gasom 11. Kontrola gasnih uređaja i instalacija na vozilu B) Praktični dio 1. Tehnički pregledi motornih i priključnih vozila (redovni, preventivni, pregledi vozila za ispitivanje tehničkoeksploatacionih uvjeta, prijem i evidencija vozila), 2. Pregled vozila, 3. Zaključivanje tehničkog pregleda, 4. Vrednovanje rezultata mjerenja i ocjenjivanje stanja, ispravnosti i opremljenosti vozila, 5. Otvaranje i izdavanje dokumenata. 6. Način obilježavanja vozila pogonjenih gasom 7. Kontrola gasnih uređaja i instalacija na vozilu 2. ISPITNE TEME ZA VODITELJE STANICA TEHNIČKOG PREGLEDA A) Usmeni dio 1. Redovni, preventivni tehnički pregledi i tehnički pregledi za ispitivanje tehničko-eksploatacionih uvjeta za vozila kojima se obavlja javni prijevoz i prijevoz za vlastite potrebe, 2. Homologacija vozila i odgovarajuće ispitivanje, 3. Važeći evropski propisi i njihova primjenjivost u BiH za homologaciju vozila, 4. Uvjeti za obavljanje homologacionih ispitivanja vozila. 5. Savremeni pogonski sistemi – alternativna goriva 6. Motori pogonjeni gasom 7. Sistemi napajanja motora gasom 8. Način obilježavanja vozila pogonjenih gasom 9. Kontrola gasnih uređaja i instalacija na vozilu 10. Atestiranje vozila sa alternativnim pogonom 11. Evropska kretanja u oblasti motora sa alternativnim pogonom B) Praktični dio 1. Tehnički pregledi vozila (redovni i preventivni, tehnički pregledi za ispitivanje tehničko-eksploatacionih uvjeta za vozila kojima se obavlja javni prijevoz i prijevoz za vlastite potrebe). 2. Kontrola obrade podataka i ispis rezultata nakon pregleda, 3. Zaključivanje tehničkog pregleda, 4. Vrjednovanje rezultata mjerenja i ocjenjivanje stanja, ispravnosti i opremljenosti vozila, 5. Otvaranje i izdavanje dokumenata. 6. Prijem i homologaciono ispitivanje vozila, obrada i ispis podataka i izdavanje dokumenata. 7. Način obilježavanja vozila pogonjenih gasom 8. Kontrola gasnih uređaja i instalacija na vozilu 9. Primjena evropskih direktiva iz oblasti alternativnih goriva II. Predmet POZNAVANJE VOZILA 1. ISPITNE TEME ZA KONTROLORE TEHNIČKE ISPRAVNOSTI VOZILA Usmeni dio 1. Vrste vozila i definicije po važećim standardima, 2. Osnovni pojmovi o radu motora sa unutrašnjim sagorijevanjem, princip rada, 3. Glavni dijelovi motora: - pokretni (klipni sklop, klipnjača, radilica, zamajac), - nepokretni (cilindarski blok sa košuljicom, glava motora i karter motora) 4. Oprema motora: - razvodni mehanizam, - sistem za hlađenje, - sistem za podmazivanje, zamjenu ulja, - sistem za dobavu goriva kod Otto i Diesel motora, - uređaji za startovanje motora, - uređaji za paljenje motora, 5. Transmisija kod vozila: - spojnica, - mjenjač, - kardanski prijenos, - glavni prijenos i diferencijal, - razvodnik pogona, - pogonski most, 6. Okvir (ram, šasija), tovarni sanduk i školjka, 7. Sistem elastičnog oslanjanja (elastični elementi, amortizeri, pneumatici), 8. Uređaji za upravljanje vozilima, 9. Uređaji za usporenje i zaustavljanje vozila, 10. Elektro-oprema na vozilima: - akumulator, - generator, - uređaji za osvjetljenje i svjetlosnu signalizaciju, - uređaji za davanje zvučnih signala, - kontrolni i signalni uređaji, - električni osigurači, 11. Uređaji koji omogućavaju normalnu vidljivost, 12. Uređaji za odvod izduvnih gasova, sastav izduvnih gasova, buka, 13. Uređaji za odmagljivanje i odmrzavanje vjetrobrana, uređaj za grijanje i provjetravanje kabine i prostora za putnike, 14. Brava, vrata, poklopci i zatvarači, osiguranje vozila od neovlaštene upotrebe, 15. Priključci za sigurnosne pojaseve i sigurnosni pojasevi, 16. Priključni uređaji za spajanje vučnog i priključnog vozila, 17. Oprema vozila, 18. Zakonska regulativa i standardi sa tehničkog aspekta, koji se odnose na vozila, uređaje i opremu. 2. ISPITNE TEME ZA VODITELJE STANICA TEHNIČKOG PREGLEDA Usmeni dio 1. Vrste vozila i definicije po važećim standardima, Петак, 10. 5. 2019. С Л У Ж Б Е Н И Г Л А С Н И К Б и Х Број 33 - Страна 57 2. Motori sa unutrašnjim sagorijevanjem, trendovi razvoja motora sa stanovišta ostvarenja uvjeta za motore EURO 2, EURO 3, EURO 4, … - sistemi nadpunjenja motora svježim zrakom i međuhlađenje zraka, - novi trendovi u razvoju razvodnih mehanizama motora, - novi sistemi za dobavu goriva pod vrlo visokim pritiskom, - sistemi za ubrizgavanje lahkih goriva, - elektronska kontrola procesa na motorima, - alternativna goriva - mogućnosti i perspektive, - primjena novih materijala na motorima, hibridni motori, … 3. Sistem izduvnih gasova, - katalizatori, - filteri čestica (čađi), - buka, 4. Transmisija kod vozila, osnovne komponente. Trendovi u razvoju pojedinih komponenti transmisije i elektronska kontrola i usklađenost sa radom motora, 5. Okvir (ram, šasija), tovarni sanduk i školjka, - standardi u izvođenju ovih elemenata, - dozvoljene rekonstrukcije i način izvođenja, 6. Sistem elastičnog oslanjanja: elastični elementi, amortizeri, elementi vođenja i stabilizatori, 7. Savremeni sistem upravljanja, 8. Uređaji za usporenje i zaustavljanje: - vrste sistema za usporenje i zaustavljanje (radna, pomoćna i parking kočnica, trajni usporivači, ograničivači brzine, tempomat), - trendovi razvoja ovih sistema, - elektronske kontrole kod ovih sistema (ABS, ASR,…), - kontrola i vrjednovanje izmjerenih parametara kočionog sistema sa savremenim elementima, 9. Trendovi u razvoju ostalih sistema na vozilu sa stanovišta pouzdanosti i sigurnosti, 10. Evropski propisi i regulativa za vozila u međunarodnom prometu. Број 33 - Страна 58 С Л У Ж Б Е Н И Г Л А С Н И К Б и Х Петак, 10. 5. 2019.
Zakon o izmjenama Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 09/18 06.02.2018 SG BiH 89/17, SG BiH 08/17, SG BiH 18/13, SG BiH 48/10, SG BiH 84/09, SG BiH 44/07, SG BiH 75/06, SG BiH 06/06 saobraćaj,putevi,sigurnost Број 9 - Страна 2 С Л У Ж Б Е Н И Г Л А С Н И К Б и Х Уторак, 6. 2. 2018. Na temelju članka IV.4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine na 5. hitnoj sjednici Doma naroda, održanoj 22. prosinca 2017. godine, i na 56. sjednici Zastupničkog doma, održanoj 31. siječnja 2018. godine, usvojila je ZAKON O IZMJENI I DOPUNI ZAKONA O ZAŠTITI I DOBROBITI ŽIVOTINJA Članak 1. U članku 9. Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja ("Službeni glasnik BiH", broj 25/09) dodaje se novi stavak (6), koji glasi: "(6) Zabranjeno je stavljanje na tržište, uvoz ili izvoz krzna pasa i mačaka ili proizvoda koji sadrže ovakvo krzno". Dosadašnji stavak (6) postaje stavak (7). Članak 2. U članku 43. u stavku (5) broj "2018" zamjenjuje se brojem "2028". Članak 3. Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Službenom glasniku BiH". Broj 01,02-02-1-814/17 31. siječnja 2018. godine Sarajevo Predsjedateljica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Borjana Krišto, v. r. Predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Mr. Ognjen Tadić, v. r. 132 На основу члана IV 4а) Устава Босне и Херцеговине, Парламентарна скупштина Босне и Херцеговине, на 5. хитној сједници Дома народа, одржаној 22. децембра 2017. године, и на 56. сједници Представничког дома, одржаној 31. јануара 2018. године, усвојила је ЗАКОН О ИЗМЈЕНАМА ЗАКОНА О ОСНОВАМА БЕЗБЈЕДНОСТИ САОБРАЋАЈА НА ПУТЕВИМА У БОСНИ И ХЕРЦЕГОВИНИ Члан 1. У Закону о основама безбједности саобраћаја на путевима у Босни и Херцеговини ("Службени гласник БиХ", бр. 6/06, 75/06, 44/07, 84/09, 48/10, 18/13 и 8/17), у члану 1296. став (1) брише се. Досадашњи ст. (2) и (3) постају ст. (1) и (2). Члан 2. У члану 184. став (2) тач. 3, 4. и 5. мијењају се и гласе: "3. 21 годину за категорије Ц и ЦЕ; 4. 21 годину за поткатегорије Д1 и Д1Е; 5. 24 године за категорије Д и ДЕ." У члану 184. у ставу (3) ријечи: "изузев возача којима је то основно занимање за вријеме обављања дјелатности" бришу се. Члан 3. У члану 184а. став (7) мијења се и гласи: "(7) Возачку дозволу за категорију Д могу добити само они возачи који већ имају возачку дозволу за категорије Б или Ц или Д1 најмање двије године." Члан 4. У члану 238. став (1) тачка 24) брише се. Члан 5. У члану 239. став (1) тачка 21а) брише се. Члан 6. Овај закон ступа на снагу осмог дана од дана објављивања у "Службеном гласнику БиХ". Број 01,02-02-1-1374/17 31. јануара 2018. године Сарајево Предсједавајућа Представничког дома Парламентарне скупштине БиХ Борјана Кришто, с. р. Предсједавајући Дома народа Парламентарне скупштине БиХ Мр Огњен Тадић, с. р. Na osnovu člana IV. 4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na 5. hitnoj sjednici Doma naroda, održanoj 22. decembra 2017. godine, i na 56. sjednici Predstavničkog doma, održanoj 31. januara 2018. godine, usvojila je ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O OSNOVAMA SIGURNOSTI SAOBRAĆAJA NA PUTEVIMA U BOSNI I HERCEGOVINI Član 1. U Zakonu o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 6/06, 75/06, 44/07, 84/09, 48/10, 18/13 i 8/17), u članu 129b. stav (1) briše se. Dosadašnji st. (2) i (3) postaju st. (1) i (2). Član 2. U članu 184. stav (2) tač. 3., 4. i 5. mijenjaju se i glase: "3. 21 godinu za kategorije C i CE; 4. 21 godinu za potkategorije D1 i D1E; 5. 24 godine za kategorije D i DE." U članu 184. u stavu (3) riječi: "izuzev vozača kojima je to osnovno zanimanje za vrijeme obavljanja djelatnosti" brišu se. Član 3. U članu 184a. stav (7) mijenja se i glasi: "(7) Vozačku dozvolu za kategoriju D mogu dobiti samo oni vozači koji već imaju vozačku dozvolu za kategorije B ili C ili D1 najmanje dvije godine." Član 4. U članu 238. stav (1) tačka 24) briše se. Član 5. U članu 239. stav (1) tačka 21a) briše se. Član 6. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH". Broj 01,02-02-1-1374/17 31. januara 2018. godine Sarajevo Predsjedavajuća Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Borjana Krišto, s. r. Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Mr. Ognjen Tadić, s. r.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 89/17 15.12.2017 SG BiH 09/18, SG BiH 08/17, SG BiH 18/13, SG BiH 48/10, SG BiH 84/09, SG BiH 44/07, SG BiH 75/06, SG BiH 06/06 sigurnost saobraćaja,putevi Broj 89 - Stranica 2 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Petak, 15. 12. 2017. Članak 6. Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Službenom glasniku BiH". Broj 01,02-02-1-687/17 7. prosinca 2017. godine Sarajevo Predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Šefik Džaferović, v. r. Predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Mr. Ognjen Tadić, v. r. На основу члана IV4 а) Устава Босне и Херцеговине, Парламентарна скупштина Босне и Херцеговине, на 50. сједници Представничког дома, одржаној 26. јула 2017. године, и на 34. сједници Дома народа, одржаној 7. де- цембра 2017. године, усвојила је ЗАКОН О ИЗМЈЕНАМА И ДОПУНАМА ЗАКОНА О ОСНОВАМА БЕЗБЈЕДНОСТИ САОБРАЋАЈА НА ПУТЕВИМА У БОСНИ И ХЕРЦЕГОВИНИ Члан 1. У Закону о основама безбједности саобраћаја на путевима у Босни и Херцеговини ("Службени гласник БиХ", бр. 6/06, 75/06, 44/07, 84/09, 48/10, 18/13 и 8/17) у члану 125. став (3) иза ријечи: "осим у односу на" додају се ријечи: "возила службе хитне помоћи и ватрогасна возила, када посебним уређајима дају свјетлосне и звучне знакове и". Члан 2. У члану 126. став (1) мијења се и гласи: "(1) Возила службе хитне помоћи и ватрогасна возила, када посебним уређајима дају свјетлосне и звучне знакове, имају право првенства пролаза у односу на сва друга возила (члан 49), осим у односу на возила која се крећу раскрсницом на којој је саобраћај регулисан свјетлосним саобраћајним знаковима или знаковима овлашћеног лица, и на њих се не примјењују одредбе о ограничењу брзине (чл. 44. и 46), забрани претицања и обилажења колоне возила (члан 61. став (1) тачка 1)) и забрани пресијецања колоне пјешака (члан 80), под условом да не угрожавају безбједност других учесника у саобраћају." У истом члану додаје се нови став (2) који гласи: "(2) Возила полиције и судске полиције, затворске полиције - страже, војна возила и возила Граничне полиције Босне и Херцеговине, када посебним уређајима дају свјетлосне и звучне знакове, имају право првенства пролаза у односу на сва друга возила (члан 49), осим у односу на возила из става (1) овог члана, возила под пратњом (члан 125) и возила која се крећу раскрсницом на којој је саобраћај регулисан свјетлосним саобраћајним знаковима или знаковима овлашћеног лица, и на њих се не примјењују одредбе о ограничењу брзине (чл. 44. и 46), забрани претицања и обилажења колоне возила (члан 61. став (1) тачка 1)) и забрани пресијецања колоне пјешака (члан 80), под условом да не угрожавају безбједност других учесника у саобраћају." Досадашњи ст. (2), (3), (4) и (5) постају ст. (3), (4), (5) и (6). У ставу (2), који постаје став (3), иза броја "(1)" додају се ријечи: "и (2)". У ставу (4), који постаје став (5), иза броја "(1)" додају се ријечи: "и (2)". У ставу (5), који постаје став (6), иза броја "(1)" додају се ријечи: "и (2)". Члан 3. У члану 233. став (1), у тачки 4) број "(5)" замјењује се бројем "(6)". Члан 4. У члану 235. став (1), у тачки 21) број "(5)" замјењује се бројем "(6)". Члан 5. У члану 236. став (1), у тачки 19) број "(4)" замјенује се бројем "(5)". Члан 6. Овај Закон ступа на снагу осмог дана од дана објављивања у "Службеном гласнику БиХ". Број 01,02-02-1-687/17 7. децембра 2017. године Сарајево Предсједавајући Представничког дома Парламентарне скупштине БиХ Шефик Џаферовић, с. р. Предсједавајући Дома народа Парламентарне скупштине БиХ Мр Огњен Тадић, с. р. Na osnovu člana IV. 4. a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na 50. sjednici Predstavničkog doma, održanoj 26. jula 2017. godine, i na 34. sjednici Doma naroda, održanoj 7. decembra 2017. godine, usvojila je ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OSNOVAMA SIGURNOSTI SAOBRAĆAJA NA PUTEVIMA U BOSNI I HERCEGOVINI Član 1. U Zakonu o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 6/06, 75/06, 44/07, 84/09, 48/10, 18/13 i 8/17) u članu 125. stav (3) iza riječi: "osim u odnosu na" dodaju se riječi: "vozila službe hitne pomoći i vatrogasna vozila kada posebnim uređajima daju svjetlosne i zvučne znakove i". Član 2. U članu 126. stav (1) mijenja se i glasi: "(1) Vozila službe hitne pomoći i vatrogasna vozila, kada posebnim uređajima daju svjetlosne i zvučne znakove, imaju pravo prvenstva prolaza u odnosu na sva druga vozila (član 49.), osim u odnosu na vozila koja se kreću raskrsnicom na kojoj je saobraćaj reguliran svjetlosnim saobraćajnim znakovima ili znakovima ovlaštenog lica, i na njih se ne primjenjuju odredbe o ograničenju brzine (čl. 44. i 46.), zabrani preticanja i obilaženja kolone vozila (član 61. stav (1) tačka 1)) i zabrani presijecanja kolone pješaka (član 80.), pod uslovom da ne ugrožavaju sigurnost drugih učesnika u saobraćaju." U istom članu dodaje se novi stav (2) koji glasi: "(2) Vozila policije i sudske policije, zatvorske policije - straže, vojna vozila i vozila Granične policije Bosne i Hercegovine, kada posebnim uređajima daju svjetlosne i zvučne znakove, imaju pravo prvenstva prolaza u odnosu na sva druga vozila (član 49.), osim u odnosu na vozila iz stava (1) ovog člana, vozila pod pratnjom (član 125.) i vozila koja se kreću raskrsnicom na kojoj je saobraćaj Petak, 15. 12. 2017. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 89 - Stranica 3 reguliran svjetlosnim saobraćajnim znakovima ili znakovima ovlaštenog lica, i na njih se ne primjenjuju odredbe o ograničenju brzine (čl. 44. i 46.), zabrani preticanja i obilaženja kolone vozila (član 61. stav (1) tačka 1)) i zabrani presijecanja kolone pješaka (član 80.), pod uslovom da ne ugrožavaju sigurnost drugih učesnika u saobraćaju." Dosadašnji st. (2), (3), (4) i (5) postaju st. (3), (4), (5) i (6). U stavu (2), koji postaje stav (3), iza broja "(1)" dodaju se riječi: "i (2)". U stavu (4), koji postaje stav (5), iza broja "(1)" dodaju se riječi: "i (2)". U stavu (5), koji postaje stav (6), iza broja "(1)" dodaju se riječi: "i (2)". Član 3. U članu 233. stav (1) u tački 4) broj "(5)" zamjenjuje se brojem "(6)". Član 4. U članu 235. stav (1) u tački 21) broj "(5)" zamjenjuje se brojem "(6)". Član 5. U članu 236. stav (1) u tački 19) broj "(4)" zamjenjuje se brojem "(5)". Član 6. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH". Broj 01,02-02-1-687/17 7. decembra 2017. godine Sarajevo Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Šefik Džaferović, s. r. Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Mr. Ognjen Tadić, s. r. K A Z A L O PARLAMENTARNA SKUPŠTINA BOSNE I HERCEGOVINE 1309 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama sigurnosti prometa na cestama u Bosni i Hercegovini (hrvatski jezik) 1 Закон о измјенама и допунама Закона о основама безбједности саобраћаја на путевима у Босни и Херцеговини (српски језик) 2 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini (bosanski jezik) 2
Zakon o izmjenenama i dopununama Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 08/17 07.02.2017 SG BiH 09/18, SG BiH 89/17, SG BiH 18/13, SG BiH 48/10, SG BiH 84/09, SG BiH 44/07, SG BiH 75/06, SG BiH 06/06 putevi,saobraćaj O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OSNOVAMA SIGURNOSTI SAOBRAĆAJA NA PUTEVIMA U BOSNI I HERCEGOVINI Član 1. U Zakonu o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 6/06, 75/06, 44/07, 84/09, 48/10 i 18/13) u članu 9. tačka 3) mijenja se i glasi: "3) bicikl je vozilo opremljeno pedalama, koje ima najmanje dva točka i koje se pokreće snagom vozača, a može biti dodatno opremljeno pomoćnim elektromotorom čija najveća trajna nominalna snaga nije veća od 0,25 kW i maksimalne brzine kretanja do 25 km/h; Iza tačke 22) dodaje se nova tačka 22a) koja glasi: "22a) put s makadamskim zastorom je put koji je izgrađen od dva sloja tucanika u uvaljanom stanju." Tačka 32) mijenja se i glasi: "32) naselje je izgrađen, nastanjen, prostorno i funkcionalno objedinjen dio naseljenog mjesta u kom su javni putevi izgrađeni s uređenim trotoarom i ivičnjakom pored kojeg je najmanje s jedne strane red kuća ili grupa zgrada i čije su granice obilježene saobraćajnim znakom za obilježavanje naselja;". Iza tačke 32) dodaje se nova tačka 32a) koja glasi: "32a) naseljeno mjesto je prostorna jedinica u Bosni i Hercegovini koja obuhvata jedno ili više naselja s područjem koje pripada tom naseljenom mjestu, čiji se naziv i teritorija uređuju posebnim zakonima i čija je teritorija označena saobraćajnim znakom za obilježavanje naseljenih mjesta;". Iza tačke 39) dodaje se nova tačka 39a) koja glasi: "39a) pčelarsko vozilo je motorno ili priključno vozilo namijenjeno ili konstrukcijski prilagođeno isključivo za prijevoz pčelinjih zajednica (košnica), te se na njemu ne smije prevoziti nikakav drugi teret;". Iza tačke 57) dodaju se nove tač. 57a) i 57b) koje glase: "57a) saobraćajna signalizacija je sistem sredstava, uređaja i oznaka za reguliranje i vođenje saobraćaja; 57b) saobraćajni znak je znak kojim se upotrebom grafičkih ili svjetlosnih ili brojčanih ili slovnih oznaka ili drugih simbola učesnici u saobraćaju upozoravaju na opasnosti na putu, stavljaju im se do znanja ograničenja, zabrane i obaveze, odnosno daju obavještenja potrebna za sigurnost kretanje po putu;". Tačka 78. mijenja se i glasi: "78) ulica je javni put u naselju koji saobraćajno povezuje dijelove naselja;". Član 2. Član 20. mijenja se i glasi: "Član 20. (1) Preduzeća i drugi subjekti koji izvode radove na javnom putu dužni su prije početka izvođenja radova postaviti privremenu saobraćajnu signalizaciju i osigurati mjesto na kojem se radovi izvode, održavati saobraćajnu signalizaciju tokom izvođenja radova, za vrijeme trajanja radova organizirati siguran saobraćaj na mjestu izvođenja radova, te poslije završetka radova ukloniti s javnog puta ostatke materijala, sredstva za rad, privremenu saobraćajnu signalizaciju i druge predmete koje su postavili za vrijeme izvođenja radova. (2) Saobraćajna signalizacija i oprema puta postavlja se na osnovu Elaborata saobraćajne signalizacije i opreme puta, ako je riječ o saobraćajnoj signalizaciji i opremi puta namijenjenoj označavanju radova na putu." Član 3. Član 21. mijenja se i glasi: "Član 21. (1) Nadležni organi koji upravljaju putevima dužni su, u skladu s važećim propisima, analizirati i preduzimati mjere radi otklanjanja određenih nedostataka na putu na lokacijama na kojima se učestalo događaju saobraćajne nesreće. (2) Organi nadležni za unutrašnje poslove dužni su omogućiti pristup informacijama o saobraćajnim nesrećama institucijama iz stava (1) ovog člana, za potrebe analize uzroka događanja saobraćajnih nesreća." Član 4. Član 22. mijenja se i glasi: "Član 22. (1) U slučaju prekida ili ugrožavanja saobraćaja na javnom putu zbog nanosa, odrona ili klizanja terena ili drugih uzroka, kao i u slučaju oštećenja kolovoza koja u većoj mjeri ugrožavaju sigurnost saobraćaja, nadležna institucija koja upravlja putevima odmah po saznanju na uočenoj lokaciji organizira postavljanje privremene saobraćajne signalizacije, te preduzima mjere za otklanjanje smetnji i uspostavljanje sigurnog saobraćaja. (2) U slučaju događaja iz stava (1) ovog člana, saobraćajna signalizacija postavlja se u skladu s Pravilnikom o saobraćajnim znakovima i signalizaciji na putevima, načinu obilježavanja radova i prepreka na putu i znakovima koje učesnicima u saobraćaju daje ovlašteno lice, ako ne postoje uslovi u pogledu vremena izrade Elaborata saobraćajne signalizacije i opreme puta." Član 5. Član 25. mijenja se i glasi: "Član 25. (1) Učesnici u saobraćaju dužni su postupati u skladu s propisima o pravilima saobraćaja, saobraćajnoj signalizaciji i naredbama koje daje ovlašteno lice. (2) Učesnici u saobraćaju dužni su postupati u skladu sa saobraćajnom signalizacijom i kada se time odstupa od pravila saobraćaja. (3) Učesnici u saobraćaju dužni su postupati u skladu sa svjetlosnim saobraćajnim znakom i kada se značenje tog znaka razlikuje od značenja ostalih saobraćajnih znakova ili pravila saobraćaja. (4) Međusobno prvenstvo prolaza učesnika u saobraćaju, koji na raskrsnici svjetlosnim saobraćajnim znakovima istovremeno dobivaju pravo prolaza, regulira se pravilima saobraćaja. (5) Učesnici u saobraćaju dužni su postupati prema znacima ili naredbama koje daju ovlaštena lica i kad se time odstupa od svjetlosnog saobraćajnog znaka ili drugog saobraćajnog znaka ili pravila saobraćaja." Član 6. U članu 33. stav (1) mijenja se i glasi: "(1) Za vrijeme kretanja vozila u saobraćaju na javnom putu vozač ne smije koristiti mobilni telefon odnosno druge uređaje za komuniciranje ako nema odnosno ne koristi opremu koja omogućava komuniciranje bez angažiranja ruku za vrijeme vožnje. Vozač ne smije koristiti audio odnosno videouređaje tako da ne čuje zvučne signale drugih učesnika u saobraćaju niti preduzimati druge radnje koje ometaju njegovu pažnju prilikom upravljanja vozilom." Iza stava (2) dodaje se stav (3) koji glasi: "(3) Odredbe stava (1) ovog člana koje se odnose na druge uređaje za komuniciranje ne primjenjuju se na vozače vozila policije, sudske policije, vojnih vozila i vozila Granične policije Bosne i Hercegovine, hitne pomoći i vatrogasne službe, dok upravljaju vozilom prilikom izvršavanja poslova u vezi sa službenom dužnošću, odnosno djelatnošću, kao i vozače taksi prijevoza u obavljanju službene dužnosti.". Član 7. Iza člana 33. dodaje se novi član 33a. koji glasi: "Član 33a. (1) U vozilu u sabraćaju na putu ne smije se koristiti niti nalaziti uređaj odnosno sredstvo kojim se može ometati rad uređaja za mjerenje brzine kretanja vozila, odnosno drugih uređaja namijenjenih za dokumentiranje prekršaja. (2) Zabranjeno je stavljati na tržište i reklamirati uređaje i sredstva iz stava (1) ovog člana." Član 8. U članu 36. stav (1) iza riječi: "radnju vozilom na putu" dodaju se riječi: "ili vozilo uključiti u saobraćaj". Član 9. U članu 45. st. (1), (2) i (3) mijenjaju se i glase: "(1) Brzina kretanja motornih vozila na putu pod normalnim uslovima saobraćaja ne smije se ograničiti saobraćajnim znakom ispod 40 km/h. (2) Brzina kretanja vozila utvrđuje se na jedan od sljedećih načina: 1) pomoću uređaja za mjerenje brzine kretanja vozila, 2) tahografskim zapisom, 3) neposrednim praćenjem vozilom uz videonadzor. (3) Fotografija i videozapis s podacima o utvrđenoj brzini kretanja vozila, tahografski zapis i zapisnik o očitanju na radaru služe kao dokaz o utvrđenoj brzini kretanja vozila." Član 10. U članu 49. stav (5) iza riječi: "zemljani putevi" dodaju se riječi: "ili putevi s makadamskim zastorom". Član 11. U članu 50. iza stava (3) dodaje se stav (4) koji glasi: "(4) Prilikom reguliranja saobraćaja u raskrsnici s kružnim tokom, potrebno je saobraćaj regulirati tako da vozila u kružnom toku imaju prvenstvo prolaza." Član 12. U članu 73. iza tačke 12) dodaje se tačka 13) koja glasi: "13) na trotoaru odnosno na pješačkoj stazi, ako to nije izričito regulirano saobraćajnim znakom, a ako je parkiranje dozvoljeno, mora se ostaviti najmanje 1,6 m širine na površini za kretanje pješaka, s tim da ta površina ne može biti uz ivicu kolovoza." Član 13. U članu 74. tačka 5) briše se. Dosadašnja tačka 6) postaje tačka 5). Član 14. U članu 76. stav (5) mijenja se i glasi: "(5) Premještanje vozila na drugo mjesto i nadoknadu troškova za premještanje i čuvanje vozila uređuje organ nadležan za unutrašnje poslove entiteta, kantona i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine posebnim propisom." Član 15. U članu 90. stav (1) iza riječi "kratka" dodaju se riječi: "ili dnevna". Član 16. U članu 95. stav (2) briše se. Dosadašnji stav (3) postaje stav (2). Član 17. Član 100. mijenja se i glasi: "Član 100. Vozač bicikla, mopeda, lakog motocikla i motocikla mora upravljati vozilom na način kojim se ne umanjuje stabilnost vozila i ne ometaju drugi učesnici u saobraćaju, a naročito ne smije: 1) ispuštati upravljač iz ruku, osim kad najavljuje promjenu smjera kretanja, 2) sklanjati noge s pedala, 3) pridržavati se za drugo vozilo, 4) voditi, vući ili potiskivati druga vozila, odnosno životinje, osim vući priključno vozilo za bicikl, 5) dopustiti da vozilo kojim upravlja bude vučeno ili potiskivano, 6) prevoziti predmete koji ga mogu ometati tokom upravljanja, 7) upotrebljavati na oba uha slušalice za audiouređaje, 8) upotrebljavati mobilni telefon." Član 18. Član 102. mijenja se i glasi: "Član 102. (1) Vozač mopeda, lakog motocikla, motocikla, tricikla, lakog četvorocikla ili četverocikla, kao i lica koja se prevoze tim vozilima moraju za vrijeme vožnje nositi na glavi zakopčanu zaštitnu kacigu. (2) Vozač bicikla u periodu od prvog sumraka do potpunog svanuća, kao i danju u slučaju smanjene vidljivosti, mora koristiti svjetloodbojni prsluk ili odgovarajuću retroreflektirajuću opremu koja osigurava adekvatnu uočljivost vozača bicikla ili bicikla. (3) Vozač bicikla, mopeda, lakog motocikla, motocikla, tricikla, lakog četverocikla ili četverocikla ne smije prevoziti lice koje je pod uticajem alkohola, odnosno psihoaktivnih supstanci ili iz drugih razloga nije sposobno da upravlja svojim postupcima. (4) Vozač bicikla stariji od 18 godina može na javnom putu biciklom prevoziti dijete do osam godina starosti, ako je na biciklu ugrađeno posebno sjedalo, prilagođeno uzrastu djeteta i čvrsto spojeno s biciklom, te ako dijete na glavi nosi zakopčanu zaštitnu kacigu." Član 19. U članu 108. iza stava (1) dodaje se novi stav (2) koji glasi: "(2) Za vrijeme kretanja kolovozom pješak ne smije koristiti mobilni telefon niti imati slušalice u oba uha." Dosadašnji stav (2) postaje stav (3). Član 20. U članu 112. stav (2) riječi: "naseljenom mjestu" zamjenjuju se riječju "naselju". Član 21. U članu 128. stav (6) mijenja se i glasi: "(6) Teret u rasutom stanju koji po svojim karakteristikama i granulaciji nije na odgovarajući način zaštićen od rasipanja, kada se prevozi u otvorenom tovarnom prostoru na javnom putu, mora biti prekriven na odgovarajući način, tako da se spriječi rasipanje tereta." Član 22. U članu 129a. stav (1) iza riječi "prevoziti" dodaje se riječ "najviše". Član 23. Naziv Poglavlja IV: "Saobraćajni znakovi" mijenja se i glasi: "Saobraćajna i turistička signalizacija, oprema puta i znakovi ovlaštenih lica". Član 24. U članu 130. stav (1) riječi: "propisanim saobraćajnim znakovima" zamjenjuju se riječima: "propisanom saobraćajnom signalizacijom". U stavu (2) riječi: "Saobraćajnim znakovima" zamjenjuju se riječima: "Saobraćajnom signalizacijom". Stavovi (3) i (4) mijenjaju se i glase: "(3) Saobraćajnu signalizaciju čine saobraćajni znakovi (znakovi opasnosti, znakovi izričitih naredbi, znakovi obavještenja i dopunske table koje su sastavni dio saobraćajnog znaka i koje bliže određuju značenje saobraćajnog znaka ako su postavljene), svjetlosni saobraćajni znakovi, oznake na kolovozu i trotoaru, te svjetlosne i druge oznake na putu. (4) Učesnici u saobraćaju dužni su pridržavati se ograničenja, zabrana i obaveza izraženih saobraćajnom signalizacijom i postupiti u skladu s njihovim značenjem." Član 25. Član 131. mijenja se i glasi: "Član 131. (1) Saobraćajnu signalizaciju i opremu puta postavljaju i održavaju institucije koje upravljaju putevima u skladu s važećim propisima. (2) Saobraćajna signalizacija postavlja se i održava tako da je učesnici u saobraćaju mogu na vrijeme i lako uočiti danju i noću i blagovremeno postupiti u skladu s njenim značenjem. (3) Saobraćajna signalizacija mora se ukloniti, dopuniti ili zamijeniti ako njeno značenje ne odgovara izmijenjenim uslovima saobraćaja na putu ili zahtjevima sigurnosti saobraćaja. (4) Sadržaj, oblik, boja i veličina saobraćajne signalizacije mora biti ista u svim vremenskim uslovima, pri dnevnom svijetlu i pri osvjetljavanju farovima. (5) Saobraćajna signalizacija mora biti osvijetljena ili izrađena od svjetloodbojnih materijala." Član 26. Član 132. mijenja se i glasi: "Član 132. (1) Na saobraćajnu signalizaciju i na njenom nosaču zabranjeno je postavljanje bilo čega što nije u vezi sa značenjem same signalizacije. (2) Zabranjeno je neovlašteno postavljanje, uklanjanje, oštećivanje i izmjena značenja saobraćajne signalizacije kao i opreme puta." Član 27. Član 133. mijenja se i glasi: "Član 133. Na putu i njegovom zaštitnom pojasu ne smiju se postavljati table, znakovi, svjetla, stubovi ili drugi slični predmeti kojima se zaklanja ili umanjuje uočljivost postavljene saobraćajne signalizacije ili koji svojim oblikom, bojom, izgledom ili mjestom postavljanja podražavaju ili liče na saobraćajnu signalizaciju ili zasljepljuju učesnike u saobraćaju ili odvraćaju njihovu pažnju u mjeri koja može biti opasna za sigurnost saobraćaja." Član 28. U Poglavlju IV. tačka 2. naziv: "Znakovi opasnosti, znakovi izričitih naredbi i znakovi obavještenja" mijenja se i glasi: "Saobraćajni znakovi". Član 29. U članu 134. dodaje se novi stav (1) koji glasi: "(1) Saobraćajni znakovi su znakovi opasnosti, znakovi izričitih naredbi, znakovi obavještenja. Uz saobraćajni znak može biti postavljena dopunska tabla koja je sastavni dio saobraćajnog znaka i koja bliže određuje njegovo značenje." Dosadašnji st. (1), (2) i (3) postaju st. (2), (3) i (4). Član 30. U članu 135. riječi: "naseljenim mjestima" zamjenjuju se riječju "naselju". Član 31. U članu 137. stav (2) mijenja se i glasi: "(2) Prilikom projektiranja nove ili reprogramiranja postojeće svjetlosne saobraćajne signalizacije, obavezno treba ugraditi zeleno trepćuće svjetlo, kao najavu prestanka slobodnog prolaza." Iza stava (2) dodaje se novi stav (3) koji glasi: "(3) Prilikom projektiranja nove ili reprogramiranja postojeće svjetlosne saobraćajne signalizacije, obavezno treba ugraditi dodatni signal u vidu strelice, u slučaju zaštićene zelene faze, za vozila koja skreću. Član 32. U članu 139. stav (1) iza riječi: "za davanje" dodaje se riječ "svjetlosnih". Član 33. Član 145. mijenja se i glasi: "Član 145. Na dijelu puta ispred prijelaza puta preko željezničke pruge u istom nivou mora biti postavljena odgovarajuća saobraćajna signalizacija." Član 34. U članu 151. iza stava (3) dodaju se st. (4) i (5) koji glase: "(4) Prilikom izvođenja radova na putu ili obavljanja drugih poslova na putu, na dijelu koji nije zatvoren za saobraćaj, lica koja izvode radove i koja su na putu moraju na sebi imati svjetloodbojni prsluk. (5) Učesnik u saobraćaju ne smije ometati radnika koji obavlja radove na putu ili pored puta i dužan je ukloniti svoje vozilo na zahtjev izvođača radova. Zahtjev izvođača radova može biti dat i kao javni poziv." Član 35. U članu 157. stav (2) riječi: "mjesni nadležni organ za izdavanje vozačke dozvole" zamjenjuju se riječima: "nadležni organ koji vozača vodi u evidenciji". Član 36. Iza člana 157. dodaje se novi član 157a. koji glasi: "Član 157a. (1) Ako je zdravstvena ustanova primila lice na liječenje koje zbog svog zdravstvenog stanja nije sposobno za samostalno upravljanje motornim vozilom, a otpušta se iz zdravstvene ustanove na kućno liječenje, dužna je o tome odmah obavijestiti organ nadležan za unutrašnje poslove radi provjere važenja vozačke dozvole. (2) Nadležni organ koji vozača vodi u evidenciji dužan je da u roku od tri dana, vozača koji prema informaciji zdravstvene ustanove nije sposoban da zbog svog stanja sigurno upravlja vozilom, pozove i privremeno oduzme vozačku dozvolu, te da ga uputi na vanredni ljekarski pregled ako on nije saglasan s privremenim oduzimanjem vozačke dozvole. (3) U slučaju vanrednog ljekarskog pregleda iz stava (2) ovog člana, pregled se obavlja na trošak lica upućenog na vanredni ljekarski pregled." Član 37. U članu 174. iza stava (3) dodaje se stav (4) koji glasi: "(4) Smatrat će se da je vozač počeo upravljati vozilom ako je pokrenuo vozilo s mjesta." Član 38. U članu 175. stav (3) riječi: "saobraćajna pravila" zamjenjuju se riječima: "pravila saobraćaja". Iza stava (4) dodaje se novi stav (5) koji glasi: "(5) Osposobljavanje za vozača tramvaja pravilnikom propisuje nadležno ministarstvo unutrašnjih poslova, u saradnji s organom nadležnim za obrazovanje ako je, u sklopu javnog prijevoza, organiziran saobraćaj tramvaja." Član 39. U članu 177. stav (11) iza riječi "zdravstvo" dodaju se riječi: "i organom nadležnim za obrazovanje." Iza stava (11) dodaju se st. (12) i (13) koji glase: "(12) Odluku o jedinstvenim minimalnim budžetskim elementima vrijednosti nastavnog časa iz pružanja prve pomoći donosi Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na prijedlog Ministarstva komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, usaglašen s Crvenim križom u Bosni i Hercegovini. (13) Odluku o jedinstvenim minimalnim budžetskim elementima vrijednosti nastavnog časa iz teoretskog i praktičnog dijela osposobljavanja kandidata za vozače donosi Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na prijedlog Ministarstva komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, usaglašen s organom nadležnim za obrazovanje." Član 40. U članu 183. stav (2) mijenja se i glasi: "(2) Organi iz stava (1) ovog člana mogu poslove iz stava (1) ovog člana povjeriti i drugim organima entiteta, kantona i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine ili odgovarajućoj strukovnoj ili stručnoj organizaciji u skladu s važećim zakonodavstvom." Iza stava (2) dodaje se novi stav (3) koji glasi: "(3) Bliže odredbe s programom usavršavanja za lica iz stava (1) ovog člana donosi ministar u saradnji s organima nadležnim za obrazovanje." Član 41. U članu 184. stav (2) mijenja se i glasi: "(2) Osim uslova iz stava (1) ovog člana, pravo da upravlja motornim vozilom za pojedine kategorije, odnosno potkategorije stiče lice koje navrši: 1. 16 godina za potkategorije A1 i B1, traktor i radnu mašinu; 2. 18 godina za kategorije A, B, BE i potkategorije C1 i C1E; 3. 21 godinu za kategorije C i CE pod uslovom da ima vozačku dozvolu za potkategorije C1 ili C1E najmanje jednu godinu; 4. 21 godinu za potkategorije D1 i D1E pod uslovom da ima vozačku dozvolu za B kategoriju najmanje dvije godine; 5. 24 godine za kategorije D i DE pod uslovom da ima vozačku dozvolu za potkategorije D1 ili D1E najmanje dvije godine." Iza stava (2) dodaju se novi st. (3), (4) i (5) i koji glase: (3) Licu koje prvi put stekne pravo upravljanja motornim vozilom kategorije B, izuzev vozača kojima je to osnovno zanimanje za vrijeme obavljanja djelatnosti, koje u toku dvije godine od dana sticanja prava upravljanja motornim vozilom kategorije B sakupi četiri kaznena boda, nadležni organ za izdavanje vozačke dozvole oduzet će dozvolu i poništiti je, čime on gubi pravo upravljanja motornim vozilom. (4) Rješenje o oduzimanju i poništavanju vozačke dozvole donosi organ kod kojeg se vozač vodi u evidenciji. (5) Lice kojem je vozačka dozvola oduzeta i poništena u skladu s odredbama ovog člana, smatrat će se da nema položen vozački ispit za upravljanje motornim vozilom kategorije B." Član 42. Iza člana 184. dodaje se novi član 184a. koji glasi: "Član 184a. (1) Vozačku dozvolu za kategoriju BE mogu dobiti samo oni vozači koji već imaju vozačku dozvolu za kategoriju B. (2) Vozačku dozvolu za kategoriju C1E mogu dobiti samo oni vozači koji već imaju vozačku dozvolu za kategoriju C1. (3) Vozačku dozvolu za kategoriju CE mogu dobiti samo oni vozači koji već imaju vozačku dozvolu za kategoriju C. (4) Vozačku dozvolu za kategoriju D1E mogu dobiti samo oni vozači koji već imaju vozačku dozvolu za kategoriju D1. (5) Vozačku dozvolu za kategoriju DE mogu dobiti samo oni vozači koji već imaju vozačku dozvolu za kategoriju D. (6) Vozačku dozvolu za kategorije C i C1 mogu dobiti samo oni vozači koji već imaju vozačku dozvolu za kategoriju B. (7) Vozačku dozvolu za kategoriju D mogu dobiti samo oni vozači koji već imaju vozačku dozvolu za kategoriju D1 najmanje dvije godine. (8) Vozačku dozvolu za kategoriju D1 mogu dobiti samo oni vozači koji već imaju vozačku dozvolu za kategoriju B najmanje dvije godine." Član 43. U članu 185. stav (18) mijenja se i glasi: "(18) Vozač kojem je izdata vozačka dozvola za upravljanje motornim vozilom kategorije D ima pravo da upravlja motornim vozilom kategorije B i potkategorija B1 i D1, a vozač kojem je izdata vozačka dozvola za upravljanje motornim vozilom kategorije C ima pravo da upravlja i motornim vozilom kategorije B i potkategorija B1 i C1." U stavu (20) iza riječi: "upravljanja vozilima" dodaje se riječ "odgovarajućih". Član 44. Član 188. mijenja se i glasi: "Član 188. Stranac koji privremeno boravi u Bosni i Hercegovini ili državljanin Bosne i Hercegovine koji prebiva u inozemstvu za vrijeme privremenog boravka u Bosni i Hercegovini može upravljati vozilom na teritoriji Bosne i Hercegovine, na osnovu važeće strane vozačke dozvole ili međunarodne vozačke dozvole, izdate u skladu s odredbama Bečke konvencije o drumskom saobraćaju, koju je izdao nadležni organ strane države." Član 45. U članu 190. stav (2) riječi: "člana 188." zamjenjuje se riječima: "člana 186." U stavu (4) riječi: "člana 189." zamjenjuje se riječima: "člana 186". Iza stava (5) dodaje se stav (6) koji glasi: "(6) Učestvovanje vozača međunarodnih oružanih snaga stacioniranih u Bosni i Hercegovini u saobraćaju na putevima u Bosni i Hercegovini može se regulirati posebnim međunarodnim ugovorom." Član 46. Nаziv оdјеlјkа 6. "Тrајаnjе uprаvlјаnjа mоtоrnim vоzilоm" brišе sе. Članovi 199., 200. i 202. brišu se. Član 47. U članu 208. stav (5) tačka 1) alineja 2. iza riječi "traktor," dodaju se riječi: "priključno vozilo za traktor". Član 48. U članu 209. stav (1) iza tačke 6) briše se riječ "i" i dodaje intepunkcijski znak tačka-zarez. Iza tačke 7) interpunkcijski znak tačka zamjenjuje se riječju "i" i dodaje se nova tačka 8) koja glasi: "8) prenosive tablice." Član 49. U članu 213. iza stava (1) dodaje se novi stav (2) koji glasi: "(2) Izuzetno od stava (1) ovog člana ova vozila mogu učestvovati u saobraćaju iako su registrirana u inozemstvu, a najduže tri mjeseca od dana ulaska na teritoriju Bosne i Hercegovine. Rok za vozila koja su vlasništvo stranaca kojima je izdato odobrenje za privremeni boravak duži od šest mjeseci ili za stalni boravak počinje teći nakon dobivanja ovog statusa." Dosadašnji stav (2) postaje stav (3). Član 50. U članu 215. iza stava (3) dodaje se stav (4) koji glasi: "(4) Bliže odredbe o postupku i načinu registracije oldtajmera pravilnikom propisuje ministar, u saradnji s organom nadležnim za unutrašnje poslove." Član 51. Iza člana 215. dodaje se novi član 215a. koji glasi: "Član 215a. (1) Prenosive tablice koriste se isključivo na teritoriji Bosne i Hercegovine za vozila koja se kreću do mjesta carinjenja, homologacije, servisiranja, prodajnog i izložbenog mjesta, mjesta atestiranja, mjesta skladištenja/čuvanja, mjesta nadogradnje i za vozila kojima se obavlja eksperimentalna vožnja. (2) Prenosive tablice izdaju se najduže na rok od jedne godine. (3) Za prenosive tablice izdaje se potvrda o registraciji vozila. Potvrda o registraciji vozila izdaje se na rok od jedne godine, uz uslov da su plaćene propisane obaveze. (4) Kad upravlja vozilom koje je označeno prenosivim tablicama vozač mora kod sebe imati važeću potvrdu o registraciji vozila. (5) O izdatim prenosivim tablicama vodi se evidencija. (6) Prenosive tablice izdaju se na ime pravnog ili fizičkog lica preduzetnika koji se bavi proizvodnjom, nadogradnjom, servisiranjem, prijevozom ili prodajom vozila na malo. Izdavanje prenosivih tablica odobrava ministarstvo nadležno za unutrašnje poslove, a izdaje ih policijska stanica prema sjedištu pravnog ili fizičkog lica preduzetnika. (7) Ako policijska stanica utvrdi da se prenosive tablice koriste protivno propisima i rješenju kojim je odobreno izdavanje prenosivih tablica, ministarstvo nadležno za unutrašnje poslove rješenjem će pravnom ili fizičkom licu iz stava (6) ovog člana oduzeti prenosive tablice, odnosno odbiti zahtjev za odobrenje prenosivih tablica. Ponovni zahtjev za odobrenje iz stava (6) ovog člana može se podnijeti nakon isteka dvije godine od dana izvršnosti rješenja." Član 52. U članu 217. stav (2) mijenja se i glasi: "(2) Tehnički pregled vozila može biti redovni, preventivni i vanredni." Član 53. Član 218. mijenja se i glasi: "Član 218. (1) Novoproizvedena motorna i priključna vozila, nakon obaveznog identificiranja vozila prije prve registracije, vlasnici su dužni podvrgnuti redovnom tehničkom pregledu u toku mjeseca u kojem ističe rok od 24 mjeseca od dana prve registracije vozila, te u toku mjeseca u kojem ističe rok od 48 mjeseci od dana prve registracije vozila. (2) Vozila stara četiri i više godina vlasnici su dužni podvrgnuti redovnom tehničkom pregledu tokom svakog 12. mjeseca, od posljednjeg redovnog tehničkog pregleda. (3) Vozila koja se uvoze u Bosnu i Hercegovinu, a nisu novoproizvedena, prije prve registracije vlasnici su dužni podvrgnuti redovnom tehničkom pregledu." Član 54. U članu 219. stav (1) iza riječi "godišnje" interpunkcijski znak zarez zamjenjuje se interpunkcijskim znakom tačka, a ostatak teksta se briše. Iza stava (1) dodaju se novi st. (2), (3) i (4) koji glase: "(2) Preventivni tehnički pregled vozila obavlja se nakon proteka šest mjeseci od redovnog tehničkog pregleda vozila. (3) Preventivnom tehničkom pregledu vozila iz stava (2) ovog člana dužna su se podvrgnuti vozila koja se daju u najam (rent a car vozila), vozila kojima se obavlja osposobljavanje kandidata za vozače, vozila kojima se obavlja taksi prijevoz, autobusi, teretna i priključna vozila za prijevoz opasnih materija, teretna i priključna vozila čija najveća dopuštena masa prelazi 7.500 kg. (4) Izuzetno od odredbe stava (3) ovog člana, preventivnim tehničkim pregledima ne podliježu vozila za stanovanje ili kampiranje, pčelarska vozila, teretna i priključna vatrogasna vozila, teretna i priključna vozila za zabavne radnje i priključna vozila za traktore." Dosadašnji st. (2), (3), (4), (5) i (6) postaju st. (5), (6), (7), (8) i (9). U dosadašnjem stavu (4), koji postaje stav (7), riječi: "Organi iz stava (2)" zamjenjuju se riječima: "Organi iz stava (5)". U dosadašnjem stavu (5), koji postaje stav (8), riječi: "Organi iz stava (2)" zamjenjuju se riječima: "Organi iz stava (5)". U dosadašnjem stavu (6), koji postaje stav (9), iza riječi "poslove" dodaju se riječi: "i organima iz stava (5) ovog člana." Član 55. Član 221. briše se. Član 56. U članu 224. stav (2) na kraju teksta interpunkcijski znak tačka zamjenjuje se interpunkcijskim znakom zarez i dodaju se riječi: "a vozača kod kojeg se utvrdi količina alkohola u krvi preko 1.5 g/kg ili koji odbije testiranje, a pokazuje znakove poremećenosti izazvane dejstvom alkohola, zadržati do otrežnjenja, a najduže 12 sati." Stav (5) briše se. Dosadašnji st. (6), (7), (8) i (9) postaju st. (5), (6), (7) i (8). U dosadašnjem stavu (7), koji postaje stav (6), iza riječi "(4)" interpunkcijski znak zarez zamjenjuje se riječju "i", a riječi: "i (6)" briše se. U dosadašnjem stavu (9), koji postaje stav (8), iza riječi "(4)" interpunkcijski znak zarez zamjenjuje se riječju "i", a riječi "i (6)" brišu se. Član 57. U članu 227. riječi: "člana 221." zamjenjuju se riječima: "člana 45.". Član 58. U članu 230. stav (1) iza riječi "tablice" stavlja se interpunkcijski znak zarez i briše se riječ "ili", a iza riječi "naljepnicu" dodaju se riječi: "ili koje nije podvrgnuto vanrednom tehničkom pregledu na koji ga je uputilo ovlašteno lice nadležnog organa." Član 59. U članu 231. st. (1) i (2) mijenjaju se i glase: "(1) Ovlašteno lice nadležnog organa pismenim će nalogom, na vanredni tehnički pregled uputiti motorno i priključno vozilo za koje postoje osnovi sumnje u tehničku neispravnost uređaja za upravljanje ili uređaja za zaustavljanje, vozilo koje je u saobraćajnoj nesreći toliko oštećeno da se opravdano može zaključiti da su na njemu oštećeni sklopovi i uređaji koji su bitni za sigurnost saobraćaja, vozilo za koje se opravdano posumnja da ima neispravan uređaj za pogon na tečni plin, vozilo za koje se opravdano posumnja da ima neispravan uređaj za spajanje vučnog i priključnog vozila, vozilo koje ispušnim plinovima ili na drugi način prekomjerno zagađuje okoliš, kao i vozilo koje proizvodi prekomjernu buku. (2) Ako vozač iz stava (1) ovog člana odbije da vozilo podvrgne vanrednom tehničkom pregledu ili se na vanrednom tehničkom pregledu potvrdi neispravnost zbog koje je vozilo upućeno na vanredni tehnički pregled ili se ustanovi druga neispravnost za koju je propisano isključivanje iz saobraćaja, nadležni organ koji je uputio vozilo na vanredni tehnički pregled isključit će vozilo iz saobraćaja, privremeno oduzeti i zadržati potvrdu o registraciji vozila dok se navedene neispravnosti ne otklone i ispravnost vozila potvrdi na novom tehničkom pregledu, o čemu izdaje potvrdu u skladu s članom 230. stav (4) ovog zakona." Član 60. U članu 232. stav (1) tačka 5) briše se. Član 61. U članu 233. stav (1) tačka 18) briše se. U tački 19) iza riječi: "priključnog vozila" brišu se interpunkcijski znak zarez i riječ "tahograf". Član 62. U članu 234. stav (1) tačka 3) mijenja se i glasi: "3) ne preduzima praktične mjere radi otklanjanja određenih nedostataka na putu na lokacijama na kojima se učestalo događaju saobraćajne nesreće (član 21. stav (1));". Iza tačke 7) dodaje se tačka 7a) koja glasi: "7a) postupi suprotno odredbama člana 33a. stav (2);". Tačka 12) mijenja se i glasi: "12) ako ukloni ili ošteti saobraćajnu signalizaciju ili opremu puta ili izmijeni značenje saobraćajnog znaka ili opreme puta (član 132. stav (2));". Tačka 21) briše se. U tаčki 22) izа riјеči: "priklјučnоg vоzilа" brišu sе zаrеz i riјеč "tаhоgrаf". Član 63. U članu 234a. stav (1) iza tačke 3) dodaje se tačka 3a) koja glasi: "3a) vozač koji na sjedištu suvozača prevozi dijete mlađe od 12 godina (član 34. stav (3));". U tački 4) riječi: "preko 2 g/kg" zamjenjuju se riječima: "preko 1.5 g/kg". U tački 5) riječi: "u naselju" brišu se, a riječi: "50 km" zamjenjuju se riječima: "30 km". Iza tačke 5) dodaju se tač. 6), 7), 8), 9) 10) i 11) koje glase: "6) lice koje je učestvovalo u saobraćajnoj nesreći ako postupi protivno odredbama člana 154. stav (1); 7) vozač koji u saobraćaju na putu upravlja motornim vozilom prije sticanja prava na upravljanje motornim vozilom (član 184.); 8) vozač koji učestvuje u saobraćaju vozilom koje je neregistrirano ili čija je potvrda o registraciji vozila istekla za duže od 30 dana (član 207., član 211. stav (1)); 9) vozač koji na vozilu koristi registarske tablice koje nisu izdate za to vozilo (član 209. stav (1)); 10) vozač ili instruktor vožnje koji odbija da se obavi ispitivanje pomoću odgovarajućih sredstava i aparata ili stručni pregled radi provjeravanja da li ima alkohola u organizmu ili da li pokazuje znake poremećenosti izazvane dejstvom alkohola, odnosno da li je pod dejstvom opojnih droga ili lijekova na kojima je označeno da se ne smiju upotrebljavati prije i za vrijeme vožnje (član 220. st. (1) i (2)); 11) vozač koji u saobraćaju na putu upravlja motornim vozilom protivno odredbi člana 227.". U stavu (2) riječi: "tač. 4) i 5)" zamjenjuju se riječima: "tač. 4), 5), 8), 9), 10) i 11)". Član 64. U članu 235. stav (1) iza tačke 1) dodaju se tač. 1a), 1b) i 1c) koje glase: "1a) vozač koji prilikom upravljanja vozilom koristi mobilni telefon ili drugi uređaj protivno odredbama člana 33.; 1b) vozač koji u sabraćaju na putu koristi uređaj odnosno sredstvo, kojim se može ometati rad uređaja za mjerenje brzine kretanja vozila, odnosno drugih uređaja namijenjenih za dokumentiranje prekršaja (član 33a. stav (1)); 1c) vozač ili drugo lice koje se za vrijeme vožnje u motornom vozilu ne veže sigurnosnim pojasom (član 34. stav (1))". Tačka 3) mijenja se i glasi: "3) vozač koji se vozilom na putu kreće brzinom koja je za više od 20 km do 30 km na sat veća od dozvoljene brzine (član 44. i član 46. st. (1) i (2));". Tačka 22) mijenja se i glasi: "22) lice koje ukloni ili ošteti saobraćajnu signalizaciju ili opremu puta, ili izmijeni značenje saobraćajne signalizacije (član 132. stav (2));". U tački 24a) riječi: "stav (4)" zamjenjuju se riječima: "stav (6)". Iza tačke 24a) dodaje se tačka 24b) koja glasi: "24b) vlasnik, odnosno nosilac prava raspolaganja vozilom koji postupi u suprotnosti s članom 172. stav (5);". U tački 26) riječi: "od 1 g/kg do 2 g/kg" zamjenjuju se riječima: "preko 0.8 g/kg do 1.5 g/kg". Tačka 27) briše se. Tačke 29), 30), 31) i 32) mijenjaju se i glase: "29) vozač koji u saobraćaju na putu upravlja vozilom koje ne ispunjava propisane uslove u pogledu dimenzija, ukupne mase ili osovinskog opterećenja, ili nema ispravne propisane uređaje za upravljanje, uređaje za zaustavljanje, uređaje za spajanje vučnog i priključnog vozila i pneumatike (član 203. stav (1)); 30) vozač koji kod sebe nema važeću potvrdu o registraciji za vozilo kojim upravlja ili je ne pokaže na zahtjev ovlaštenog lica (član 211. stav (1)), a pri tome stiker naljepnica ne dokazuje da je vozilo registrirano (član 208. stav (3) i član 215. stav (1); 31) vozač koji upravlja motornim i priključnim vozilom ako stiker naljepnica nije postavljena na propisan način ili nije čitljiva (član 208. stav (3) i član 215. stav (1)); 32) vozač koji u saobraćaju na putu upravlja motornim ili priključnim vozilom poslije isteka važenja potvrde o korištenju probnih ili prenosivih tablica (član 211. stav (2) i član 215a. stav (4));". Iza tačke 32) dodaju se tač. 32a) i 32b) koje glase: "32a) vozač motornog i priključnog vozila registriranog u stranoj zemlji ako nema međunarodnu ispravu o osiguranju od automobilske odgovornosti koja važi na području Bosne i Hercegovine i ne pokaže je na zahtjev policijskog službenika ili drugog ovlaštenog lica (član 211. stav (1); 32b) vozač motornog i priključnog vozila ako nema važeću potvrdu o registraciji vozila i registarske oznake koje je izdao nadležni organ zemlje u kojoj je vozilo registrirano (član 212.); Tačka 33) briše se. Iza tačke 34) dodaje se nova tačka 34a) koja glasi: "34a) vozač koji u saobraćaju na putu učestvuje motornim ili priključnim vozilom koje je upućeno na tehnički pregled, a nije podvrgnuto tom pregledu (član 231.)." U stavu (2) riječi: "i 33)" brišu se. U stavu (4) riječi: "izuzev vozača iz stava (1) tačke 27) ovog člana" brišu se. Član 65. U članu 236. stav (1) iza tačke 3) dodaje se tačka 3a) koja glasi: "3a) vozač kod koga se u vozilu u sabraćaju na putu nađe uređaj odnosno sredstvo kojim se može otkrivati ili ometati rad uređaja za mjerenje brzine kretanja vozila, odnosno drugih uređaja namijenjenih za otkrivanje i dokumentiranje prekršaja (član 33a. stav (1))". Iza tačke 7) dodaje se tačka 7a) koja glasi: "7a) vozač koji prilikom pokretanja vozila iz mjesta naglo poveća brzinu kretanja na način da dolazi do stvaranja prekomjerne buke i škripe (član 43. stav (3));". U tački 8) riječi: "(član 50. stav (2))" zamjenjuju se riječima: "član 50. st. (2) i (4)". Tačka 22) briše se. U tački 27) riječi: "od 0,3 g/kg do 1 g/kg" zamjenjuju se riječima: "preko 0,3 g/kg do 0.8 g/kg". U tački 29) riječi: "član 208. stav (5)" zamjenjuju se riječima: "član 208. stav (6));", U tački 30) riječi: "član 208. stav (6)" zamjenjuju se riječima: "član 208. stav (7));", Tačka 31) briše se. Član 66. U članu 237. stav (1) tačka 3) mijenja se i glasi: "3) vozač koji se vozilom na putu kreće brzinom koja je za više od 10 km do 20 km na sat veća od dozvoljene brzine (čl. 44. i 46. st. (1) i (2));". U tački 13) riječ "rastojanje" zamjenjuje se riječju "odstojanje". Tačka 15) mijenja se i glasi: "15) vozač mopeda, lakog motocikla, motocikla, tricikla, lakog četverocikla ili četverocikla, kao i lica koja se prevoze tim vozilima, koji za vrijeme vožnje ne nosi na glavi zakopčanu zaštitnu kacigu (član 102. stav (1));" Iza tačke 15. dodaju se tač. 15a), 15b) i 15c) koje glase: "15a) vozač bicikla koji u periodu od prvog sumraka do potpunog svanuća, kao i danju u slučaju smanjene vidljivosti ne koristi svjetloodbojni prsluk ili odgovarajuću retroreflektirajuću opremu koja osigurava adekvatnu uočljivost vozača bicikla ili bicikla (član 102. stav (2)); 15b) vozač bicikla, mopeda, lakog motocikla, motocikla, tricikla, lakog četverocikla ili četverocikla koji prevozi lice koje je pod uticajem alkohola, odnosno psihoaktivnih supstanci ili iz drugih razloga nije sposobno da upravlja svojim postupcima (član 102. stav (3)); 15c) vozač bicikla stariji od 18 godina koji na javnom putu biciklom prevozi dijete do osam godina starosti, ako na biciklu nije ugrađeno posebno sjedalo, prilagođeno uzrastu djeteta i čvrsto spojeno s biciklom, te ako dijete na glavi ne nosi zakopčanu zaštitnu kacigu (član 102. stav (4)); Tačke 28) i 29) brišu se. Član 67. U članu 238. stav (1) iza tačke 1) dodaje se nova tačka 1a) koja glasi: "1a) vozač koji u putničkom automobilu na prednjem sjedištu prevozi lice koje je očigledno pod uticajem alkohola ili opojnih sredstava (član 34. stav (2));". Dosadašnja tačka 1a) postaje tačka 1b). Tačke 4), 7), 7a) i 10a) brišu se. Tačka 24) mijenja se i glasi: "24) vozač lakog motocikla, motocikla, tricikla, lakog četverocikla, četverocikla i mopeda i lica koja se prevoze tim vozilom ako u saobraćaju na putu ne nose zakopčanu zaštitnu kacigu za vrijeme vožnje, a u periodu od prvog sumraka do potpunog svanuća, kao i danju u slučaju smanjene vidljivosti, vozač bicikla ne nosi i svjetloodbojni prsluk ili odgovarajuću opremu koja osigurava adekvatnu uočljivost vozača bicikla ili bicikla (član 102.);". Iza tačke 28) dodaje se nova tačka 28a) koja glasi: "28a) pješak koji za vrijeme kretanja kolovozom koristi mobilni telefon ili ima slušalice u ušima (član 108. stav (2));". U tački 39) riječi: "važeću saobraćajnu dozvolu, registarske tablice i" brišu se. Član 68. U članu 239. stav (1) tač. 2) i 7) brišu se. U tački 21) iza riječi "kratkog" dodaju se riječi: "ili dnevnog". Iza tačke 21) dodaje se tačka 21a) koja glasi: "21a) vozač bicikla, mopeda, lakog motocikla, motocikla, tricikla, lakog četverocikla ili četverocikla, koji prevozi lice koje je pod uticajem alkohola, odnosno psihoaktivnih supstanci, ili iz drugih razloga nije sposobno da upravlja svojim postupcima;". Tačka 33) mijenja se i glasi: "33) vozač koji kod sebe nema polisu obaveznog osiguranja ili je ne pokaže na zahtjev ovlaštenog lica (član 211. stav (1))." Član 69. U članu 239a. st. (1), (2) i (3) mijenjaju se i glase: "(1) Kada nadležni organ iz člana 177. stav (7) ovog zakona u obavljanju nadzora nad radom autoškola i Crvenog križa utvrdi da se autoškola ili organizaciona jedinica Crvenog križa u obavljanju svoje djelatnosti ne pridržava Zakona ili da ne ispunjava propisane uslove, organ nadležan za obrazovanje rješenjem će odrediti da se utvrđeni nedostaci otklone, a ako je to potrebno u pogledu prirode nedostataka zabranit će obavljanje jednog dijela osposobljavanja ili cjelokupnog osposobljavanja u periodu do dva mjeseca ili dok se utvrđeni nedostaci ne otklone. (2) Organ nadležan za obrazovanje može rješenjem zabraniti osposobljavanje kandidata za vozača motornih vozila autoškoli ili odjeljenju autoškole ili organizacionoj jedinici Crvenog križa u trajanju do dva mjeseca ako se nadležnom organu iz stava (1) ovog člana onemogući ili se ometa vršenje kontrole. (3) Organ nadležan za obrazovanje može predavaču teoretske nastave koji obavlja osposobljavanje kandidata iz poznavanja propisa o sigurnosti saobraćaja ili instruktoru vožnje koji obavlja osposobljavanje kandidata za vozača motornih vozila u praktičnom upravljanju vozilom, ako osposobljavanje ne obavlja u skladu s važećim propisima, privremeno zabraniti osposobljavanje kandidata na period do šest mjeseci." U stavu (5) riječi: "stav (2)" zamjenjuje se riječima: "stav (5)". U stavu (6) riječi: "stav (2)" zamjenjuju se riječima: "stav (5)". Član 70. U članu 252. tačka 4) mijenja se i glasi: "4) obilježavanju vozila kojim upravlja lice sa oštećenim ekstremitetima i vozila u kojima su u vrijeme prevoženja lica sa stepenom invaliditeta 100% (član 29.);" Iza tačke 21) dodaje se nova tačka 21a) koja glasi: "21a) postupku i načinu registracije oldtajmera (član 215. stav (4));". Član 71. U članu 254. stav (1) tačka 4) mijenja se i glasi: "4) vozačima koji imaju pravo da upravljaju vozilom kategorije D bit će izdata vozačka dozvola za upravljanje vozilima kategorija B i D i potkategorija B1 i D1". Član 72. Prečišćeni tekst ovog zakona priprema Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma i Ustavnopravna komisija Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Član 73. (1) Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH". (2) Ovaj zakon objavljuje se i u službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.
Zakon o dopuni Zakona o zaštiti potrošača BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 88/15 17.11.2015 SG BiH 25/06 zakon,zaštita potrošača,potrošači ZAKON O DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI POTROŠAČA U BOSNI I HERCEGOVINI Član 1. U Zakonu o zaštiti potrošača u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 25/06) iza člana 52. dodaje se novi član 52a. koji glasi: "Član 52a. Ugovori o kreditu iz člana 52. ovog zakona ne smiju sadržavati odredbu o indeksiranoj valutnoj klauzuli u stranoj valuti, osim u eurima." Član 2. U članu 127. u stavu (1) iza tačke m) dodaje se nova tačka n) koja glasi: "n) zaključi s potrošačem ugovor o kreditu koji sadrži odredbu o indeksiranoj valutnoj klauzuli u stranoj valuti, osim u eurima (član 52a. ovog zakona);"
Ispravka Zakona o igrama na sreću FBiH Bosna i Hercegovina Službene novine FBiH 60/15 05.08.2015 SN FBiH 48/15 igre na sreću
Zakon o igrama na sreću FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 48/15 24.06.2015 igre na sreću Broj 48 - Stranica 60 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 6. 2015. Члaн 135. Прoвeдбeни прoписи Прoвeдбeнe прoписe прeдвиђeнe oвим зaкoнoм дoниjeт ћe Mинистaр нajдaљe у рoку oд дeвeт мjeсeци oд дaнa ступaњa нa снaгу oвoг зaкoнa. Зa изрaду прoвeдбeних прoписa кojимa ћe сe измeђу oстaлoг прoписaти oдрeђeни тeхнички, инфoрмaтички oднoснo сoфтвeрски услoви кoje oпрeмa и прoстoри прирeђивaчa мoрajу испуњaвaти, министaр ћe имeнoвaти стручну кoмисиjу у кojoj мoгу бити aнгaжoвaни и вaњски сaрaдници. Члaн 136. Прeстaнaк примjeнe вaжeћих прoписa Дaнoм ступaњa нa снaгу oвoг зaкoнa прeстaje дa вaжи Зaкoн o игрaмa нa срeћу ("Службeнe нoвинe Фeдeрaциje БиХ", бр. 01/02 и 40/10). Члaн 137. Oвaj зaкoн ступa нa снaгу oсмoг дaнa oд дaнa oбjaвљивaњa у "Службeним нoвинaмa Фeдeрaциje БиХ". Предсједавајућа Дома народа Парламента Федерације БиХ Лидија Брадара, с. р. Предсједавајући Представничког дома Парламента Федерације БиХ Един Мушић, с. р. Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IGRAMA NA SREĆU Proglašava se Zakon o igrama na sreću koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 04.06.2014. godine i na sjednici Doma naroda od 08.06.2015. godine. Broj 01-02-539-02/15 18. juna 2015. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, s. r. ZAKON O IGRAMA NA SREĆU I. OPĆE ODREDBE Član 1. Predmet zakona Ovim zakonom uređuju se: uslovi, način i subjekti priređivanja igara na sreću, vrste igara na sreću, osnovna načela, postupak za izdavanje i oduzimanje odobrenja za priređivanje posebnih igara na sreću, pravila i raspoređivanja prihoda od igara na sreću, osnivanje, oblik organizovanja, organi upravljanja i rukovođenje Lutrijom Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Lutrija BiH), naknada za priređivanje igara na sreću i naknade od uplata za učestvovanje u igrama na sreću, priređivanje igara na sreću putem interneta, nadzor, kazne za prekršaje i druga pitanja od značaja za igre na sreću u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija). Priređivanje igara na sreću na teritoriji Federacije realizuje se putem Lutrije BiH i pravnih lica registrovanih za priređivanje igara na sreću. Član 2. Igrom na sreću, u smislu ovog Zakona, smatra se igra u kojoj se za uplatu određenog iznosa učesnicima pruža mogućnost sticanja dobitka u novcu, stvarima ili pravima pri čemu krajnji rezultat igre ne ovisi o znanju ili umješnosti učesnika igre, već od slučaja ili nekog neizvjesnog događaja. Član 3. Značenje pojedinih pojmova U smislu ovog Zakona pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje: 1) Pravo priređivanja igara na sreću je pravo kojim se na osnovu ovog Zakona i odobrenja Federalnog ministarstva finansija – Federalnog ministarstva financija (u daljem tekstu: Ministarstvo), igre na sreću iz člana 4. ovog zakona mogu priređivati u obimu, na način i pod uslovima propisanim ovim zakonom; 2) Priređivač je pravno lice koje na osnovu ovog zakona i odobrenja Ministarstva, ima pravo priređivanja igara na sreću; 3) Odobrenje je upravni akt koji donosi federalni ministar finansija (u daljem tekstu: Ministar), a kojim se odobrava priređivanje igara na sreću uz ispunjavanje zakonom propisanih uslova za obavljanje djelatnosti priređivanja igre na sreću za koju se odobrenje daje; 4) Naknada za priređivanje je naknada koju priređivači plaćaju na osnovu ovog zakona, a smatra se javnim prihodom Federacije; 5) Igre na sreću u kasinu su posebne igre na sreću koje igrači igraju protiv casina ili jedan protiv drugoga na stolovima za igru s kuglicama, kockicama ili kartama, u skladu sa odobrenim pravilima, a koje se priređuju isključivo u prostorima casina; 6) Igre klađenja na sportske rezultate i druge neizvjesne događaje (kladioničke igre), su posebne igre na sreću u kojima učesnici (igrači) pogađaju ishode sportskih događaja i drugih neizvjesnih događaja predloženih od priređivača klađenja i odobrenih od strane Ministarstva, gdje okolnost koja odlučuje o dobitku ili gubitku ne smije biti nikome unaprijed poznata i mora biti takve naravi da na nju ne mogu utjecati ni priređivač ni igrači, a iznos dobitka ovisi o visini uloga po kombinaciji i o koeficijentu pojedinog događaja; 7) Igre na sreću na automatima jesu igre koje se igraju na mehaničkim, elektronskim ili sličnim uređajima na kojima igrači uplatom određenog iznosa (žetona, kovanica ili neposrednom uplatom na blagajni, odnosno na automatu) imaju mogućnost dobitka koji ovisi o slučaju ili nekom drugom neizvjesnom događaju. Ako se igraju na automatima sa više igračkih mjesta (elektronski rulet) pod uslovom da ih opslužuje jedna centralna jedinica, koja je sastavni dio takvog automata i koja istovremeno generira igru na tim igračkim mjestima, također se smatraju jednim automatom za igre na sreću. 8) Klasične igre na sreću su igre u kojima učestvuje veći broj učesnika sa namjerom da budu jedini ili djelimični dobitnici unaprijed definiranog fonda dobitaka. 9) Posebne igre na sreću su igre gdje se pojedinac sam suprotstavlja priređivaču i očekuje dobitak ovisno o visini vlastitog uloga i pravila igre odobrenih od strane Ministarstva. 10) Kasino je namjenski prostor za priređivanje posebnih igara na sreću odobrenih od strane Ministarstva, koje se priređuju na stolovima za igru s kuglicama, kockicama ili kartama (rulet, boule, chemin der fer, black-jack, trrente qurante, baccarat, carps, texas holden poker, carriben poker, punto banco i sl.); 11) Automat klub je posebno uređen prostor za obavljanje djelatnosti priređivanja igara na sreću na Srijeda, 24. 6. 2015. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 61 automatima prema pravilima igre odobrenim od strane Ministarstva; 12) Uplatna mjesta za klađenje su posebno uređeni prostori u kojima se na osnovu odobrenja Ministarstva i odobrenih pravila igre, primaju uplate za klađenje i vrše isplate dobitaka; 13) Sumnjiva transakcija u smislu ovog zakona je svaka transakcija za koju nadležno tijelo procijeni da u vezi s njom ili s licem koje obavlja transakciju postoje razlozi za sumnju na pranje novca, finansiranje terorizma ili drugih protivzakonitih aktivnosti, odnosno da transakcija uključuje sredstva proizašla iz nezakonitih aktivnosti. 14) Turnir u igrama na sreću je takmičenje u kojem se učesnici takmiču u odigravanju određenih igara na sreću, pri čemu na osnovu uplaćene naknade za učestvovanje (kotizacije) stječu mogućnost uključenja u takmičenje i jednaku početnu poziciju, a na osnovu ostvarenih rezultata u igri mogućnost osvajanja dobitaka u unaprijed utvrđenim iznosima, koje osigurava priređivač turnira iz sredstava prikupljenih uplatom učesnika turnira ili iz vlastitih sredstava. 15) Uplata putem SMS-a je način uplate za učestvovanje u pojedinim klasičnim igrama na sreću i posebnoj igri klađenja gdje se cijena SMS usluga ne smatra uplatom za učestvovanje, tj. cijena SMS usluge ne prelazi iznos važeće cijene koja je utvrđena od strane operatera u redovnom telekomunikacijskom saobraćaju. 16) Generator slučajnih brojeva jest certificirani uređaj koji na osnovu slučajnih uzoraka generira slučajne, potpuno nezavisne i nepredvidive nizove brojeva ili simbola koji su raspoređeni unutar definiranih granica. 17) Uplata u igrama na sreću klađenja je novčani iznos koji učesnici (igrači) uplaćuju kod priređivača sa ciljem pogađanja ishoda jednog ili više sportskih i drugih neizvjesnih događaja predloženih od strane priređivača klađenja prema pravilima odobrenim od strane Ministarstva. 18) Naknada za priređivanje igara na sreću klađenja je iznos u visini 5% od uplate učesnika (igrača) koji je priređivač dužan na teret igrača obustaviti prilikom svake uplate. 19) Ulog u igrama na sreću klađenja je iznos koji se dobije kada se na teret učesnika (igrača) od uplate oduzme iznos od 5% na ime naknade za priređivanje igara na sreću klađenja. (ULOG = UPLATA – NAKNADA 5% NA TERET IGRAČA) 20) Dobitak u igrama na sreću klađenja je iznos koji se dobije kada se ulog pomnoži sa ukupnim koeficijentom svih događaja na jednom tiketu na čiji je ishod učesnik (igrač) pogađao (DOBITAK = ULOG X UKUPNI KOEFICIJENT). U slučajevima kada zbog nastanka okolnosti koje se nisu mogle predvidjeti ukupan koeficijent iznosi 1 (jedan) ili igrač prema pravilima igre odluči povući svoju ponudu (storniranje uplate), naknada iz tačke 18. ovog člana se stornira tj. ne obračunava se. Član 4. Vrste igara na sreću Igre na sreću dijele se na: klasične (lutrijske) i posebne igre na sreću. Klasične igre na sreću su igre u kojima se unaprijed utvrđuje visina fonda dobitaka i to: 1) srećka: robna, novčana, robno-novčana, ekspres srećka, instant srećka, 2) loto, keno i druge varijante ove igre i dodatne igre koje se priređuju uz osnovnu igru i koriste isti listić, 3) sportska prognoza – toto i dodatne igre koje se priređuju uz osnovnu igru i koriste isti listić, 4) tv tombola – Bingo i dodatne igre koje se priređuju uz osnovnu igru i koriste istu karticu, 5) tombola - Bingo u zatvorenom prostoru. Posebne igre na sreću su igre u kojima se unaprijed ne utvrđuje fond dobitka i to: 1) Igre u kasinu, 2) Igre na automatima u posebnim klubovima, 3) Igre klađenja na sportske rezultate i druge neizvjesne događaje. Član 5. Učesnik u igri na sreću Učesnik igre na sreću je lice koje ispunjava uslove učestvovanja u pojedinim igrama na sreću, što dokazuje pojedinačnim listićem odnosno drugom potvrdom o uplati, zavisno od vrste igre u kojoj učestvuje i pravilima pojedine igre. Licima mlađim od 18 godina zabranjeno je zaprimanje uplata i učestvovanje u svim igrama na sreću u kazinima, kladionicama i automat klubovima, kao i igrama na sreću koje se priređuju putem interneta. Član 6. Naknade Lutrija BiH plaća mjesečnu naknadu u iznosu od 10% od ukupnog prometa ostvarenog priređivanjem klasičnih igara na sreću iz člana 4. stav 2. ovog zakona. Osnovicu za uplatu naknade iz stava 1. ovog člana kod svih oblika srećki čini ukupna vrijednost prodanih srećaka, odnosno ukupna vrijednost primljenih uplata za pojedinu igru. Mjesečnu naknadu iz stava 1. ovog člana, Lutrija BiH uplaćuje u korist budžeta Federacije najkasnije desetog dana u tekućem mjesecu za prethodni mjesec, a dokaz o uplati mjesečne naknade Lutrija BiH je dužna dostaviti nadležnom uredu Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Porezna uprava) najkasnije do dvadesetog dana u tekućem mjesecu za prethodni mjesec. Član 7. Raspodjela dijela prihoda po osnovu naknada od igara na sreću Prihodi ostvareni po osnovu naknada za priređivanje igara na sreću prihod su Federacije. Dio prihoda ostvarenih po osnovu naknada za priređivanje igara na sreću, raspodijelit će se za finansiranje programa i projekata udruženja građana i humanitarnih organizacija koji se odnose na: 1) liječenje i rehabilitaciju teško oboljele djece i mladih koje je jedino moguće da se provodi van Bosne i Hercegovine i to na osnovu propisa iz oblasti zdravstvenog osiguranja kojima se uređuje ova oblast, kao i liječenje i rehabilitacija teško oboljele djece i mladih čije se liječenje finansira iz Fonda solidarnosti; 2) zaštitu prava djeteta koja su žrtve zlostavljanja, pedofilije, prosjačenja, 3) zadovoljavanje potreba lica sa invaliditetom u smislu poboljšanja životnih uslova i rada njihovih organizacija, 4) učestvovanje u liječenju, prevenciji i borbi protiv ovisnosti o drogi, alkoholu, igrama na sreću i kocki, 5) smještaj i utočište žrtvama torture i nasilja (sigurne kuće), 6) promoviranje kulture, Broj 48 - Stranica 62 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 6. 2015. 7) promicanje razvoja profesionalnog i amaterskog sporta u cilju povećanja sredstava fonda za nagrađivanje za istaknute sportske rezultate, 8) promoviranje tehničke kulture i udruženja koja se bave inovacijama za nagradni fond za nagrađivanje inovatora za inovacije od međunarodnog značaja, 9) rad javnih kuhinja, 10) organizovanje akcija dobrovoljnog darivanja krvi, odnosno promociju dobrovoljnog davalaštva krvi. Za finansiranje namjena iz stava 2. ovog člana izdvaja se: 1) 50% mjesečne naknade za priređivanja klasičnih lutrijskih igara na sreću (član 6. stav 1. i 120. stav 1.), 2) 50% od naknada za priređivanja igara na sreću u casinima (član 73. st. 1. i 2. i član 74. stav 1.), 3) 50% od naknada za priređivanje igara klađenja (član 92. stav 1. tač. 1. i 2.), 4) 50% od naknade za priređivanje igara na sreću na automatima (član 107. st. 1. i 2.), 5) 50% od naknade za priređivanje igara na sreću putem interneta (član 118. st. 1. i 2.), 6) 5% od ukupnog iznosa sredstava po osnovu mjesečne naknade uplaćene od strane priređivača u skladu sa čl. 52.; 74. stav 3.; 93. stav 3.; 108. stav 2. i 120. stav 2.), Ministarstvo će sredstva uplaćena od strane priređivača u skladu sa stavom 3. ovog člana, voditi na posebnom transakcijskom računu za prikupljanje prihoda od igara na sreću. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada Federacije) će na prijedlog Ministarstva donijeti Uredbu kojom će se propisati kriteriji za utvrđivanje korisnika i način raspodjele sredstava. Prije upućivanja na razmatranje Vladi Federacije, Ministarstvo je dužno Prijedlog Uredbe iz stava 5. ovog člana radi davanja primjedbi, prijedloga ili sugestija dostaviti radnim tijelima Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, i to: Odboru za rad i socijalnu zaštitu, Odboru za boračka i invalidska pitanja, Odboru za obrazovanje, nauku, kulturu i sport i Odboru za zdravstvo Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, zatim i Odboru za boračka i invalidska pitanja, rad, zdravstvenu i socijalnu zaštitu i Odboru za obrazovanje, nauku, kulturu, sport i pitanja mladih Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Član 8. Priređivanje igara Priređivanje igara na sreću je isključivo pravo Federacije, ako ovim zakonom nije drugačije određeno. Pravo priređivanja igara na sreću iz člana 4. ovog zakona Federacija prenosi na Lutriju BiH, kojoj za priređivanje nije potrebno posebno odobrenje Ministarstva. Druga pravna lica, registrovana za priređivanje igara na sreću na teritoriji Federacije, mogu pod uslovima predviđenim ovim zakonom, na osnovu odobrenja Ministarstva, priređivati igre iz člana 4. stav 3. ovog zakona. Član 9. Igre na sreću iz člana 4. ovog zakona priređuju se na osnovu ovog zakona i odobrenja Ministarstva. Član 10. Postupak izdavanja odobrenja Posebne igre na sreću mogu priređivati: 1) Lutrija BiH u skladu sa članom 8. stav 2. ovog zakona, 2) privredna društva sa sjedištem u Federaciji koja su registrovana za priređivanje posebnih igara na sreću predviđenih ovim zakonom, na osnovu odobrenja Ministarstva. Rješenje o davanju odobrenja za priređivanje posebnih igara na sreću donosi Ministarstvo na zahtjev pravnih lica iz člana 8. stav 3. ovog zakona. Rješenje iz stava 2. ovog člana, pored elemenata propisanih Zakonom o upravnom postupku, obavezno sadrži: 1) naziv i sjedište pravnog lica, 2) vrstu igara na sreću koje se mogu priređivati, 3) datum počinjanja priređivanja igara na sreću, 4) period trajanja odobrenja, 5) visinu i način plaćanja naknada za izdavanje odobrenja. Član 11. Pravno lice koje je na osnovu odobrenja iz člana 10. ovog zakona steklo pravo na priređivanje igara na sreću iz člana 4. stav 3. ovog zakona, ne može to pravo prenositi na druga pravna lica. U slučaju bilo kakve promjene vlasničke strukture priređivača, Ministarstvo će na zahtjev priređivača provesti postupak odlučivanja o davanju prethodne saglasnosti za upis promjene podataka u registru privrednih društava. Uz zahtjev iz stava 2. ovog člana, privredno društvo je obavezno priložiti: 1) potvrdu banke o izvršenoj provjeri porijekla sredstava za kupovinu vlasničkog udjela, 2) dokaz o izmirenim poreznim obavezama novog osnivača/suosnivača, 3) ovjerenu izjavu novog osnivača/suosnivača da mu ranije nije bilo oduzeto odobrenje u zemlji ili u inostranstvu, 4) dokaz da osnivač/suosnivač nije osuđivan za krivična djela, osim za krivična djela iz oblasti saobraćaja, 5) drugu dokumentaciju na zahtjev Ministarstva. Član 12. Odobrenje za priređivanje igara na sreću, izdato u skladu sa ovim zakonom, oduzet će se priređivaču ako: 1) se dokaže da je odobrenje dodijeljeno na osnovu netačnih ili neistinitih podataka, 2) priređivač nije počeo sa priređivanjem igara u roku određenom u odobrenju, 3) se utvrdi da priređivač ne ispunjava propisane tehničke, informatičke i ostale uslove, 4) priređivač krši pravila igara na sreću odobrenih od strane Ministarstva, 5) priređivač ne plaća obaveze po osnovu javnih prihoda propisane ovim ili drugim zakonom, ili igračima ne isplaćuje dobitke, 6) priređivač ne dopušta ili na drugi način sprečava nadzor, propisan ovim zakonom ili otežava sprovođenje nadzora, 7) netačno prikazuje ili prikriva ostvareni promet, 8) pozajmljuje novac igračima, 9) krši odredbe iz odobrenja za priređivanje igara na sreću, 10) nadležni organ naknadno utvrdi da su u vrijeme prije izdavanja odobrenja postojale činjenice i okolnosti, koje prema odredbama ovog zakona predstavljaju prepreku za izdavanje odobrenja, 11) ako priređivač igara ne održava vrijednost osnovnog kapitala propisanu ovim zakonom, 12) bez saglasnosti Ministarstva iz člana 11. stav 2. ovog zakona izvrši upis promjene podataka o osnivačima/ suosnivačima u registru privrednih društava Srijeda, 24. 6. 2015. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 63 Član 13. Rješenje o oduzimanju odobrenja za priređivanje igara na sreću izdatog u skladu sa ovim zakonom, donosi Ministar po službenoj dužnosti ili na prijedlog Porezne uprave. Rješenje o oduzimanju odobrenja pored elemenata propisanih Zakonom o upravnom postupku ("Službene novine Federacije", br. 2/98 i 48/99), obavezno sadrži: 1) naziv i sjedište priređivača kojem se oduzima odobrenje, 2) vrstu igara na sreću za koje se odobrenje oduzima, 3) datum stupanja na snagu zabrane priređivanja igara na sreću, 4) odredbe o drugim obavezama priređivača u vezi sa oduzimanjem odobrenja, 5) razloge zbog kojih se odobrenje oduzima. Na sva pitanja koja nisu propisana odredbama ovog zakona, a koja se odnose na postupak koji provodi Ministarstvo, primjenjuju se odredbe Zakona o upravnom postupku. Član 14. Klasične (lutrijske) igre priređuju se isključivo putem Lutrije BiH pod uslovima predviđenim ovim zakonom, izuzev igre na sreću tombola bingo u zatvorenom prostoru koju mogu priređivati sportska društva i sportski savezi na osnovu odobrenja Porezne uprave, isključivo u zatvorenim prostorima i ista se ne može javno prenositi. Član 15. Isplata dobitaka Za isplatu dobitaka u klasičnim (lutrijskim) igrama koje priređuje Lutrija BiH jamči Federacija. Za isplatu dobitaka u posebnim igrama na sreću jamče priređivači cjelokupnom svojom imovinom. Član 16. Zabavne igre Zabavne igre (pod kojima se smatraju igre na računarima, igraćim konzolama, simulatorima, automatima za video igre, fliperima, bilijarima i drugim sličnim automatima koji se stavljaju u pogon pomoću kovanog novca, žetona ili uz naplatu, a u kojima igrač ne može ostvariti dobitak u novcu, stvarima ili pravima) nisu igre na sreću u smislu ovog zakona. Član 17. Nagradne igre Nagradni konkurs i nagradne igre koje priređuju pravna lica s ciljem propagande nisu igre na sreću u smislu ovog zakona i iste se mogu organizovati pod uslovom da se učestvovanje u igri ne naplaćuje posebno, da se nagrade isplaćuju u proizvodima ili uslugama, da se unaprijed uplati 6% od ukupne vrijednosti nagradnog fonda i to: ravnomjerno po 1,5% Crvenom križu, "Caritasu", "Merhamet MDD" i "Dobrotvoru" i da se pravila igre, uz prethodno odobrenje Ministarstva, objave u dnevnoj štampi. Ukupna vrijednost nagradnog fonda kojeg sačinjavaju proizvodi i usluge čija se vrijednost utvrđuje po tržišnim cijenama, ne može prelaziti iznos od 200.000,00 KM. Prijavljivanje učesnika u nagradnim igrama putem poziva u svim oblicima elektronskih komunikacijskih mreža te putem SMS usluga ne smatra se posebnom uplatom za učestvovanje, pod uslovom da cijena po pozivu odnosno SMS usluzi ne prelazi iznos važeće cijene koja je utvrđena od strane operatera u redovnom telekomunikacijskom saobraćaju. Prijavljivanje učesnika u raznim vrstama igara koje se priređuju putem poziva u svim oblicima elektronskih komunikacijskih mreža, te putem SMS usluga, obavlja se u skladu sa stavom 3. ovog člana. Nagradna igra ne može biti priređena po pravilima igara na sreću, a priređivač nagradne igre ne može formirati fond dobitaka uplatama učesnika nagradne igre. Nagradnom igrom ne smatraju se društvene igre znanja (kvizovi). Društvena igra znanja (kviz), u smislu ovog zakona, jest igra koja se odvija pred javnošću, a u kojoj se u vještini, spretnosti i znanju iz različitih područja takmiče jedan ili više unaprijed kvalifikovanih učesnika prema pravilima priređivača uz obavezno prisustvovanje učesnika mjestu priređivanja kviza, pri čemu pobjeda zavisi isključivo o postignutim rezultatima u zadanoj tematici. U društvenu igru znanja jedan ili više unaprijed kvalifikovanih igrača uključuje se isključivo na temelju iskazane vještine i spretnosti, odnosno znanja. Uslove, sadržaj pravila igre i način priređivanja nagradnih igara, propisat će Ministar posebnim propisom. Član 18. Zabranjene aktivnosti U smislu odredbi ovog zakona, zabranjeno je: 1) zaprimanje uplata i priređivanje putem interneta svih igara na sreću čije priređivanje putem interneta nije dozvoljeno u skladu sa ovim zakonom, 2) oglašavanje i reklamiranje svih priređivača koji priređuju igre na sreću putem interneta bez odobrenja Ministarstva, 3) organizovano priređivanje igara na sreću putem interneta na javnim mjestima (ugostiteljski objekti, svi prostori u kojima se priređuju igre na sreću, poslovni prostori bez obzira na namjenu i slični objekti), 4) priređivanje tzv. dopisnih igara koje se zasnivaju na geometrijskoj progresiji, dopisivanju i uplaćivanju određenog iznosa, i svih drugih tzv. piramidalnih igara, koje nisu igre na sreću u smislu ovog zakona, 5) učestvovanje u inostranim igrama na sreću ili igrama drugog entiteta odnosno distrikta, na način da se uplate vrše na teritoriji Federacije, 6) prikupljanje uplata na teritoriji Federacije BiH za učestvovanje u igrama na sreću koje se priređuju u inostranstvu, drugom entitetu odnosno distriktu, 7) prodaja, držanje, ustupanje, izdavanje, oglašavanje i svako drugo predstavljanje inostranih srećki i tiketa (listića) za igre na sreću na teritoriji Federacije, osim u slučaju priređivanja igara na način propisan članom 27. ovog zakona, 8) priređivanje igara na sreću u slobodnim zonama. Izuzetno od odredbe stava 1. tač. 5. i 6. ovog člana, dozvoljeno je da pojedinac posjeduje srećke i tikete (listiće) inostranih igara na sreću radi ličnog učestvovanja u igri na sreću, ako su ulozi uplaćeni u inostranstvu. II. LUTRIJA BiH Član 19. Registracija i djelatnost Lutrija BiH je društvo s ograničenom odgovornošću registrovano kod nadležnog suda, u kome Vlada Federacija Bosne i Hercegovine vrši sva prava i dužnosti Federacije Bosne i Hercegovine kao osnivača društva. Sjedište Lutrije BiH je u Sarajevu. Djelatnost Lutrije BiH je priređivanje svih vrsta igara na sreću i igara za zabavu u skladu sa ovim zakonom i za priređivanje istih Lutriji BiH nije potrebno odobrenje Ministarstva. Lutrija BiH u registraciju može upisati i ostale prateće djelatnosti koje su u funkciji obavljanja osnovne djelatnosti u skladu sa odlukom Nadzornog odbora. Na pitanja koja nisu obuhvaćena ovim zakonom, a koja se odnose na poslovanje Lutrije BiH, primjenjuju se odredbe Zakona o privrednim društvima ("Službene novine Federacije BiH", br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08, 88/08, 7/09 i 63/10). Broj 48 - Stranica 64 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 6. 2015. U slučaju sukoba pojedinih odredaba ovog zakona i Zakona o privrednim društvima, primjenjivat će se odredbe ovog zakona. Član 20. Upravljanje Organi upravljanja Lutrije BiH su: 1) Skupština, 2) Nadzorni odbor, 3) Uprava. U Lutriji BiH formira se Odbor za reviziju. Član 21. Skupština Vlada Federacije u okviru vršenja prava i dužnosti osnivača Lutrije BiH ima ovlaštenja skupštine društva, pri čemu između ostalog: 1) odlučuje o usvajanju izvještaja o poslovanju za prethodnu godinu uz davanje saglasnosti na plan poslovanja, odnosno na revidirani plan poslovanja za narednu godinu, 2) donosi odluku o raspodjeli dobiti društva, 3) odlučuje o načinu pokrića eventualnog gubitka, 4) donosi statut i njegove izmjene i dopune koje predloži nadzorni odbor, 5) odlučuje o povećanju i smanjenju osnovnog kapitala, 6) odlučuje o promjenama oblika organizovanja i statusnim promjenama, 7) daje upute i smjernice nadzornom odboru, 8) imenuje i razrješava nadzorni odbor, 9) na prijedlog nadzornog odbora imenuje i razrješava Odbor za reviziju, 10) odlučuje o drugim pitanjima u skladu sa zakonom i drugim propisima. Član 22. Nadzorni odbor Nadzorni odbor je sastavljen od pet članova. Članove nadzornog odbora na osnovu provedenog postupka po javnom konkursu u skladu sa zakonom i drugim propisima, imenuje i razrješava Vlada, na prijedlog federalnog ministra finansija/financija. Nadzorni odbor Lutrije BiH u okviru svojih nadležnosti između ostalog: 1) razmatra i donosi plan poslovanja za narednu godinu, i razmatra izvještaj o poslovanju za prethodnu godinu, i isti zajedno sa prijedlogom za raspodjelu dobiti najkasnije do kraja prvog kvartala tekuće godine dostavlja Ministarstvu na mišljenje i Vladi na usvajanje, 2) donosi pravila igara na sreću, 3) imenuje upravu, 4) daje inicijativu za izmjene propisa u oblasti igara na sreću, 5) predlaže Ministarstvu davanje saglasnosti i verifikaciju ugovora o priređivanju zajedničkih igara na sreću s lutrijama drugih država, drugog entiteta i drugim specijaliziranim organizacijama, 6) provodi postupak izbora kandidata za članove Odbora za reviziju i podnosi Vladi prijedlog za njihovo imenovanje, 7) putem Ministarstva Vladi Federacije BiH predlaže donošenje statuta i njegovih izmjena i dopuna, 8) obavlja i druge poslove iz svoje nadležnosti propisane zakonom i drugim propisom. Član 23. Uprava Lutrijom BiH rukovodi direktor, koji čini upravu društva. Upravu Lutrije BiH nakon provedenog postupka po javnom konkursu imenuje i razrješava Nadzorni odbor Lutrije BiH uz saglasnost Ministarstva, na period od četiri godine uz mogućnost ponovnog izbora. Član 24. Odbor za reviziju Predsjednika i članove Odbora za reviziju Lutrije BiH imenuje Vlada, na prijedlog nadzornog odbora dostavljen Vladi, nakon odabira kandidata izvršenog na osnovu provedenog postupka po javnom konkursu. Nadzorni odbor je dužan da nakon provedenog postupka iz stava 1. ovog člana, u svojstvu kandidata predloži lica koja su najkvalifikovanija za tu funkciju. Član 25. Predsjednik i član odbora za reviziju ne može biti član nadzornog odbora ili uprave, zaposlen niti imati direktni ili indirektni finansijski interes u Lutriji BiH, izuzev plaće po osnovu te funkcije. Naknada i druga prava članova odbora za reviziju uređuju se odlukom direktora, uz prethodnu saglasnost Federalnog ministarstva finansija/financija. Član 26. Statut Lutrija BiH ima Statut kojim se uređuje naročito: 1) firma i sjedište, 2) djelatnost, 3) iznos osnovnog kapitala, 4) vođenje poslovanja i zastupanje društva, 5) podjela dobiti, snošenje rizika i način pokrića gubitaka, 6) upravljanje, postavljanje, razrješenje, ovlaštenje, odgovornost, nagrađivanje i ostalo, 7) unutrašnja organizacija, 8) statusne promjene, 9) trajanje i prestanak djelatnosti, 10) postupak izmjene i dopune Statuta, 11) druga pitanja od značaja za poslovanje. Član 27. Igre na sreću predviđene ovim zakonom Lutrija BiH može priređivati i u saradnji s lutrijama drugih država, drugog entiteta kao i sa drugim specijalizovanim organizacijama. Ministarstvo daje saglasnost za priređivanje igara na sreću iz stava 1. ovog člana. Član 28. Igre na sreću predviđene ovim zakonom Lutrija BiH može realizirati u poslovnoj saradnji s drugim pravnim licima, trgovinskim, zanatskim i ugostiteljskim radnjama registrovanim, pored ostalog, i za promet roba i usluga. Član 29. Lutrija BiH može biti član međunarodnih i domaćih strukovnih udruženja. III. KLASIČNE (LUTRIJSKE) IGRE NA SREĆU Član 30. Pravila klasičnih lutrijskih igara na sreću Pravila klasičnih igara na sreću su akt koji donosi priređivač igre na sreću kojim se regulišu prava i obaveze Lutrije BiH kao isključivog ovlaštenog priređivača sa jedne strane i učesnika igre na sreću, sa druge strane. Pravila igre na sreću tombola - Bingo u zatvorenom prostoru, koji priređuju sportska društva i sportski savezi odobrava Porezna uprava. Srijeda, 24. 6. 2015. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 65 Član 31. Uslovi za priređivanje pojedine klasične igre na sreću propisuju se pravilima igre koja za svaku vrstu igre donosi Lutrija BiH. Član 32. Pravila igre za priređivanje klasične igre na sreću obavezno moraju sadržavati sljedeće: 1) naziv i sjedište priređivača, 2) naziv, opis i vrijeme trajanja igre na sreću, 3) uslovi učestvovanja u igri na sreću, 4) mjesto u kojem se igra priređuje, odnosno teritoriji na kojoj se obavlja prodaja srećki i uplatnih listića, 5) pojedinačnu cijenu srećke (kombinacije), 6) krajnji rok učestvovanja u igri, 7) količinu i novčanu vrijednost emisije srećaka, 8) visinu fonda i vrstu dobitaka, 9) opis srećke i uplatnog listića, 10) način, postupak i nadzor izvlačenja, odnosno način utvrđivanja dobitaka, 11) način objavljivanja iznosa fonda dobitaka i rezultata igre, 12) način i rok isplate novčanih dobitaka, 13) način upoznavanja učesnika igre s pravilima igre, 14) postupak u slučaju otkazivanja izvlačenja. Član 33. Pravila klasičnih igara na sreću ne mogu se mijenjati nakon što je počela prodaja srećaka odnosno uplata određenog kola. Lutrija BiH je obavezna pravila klasičnih igara na sreću javno objaviti u dnevnoj štampi prije početka igre na sreću, i na prodajnim mjestima licima zainteresovanim za učestvovanje u igri omogućiti upoznavanje s pravilima učestvovanja u igri. Član 34. Izvlačenje dobitaka U klasičnim igrama na sreću u kojima se dobitne kombinacije utvrđuju izvlačenjem, izvlačenje se obavlja pred komisijom od najmanje tri člana koje imenuje priređivač, pri čemu se za jednog od članova komisije imenuje ovlašteni službenik Ministarstva. Ako se klasične igre na sreću organizuju na način utvrđen u članu 27. ovog zakona, a izvlačenje dobitaka se obavlja na teritoriji druge države ili entiteta sastav komisije i način izvlačenja će se obaviti prema propisima koji se primjenjuju na teritoriji na kojoj se vrši izvlačenje dobitaka. Prije početka izvlačenja klasične lutrije priređivač mora utvrditi broj prodanih srećki, te neprodane srećke zapečatiti pred komisijom i ovlaštenim licem iz stava 1. ovog člana. Član 35. Ministarstvo može, iz opravdanih razloga na zahtjev Lutrije BiH, odobriti promjenu mjesta izvlačenja dobitaka ili dana izvlačenja, ali najduže za petnaest dana. Lutrija BiH mora promjenu mjesta ili odgodu dana izvlačenja dobitaka objaviti na isti način na koji su objavljena pravila o priređivanju klasičnih igara na sreću. Ako se prema st. 1. i 2. ovog člana odgodi dan izvlačenja dobitaka priređivač može nastaviti prodavati srećke i primati uplate do dana određenog za izvlačenje. Član 36. O toku izvlačenja članovi komisije vode zapisnik, kojeg svi potpisuju, a koji mora sadržavati: mjesto i vrijeme, način izvlačenja dobitaka, broj prodatih srećki, odnosno ukupnu uplatu u tom kolu ili seriji, izvučene dobitne kombinacije te moguće primjedbe članova komisije. Zapisnik o toku izvlačenja priređivač dostavlja Ministarstvu najkasnije u roku od sedam dana od dana obavljenog izvlačenja. Član 37. Konačni izvještaj o rezultatima izvlačenja ili utvrđivanja dobitaka priređivač mora javno objaviti u dnevnoj štampi i na prodajnim mjestima, najkasnije sedam dana od dana izvlačenja. Član 38. Fond dobitaka Fond dobitaka u klasičnim igrama na sreću utvrđuje se od osnovice koju čini ukupna vrijednost emisije srećaka, ili ukupna vrijednost uplate za učestvovanje u igri, umanjena za naknade iz člana 6. ovog zakona. Iznos fonda dobitaka u pojedinoj igri na sreću iz stava 1. ovog člana po pojedinom kolu ili seriji igre na sreću mora biti objavljen prije izvlačenja dobitaka. Fond dobitaka u pojedinoj klasičnoj (lutrijskoj) igri na sreću, odnosno u pojedinom kolu ili seriji igre na sreću, mora iznositi najmanje 50% osnovice iz stava 1. ovog člana i isplaćuje se u skladu sa pravilima igre na sreću. Član 39. Isplata dobitaka Isplata novčanog dobitka, odnosno preuzimanje dobitaka druge vrste u klasičnim igrama na sreću, obavlja se u roku određenom pravilima igre na sreću, koji ne može biti duži od 30 dana od dana objavljivanja izvještaja o rezultatu igre na sreću. Identitet dobitnika je moguće objaviti isključivo uz njegovu pismenu saglasnost. Po isteku roka iz stava 1. ovog člana, nadležna služba kontrole Lutrije BiH i komisija koju odredi priređivač precizno evidentira broj i ukupnu sumu neisplaćenih dobitaka po svakoj pojedinačnoj igri na sreću. Sredstva iz stava 3. ovog člana se moraju vratiti igračima kroz uvećanje fonda dobitaka iz konkretne ili bilo koje druge igre na sreću. O dinamici isplate ovih sredstava odlučuje direktor Lutrije BiH o čemu obavještava Ministarstvo. Član 40. Štampanje srećaka, listića Srećke (robne, novčane, robno-novčane), tombolske listiće i druge potvrde za učestvovanje u igri iz člana 4. ovog zakona, mogu štampati odabrani proizvođači koji ugovorom o konkretnom poslu, garantuju najmanje sljedeće: tačnost fonda dobitaka, dogovoreni broj dobitnih i nedobitnih srećki i njihov raspored, kvalitetu proizvoda kroz sigurnost kvalitete emulzije, garantuje tajnost podataka. Srećke ekspres, instant lutrije, mogu štampati štamparije koje ispunjavaju sljedeće uslove: 1) da se radi o eminentnom proizvođaču koji radi, odnosno štampa za veći broj lutrijskih organizacija, 2) da odabrani proizvođač ugovorom o konkretnom poslu, garantuje najmanje: tačnost fonda dobitaka, dogovoreni broj dobitnih i nedobitnih srećki i njihov raspored, kvalitetu proizvoda kroz sigurnost kvalitete emulzije, garantuje tajnost podataka. Odluku o odabiru štamparije iz stava 1. ovog člana donosi direktor Lutrije BiH. Član 41. Srećka Srećka može biti prema strukturi fonda dobitaka: 1) robna, 2) novčana, 3) robno-novčana. Prema načinu izvlačenja dobitaka, srećka može biti: 1) klasična s tačno utvrđenim datumom izvlačenja, 2) ekspres i instant kod kojih je dobitak odštampan na srećki. Broj 48 - Stranica 66 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 6. 2015. Član 42. Loto, keno i druge varijante ove igre Loto je klasična igra na sreću u kojoj se izvlačenje brojeva dobitne kombinacije u skladu sa pravilima igre vrši lopticama sa brojevima putem elektroničkog uređaja. Član 43. Javno izvlačenje dobitaka lota i TV Tombole - Bingo vrši se direktno u TV prijenosu, putem Javnog emitera. Član 44. Loptice na loto, keno i druge varijante ove igre trebaju imati odgovarajući atest od proizvođača loptica u skladu sa pravilima igre na sreću. Član 45. Sportska prognoza - Toto Sportska prognoza - Toto je igra na sreću zasnovana na prognoziranju rezultata nogometnih takmičenja domaćih ili stranih liga jedanput ili više puta sedmično. Član 46. Priređivači igara na sreću, njegovi članovi, partneri, zaposleni kao i druga lica koja rade za priređivača, obavezni su čuvati tajnu o igračima i njihovim uplatama i dobicima u klasičnim igrama na sreću. Ako radnici nadležnih tijela uprave u obavljanju svojih poslova saznaju za činjenice koje podliježu tajnosti iz stava 1. ovog člana, obavezni su ih čuvati kao službenu tajnu. Član 47. TV tombola - Bingo TV tombola - Bingo je igra na sreću u kojoj se javno izvlače brojevi i to u direktnom TV prijenosu. Priređivanje TV tombole - Bingo je isključivo pravo Lutrije BiH. Član 48. Tombola - Bingo u zatvorenom prostoru Tombola - Bingo u zatvorenom prostoru je igra na sreću koju priređuju sportska društva i sportski savezi na osnovu odobrenja Porezne uprave. Odobrenje iz stava 1. ovog člana izdaje se na godinu dana pod uslovom da je podnosilac zahtjeva: 1) registrovan za priređivanje ove vrste igre na sreću, 2) vlasnik neophodne opreme za priređivanje ove igre na sreću, 3) dostavio dokaz o vlasništvu ili pravu korištenja prostora u kome će se priređivati Tombola - Bingo u zatvorenom prostoru, da se isti ne nalazi u na udaljenosti manjoj od 100 m od vjerskih objekata, te osnovnih i srednjih škola, 4) dostavio ovjerenu izjavu o ispunjenosti prostornih i tehničkih uslova za prostor u kome će se priređivati Tombola - Bingo u zatvorenom prostoru, datu pod punom materijalnom i krivičnom odgovornošću, 5) donio pravila igre s ugrađenim instrumentima kontrole. Član 49. Priređivači tombole - Bingo u zatvorenom prostoru ne mogu se udruživati radi zajedničkog priređivanja ove igre na području dvije ili više općina. Član 50. Priređivač tombole - Bingo u zatvorenom prostoru može stavljati u promet samo tombolske kartice koje je izdala Porezna uprava. Tombolske kartice se mogu isključivo prodavati - distribuirati u prostoru u kojem se igra priređuje. Cijena tombolske kartice je jedinstvena na teritoriji Federacije i utvrđuje je Porezna uprava. Porezna uprava može izdati tombolske kartice samo priređivaču koji ima odobrenje za priređivanje tombole - Bingo u zatvorenom prostoru. Porezna uprava je dužna za svakoga priređivača tombole - Bingo u zatvorenom prostoru voditi evidenciju o količinama i serijama izdatih tombolskih kartica. Član 51. Tombola - Bingo u zatvorenom prostoru se može priređivati jednom ili više puta sedmično, u skladu sa pravilima igre. Član 52. Naknade Sportska društva i sportski savezi koji na osnovu odobrenja Porezne uprave priređuju igru Tombola - Bingo u zatvorenom prostoru, plaćaju mjesečnu naknadu u iznosu od 5% od ukupnog prometa ostvarenog prodajom tombolskih kartica za učestvovanje u igri. Osnovicu za uplatu naknade iz stava 1. ovog člana čini ukupna vrijednost prodatih tombolskih kartica. Mjesečnu naknadu iz stava 1. ovog člana, Sportska društva i sportski savezi uplaćuju u korist budžeta Federacije najkasnije desetog dana u tekućem mjesecu za prethodni mjesec, a dokaz o uplati mjesečne naknade dužni su dostaviti nadležnom uredu Porezne uprave najkasnije do dvadesetog dana u tekućem mjesecu za prethodni mjesec. Za izdavanje odobrenja sportska društva i sportski savezi plaćaju sljedeće naknade: 1) za izdavanje odobrenja za rad - 5.000,00 KM; 2) za produženje važenja odobrenja iznosi - 1.000,00 KM; 3) za odobravanje pravila igre - 500,00 KM Dokaz o uplati naknade iz stava 1. tač. 1. do 3. ovog člana, dostavlja se prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje odnosno produženje odobrenja. Član 53. Detaljnije uslove za priređivanje klasičnih (lutrijskih) igara na sreću i tombole bingo u zatvorenom prostoru propisat će Ministar. IV. POSEBNE IGRE NA SREĆU 1. Igre u kasinima Član 54. Pravo priređivanja Posebne igre na sreću u kasinima može priređivati: 1) Lutrija BiH pod uslovima predviđenim ovim zakonom, 2) Privredna društva registrirana za posebne igre na sreću sa sjedištem na teritoriji Federacije, koja se upisuju u sudski registar za obavljanje djelatnosti posebnih igara na sreću u kasinima, na osnovu ovog zakona i odobrenja Ministarstva. Na privredna društva iz stava 1. ovog člana primjenjuju se odredbe Zakona o privrednim društvima ako ovim zakonom nije drugačije uređeno. Član 55. Ministarstvo izdaje prethodno odobrenje za registraciju privrednih društava iz člana 54. stav 1. tačka 2. ovog zakona. Uz zahtjev za izdavanje odobrenja iz stava 1. ovog člana, privredno društvo je obavezno da: 1) podnese dokaze da je izvršilo polog novčanog dijela osnivačkog kapitala, 2) dostavi osnivački akt sa podacima o osnivačima, visini pojedinačnih uloga, ime i naziv osnivača, 3) osigura licitacijsku garanciju banke sa klauzulom "bez prigovora" u visini 1.000.000,00 KM sa periodom Srijeda, 24. 6. 2015. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 67 važenja 12 mjeseci, izdatu od banke sa sjedištem u Federaciji, 4) dostavi elaborat o osnivanju i poslovanju kasina, 5) dostavi pravila o radu kasina, 6) dostavi pravila za svaku vrstu igre na sreću koja će se priređivati u kasinu. Član 56. Igre na sreću u kasinima pod uslovima propisanim ovim zakonom mogu se priređivati i sezonski u neprekidnom periodu od najmanje četiri do najviše šest mjeseci u jednoj kalendarskoj godini, i to najviše u dva kasina. Član 57. Vrsta i obim igara Osim igara na sreću u kasinima, koje se priređuju na stolovima za igru s kuglicama, kockicama ili kartama (rulet, boule, chemin der fer, black-jack, trente qurante, baccarat, carps, texas hold,em poker, carriben poker, punto banco i sl.), mogu se u posebno uređenim i fizički odvojenim prostorima priređivati i igre na sreću na automatima, te razne vrste turnira. Ako se u kasinu priređuju igre na sreću na automatima, priređivač je dužan imati Centralni računarski sistem (Server) za on-line nadzor koji mora biti povezan sa računarskim sistemom Porezne uprave i koji mora posebno osigurati centralno umrežavanje svih automata jednog priređivača koje omogućava kontrolu podataka za sve priključene automate. Kasino mora imati odgovarajući softver koji zadovoljava sve tehničke uslove u vezi sa priređivanjem igara i arhiviranjem podataka u bazi podataka koji osigurava najveću moguću sigurnost za sprečavanje promjene podataka. Vrste i obim posebnih igara na sreću iz stava 2. ovog člana, kao i promjenu istih, odobrava Ministarstvo. Broj stolova za igre u kasinima mora biti najmanje pet. Član 58. Za priređivanje raznih vrsta turnira, priređivač iz člana 54. stav 1. tačka 2. mora dobiti odobrenje Ministarstva. Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za priređivanje turnira, priređivač je dužan priložiti podatke o iznosima uplata učesnika. Član 59. Prostorni, tehnički i drugi uslovi za casino Kasino je namjenski prostor kojeg čini zasebna građevinska cjelina površine najmanje 500m² u kojem se priređuju igre na sreću propisane članom 57. ovog zakona. Prostor iz stava 1. ovog člana ne smije se nalaziti na udaljenosti manjoj od 100 m od vjerskih objekata, te osnovnih i srednjih škola. Prostor kasina se sastoji od dijela za igru posebnih igara na sreću, ugostiteljskog dijela, pomoćnih prostorija kao i posebno uređen i odvojen prostor za priređivanje igara na sreću na automatima. Izuzetno, priređivanje posebnih igara na sreću u kasinima može biti u hotelskim objektima kategorije četiri i više zvjezdica, u skladu sa uslovima propisanim u stavu 2. ovog člana. Član 60. Kasino mora imati deviznu blagajnu i odvojen zaštićen prostor za čuvanje novca i drugih vrijednosti. Uplate i isplate kod igara na sreću u kasinima određuju se u konvertibilnim markama ili u stranoj valuti ako je to u skladu sa važećim propisima o deviznom poslovanju. Priređivač mora osigurati neprekidni audio-video nadzor u kasinu sa snimanjem, tako da se osigura neprekidan i neposredan nadzor. Video nadzor, te snimanje i čuvanje podataka video nadzora, kao i način postavljanja i ugradnje tehničkih sredstava i uređaja priređivač je dužan provoditi u skladu sa važećim zakonima i podzakonskim aktima koji uređuju pitanje tehničke zaštite ljudi i imovine. Podaci iz dokumentacije iz stava 4. ovog člana predstavljaju poslovnu tajnu, a priređivač ih može saopćiti drugim licima u skladu sa zakonom. Priređivač mora nadzirati igrače i posjetioce da bi se igra mogla odvijati u skladu sa odredbama ovog zakona. Ostale prostorne, tehničke i druge uslove za priređivanje igara na sreću u kasinima, propisat će Ministar. Član 61. Pravila kasina i igara na sreću u kasinima Priređivač je dužan donijeti pravila kasina koja se moraju staviti na uvid posjetiocima i istaći na oglasnoj ploči, te biti u saglasnosti sa dobrim poslovnim običajima. Pravila kasina sadrže: 1) vrste posebnih igara na sreću koje se priređuju u kasinu, 2) uslove za ulazak u kasino (kontrola posjetilaca), 3) uslove kada je pojedinim igračima zabranjen pristup u kasino ili učešće u igrama na sreću, 4) radno vrijeme kasina. Član 62. Posjeta kasinu i učestvovanje u igri dopušteno je samo punoljetnim osobama koje svoj identitet dokazuju identifikacijskom ispravom, te koje se registruju prilikom ulaska u objekt na za to predviđenom mjestu. U kasinu nije dopušteno unošenje tehničkih pomagala prikladnih za pribavljanje prednosti u igri. Uprava kasina može određenim licima ili grupama, zabraniti ili ograničiti učestvovanje u igrama na sreću u kasinu ako postoji utemeljena pretpostavka da učestalost i intenzitet njihovih učestvovanja u igri dovode u opasnost njihov egzistencijalni minimum, te ako to zatraže njihovi članovi porodice, njihov zakonski staratelj ili ustanove koje se bave zaštitom porodica u slučajevima kad igrač zbog nekontroliranog igranja nanosi štetu sebi ili porodici koju uzdržava, a da za to ne mora navesti razloge za takvu odluku. Uprava kasina može trajno ili privremeno zabraniti učestvovanje u igrama na sreću u kasinu licima koji na bilo koji način narušavaju red i mir u prostorima kasina. Član 63. Zaposleni u kasinu moraju ispunjavati sljedeće uslove: 1) zaposleni u kasinu koji neposredno sudjeluju u priređivanju igara na sreću moraju biti stručno osposobljeni za rad u kasinu, te biti u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, 2) zaposleni u kasinima ne smiju učestvovati u ulozi igrača u kasinu u kojem rade, 3) zaposleni u kasinu moraju da kao poslovnu tajnu čuvaju podatke o igračima do kojih su došli pri obavljanju svog posla, 4) zaposlenima u kasinu zabranjeno je da od igrača uzimaju proviziju, poklone ili usluge bilo koje vrste i nije im dozvoljeno da novčano pomažu igrače. Dopušteno je da igrači daju napojnicu za osoblje kasina, koja se stavlja u posebne kutije predviđene za tu namjenu. Sa napojnicama se postupa u skladu sa pravilima kasina koja donosi priređivač. Od podjele napojnica izuzeti su članovi uprave kasina i rukovodeće osoblje. Član 64. Pravila za svaku vrstu posebnih igara na sreću, pravila priređivanja turnira u kasinu, propisuje priređivač. Broj 48 - Stranica 68 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 6. 2015. Pravila koja donosi priređivač iz člana 54. stav 1. tačka 2. ovog zakona, primjenjuju se nakon dobivene saglasnosti Ministarstva. Pravila igara na sreću moraju biti sastavljena na jednom od službenih jezika u Federaciji, te prevedena na engleski jezik i dostupna igračima. Pravila igre ne mogu se mijenjati u toku trajanja igre na sreću koju su igrači počeli nakon uplate iznosa za učestvovanje u jednoj igri na sreću, te se igra do svršetka odvija po istim pravilima. Pravila koja donosi priređivač iz člana 54. stav 1. tačka 2. ovog zakona, na koja Ministarstvo nije dalo saglasnost u postupku izdavanja odobrenja, ne mogu se primjenjivati. Član 65. Igračima koji u toku igre na sreću prekrše pravila igre, igračima koji unesu tehnička pomagala za pribavljanje prednosti u igri, priređivač može zabraniti dalje učestvovanje u igrama i prisustvo u kasinu. Član 66. Preseljenje kasina na novu lokaciju Ministarstvo može odobriti preseljenje kasina na novu lokaciju uz prethodno podnošenje zahtjeva za preseljenje od strane priređivača. Zahtjev mora sadržavati: 1) posebno obrazloženje razloga preseljenja, 2) dokaz o vlasništvu ili pravu korištenja prostora (po osnovu zakupa, lizinga, itd.) u koji se preseljava, 3) dokaz o ispunjavanju uslova iz čl. 57., 59. i 60. ovog zakona. Priređivač je dužan da na novoj lokaciji počne raditi u roku od šezdeset dana od dana dobivanja odobrenja za preseljenje. Član 67. Odobrenje za priređivanje igara na sreću u casinu Igre na sreću u kasinu priređuju se na osnovu odobrenja Ministarstva koje se izdaje na period od pet godina, sa mogućnošću ponovnog produženja. Odobrenje se može i oduzeti pod uslovima propisanim ovim zakonom. Za dodjelu i oduzimanje odobrenja za priređivanje igara na sreću u kasinu primjenjuju se odredbe čl. 9. do 13. ovog zakona. Član 68. Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za priređivanje igara na sreću u kasinima prilažu se: 1) podaci o nazivu firme i sjedištu pravnog lica, 2) dokaz o uplati naknade za priređivanje igara na sreću u kasinu, 3) rješenje o registraciji pravnog lica, 4) potvrdu banke o izvršenoj provjeri porijekla sredstava uplaćenih za kupovinu vlasničkog udjela, za polog sredstava namjenskog depozita iz člana 71. ovog zakona i sredstava uplaćenih po osnovu naknade iz člana 73. ovog zakona, 5) osnivački akt pravnog lica, 6) dokaz o uplati osnivačkog kapitala, 7) poslovni plan pravnog lica, 8) garanciju banke ili potvrdu o pologu namjenskog depozita u skladu sa članom 71. ovog zakona, 9) dokaz o vlasništvu ili pravu korištenja prostora u kome će se priređivati igre na sreću u kasinu, 10) saglasnost nadležne općinske službe ukoliko se prostor nalazi u objektu kolektivnog stanovanja, 11) ovjerenu izjavu o ispunjenosti prostornih i tehničkih uslova propisanih u čl. 59. i 60. ovog zakona, datu pod punom materijalnom i krivičnom odgovornošću, 12) pravila kasina, 13) podaci o vrsti i broju kao i detaljni podaci za identifikaciju svih stolova za igru, automata za igre kao i ostalih uređaja za igre na sreću koji su predviđeni za postavljanje u kasino, te dokaz za iste da je priređivač vlasnik, 14) uvjerenje o tehničkom pregledu automata iz člana 101. stav 3. ovog zakona, 15) podaci o licima koja neposredno sudjeluju u priređivanju igara na sreću, dokaz o njihovom stručnom obrazovanju i osposobljenosti za obavljanje poslova u kasinu, 16) navođenje vrste i obima igara, 17) pravila za svaku vrstu posebnih igara koja će se priređivati kao i pravila za priređivanja turnira u kasinu, 18) dokaz da osnivači i ovlaštena lica nisu osuđivana za krivična djela, osim za krivična djela iz oblasti saobraćaja, 19) dokaz o izmirenim poreznim obavezama (uvjerenje/potvrda izdata od strane Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine), 20) odnosno dokaz o ranijem iskustvu, preporuke i odobrenja koja je posjedovao (ako postoji), 21) izjavu osnivača i odgovornog lica priređivača da mu ranije nije bilo oduzeto odobrenje u zemlji ili u inostranstvu, i da nije osuđen za krivično djelo utaje poreza 22) dokaz o izmirenim poreznim obavezama osnivača. Na zahtjev priređivača, odobrenje za priređivanje igara na sreću u kasinima može se produžiti. Zahtjev za produženje odobrenja podnosi se Ministarstvu najkasnije u roku 30 dana prije isteka važećeg odobrenja. Uz zahtjev se prilažu dokazi iz stava 1. tač. 2., 4., 8., 11., 12., 13., 14., 18. i 19. ovog člana. Ukoliko priređivač u roku koji odredi Ministarstvo ne dostavi dokaze o ispunjavanju uslova za produženje odobrenja, zahtjev iz stava 2. ovog člana će biti odbijen i priređivač gubi pravo na ponovno podnošenja zahtjeva za produženje odobrenja. Član 69. Priređivač iz člana 54. stav 1. tačka 2. ovog zakona je dužan u roku od sedam dana obavijestiti Ministarstvo o promjeni svakog podatka ili okolnosti koje se odnose na: 1) članove uprave priređivača, 2) druga lica ovlaštena za zastupanje i vođenje poslova priređivača, 3) identitet lica koje sudjeluje u osnovnom kapitalu u pravnom licu, 4) druge okolnosti bitne za poslovanje i rad priređivača. Član 70. Osnivački kapital, novčana osiguranja i naknade Pored uslova propisanih čl. 57, 59. i 60. ovog zakona, za dobivanje odobrenja za priređivanje igara na sreću u kasinima, priređivači iz člana 54. stav 1. tačka 2. ovog zakona moraju imati osnivački kapital koji ne može biti manji od 2.000.000,00 KM. Član 71. Radi osiguranja isplate dobitaka igračima i podmirenja obaveza po osnovu uplate javnih prihoda, za cijeli period važenja odobrenja iz člana 67. stav 1., priređivači iz člana 54. stav 1. tačka 2. ovog zakona moraju imati činidbenu garanciju banke sa klauzulom "bez prigovora naplativa na prvi poziv" u visini 1.000.000,00 KM izdatu od banke sa sjedištem u Federaciji ili namjenski depozit u istom iznosu. Nakon što priređivači Ministarstvu u postupku izdavanja odobrenja dostave činidbenu garanciju iz stava 1. ovog člana, Ministarstvo je dužno vratiti priređivaču licitacionu garanciju dostavljenu u skladu sa članom 55. stav 2. tačka 3) ovog zakona. Srijeda, 24. 6. 2015. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 69 Sredstva osiguranja iz garancije i namjenskog depozita iz stava 1. ovog člana imaju karakter osiguranja isplate dobitaka i obaveza po osnovu uplate javnih prihoda, a koriste se kad su iscrpljena sva ostala sredstva kojima raspolaže priređivač. Ako se iznos ovih sredstava smanji priređivač prestaje s radom. Ako priređivač u roku od 30 dana od dana kada su sredstva garancije i depozita smanjena, ista ne popuni do punog iznosa sredstava, ukida se odobrenje za priređivanje igre na sreću u casinima, uz prethodno namirenje svih obaveza prema Federaciji kroz pljenidbu sredstava ili realizaciju bankarske garancije. U slučaju smanjenja iznosa sredstava namjenskog depozita iz stava 1. ovog člana banka koja je izdala garanciju odnosno kod koje je položen namjenski depozit priređivača, dužna je o tome bez odlaganja obavijestiti Ministarstvo. Član 72. Priređivači iz člana 54. stav 1. tačka 2. ovog zakona dužni su dnevno u blagajni kasina imati riziko depozit od najmanje 100.000,00 KM za kasino igre i najmanje 500,00 KM po svakom automatu za igre na sreću. Porezna uprava je dužna svakih trideset dana počev od dana izdavanja odobrenja vršiti kontrolu iznosa sredstava iz stava 1. ovog člana. Član 73. Priređivači iz člana 54. stav 1. tačka 2. ovog zakona plaćaju jednokratnu naknadu za izdavanje odobrenja za priređivanje igara na sreću u kasinu u iznosu od 500.000,00 KM. Naknada za produženje važenja odobrenja iznosi 200.000,00 KM. Dokaz o uplati naknade iz st. 1. i 2. ovog člana dostavlja se prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje odnosno produženje odobrenja. Član 74. Priređivači iz člana 54. stav 1. tačka 2. ovog zakona plaćaju godišnju naknadu po jednom kasinu u iznosu od 100.000,00 KM. Naknada iz stava 1. ovog člana plaća se najkasnije do kraja godine za koju se ista plaća. Svi priređivači igara na sreću u kasinima dužni su plaćati mjesečnu naknadu od prihoda igara na sreću koje priređuju. Mjesečna naknada za priređivanje igara u casinima iznosi 5% od osnovice za obračun naknade iz stava 4. ovog člana, a uplaćuje se u korist budžeta Federacije, najkasnije desetog dana u tekućem mjesecu za prethodni mjesec. Osnovicu za obračun mjesečne naknade čini zbir dnevnih obračuna svih stolova i zbir dnevnih obračuna svih automata. Osnovicu za obračun mjesečne naknade kod igara koje igrači igraju jedan protiv drugoga (chemin de feer, texas holdem poker i slično) čini postotak uplate koji priređivač zadržava od svih igrača. Priređivač sačinjava mjesečni obračun odvojeno za stolove i automate. Mjesečni obračun je konačan. Dnevni obračun po pojedinom stolu za igre na sreću u kasinu obavlja se način da se završno stanje vrijednosti žetona na stolu uvećava za svotu novca zamijenjenog za žetone na stolu, koji se spreme u posebne kutije (drop) i za iznos visine kredita, te umanji za dopunu u žetonima (dotaciju) za vrijeme rada stola i za vrijednost početnog stanja žetona na stolu (završno stanje+drop+ kredit-dotacija-početno stanje = dnevni obračun stola). Dnevni obračun pojedinog automata za igre na sreću utvrđuje se tako da se iznos svih uplata umanji za iznos isplaćenih dobitaka igračima, a razlika predstavlja dnevni obračun za pojedini automat za igre na sreću. Automati s više sjedećih mjesta smatraju se jednim automatom i za njih se vodi poseban dnevni obračun. Za priređivanje turnira u kasinima priređivač plaća naknadu u visini 25% od osnovice (reik), koju čini postotak uplate koji priređivač zadržava od svih uplata učesnika turnira, a uplaćuje se u korist budžeta Federacije BiH najkasnije petnaestog dana u tekućem mjesecu za prethodni mjesec. Priređivač Poreznoj upravi mjesečno podnosi izvještaje o ostvarenim prihodima po vrstama igara. Ukupna vrijednost promotivnih žetona ne može biti veća od 2% od mjesečnog prihoda kasina. Promotivne nagradne igre u kasinu su robne i vrijednost nagradnog fonda ne može biti veća od 5% prihoda kasina za period u kome se nagradna igra organizuje. Priređivač je dužan da na propisanim obrascima vodi podatke o dnevnim obračunima po pojedinom stolu za igre na sreću pomoću kojih je izrađena mjesečna osnovica za obračun i plaćanje naknade. Naknada iz stava 3. ovog člana plaća se za prethodni mjesec, najkasnije do 10-og u mjesecu za prethodni mjesec. 2. Kladioničke igre Član 75. Vrsta i obim kladioničkih igara Kladioničke igre su posebne igre na sreću u kojima učesnici (igrači) u skladu sa pravilima igre pogađaju ishode različitih sportskih i drugih događaja sa neizvjesnim rezultatom kao što su: 1) klađenje na rezultate pojedinačnih ili grupnih sportskih takmičenja, 2) klađenje na uspjeh plesnih, pjevačkih, muzičkih i sličnih takmičenja, 3) ostale neizvjesne događaje prema ponudi priređivača uz odobrenje Ministarstva. Vrste i obim posebnih igara na sreću klađenja, kao i promjenu istih, odobrava Ministarstvo. Član 76. Pravo priređivanja Kladioničke igre mogu priređivati: 1) Lutrija BiH pod uslovima utvrđenim ovim zakonom, 2) Privredna društva sa sjedištem na teritoriji Federacije, koja se upisuju u sudski registar za obavljanje djelatnosti kladioničkih igara, na osnovu ovog zakona i odobrenja Ministarstva. Član 77. Primanje uplata za klađenje Uplate za igre klađenja primaju se: 1) putem terminala na uplatnim mjestima u zasebnom prostoru (u daljem tekstu: uplatna mjesta), 2) putem SMS poruke. Broj uplatnih mjesta na kojima se priređuju klađenja propisana članom 75. stav 1. ovog zakona nije ograničen. Promjenu lokacije uplatnog mjesta sa jedne adrese na drugu odobrava Ministarstvo na zahtjev priređivača. Član 78. Priređivači iz člana 76. stav 1. tačka 2. ovog zakona na uplatnom mjestu na osnovu odobrenja Ministarstva mogu priređivati klađenja zasnovana na snimljenim događajima (snimci utrka konja, utrka pasa i sličnih utrka) i kompjuterski generisanih događaja sa dodatkom TV monitora u kojima se za izbor događaja koristi generator slučajnih brojeva (RNG Random Number Generator). U svrhu izdavanja odobrenja za priređivanje igara na sreću iz stava 1. ovog člana, priređivač iz člana 76. stav 1. tačka 2. ovog zakona je dužan Ministarstvu podnijeti zahtjev za odobrenje pravila igara, te dostaviti certifikat o usklađenosti generatora iz stava 1. ovog člana izdat od strane ovlaštenog pravnog lica koje je u skladu sa ovim zakonom ovlašteno za certificiranje automata i sistema za igre na sreću. Certifikat, između ostalog, mora sadržavati ispitivanje slučajnosti (random). Broj 48 - Stranica 70 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 6. 2015. Priređivači iz člana 76. stav 1. tačka 2. ovog zakona moraju za svako uplatno mjesto i svaku vrstu klađenja imati odobrenje za priređivanje igara iz stava 1. ovog člana. Ministarstvo finansija može u slučaju sumnje na nepravilnosti, zatražiti provjeru slučajnosti Ministarstvo finansija može u slučaju sumnje na nepravilnosti, zatražiti provjeru slučajnosti (random) igara koje su zasnovane na korištenju generatora iz stava 1. ovog člana. Provjeru ispravnosti obavlja ovlašteno pravno lice. Član 79. Priređivač iz člana 76. stav 1. tačka 2. ovog zakona na uplatnom mjestu, može priređivati klađenja na brojeve lota različitih država, izuzev klađenja na brojeve klasičnih igara na sreću koje u skladu sa ovim zakonom priređuje Lutrija BiH. Priređivanje klađenja iz stava 1. ovog člana mora biti propisano pravilima igre koja donosi priređivač na koja je data saglasnost od strane ministarstva. Član 80. Terminali na uplatnim mjestima moraju biti povezani sa Centralnim računarskim sistemom priređivača gdje se evidentira svaka uplata izvršena radi učestvovanja u igri. Uplate za igre klađenja putem terminala mogu se primati isključivo na uplatnim mjestima. Član 81. Prostorni i tehnički uslovi za kladionice Priređivač može priređivati igre klađenja u uplatnim mjestima čija površina nije manja od 15 m². Član 82. Priređivači igara na sreću klađenja moraju preko centralnog servera osigurati direktnu on-line vezu svakog uplatnog mjesta sa serverom Porezne uprave. Softver priređivača mora zadovoljavati sve tehničke uslove oko priređivanja igre i arhiviranja podataka u bazi koja osigurava najveću moguću sigurnost za sprečavanje promjene podataka. Softver iz stava 2. ovog člana mora omogućiti vjerodostojno praćenje, bilježenje i pohranjivanje podataka o primljenim uplatama i isplatama klađenja te osigurati nepromjenjivost primljenih podataka. Ostale prostorne, tehničke i druge uslove za priređivanje igara na sreću klađenja, propisat će Ministar. Član 83. Pravila kladionice i pravila klađenja Priređivač je obavezan da vidno na svakom uplatnom mjestu istakne oznaku koja sadrži podatke o priređivaču, lokaciji, roku važenja, serijskom broju oznake i radno vrijeme, a koju izdaje Porezna uprava. Radno vrijeme kladionica može trajati od 7 sati do 23 sata svaki dan nezavisno od toga da li je u to vrijeme, zakonom ili drugim propisom određen neradni dan. Član 84. Opis klađenja i uslove za učestvovanje u pojedinim igrama klađenja priređivač je dužan da propiše pravilima klađenja koja moraju biti vidno istaknuta na svakom uplatnom mjestu priređivača. Pravila klađenja koja donosi priređivač iz člana 76. stav 1. tačka 2. ovog zakona, primjenjuju se nakon dobivene saglasnosti Ministarstva. Član 85. Pravila obavezno moraju sadržavati sljedeće: 1) podatke o nazivu firme i sjedištu priređivača, 2) datum i naziv tijela priređivača koje donosi pravila igre, 3) naziv i opis igre, 4) opis i vrijeme trajanja klađenja, 5) uslove za učestvovanje u klađenju, 6) područje na kojem se klađenje priređuje, 7) vrijeme kad može i uslove pod kojima igrač u igri klađenja može odustati od izvršene uplate, 8) minimalnu visinu uplate i maksimalni iznos dobitka po jednom uplaćenom listiću, odnos uplata/dobitak tokom igre i način izvještavanja o tome, 9) postupak u slučaju otkazivanja ili odgode događaja koji je predmet ponude klađenja, 10) opis uplatnog listića, 11) način i rok isplate novčanih dobitaka koji mora iznositi najviše 30 dana od dana objavljivanja konačnog izvještaja o rezultatu događaja, 12) informaciju o visini poreza na eventualne dobitke kao i načinu obustave i naplate istog, 13) način upoznavanja igrača s pravilima klađenja, 14) odredbu o zabrani pristupa primanja uplata klađenja za lica mlađa od 18 godina. Pravila igre klađenja primjenjuju se nakon dobivene saglasnosti Ministarstva i ne mogu se mijenjati u toku trajanja igre koju su igrači započeli nakon uplate iznosa za učestvovanje, te se igra do završetka odvija po istim pravilima. Član 86. Priređivači iz člana 76. stav 1. tačka 2. ovog zakona moraju imati odobrenje Ministarstva za priređivanje kladioničkih igara putem SMS-a. Za izdavanje odobrenja iz stava 1. ovog člana, potrebno je dostaviti Ugovor sa telekom operaterom. Član 87. Čuvanje, registrovanje i evidentiranje podataka o primljenim uplatama za klađenje vrši se na softveru iz člana 82. stav 2. ovog zakona. Priređivač mora čuvati sve isplaćene tikete u digitalnom zapisu najmanje godinu dana od dana izdavanja. Član 88. Na području Federacije BiH zabranjuju se klađenja koja su u suprotnosti sa odredbama ovog zakona, dobrim poslovnim običajima i općim moralnim načelima. Zabranjuje se primanje uplata za klađenje licima mlađim od 18 godina. Zabranjuje se primanja uplata klađenja na političke rezultate. Član 89. Odobrenje za priređivanje kladioničkih igara Igre na sreću klađenja priređuju se na osnovu odobrenja Ministarstva koje se izdaje na period od dvije godine, sa mogućnošću ponovnog produženja. Odobrenje se može produžiti i oduzeti pod uslovima propisanim ovim zakonom. Za dodjelu i oduzimanje odobrenja za priređivanje igara na sreću klađenja primjenjuju se odredbe čl. 9. do 13. ovog zakona. Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za priređivanje kladioničkih igara prilažu se: 1) podaci o firmi i sjedištu pravnog lica, 2) dokaz o uplati naknade za izdavanje odobrenja, 3) potvrdu banke o izvršenoj provjeri porijekla sredstava uplaćenih za kupovinu vlasničkog udjela, za polog sredstava namjenskog depozita iz člana 94. ovog zakona i sredstava uplaćenih po osnovu naknade iz člana 92. ovog zakona, 4) garanciju banke ili potvrdu o pologu namjenskog depozita u skladu sa članom 94. ovog zakona, 5) dokaz o registraciji pravnog lica, 6) osnivački akt pravnog lica, 7) poslovni plan pravnog lica, 8) dokaz o uplaćenom osnovnom kapitalu, Srijeda, 24. 6. 2015. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 71 9) za prostore u kojem se nalaze uplatna mjesta, dokaz da je priređivač vlasnik prostora ili dokaz o pravu korištenja prostora (po osnovu zakupa), kao i dokaz da se isti ne nalazi na udaljenosti manjoj od 100 m od vjerskih objekata, te osnovnih i srednjih škola, 10) dokaz da osnivači i ovlaštene osobe priređivača nisu osuđivane za krivična djela, osim za krivična djela iz oblasti saobraćaja, 11) dokaz da ima najmanje pet uplatnih mjesta, 12) pravila klađenja, 13) ovjerenu izjavu o ispunjenosti prostornih i tehničkih uslova, datu pod punom materijalnom i krivičnom odgovornošću, 14) dokaz o izmirenim poreznim obavezama (uvjerenje/potvrda izdata od strane Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine), 15) dokaz o ranijem iskustvu, preporuke i odobrenja koja je posjedovao (ako postoji), 16) ovjerenu izjavu osnivača i odgovornog lica priređivača datu pod punom materijalnom i krivičnom odgovornošću da mu ranije nije bilo oduzeto odobrenje u zemlji ili u inostranstvu, i da nije osuđen za krivično djelo utaje poreza, 17) dokaz o izmirenim poreznim obavezama osnivača, 18) saglasnost nadležne općinske službe za obavljanje djelatnosti u prostorima uplatnih mjesta. Ukoliko općina na zahtjev priređivača za izdavanje saglasnosti ne postupi po istom u roku od 10 dana od dana prijema zahtjeva, smatrat će se da je data saglasnost. Na zahtjev priređivača, odobrenje za priređivanje igara na sreću klađenja može se produžiti. Zahtjev za produženje odobrenja podnosi se Ministarstvu najkasnije u roku 30 dana prije isteka važećeg odobrenja. Uz zahtjev se prilažu dokazi iz stava 3. tač. 1., 2., 4., 10., 11., 12., 13. i 14. ovog člana. Ukoliko priređivač u roku koji odredi Ministarstvo ne dostavi dokaze o ispunjavanju uslova za produženje odobrenja, zahtjev iz stava 4. ovog člana će biti odbijen i priređivač gubi pravo na ponovno podnošenje zahtjeva za produženje odobrenja. Član 90. Priređivač je dužan pribaviti odobrenje Ministarstva za otvaranje svakog novog uplatnog mjesta za klađenje ili za preseljenje uplatnog mjesta na novu lokaciju. Uz zahtjev za izdavanje odobrenja iz stava 1. ovog člana priređivač prilaže sljedeće: 1) dokaz o vlasništvu ili pravu korištenja prostora (po osnovu zakupa), 2) ovjerenu izjavu o ispunjenosti prostornih i tehničkih uslova za priređivanje kladioničkih igara na sreću, 3) dokaz o uplaćenoj naknadi iz člana 92. stav 1. tač. 3. i 4. ovog zakona. Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za preseljenje uplatnog mjesta na novu lokaciju, priređivač je dužan dostaviti uvjerenje nadležnog ureda Porezne uprave o svim izmirenim poreznim obavezama za zaposlenike koji su radili na lokaciji koja prestaje sa radom. Novo uplatno mjesto za primanje uplata klađenja ne smije se nalaziti na udaljenosti manjoj od 100 m od vjerskih objekata, te osnovnih i srednjih škola. Priređivač može privremeno zatvoriti uplatno mjesto za koje posjeduje odobrenje ministarstva a najduže do isteka važenja odobrenja, o čemu mora pismeno obavijestiti ministarstvo najdalje u roku od sedam dana od dana privremenog zatvaranja. Član 91. Naknade Za izdavanje odobrenja za priređivanje kladioničkih igara na sreću priređivač iz člana 76. stav 1. tačka 2. ovog zakona plaća sljedeće naknade: 1) za izdavanje odobrenja za rad - 150.000,00 KM; 2) za produženje važenja odobrenja iznosi - 50.000,00 KM; 3) za otvaranje svakog novog uplatnog mjesta - 10.000,00 KM. 4) za preseljenje uplatnog mjesta na novu lokaciju na teritoriji druge općine,. - 5.000,00 KM. Dokaz o uplati naknade iz stava 1. tač. 1. do 4. ovog člana, dostavlja se prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje odnosno produženje odobrenja. Član 92. Osim naknada iz člana 92. ovog zakona, priređivač iz člana 76. stav 1. tačka 2. ovog zakona ima obavezu plaćanja naknade za postavljanje uređaja za priređivanje klađenja koji koristi sistem RNG iz člana 78. stav 1. ovog zakona, u iznosu od 300,00 KM mjesečno po svakom uplatnom mjestu. Naknadu iz stava 1. ovog člana plaćaju se najkasnije do 10- og u tekućem mjesecu za prethodni mjesec, računajući od dana dobivanja odobrenja za instaliranja uređaja. Priređivači su dužni prilikom svake uplate za sudjelovanje u igrama klađenja na događaje iz člana 75. ovog zakona, da na ime naknade za priređivanje igara na sreću klađenja, na teret igrača obustave 5% od svake pojedinačne uplate igrača. Sredstva obustavljena na ime naknade iz stava 3. ovog člana, u iznosu od 5% od osnovice koju čini zbir svih pojedinačnih uplata koje u toku mjeseca uplaćuju igrači na uplatnim mjestima putem terminala i putem SMS-a, prema pravilima igre odobrenim od Ministarstva, priređivači su dužni uplatiti u korist budžeta Federacije BiH. Naknada iz stava 4. ovog člana plaća se najkasnije do 10-og u mjesecu za prethodni mjesec. Zabranjen je obračun i naplata bilo koje vrste manipulativnih troškova prilikom zaprimanja uplata igrača na uplatnim mjestima i terminalima. Član 93. Priređivač koji podnosi zahtjev za izdavanje odobrenja za priređivanje klađenja dužan je da osigura osnovni kapital u vrijednosti od 1.000.000,00 KM. Radi osiguranja isplate dobitaka igračima i podmirenja obaveza po osnovu uplate javnih prihoda, za cijeli period važenja odobrenja iz člana 90. ovog zakona, priređivači iz člana 76. stav 1. tačka 2. ovog zakona moraju imati činidbenu garanciju banke sa klauzulom "bez prigovora naplativa na prvi poziv" u visini 600.000,00 KM izdatu od banke sa sjedištem u Federaciji ili namjenski depozit u istom iznosu. Sredstva osiguranja iz garancije i namjenskog depozita iz stava 2. ovog člana imaju karakter osiguranja isplate dobitaka i obaveza po osnovu uplate javnih prihoda, a koriste se kad su iscrpljena sva ostala sredstva kojima raspolaže priređivač. Ako se iznos ovih sredstava smanji, priređivač prestaje s radom. Ako priređivač u roku od 30 dana od dana kada su sredstva garancije i depozita smanjena, ista ne popuni do punog iznosa sredstava, ukida se odobrenje za priređivanje igre na sreću klađenja, uz prethodno namirenje svih obaveza prema Federaciji kroz pljenidbu sredstava ili realizaciju bankarske garancije. U slučaju smanjenja iznosa sredstava namjenskog depozita iz stava 2. ovog člana banka koja je izdala garanciju odnosno kod koje je položen namjenski depozit priređivača, dužna je o tome bez odlaganja obavijestiti Ministarstvo. Broj 48 - Stranica 72 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 6. 2015. 3. Igre na sreću na automatima Član 94. Igre na sreću automatima i pravo priređivanja Igre na sreću na automatima mogu priređivati: 1) Lutrija BiH pod uslovima utvrđenim ovim zakonom, 2) Privredna društva sa sjedištem na teritoriji Federacije, koja se upisuju u sudski registar za obavljanje djelatnosti igara na sreću na automatima, na osnovu ovog zakona i odobrenja Ministarstva. Igre na sreću na automatima mogu se pod uslovima propisanim ovim zakonom, priređivati i sezonski u neprekidnom razdoblju od najmanje četiri do najviše šest mjeseci u jednoj kalendarskoj godini, i to najviše u dva automat kluba. Član 95. Sistem automata Sistem automata podrazumijeva telekomunikacijsko povezivanje većeg broja automata za igre na sreću u cilju formiranja jedinstvenog jack-pota s istim i istovremenim šansama svih učesnika u igri. Lutrija BiH kao isključivi priređivač igre na sistemu automata, ima pravo uvezati maksimalno 1.500 aparata. Lutrija BiH dužna je osigurati kontinuiranu i sigurnu online vezu sa Poreznom upravom s ciljem trenutnog i kontinuiranog uvida nadležnog organa u visinu ostvarenog prometa i povlačenja jack-pota. Telekomunikacijske usluge idu na teret Lutrije BiH. Automati uvezani u sistem automata moraju ispunjavati uslove iz člana 101. ovog zakona. Visinu jack-pota i procent izdvajanja za isti utvrđuje priređivač svojom odlukom. Vrstu i performanse automata će utvrditi Vlada Federacije na prijedlog Ministarstva. Član 96. Vrste igara na sreću u automat klubovima Priređivači iz člana 95. ovog zakona su dužni Ministarstvu dostaviti podatke o vrstama igara koje se priređuju na automatima u posebnim automat klubovima. Član 97. Prostorni, tehnički i drugi uslovi za priređivanje igara na sreću na automatima Igre na sreću na automatima priređuju se u automat klubovima kao posebno uređenim prostorima sa vlastitim ulazom ili u prostorima koji se smatraju zasebnom cjelinom, a za koje priređivač posjeduje dokaz o vlasništvu ili pravu korištenja (po osnovu zakupa, itd.). Automat klub mora imati najmanje 20 automata za igre na sreću, a cjelokupna površina automat kluba ne može biti manja od 50 m2, izuzev objekata u kojima se priređuju i klasične igre na sreću. Automat klub mora imati blagajnu i sef za čuvanje novca i drugih vrijednosti. U prostoru automat kluba mora biti zabranjen ulazak i igranje na automatima licima mlađim od 18 godina. Bliže prostorne i tehničke uslove za priređivanje igara na sreću na automatima propisuje Ministar. Član 98. Automati za priređivanje igara na sreću moraju biti tehnički ispravni. Automati za igre na sreću moraju biti tako konstruirani, odnosno podešeni, da na ukupan broj programiranih kombinacija isplaćuju igračima najmanje 80 % od vrijednosti uplata svih igara na automatima (TOTAL IN + BET). Dobitak ili gubitak u igrama na sreću na automatima određuje se elektronskim programom, putem generatora slučajnih brojeva. Generator slučajnih brojeva mora ispunjavati uslove da je slučajni broj statistički i nezavisan i da slučajni broj ne može biti predviđen. Član 99. Automat klub mora imati Centralni računarski sistem (Server) za on-line nadzor koji mora biti povezan sa informacionim sistemom Porezne uprave i koji mora posebno osigurati centralno umrežavanje svih automata jednog priređivača koje omogućava kontrolu podataka od Porezne uprave, za sve priključene automate. Član 100. Automat za igre na sreću koji se stavlja u upotrebu u Federaciji mora posjedovati certifikat o usklađenosti tipa uređaja i programa za igru pribavljen od ovlaštenog i za certifikaciju nadležnog pravnog lica koje je akreditovano prema međunarodnim standardima. Detaljnije prostorne, tehničke i druge uslove za priređivanje igara na sreću na automatima, uslove tehničke ispravnosti automata, tehnički pregled automata, uslove koje moraju ispunjavati pravna lica za dobivanje odobrenja za obavljanje certificiranja automata i obavljanje tehničkog pregleda, propisuje Ministar. Prije stavljanja u upotrebu automata za igre na sreću obavezan je njegov tehnički pregled koji vrši pravno lice koje posjeduje odobrenje Ministarstva za obavljanje ove djelatnosti. O izvršenom tehničkom pregledu, ovlašteno pravno lice izdaje uvjerenje. Tehnički pregled ne mogu obavljati pravna lica koja su: proizvođači automata za igre na sreću, za zabavne igre ili stolova za igre na sreću; priređivači igara na sreću; lica koja se bave iznajmljivanjem automata za igre na sreću, stolova ili automata za zabavu; dostavljači, serviseri ili ovlašteni zastupnici navedenih lica. Član 101. Priređivač prilikom stavljanja automata u upotrebu, mora na vidnom mjestu istaknuti naljepnicu za označavanje i registraciju, sa podacima o vrsti uređaja, lokaciji i serijskom broju naljepnice i priređivaču igara. Naljepnicu iz stava 1. ovog člana izdaje Porezna uprava, o čemu vodi evidenciju. Porezna uprava izdaje naljepnicu uz posebnu naknadu od 20,00 KM. Naljepnica prestaje da važi nakon proteka dvije godine od dana izdavanja. Svaki automat za igre na sreću koji se prvi put stavlja u upotrebu ne smije biti stariji od godinu dana računajući do dana podnošenja zahtjeva za izdavanje odobrenja. Priređivač je dužan prijaviti Ministarstvu i Poreznoj upravi najkasnije sedam dana prije svakog stavljanja u upotrebu, povlačenje iz upotrebe kao i premještanje automata za igre na sreću. Član 102. Pravila automat klubova Priređivač mora na vidljivom mjestu u automat klubu istaknuti pravila automat kluba koja su u saglasnosti sa dobrim poslovnim običajima. Pravila automat kluba sadrže: 1) vrste posebnih igara na sreću koje se priređuju u automat klubu 2) uslove kada je pojedinim igračima zabranjen pristup u klub ili učešće u igrama na sreću na automatima 3) radno vrijeme automat kluba. Srijeda, 24. 6. 2015. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 73 Priređivači iz člana 95. stav 1. tačka 2. su dužni donijeti pravila za svaku igru na sreću, na koja saglasnost daje Ministarstvo. Priređivač igara na sreću u automat klubovima dužan je osigurati sistem nadzora koji će vjerodostojno pratiti, bilježiti i pohranjivati podatke o primljenim uplatama i isplatama te osigurati nepromjenjivost primljenih podataka. Zabranjeno je držati automate za igre na sreću, automate za zabavu ili stolove za igru u prostorijama za koje ne postoji odobrenje za priređivanje igara na sreću putem automata. U automat klubu nije dopušteno unošenje tehničkih pomagala prikladnih za pribavljanje prednosti u igri. Član 103. Odobrenje za priređivanje igara na sreću u automat klubovima Igre na sreću na automatima priređuju se na osnovu odobrenja Ministarstva koje se izdaje na period od dvije godine, sa mogućnošću ponovnog produženja. Odobrenje se može produžiti i oduzeti pod uslovima propisanim ovim zakonom. Za dodjelu i oduzimanje odobrenja za priređivanje igara na sreću na automatima primjenjuju se odredbe čl. 9. do 13. ovog zakona. Za svaki novi automat klub koji otvara nakon dobivanja odobrenja iz stava 1. ovog člana, priređivač je dužan pribaviti odobrenje Ministarstva. Član 104. Uz zahtjev za dobivanje odobrenja iz člana 104. stav 1. ovog zakona, prilaže se: 1) rješenje o registraciji pravnog lica, 2) podaci o nazivu firme i sjedištu pravnog lica, 3) dokaz o uplati osnovnog kapitala iz člana 106. ovog zakona, 4) dokaz o uplati naknade za izdavanje odobrenja, 5) potvrdu banke o izvršenoj provjeri porijekla sredstava uplaćenih za kupovinu vlasničkog udjela i sredstava uplaćenih po osnovu naknade iz člana 106. i 107. ovog zakona, 6) osnivački akt pravnog lica, 7) pravila igara na sreću na automatima, 8) dokaz o vlasništvu automata, 9) dokaz o vlasništvu ili pravu korištenja prostora u kome će se priređivati igre na sreću na automatima, kao i dokaz da se isti ne nalazi u na udaljenosti manjoj od 100 m od vjerskih objekata, te osnovnih i srednjih škola, 10) saglasnost nadležne općinske službe ukoliko se prostor nalazi u objektu kolektivnog stanovanja, 11) ovjerenu izjavu o ispunjenosti prostornih i tehničkih uslova za taj automat klub, datu pod punom materijalnom i krivičnom odgovornošću, 12) dokaz da osnivači i ovlaštene osobe priređivača nisu osuđivane za krivična djela, osim za krivična djela iz oblasti saobraćaja, 13) uvjerenje o tehničkom pregledu automata iz člana 101. stav 3. ovog zakona, 14) podaci o vrsti i broju kao i detaljni podaci za identifikaciju svih automata za igre koji su predviđeni za postavljanje u automat klub, 15) dokaz o izmirenim poreznim obavezama (uvjerenje/potvrda izdata od strane Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine), 16) ovjerenu izjavu osnivača i odgovornog lica priređivača datu pod punom materijalnom i krivičnom odgovornošću da mu ranije nije bilo oduzeto odobrenje u zemlji ili u inostranstvu i da nije osuđen za krivično djelo utaje poreza, 17) dokaz o izmirenim poreznim obavezama osnivača. Na zahtjev priređivača, odobrenje za priređivanje igara na sreću na automatima može se produžiti. Zahtjev za produženje odobrenja podnosi se Ministarstvu najkasnije u roku 30 dana prije isteka važećeg odobrenja. Uz zahtjev se prilažu dokazi iz stava 1. tač. 2., 4., 11., 12., 13., 14. i 15. ovog člana. Ukoliko priređivač u roku koji odredi ministarstvo ne dostavi dokaze o ispunjavanju uslova za produženje odobrenja, zahtjev iz stava 2. ovog člana će biti odbijen i priređivač gubi pravo na ponovno podnošenja zahtjeva za produženje odobrenja. Priređivač igara na sreću na automatima u posebnom automat klubu koji posjeduje odobrenje Ministarstva, može u toku važenja odobrenja podnijeti zahtjev Ministarstvu za preseljenje na novu lokaciju. Uz zahtjev se prilažu dokazi iz stava 1. tač. 2., 10. i 11. ovog člana. Član 105. Osnivački kapital Odobrenje za priređivanje igara na sreću na automatima može dobiti pravno lice koje, osim ispunjenja uslova propisanih ovim zakonom, ima osnovni kapital koji ne može biti manji od 250.000,00 KM. Član 106. Za izdavanje odobrenja za priređivanje igara na sreću na automatima prilikom otvaranja prvog posebnog automat kluba priređivač iz člana 95. stav 1. tačka 2. plaća naknadu u iznosu od 150.000,00 KM. Za otvaranje svakog novog posebnog automat kluba plaća se naknada u iznosu 100.000,00 KM. Naknada za produženje važenja odobrenja iznosi 25.000,00 KM. Dokaz o uplati naknade iz st. 1., 2. i 3. ovog člana dostavlja se prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje odnosno produženje odobrenja. Član 107. Osim naknada iz člana 107. ovog zakona, priređivači iz člana 95. stav 1. tačka 2. ovog zakona plaćaju naknade za svaki postavljeni automat 1.000,00 KM po automatu. Svi priređivači igara na sreću na automatima su dužni u korist budžeta Federacije BiH uplatiti i mjesečnu naknadu u iznosu od 5% od osnovice iz stava 3. ovog člana. Osnovicu za obračun mjesečne naknade čini zbir dnevnih obračuna svih automata. Osnovica za dnevni obračun pojedinog automata za igre na sreću utvrđuje se tako da se iznos svih uplata umanji za iznos isplaćenih dobitaka igračima, a razlika predstavlja dnevni obračun za pojedini automat za igre na sreću. Automati s više sjedećih mjesta smatraju se jednim automatom i za njih se vodi poseban dnevni obračun. Naknada iz stava 2. ovog člana plaća se najkasnije do 10-og u mjesecu za prethodni mjesec. Naknade iz stava 1. ovog člana plaćaju se prilikom podnošenje zahtjeva za izdavanje odobrenja iz člana 105. ovog zakona, odnosno podnošenja zahtjeva za odobravanje instaliranja svakog novog automata za igre na sreću. Član 108. Dostavljanje evidencija Evidenciju o uplatama mjesečnih naknada sa dokazom o uplati mjesečne naknade za priređivanje svih igara na sreću iz čl. 4. i 110. ovog zakona, svi priređivači su dužni na propisanim obrascima dostaviti nadležnom uredu Porezne uprave najkasnije do dvadesetog dana u tekućem mjesecu za prethodni mjesec. Sadržaj obavezne evidencije i obrazaca za uplate naknada iz stava 1. ovog člana te način i oblik dostavljanja evidencija, kao i način i oblik drugih obrazaca koje je priređivač dužan voditi propisat će Ministar. Broj 48 - Stranica 74 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 6. 2015. V. PRIREĐIVANJE IGARA NA SREĆU PUTEM INTERNETA Član 109. Pravo priređivanja i zaprimanja uplata putem interneta Pravo zaprimanja uplata putem interneta za učestvovanje u klasičnim igrama na sreću iz člana 4. stav 2. ovog zakona, isključivo je pravo Lutrije BiH. Pravo priređivanja putem interneta igara na sreću klađenja iz člana 4. stav 3. tačka 3. ovog zakona, pored Lutrije BiH, na osnovu posebnog odobrenja Ministarstva imaju privredna društva koja posjeduju odobrenje za priređivanje igara na sreću klađenja iz člana 75. stav 1. tačka 2. ovog zakona. Zabranjeno je putem interneta priređivanje klađenja iz člana 78. ovog zakona. Član 110. Prostorni, tehnički i drugi uslovi za priređivanje igara putem interneta Ministar će propisati detaljnjije tehničke uslove, sadržaj pravila i procedura i način priređivanja internet igara na sreću. Priređivači iz člana 110., dužni su svoj sistem priređivanja uskladiti sa tehničkim uslovima koje propisuje Ministar. Priređivač igara na sreću putem interneta mora da osigura funkcionalnu informatičku opremu "hardware" i "software" (u daljem tekstu: "hardver i softver") na teritoriji Federacije koja mora osigurati neprekidnu povezanost sa informacionim sistemom Porezne uprave, radi nadzora i kontrole finansijskog poslovanja. Priređivač igara na sreću putem interneta mora imati stručan i specijaliziran kadar. Član 111. Priređivač igra na sreću putem interneta mora imati web stranicu na kojoj moraju biti sljedeći podaci: 1) naziv pravnog lica – priređivača, 2) sjedište priređivača, 3) broj odobrenja za priređivanje igara na sreću putem interneta i datum izdavanja, 4) popis igara klađenja za koje je priređivač dobio odobrenje od Ministarstva, 5) pravila i procedure igara i igranja, 6) obavijest o zabrani učestvovanja lica mlađih od 18 godina, 7) upozorenje o tome da igre na sreću mogu uzrokovati ovisnost, te uputstvo o internetskoj stranici na kojoj se mogu pronaći informacije o stručnoj pomoći u vezi s prevencijom ovisnosti o igrama na sreću, 8) izjava o mjerama zaštite ličnih podataka igrača, 9) linkove do zakonskih tekstova i procedura za Internet igre na sreću. Član 112. Priređivač igara na sreću putem interneta registrovat će igrača samo ako dobije potpuno popunjenu aplikaciju za registraciju. Priređivač igara na sreću putem interneta zabranit će učestvovanje u igri pojedinom igraču ukoliko nije registrovan kod priređivača. Priređivač igara na sreću koje se priređuju putem interneta mora osigurati sigurnu, odnosno anonimnu on-line listu svih učesnika u igri. Svaki igrač može da se registrira samo sa jednim nalogom kod priređivača igara na sreću putem Interneta. Aplikacija za registraciju igrača u igrama na sreću putem interneta sadržavat će sve potrebne mehanizme za onemogućavanje registracije maloljetnih osoba. Član 113. Priređivač internet igara na sreću kontinuirano Poreznoj upravi mora obezbijediti pristup najmanje sljedećim podacima: 1) korisničko ime registrovanih igrača sa virtuelnim računom igrača, 2) broj virtuelnog računa igrača (posebnog igračevog računa putem kojeg on učestvuje u internet igrama na sreću), 3) stanje virtuelnog računa igrača, 4) prikaz svih transakcija igrača ostvarenih učešćem u igri. Član 114. Priređivač internet igara na sreću dužan je imati tehničku i funkcionalnu opremu na teritoriji Federacije BiH, odnosno hardver i softver, preko kojih igrači učestvuju u igrama na sreću putem interneta. Softver iz stava 1. ovog člana obavezno izrađuje pravno lice koje je registrovano u skladu sa zakonom kojim se uređuje oblast izrade i stavljanje u promet softvera i certifikovan je od ovlaštene laboratorije za certifikaciju. Softver iz stava 1. ovog člana može biti u vlasništvu priređivača ili priređivač posjeduje pravo korištenja softvera u svrhu priređivanja internet igara na sreću. Hardver iz stava 1. ovog člana obavezno je u vlasništvu priređivača internet igara na sreću. Priređivač igara na sreću putem interneta mora dostaviti Poreznoj upravi i Ministarstvu pravila i procedure koje se odnose na igre na sreću koje priređuje putem interneta i dokaz o uplati naknade koju naplaćuje od igrača prilikom kupovine tiketa ili uplate za kladioničke igre. Član 115. Uplate iznosa kredita na virtualne račune igrača za učešće u klasičnim igrama na sreću i igrama klađenja putem interneta koje priređuje Lutrija BiH, kao i isplate ostvarenih dobitaka, mogu se vršiti na uplatnim mjestima Lutrije BiH ili putem komercijalnih banaka koje posluju na teritoriji Federacije. Uplate iznosa kredita za učešće u igrama klađenja putem interneta koje priređuju priređivači iz člana 110. ovog zakona, kao i isplate ostvarenih dobitaka, mogu se vršiti na uplatnim mjestima priređivača za koje je u skladu sa ovim zakonom izdato odobrenje ili putem komercijalnih banaka koje posluju na teritoriji Federacije. Priređivač igara na sreću putem interneta pri svakoj uplati i isplati mora da provjeri i potvrdi registraciju igrača, potvrdi igru igrača, provjeri sigurnost i interne procedure u vezi sa računom igrača i osigura da se pravila koja se odnose na igru primjenjuju. Član 116. Odobrenje za priređivanje igara na sreću putem interneta Igre na sreću klađenja putem interneta, priređivači iz člana 76. stav 1. tačka 2. ovog zakona priređuju na osnovu posebnog odobrenja Ministarstva koje će važiti do istog datuma kao i odobrenje izdato u skladu sa članom 90. ovog zakona. Odobrenje se može produžiti i oduzeti pod uslovima propisanim ovim zakonom. Odobrenje iz stava 1. ovog člana se može izdati priređivačima iz člana 76. stav 1. tačka 2. ovog zakona kojima je od strane Ministarstva odobren rad najmanje pedeset uplatnih mjesta. Prilikom izdavanja odobrenja iz stava 1. ovog člana, Ministarstvo odlučuje i o davanju saglasnosti na pravila i procedure iz člana 115. stav 5. ovog zakona. Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za priređivanje igre na sreću putem interneta prilažu se: 1) podaci o firmi i sjedištu pravnog lica, Srijeda, 24. 6. 2015. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 75 2) rješenje o sudskoj registraciji i ranije izdato važeće odobrenje Ministarstva, 3) pravila igre, 4) serijski broj servera putem kojeg se priređuju internet igre na sreću i dokaz o mjestu gdje je server smješten, 5) ovjerenu izjavu proizvođača softvera da nema skrivene funkcije koje bi mogle uticati na tačnost podataka, 6) dokaz o izmirenim poreznim obavezama (uvjerenje/potvrda izdata od strane Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine), 7) dokaz da osnivači i ovlaštene osobe priređivača nisu osuđivane za krivična djela, osim za krivična djela iz oblasti saobraćaja, 8) dokaz o ranijem iskustvu, preporuke i ranija odobrenja koje je posjedovao, 9) izjavu priređivača da mu ranije nije bilo oduzeto odobrenje u zemlji ili u inostranstvu i da nije osuđen za krivično djelo utaje poreza, 10) garanciju banke izdatu u skladu sa članom 119. stav 2. ovog zakona ili potvrdu o uplaćenom namjenskom depozitu. Član 117. Naknade Za izdavanje odobrenja za priređivanje igara na sreću putem interneta priređivači iz člana 110. stav 2. ovog zakona plaćaju naknadu iznosu od 150.000,00 KM. Naknada za produženje važenja odobrenja iz stava 1. ovog člana iznosi 50.000,00 KM. Dokaz o uplati naknade iz st. 1. i 2. ovog člana dostavlja se prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje odnosno produženje odobrenja. Član 118. Priređivači iz člana 110. stav 2. ovog zakona, za izdavanje odobrenja za priređivanje igara na sreću putem interneta moraju imati osnovni kapital u ukupnoj vrijednosti od 1.500.000 KM. Radi osiguranja isplate dobitaka igračima i podmirenja obaveza po osnovu uplate javnih prihoda, za cijeli period važenja odobrenja za priređivanje igara na sreću putem interneta, priređivači iz člana 110. stav 2. ovog zakona moraju imati činidbenu garanciju banke sa klauzulom "bez prigovora naplativa na prvi poziv" u visini 800.000,00 KM izdatu od banke sa sjedištem u Federaciji ili namjenski depozit u istom iznosu. Sredstva osiguranja iz garancije i namjenskog depozita iz stava 2. ovog člana imaju karakter osiguranja isplate dobitaka i obaveza po osnovu uplate javnih prihoda, a koriste se kad su iscrpljena sva ostala sredstva kojima raspolaže priređivač. Ako se iznos ovih sredstava smanji, priređivač prestaje s radom. Ako priređivač u roku od 30 dana od dana kada su sredstva garancije i depozita smanjena, ista ne popuni do punog iznosa sredstava, ukida se odobrenje za priređivanje igre na sreću putem interneta, uz prethodno namirenje svih obaveza prema Federaciji kroz pljenidbu sredstava ili realizaciju bankarske garancije. U slučaju smanjenja iznosa sredstava namjenskog depozita iz stava 2. ovog člana banka koja je izdala garanciju odnosno kod koje je položen namjenski depozit priređivača, dužna je o tome bez odlaganja obavijestiti Ministarstvo. Član 119. Lutrija BiH plaća mjesečnu naknadu u iznosu od 10% od ukupnog prometa ostvarenog zaprimanjem uplata za priređivanje klasičnih igara na sreću putem interneta, a fond dobitaka utvrđuje se na način propisan članom 38. ovog zakona. Priređivači igara na sreću klađenja putem interneta, su dužni prilikom svake uplate klađenja na događaje iz člana 75. ovog zakona putem interneta, da na ime naknade za priređivanje na teret igrača obustave 5% od svake pojedinačne uplate igrača. Sredstva obustavljena na ime naknade iz stava 1. ovog člana, u iznosu od 5% od osnovice koju čini zbir svih pojedinačnih uplata koje u toku mjeseca uplaćuju igrači putem inerneta, priređivači su dužni uplatiti u korist budžeta Federacije BiH. Naknada iz stava 1. ovog člana plaća se najkasnije do 10-og u mjesecu za prethodni mjesec. VI. POSEBNE OBAVEZE PRIREĐIVAČA Član 120. Sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma Priređivači igara na sreću u smislu ovoga zakona, dužni su u svom poslovanju postupati u skladu s propisima kojima se uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma i drugih protivzakonitih aktivnosti, a posebno u slučaju sumnjivih transakcija. Član 121. Tajnost podataka o igračima i njihovim dobicima Priređivač i zaposlenici priređivača dužni su čuvati u tajnosti podatke o igračima i njihovom učestvovanju u igri, uključujući i podatke o njihovim dobicima i gubicima. Obaveza čuvanja tajnosti nije povrijeđena u slučajevima u kojima u skladu sa odredbama poreznih propisa ne postoji obaveza čuvanja porezne tajne i u slučajevima kada je priređivač obavezan postupati u skladu sa propisima kojima se uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma. Član 122. Zabrana oglašavanja igara na sreću u štampanim i elektronskim medijima za mlade Oglasi i reklame vezani uz igre na sreću ne smiju se objavljivati u radijskim i televizijskim emisijama za djecu i omladinu, niti u štampanom materijalu i internet portalima namijenjenim djeci i mladeži. Zabrana iz stava 1. ovoga člana odnosi se i na priređivača i izdavača. VII. NADZOR Član 123. Nadzor nad provođenjem odredaba ovog zakona i podzakonskih akata donesenih na osnovu ovog zakona vrši Ministarstvo i Porezna uprava. Porezna uprava vrši direktan nadzor nad priređivačima igara na sreću putem računarskog sistema za on-line nadzor koji je povezan sa Centralnim računarskim sistemom (serverom) priređivača. Porezna uprava će svake godine najkasnije do 31. marta dostaviti Odboru za ekonomsku i finansijsku politiku Predstavničkog doma, te Odboru za ekonomsku i razvojnu politiku, finansije i budžet Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, prikazano po kantonima tabelarni izvještaj s podacima o izvršenim kontrolama, sankcijama, propisanim i naplaćenim kaznama, kao i o novoregistrovanim priređivačima igara na sreću, te naplati prihoda od istih. Član 124. Priređivači igara na sreću obavezni su osigurati uslove za svakodnevno obavljanje nadzora poslovanja od strane Porezne uprave. Član 125. U okviru nadzora iz člana 124. ovog zakona, osim poslova i ovlaštenja propisanih ovim zakonom, Porezna uprava vrši i poslove inspekcijskog nadzora. Poslove inspekcijskog nadzora obavljaju ovlašteni službenici Porezne uprave (u daljem tekstu: inspektori). Broj 48 - Stranica 76 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 6. 2015. U toku obavljanja poslova inspekcijskog nadzora, inspektori ostvaruju neposredan uvid u zakonitost rada, poslovanja i postupanja pravnih i fizičkih lica u pogledu pridržavanja zakona i drugih propisa, te preduzimaju upravne i druge mjere za koje su ovlašteni zakonom i drugim propisom. Član 126. Prilikom obavljanja poslova inspekcijskog nadzora, inspektor ima obaveze i ovlaštenje da: 1) prisustvuje potpisivanju otvaranja, obračunavanja i zatvaranja stolova i automata za igre na sreću u kasinu, kao i dnevnom obračunu blagajne i drugim radnjama koje su neposredno ili posredno povezane sa radom kasina, kladionica, automat klubova i tombola zatvorenog tipa 2) pregleda poslovne prostorije i sve postupke koji su vezani za priređivanje igara na sreću, naprave i pomagala za priređivanje igre na sreću, pregleda opće i pojedinačne akte, evidencije, knjigovodstvenu, poslovnu i drugu dokumentaciju koja je od značaja za vršenje nadzora odnosno utvrđivanje stanja, 3) pregleda naprave za nadzor nad izvođenjem igara na sreću, audio i video naprave i pomagala, 4) utvrđuje identitet lica, kao i druge činjenice i okolnosti koje su od interesa za vršenje nadzora, 5) privremeno oduzme dokumente i predmete koji u daljnjem sudskom postupku mogu poslužiti kao dokaz, uz izdavanje potvrde o oduzimanju, 6) u slučaju postojanja sumnje na nelegalno priređivanje igara na sreću, naredi prinudno otvaranje objekta radi vršenja nadzora, 7) predlaže preventivne mjere u cilju sprečavanja povrede zakona i drugih propisa, 8) podnese izvještaj nadležnom organu za učinjeno krivično djelo ukoliko u toku inspekcijskog pregleda inspektor utvrdi da postoje elementi krivičnog djela kod priređivača, 9) vrši i druge radnje za koje je ovlašten na osnovu odredaba ovog zakona, drugog posebnog zakona ili propisa. Član 127. Svako zaposleno ili ovlašteno lice u pravnom licu nad kojim se vrši inspekcijski nadzor dužno je da omogući inspektoru nesmetan pristup u sve prostorije i uvid u svu dokumentaciju i evidencije, kao i da pruži sve neophodne informacije, odmah ili u roku koji mu je odredio inspektor, a kako bi se izvršio inspekcijski nadzor. Lice iz stava 1. ovog člana dužno je na zahtjev inspektora privremeno obustaviti rad u objektu za vrijeme vršenja inspekcijskog pregleda ako ga inspektor ne bi na drugi način mogao izvršiti i utvrditi činjenično stanje. Ako je inspektor pri vršenju inspekcijskog nadzora ometan ili onemogućen da ga izvrši, zatražit će poduzimanje mjera i radnji ovlaštenog službenog lica nadležnog ministarstva unutrašnjih poslova. Član 128. Inspektori su dužni pored redovnih inspekcijskih kontrola koje se obavljaju u skladu sa ovim zakonom i drugim propisima obaviti kontrolu rada priređivača i kada za to dobiju nalog Ministarstva. Inspektoru je zabranjeno da učestvuje u igrama na sreću koje se priređuju u kasinu, na automatima i u kladionici. VIII. KAZNENE ODREDBE Član 129. Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 12.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice ako: 1) priređuje klasične igre na sreću suprotno odredbama ovog zakona (čl. 4. i 9.), 2) priređuje nagradnu igru suprotno odredbama ovog zakona (član 17.), 3) postupa suprotno zabranama propisanim ovim zakonom (član 18.), 4) obavi izvlačenje dobitaka bez prisustva ovlaštenog službenika Ministarstva (član 34.), 5) promijeni pravila pojedinog kola ili serije klasične igre na sreću nakon što je počela prodaja srećaka igre na sreću toga kola, odnosno serije ili ako bez odobrenja odgodi i javno ne objavi dan ili mjesto izvlačenja dobitaka (čl. 33. i 35.), 6) ne objavi javno izvještaj o rezultatima izvlačenja (čl.37), 7) ne utvrdi dobitke i ne isplaćuje ih u roku utvrđenom u pravilima igre (član 39.), 8) priredi igru na sreću – tombolu zatvorenog tipa suprotno ovom zakonu (čl. 48. i 49.), 9) stavlja u promet tombolske kartice koje nije izdala Porezna uprava (član 50.), 10) priredi igru na sreću u kasinu suprotno odredbama ovog zakona (čl. 54. do 74.), 11) ne osigura odgovarajuću kontrolu audio-video uređajima i drugim sličnim tehničkim sredstvima u casinima (član 60.), 12) se u prostoru kazina, kladionice, tombole zatvorenog tipa ili objekta u kojem se priređuju igre na sreću putem automata nalazi lice mlađe od 18 godina (čl. 62., 89. i 98.), 13) priredi kladioničke igre suprotno ovom zakonu (čl. 75. do 94.), 14) pravila igre na sreću u kasinu, na uplatnom mjestu kladionice ili u objektu u kojem se priređuju igre na sreću putem automata nisu igračima na raspolaganju (čl. 64., 84. i 103.), 15) priredi igre na sreću na automatima suprotno ovom zakonu (čl.95. do 108.), 16) kao ovlašteno lice za obavljanje tehničkog pregleda i postupi protivno odredbama ovog zakona (član 101.), 17) ministarstvu ne prijavi u propisanom roku svaki automat za igre na sreću i stavi u upotrebu automate na kojima na vidnom mjestu nije istaknuta posebna naljepnica (član 102.), 18) ne dostavi evidenciju o uplatama mjesečnih naknada sa dokazom o uplati mjesečne naknade za priređivanje svih igara na sreću iz člana 4. ovog zakona (član 109.), 19) zaprima uplate i priređuje internet igre na sreću suprotno odredbama ovog zakona (čl. 110. do 120.), 20) ne ispunjava posebne obaveze utvrđene ovim zakonom (čl. 121. do 123.). Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 1.500 do 3.000 KM. Pored novčane kazne pravnom i fizičkom licu za učinjene prekršaje iz ovog člana, izreći će se i zaštitna mjera oduzimanja sredstava i predmeta koji su korišteni ili koji se mogu upotrijebiti za priređivanje igara na sreću, kao i zabrana obavljanja djelatnosti. Srijeda, 24. 6. 2015. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 77 Član 130. Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 15.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice ako: 1) prilikom priređivanje igara na sreću klađenja ne osigura on-line vezu svih uplatno isplatnih mjesta sa serverom Porezne uprave (član 82.) 2) prilikom priređivanja igara na sreću klađenja putem interneta ne osigura funkcionalnu informatičku opremu hardver i softver na teritoriji Federacije koja će neprekidno biti povezana sa informacionim sistemom Porezne uprave (član 111.), 3) u automat klubu koji posjeduje odobrenje Ministarstva ne osigura Centralni računarski sistem (Server) za on-line nadzor i ne poveže isti sa informacionim sistemom Porezne uprave, na način koji osigurava centralno umrežavanje svih automata jednog priređivača koje radi kontrolu podataka od strane Porezne uprave (član 100.), 4) prilikom obavljanja nadzora ne omogući ovlaštenim organima pregled poslovne dokumentacije, poslovnih prostorija, pomagala, naprava ili onemogući nadzor cjelokupnog materijalno-finansijskog poslovanja ili na bilo koji drugi način onemogući vršenje inspekcijskog nadzora (član 127. i 128.) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 3.000 KM. Član 131. Novčanom kaznom u iznosu od 12.000,00 do 15.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice ako: 1) mjesečnu naknadu za priređivanje klasičnih lutrijskih igara na sreću netačno obračuna ili ne uplati u propisanom roku (član 6. i član 120.), 2) mjesečnu naknadu za priređivanje posebnih igara na sreću i igara na sreću putem interneta, netačno obračuna ili ne uplati u propisanom roku (čl. 74. stav 3.; 93. stav 3.; 108. stav 2. i 120. stav 2.). Član 132. Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 1.500,00 KM kaznit će se za prekršaj fizičko lice ako priređuje igre na sreću iz čl. 4., 51. i 110. ovog zakona. Pored novčane kazne fizičkom licu za učinjene prekršaje iz stava 1. ovog člana izreći će se i zaštitna mjera oduzimanja svih sredstava i predmeta koji su korišteni ili koji se mogu upotrijebiti za priređivanje igara na sreću, kao i zabrana obavljanja djelatnosti priređivanja igara na sreću. Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM kaznit će se roditelj, staratelj ili usvojitelj maloljetnika u dobi do navršenih 16 godina koji se zatekne u sudjelovanju u igrama na sreću. Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM kaznit će se stariji maloljetnik koji ima od 16 do 18 godina, a koji se zatekne u sudjelovanju u igrama na sreću. IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 133. Obaveza usklađivanja poslovanja Svi priređivači igara na sreću koji na dan stupanja na snagu ovog zakona posjeduju odobrenje za priređivanje igara na sreću izdato u skladu sa Zakonom o igrama na sreću ("Službene novine FBiH", br. 01/02 i 40/10), nastavljaju raditi do isteka trajanja odobrenja, uz mogućnost podnošenja zahtjeva za produženje odobrenja na način kako je to propisano ovim zakonom. Svi priređivači igara na sreću dužni su da najkasnije u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, usklade svoj rad, akte i poslovanje s odredbama ovog zakona, i propisima donesenim na osnovu ovog zakona. Član 134. Započeti postupci Svi postupci po zahtjevima za izdavanje i produženje odobrenja koji su započeti prije stupanja na snagu ovog zakona u kojima nije doneseno konačno rješenje, dovršit će se u skladu sa odredbama ovog zakona. Član 135. Provedbeni propisi Provedbene propise predviđene ovim zakonom donijet će Ministar najdalje u roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Za izradu provedbenih propisa kojima će se između ostalog propisati određeni tehnički, informatički odnosno softverski uslovi koje oprema i prostori priređivača moraju ispunjavati, ministar će imenovati stručnu komisiju u kojoj mogu biti angažovani i vanjski saradnici. Član 136. Prestanak primjene važećih propisa Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o igrama na sreću ("Službene novine Federacije BiH", br. 01/02 i 40/10). Član 137. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić, s. r. VLADA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 845 Na temelju članka 10. stavak (2) Zakona o unutarnjim poslovima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 81/14), na prijedlog federalnog ministra unutarnjih poslova, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine na 11. sjednici, održanoj 18.06.2015. godine, donosi UREDBU O OBLIKU, SADRŽAJU I NAČINU KORIŠTENJA ZAŠTITNOG ZNAKA FEDERALNOG MINISTARSTVA UNUTARNJIH POSLOVA - FEDERALNOG MINISTARSTVA UNUTRAŠNJIH POSLOVA POGLAVLJE I. - TEMELJNE ODREDBE Članak 1. (Predmet Uredbe) Ovom uredbom uređuje se oblik, sadržaj i način korištenja zaštitnog znaka Federalnog ministarstva unutarnjih poslova - Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova (u daljem tekstu: zaštitni znak). Članak 2. (Zaštitni znak Federalnog ministarstva) Zaštitni znak iz članka 1. ove uredbe koristi se u Federalnom ministarstvu i Federalnoj upravi policije na način utvrđen ovom uredbom i predstavlja Federalno ministarstvo i Federalnu upravu policije te se ističe kao simbol Federalnog ministarstva i Federalne uprave policije (u daljem tekstu: Uprava policije). POGLAVLJE II. - OBLIK I SADRŽAJ ZAŠTITNOG ZNAKA Članak 3. (Oblik zaštitnog znaka) Zaštitni znak je desetokutnog oblika, mjedenožute boje.
Zakon o inspekcijama FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 73/14 10.09.2014 inspekcije,zakon,fbih Godina XXI - Broj 73 Srijeda, 10. 9. 2014. godine S A R A J E V O ISSN 1512-7079 PARLAMENT FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 1856 Na osnovu člana IV.B.7. a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O INSPEKCIJAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Proglašava se Zakon o inspekcijama Federacije Bosne i Hercegovine, koji je donio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 26.06.2014. godine i na sjednici Doma naroda od 30.06.2014. godine. Broj 01-02-654-02/14 02. septembra 2014. godine Sarajevo Predsjednik Živko Budimir, s. r. ZAKON O INSPEKCIJAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE I. OPĆE ODREDBE Član 1. (Predmet Zakona) Ovim zakonom uređuje se vršenje inspekcijskog nadzora iz nadležnosti federalnih organa uprave, inspekcijski poslovi federalnih inspekcija i njihov djelokrug, jedinstveni postupak inspekcijskog nadzora u Federaciji BiH (u daljnjem tekstu: Federacija) radi osiguranja izvršenja zakona i drugih propisa (u daljnjem tekstu: propisa), organizacija Federalne uprave za inspekcijske poslove (u daljnjem tekstu: Federalna uprava) i rukovođenje, prava, obaveze i odgovornosti inspektora, prava i obaveze subjekata nadzora, odnosi između Federalne uprave i kantonalnih inspekcijskih organa, preventivno djelovanje inspektora u vršenju inspekcijskog nadzora i druga pitanja značajna za funkcioniranje inspekcijskog sistema Federacije. Član 2. (Definicije pojmova korištenih u Zakonu) Pojmovi korišteni u ovom zakonu imaju sljedeća značenja: 1) "inspekcijski organ" - federalni organ nadležan za obavljanje inspekcijskih poslova; 2) "inspektor" - državni službenik sa posebnim ovlastima i odgovornostima; 3) "inspekcijski nadzor" - vrsta upravnog nadzora koja se ostvaruje neposrednim uvidom u zakonitost rada, poslovanja i postupanja pravnih i fizičkih lica koja obavljaju određenu djelatnost i građana u pogledu pridržavanja zakona i drugih propisa, te poduzimanje upravnih i drugih mjera za koje su ovlašteni zakonom, odnosno drugim propisom (u daljnjem tekstu: zakoni i drugi propisi); 4) "inspekcijski poslovi" - poslovi za koje su ovlašteni inspektori u okviru inspekcijskog nadzora, a to su: a) preventivni - poduzimanje mjera i radnji radi sprečavanja povrede propisa, b) korektivni - donošenje rješenja o otklanjanju nedostataka, zabrani poduzimanja radnji koje su u suprotnosti sa zakonima i drugim propisima i drugih upravnih mjera i radnji za koje je inspektor ovlašten posebnim zakonom ili drugim propisom, c) represivni - podnošenje zahtjeva i prijava nadležnom organu za pokretanje odgovarajućeg postupka ako povreda propisa predstavlja prekršaj ili krivično djelo i izricanje novčane kazne putem izdavanja prekršajnog naloga, d) inspekcijski pregled - neposredni pregled poslovnih prostorija i drugih objekata u smislu člana 62. stav 2) tačka 1) zakona, procesa rada i zaštite na radu, proizvoda, robe i usluga, isprava i druge dokumentacije, kao i drugih radnji u skladu sa svrhom inspekcijskog nadzora kod pravnih i fizičkih lica, e) kontrolni inspekcijski nadzor - kontrola u izvršenju i postupanju subjekta nadzora po naloženim upravnim i drugim mjerama u postupku otklanjanja uočenih nepravilnosti; Broj 73 - Strana 2 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 10. 9. 2014. 5) predmet prekršaja, subjekt nadzora, stručna institucija, lista provjera: a) "predmet prekršaja" - predmeti, robe, proizvodi, sredstva rada, pružene usluge ili radnje i druge stvari i materijali kojim je učinjen prekršaj ili krivično djelo ili su nastali u izvršenju ili pokušaju izvršenja prekršaja ili krivičnog djela, b) "subjekt nadzora" - jeste pravno lice, pravno lice sa javnim ovlastima, fizičko lice registrirano kod nadležnog organa za obavljanje određene djelatnosti i fizičko lice koje obavlja određenu djelatnost bez rješenja nadležnog organa i građani nad kojima se vrši inspekcijski nadzor, c) "stručna institucija" - ovlaštena organizacija za ispitivanja i ocjenjivanje usaglašenosti stanja i proizvoda sa propisima, d) "lista provjera" - ček-lista - lista provjera sačinjena na osnovu zakona i drugih propisa, koja čini sastavni dio naloga za vršenje inspekcijskog nadzora, a koja definira konkretan predmet, pravni osnov, te mjere koje inspektor može poduzeti u skladu sa zakonom i drugim propisima u slučaju da prilikom nadzora konstatuje njihovu povredu, kao i druge aktivnosti inspektora u postupku vršenja inspekcijskog nadzora, e) "službena kontrola" - jeste svaki oblik kontrole koju vrši nadležno tijelo radi verifikovanja postupanja subjekta nadzora i usklađivanja poslovanja u skladu sa zakonima i drugim propisima, f) "pismeno" - svaki akt koji izdaje inspektor u vršenju inspekcijskog nadzora. Član 3. (Vršenje inspekcijskog nadzora) Inspekcijski nadzor vrši se: 1) poduzimanjem inspekcijskih radnji na utvrđivanju činjeničnog stanja radi izvršavanja zakona i drugih propisa kod subjekta nadzora; 2) poduzimanjem preventivnih mjera u skladu sa ovim zakonom i drugim propisima; 3) poduzimanjem korektivnih mjera, odnosno nalaganjem upravnih mjera radi sprečavanja i otklanjanja nezakonitosti u izvršavanju zakona i drugih propisa (u daljnjem tekstu: upravne mjere) i 4) poduzimanjem drugih mjera i radnji određenih ovim zakonom i drugim propisom. Član 4. (Nadzor nad provođenjem međunarodnih standarda u vezi sa službenim kontrolama) Nadležne federalne inspekcije u Federaciji osiguravaju nepristrasnost, kvalitetno provođenje i dosljednost službenih kontrola koje se provode radi verifikacije postupanja u skladu sa odredbama propisa o hrani, propisa o hrani za životinje, te propisa o zdravlju i dobrobiti životinja i drugih propisa utvrđenih međunarodnim ugovorima koje je ratifikovala BiH. Član 5. (Uloga i značaj inspekcijskog nadzora) 1) Inspekcijskim nadzorom osigurava se zakonitost i zaštita javnog i privatnog interesa u skladu sa zakonom. 2) Inspekcijski nadzor organiziran prema ovom zakonu je djelatnost od općeg interesa za Federaciju. Član 6. (Organiziranje inspekcijskog nadzora) 1) Inspekcijski nadzor, prema ovom zakonu, vrše organi nadležni za obavljanje inspekcijskih poslova, osim inspekcija koje su na drugi način organizirane u skladu sa posebnim zakonima radi vršenja inspekcijskog nadzora. 2) U skladu sa ustavnim određenjima poslovi inspekcijskog nadzora iz nadležnosti Federacije mogu se zakonom prenijeti na kanton, grad i općinu. 3) Stručni nadzor nad radom kantonalnih inspekcijskih organa u provođenju federalnih zakona i zakona BiH kojim je utvrđeno da inspekcijski nadzor provode entitetski inspekcijski organi vrši Federalna uprava. Član 7. (Lica koja vrše inspekcijski nadzor) Inspekcijski nadzor vrše inspektor/i i inspektorica/e kao državni službenici sa posebnim ovlastima i odgovornostima (u daljnjem tekstu: inspektor). Član 8. (Radno-pravni status) Na radno-pravni status inspektora i druga pitanja koja nisu uređena ovim zakonom shodno se primjenjuju zakoni i drugi propisi koji važe za državne službenike u organima uprave Federacije. Član 9. (Opći uvjeti za postavljenje inspektora) Opći uvjeti za postavljenje inspektora utvrđeni su Zakonom o državnoj službi u Federaciji. Član 10. (Posebni uvjeti za obavljanje poslova inspektora) Posebni uvjeti za obavljanje poslova glavnog inspektora i inspektora utvrđuju se Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji radnih mjesta Federalne uprave za inspekcijske poslove u skladu sa propisima koji reguliraju inspekcijski nadzor u određenoj oblasti. Član 11. (Postavljenje glavnih inspektora i inspektora) Glavni inspektori i inspektori postavljaju se u skladu sa Zakonom o državnoj službi u Federaciji. Član 12. (Principi vršenja inspekcijskog nadzora) 1) U postupku vršenja inspekcijskog nadzora inspektor se pridržava principa zakonitosti, javnosti, odgovornosti, učinkovitosti, ekonomičnosti, profesionalne nepristrasnosti, dosljednosti, nediskriminacije i političke nezavisnosti. 2) U postupku inspekcijskog nadzora inspektor se pridržava principa pravičnosti tako da mjera koju je naložio inspektor bude srazmjerna težini učinjene povrede zakona ili drugih propisa. 3) Inspektor pruža stručnu pomoć subjektu nadzora u primjeni propisa iz oblasti vršenja inspekcijskog nadzora kao i drugim mjerama preventivnog djelovanja. Član 13. (Nalaganje upravne mjere) 1) Kod nalaganja upravne mjere subjektu nadzora inspektor će naložiti upravnu mjeru koja je blaža, ako se tom mjerom postiže svrha radi koje se mjera nalaže. Član 14. (Primjena etičkog kodeksa) 1) U svom radu inspektor se rukovodi principima Etičkog kodeksa za državne službenike u Federaciji BiH i Etičkog kodeksa za inspektore. 2) Etički kodeks za inspektore donosi rukovodilac organa nadležnog za obavljanje inspekcijskih poslova. Srijeda, 10. 9. 2014. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 73 - Strana 3 Član 15. (Obavještavanje o počinjenom krivičnom djelu) Inspektor je dužan obavijestiti nadležno tužilaštvo o saznanjima o eventualno počinjenom krivičnom djelu do kojih je došao u toku inspekcijskog nadzora. Član 16. (Propisivanje inspekcijskog nadzora) Inspekcijski nadzor i nalaganje upravnih i drugih mjera i radnji propisuje se zakonom. II. ORGANIZACIJA FEDERALNE UPRAVE ZA INSPEKCIJSKE POSLOVE Član 17. (Federalna uprava za inspekcijske poslove) 1) Federalna uprava za inspekcijske poslove (u daljnjem tekstu: Federalna uprava) je samostalni federalni organ uprave. 2) Federalne inspekcije određene ovim zakonom u sastavu su Federalne uprave. 3) Sjedište Federalne uprave je u Sarajevu. 4) Federalna uprava može imati organizacijske jedinice van sjedišta. Član 18. (Djelokrug rada Federalne uprave) Federalna uprava obavlja sljedeće poslove: 1) inspekcijske poslove iz nadležnosti federalnih inspekcija koje su ovim zakonom organizirane u njenom sastavu; 2) vrši nadzor nad primjenom federalnih i propisa BiH (donesenih od nadležnih organa Bosne i Hercegovine) kojim je utvrđeno da inspekcijski nadzor provode entitetski inspekcijski organi; 3) vrši inspekcijski nadzor nad pravnim licima kojima su zakonom prenesene javne ovlasti od organa uprave; 4) prati stanje u upravnim oblastima za koje je nadležna i poduzima upravne i druge mjere u vršenju inspekcijskog nadzora; 5) koordinira rad federalnih inspekcija i sarađuje sa kantonalnim inspekcijama; 6) prati stanje u oblasti inspekcijskog nadzora i podnosi izvještaj o radu Vladi Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije); 7) podnosi posebne izvještaje o poduzetim upravnim i drugim mjerama Vladi Federacije, kao i posebne izvještaje iz upravnih oblasti i o pojavama iz njih radi informiranja Vlade Federacije; 8) prati rad i vrši stručni nadzor i kontrolu rada kantonalnih inspektora i organa za obavljanje inspekcijskih poslova iz nadležnosti utvrđenih federalnim i propisima BiH (donesenih od nadležnih organa Bosne i Hercegovine) kojim je utvrđeno da inspekcijski nadzor provode entitetski inspekcijski organi; 9) daje mišljenje na godišnji program i plan rada kantonalnih inspekcijskih organa u provođenju federalnih i propisa BiH (donesenih od nadležnih organa Bosne i Hercegovine) kojim je utvrđeno da inspekcijski nadzor provode entitetski inspekcijski organi i prati izvještaje kantonalnih inspekcijskih organa o izvršenju tih programa i planova rada; 10) donosi poseban program inspekcijskih aktivnosti za područje Federacije, za provođenje federalnih i propisa BiH (donesenih od nadležnih organa Bosne i Hercegovine) kojim je utvrđeno da inspekcijski nadzor provode entitetski inspekcijski organi u čijem provođenju mogu učestvovati i kantonalni inspekcijski organi; 11) donosi provedbene propise, opće i pojedinačne upravne i druge akte iz svoje nadležnosti; 12) donosi programe i planove vršenja inspekcijskog nadzora; 13) vodi evidenciju o svim subjektima nadzora; 14) vodi evidenciju o izvršenim inspekcijskim nadzorima; 15) vodi evidenciju o radu federalnih inspektora; 16) vodi evidenciju o službenim iskaznicama federalnih inspektora; 17) donosi program stručne obuke inspektora i drugih državnih službenika i namještenika Federalne uprave; 18) učestvuje u stručnoj pripremi federalnih propisa nad kojima inspekcijski nadzor vrši federalna inspekcija, po potrebi; 19) rješava o žalbama na rješenja kantonalnih inspektora donesenih na osnovu federalnih propisa; 20) vrši certifikovanje inspektora; 21) ostvaruje saradnju sa nadležnim organima u Federaciji, Republici Srpskoj, Brčko Distriktu i organima i institucijama na nivou države Bosne i Hercegovine; 22) obavlja i druge upravne i stručne poslove određene federalnim zakonima i drugim propisima. Član 19. (Unutrašnja organizacija Federalne uprave) 1) Unutrašnja organizacija Federalne uprave utvrđuje se Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji. 2) Pravilnik iz stava 1) ovog člana donosi direktor Federalne uprave, uz saglasnost Vlade Federacije. Član 20. (Rukovođenje Federalnom upravom) 1) Federalnom upravom rukovodi direktor. 2) Direktora Federalne uprave postavlja i razrješava Vlada Federacije u skladu sa Zakonom o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine i Zakonom o državnoj službi u Federaciji Bosne i Hercegovine na usaglašen prijedlog premijera i zamjenika premijera. 3) Direktor Federalne uprave za svoj rad odgovara Vladi Federacije. Član 21. (Direktor Federalne uprave) Direktor Federalne uprave je rukovodeći državni službenik koji: 1) rukovodi, predstavlja i zastupa Federalnu upravu; 2) organizira i osigurava zakonito i efikasno vršenje inspekcijskog nadzora iz nadležnosti federalnih inspekcija koje su u sastavu Federalne uprave; 3) donosi propise i druge akte za koje je ovlašten ovim zakonom; 4) daje prethodnu saglasnost za imenovanje službenih veterinara za vršenje službenih kontrola i obavlja i druge poslove iz nadležnosti Federalne uprave koji su određeni ovim zakonom i drugim federalnim propisima. Član 22. (Rukovodeći državni službenici) 1) Rukovodeći državni službenici u Federalnoj upravi su: 1) sekretar, 2) pomoćnik direktora i 3) glavni federalni inspektor. 2) Rukovodeće državne službenike iz stava 1) ovog člana postavlja direktor Federalne uprave u skladu sa Zakonom o državnoj službi. Broj 73 - Strana 4 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 10. 9. 2014. 3) Rukovodeći državni službenici iz stava 1) ovog člana za svoj rad odgovaraju direktoru Federalne uprave. Član 23. (Glavni federalni inspektori) U Federalnoj upravi glavni federalni inspektori su: 1. tržišni inspektor, 2. inspektor za hranu, 3. zdravstveni inspektor, 4. inspektor rada, 5. urbanističko-ekološki inspektor, 6. saobraćajni inspektor, 7. poljoprivredni inspektor, 8. inspektor za šumarstvo, 9. vodni inspektor, 10. veterinarski inspektor, 11. rudarsko, termo i elektro-energetski inspektor. Član 24. (Federalni inspektori) U Federalnoj upravi federalni inspektori su: 1) tržišno, turističko-ugostiteljski inspektor, 2) sanitarni inspektor za nadzor nad sprečavanjem i suzbijanjem zaraznih bolesti, 3) sanitarni inspektor za nadzor nad otrovima, 4) sanitarni inspektor na carinskim ispostavama, 5) inspektor za hranu, 6) zdravstveni inspektor, 7) farmaceutski inspektor, 8) inspektor rada za oblast radnih odnosa, 9) inspektor rada za oblast zaštite na radu, 10) urbanistički inspektor, 11) građevinski inspektor, 12) inspektor zaštite okoliša, 13) inspektor zaštite prirode, 14) inspektor za ceste, 15) inspektor za cestovni saobraćaj, 16) inspektor za željeznice i željeznički saobraćaj, 17) inspektor za sigurnost riječne i pomorske plovidbe, 18) inspektor za zrakoplovne objekte i infrastrukturu, 19) inspektor za telekomunikacije i poštanski saobraćaj, 20) inspektor za nadzor liftova, žičara i cjevovodnog transporta, 21) inspektor za podzemne instalacije, 22) poljoprivredni inspektor za poljoprivredno zemljište, 23) poljoprivredni inspektor za biljnu proizvodnju i zaštitu bilja, 24) poljoprivredni inspektor za stočarstvo, 25) poljoprivredni inspektor za poticaje u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, 26) poljoprivredni inspektor za sigurnost hrane i prvi stepen prerade primarnih poljoprivrednih proizvoda, 27) fitosanitarni inspektor, 28) šumarski inspektor, 29) šumarski fitosanitarni inspektor, 30) inspektor za lovstvo, 31) vodni inspektor, 32) veterinarski inspektor, 33) veterinarski inspektor za hranu, 34) veterinarski inspektor za stočnu hranu i lijekove koji se koriste u veterinarstvu, 35) inspektor elektro-energetike, 36) rudarski inspektor, 37) geološki inspektor, 38) inspektor posuda pod pritiskom, 39) inspektor za kvalitet tečnih naftnih goriva, 40) sanitarni granični inspektor. III. UNUTRAŠNJA ORGANIZACIJA FEDERALNE UPRAVE Član 25. (Organizaciona struktura) 1) U sastavu Federalne uprave za inspekcijske poslove su: (1) Federalni tržišni inspektorat, (2) Federalni inspektorat za hranu, (3) Federalni inspektorat zdravstva, (4) Federalni inspektorat rada, (5) Federalni urbanističko-ekološki inspektorat, (6) Federalni saobraćajni inspektorat, (7) Federalni poljoprivredni inspektorat, (8) Federalni šumarski inspektorat, (9) Federalni vodni inspektorat, (10) Federalni veterinarski inspektorat, (11) Federalni rudarsko, termo i elektro-energetski inspektorat. 2) U okviru Federalne uprave za inspekcijske poslove formirat će se sektor unutrašnje kontrole i sektor granične inspekcije. Član 26. (Djelokrug rada) Djelokrug rada federalnih inspekcija iz člana 24. ovog zakona utvrđen je federalnim i propisima BiH u kojima je regulirano da inspekcijski nadzor vrše entitetske inspekcije i inspekcije Brčko Distrikta i drugim propisima kojima je utvrđena nadležnost federalnih inspekcija za određenu upravnu oblast. Član 27. (Povjeravanje stručnih poslova inspekcije specijaliziranim institucijama) 1) Obavljanje određenih stručnih poslova za potrebe inspekcijskog nadzora (ispitivanje kvaliteta roba i proizvoda, određene ekspertize i sl.) koji zahtijevaju posebnu tehničku opremu ili primjenu naučnih metoda i tehničkih postupaka može se povjeriti registriranim stručnim institucijama koje obavljaju takve poslove. 2) Odluku o povjeravanju stručnih poslova iz stava 1) ovog člana donosi direktor Federalne uprave. Član 28. (Planiranje i izvještaji o inspekcijskom nadzoru) 1) Federalna uprava donosi godišnji program rada i mjesečne planove rada o vršenju inspekcijskog nadzora i poseban program inspekcijskih nadzora za kantonalne organe za vršenje inspekcijskog nadzora u provođenju federalnih i propisa BiH. 2) Program i plan vršenja inspekcijskog nadzora sadrži vrstu inspekcijskog nadzora po upravnim oblastima. 3) Prilikom izrade programa i plana inspekcijskog nadzora iz stava 2) ovog člana prioritet u inspekcijskim kontrolama dat će se subjektima nadzora koji obavljaju djelatnost sa povećanim stepenom rizika po život, zdravlje i imovinu građana. 4) Pri izradi godišnjih programa i planova za narednu godinu traži se mišljenje ministarstava iz odgovarajućih upravnih oblasti i kompetentnih nadležnih organa na nivou Bosne i Hercegovine. Tražena mišljenja imaju se dostaviti najkasnije do 30.11. tekuće godine. Ako ministarstva i kompetentni nadležni organi na nivou Bosne i Hercegovine ne dostave mišljenje do spomenutog roka, smatrat će se da nemaju primjedbi ni prijedloga. 5) Planovi o vršenju inspekcijskog nadzora su službena tajna. 6) O stanju u oblastima iz svoje nadležnosti Federalna uprava podnosi izvještaj Vladi Federacije najmanje dva puta godišnje. 7) Pri izradi programa i planova obavezno će se predvidjeti inspekcijski nadzor putem mješovitih inspekcijskih timova Srijeda, 10. 9. 2014. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 73 - Strana 5 zavisno od oblasti inspekcijskog nadzora i subjekta nadzora. 8) Direktor, u izuzetnim slučajevima, može donijeti poseban program inspekcijskog nadzora. 9) Prema posebnom programu iz stava 8) ovog člana inspekcijski nadzor u određenoj oblasti ili ciljanoj grupi subjekata nadzora bit će javan i promovirat će se putem medija ili na drugi prikladan način, sa ciljem da djeluje edukativno kod subjekata nadzora, kao i na pripremu tog subjekta za inspekcijsku kontrolu. 10) Glavni federalni inspektor podnosi mjesečni i godišnji izvještaj direktoru Federalne uprave i resornom ministarstvu iz odgovarajuće upravne oblasti. 11) Inspektor je dužan dostaviti mjesečni i godišnji izvještaj o svom radu glavnom inspektoru koji služi za izradu mjesečnog i godišnjeg izvještaja. 12) Kantonalni organ uprave nadležan za inspekcijske poslove dužan je svoj godišnji program i plan rada, u provođenju federalnih i propisa BiH dostaviti Federalnoj upravi na mišljenje. 13) Kantonalni organ uprave nadležan za inspekcijske poslove dužan je svoj godišnji izvještaj o provođenju federalnih i propisa BiH dostaviti Federalnoj upravi. 14) Sadržaj izvještaja o radu inspektora propisuje direktor Federalne uprave. Član 29. (Normativi za vršenje inspekcijskog nadzora) Direktor Federalne uprave donosi pravilnik kojim se utvrđuju normativi za vršenje inspekcijskog nadzora iz nadležnosti inspekcija u skladu sa utvrđenim listama provjera - ček-listama iz određenih upravnih oblasti. Član 30. (Vrijeme trajanja inspekcijskog nadzora) 1) Vršenje redovnog inspekcijskog nadzora kod istog subjekta nadzora nije ograničeno brojem dana na godišnjem nivou. 2) Izuzetno, redovni inspekcijski nadzor tržišne inspekcije i inspekcije rada kod istog subjekta nadzora može trajati najduže 12 radnih dana godišnje. 3) Ako se radi o subjektu nadzora koji ima jednu ili više organizacijskih jedinica, inspekcijski nadzor iz stava 2) ovog člana može trajati duže, ali ne duže od dvostrukog vremena predviđenog u stavu 2) ovog člana. 4) Ako inspekcijski nadzor traje manje od četiri sata, računa se kao pola dana, a ako inspekcijski nadzor traje više od četiri sata, računa se kao jedan dan. Član 31. (Evidencije o inspekcijskom nadzoru) 1) Organ nadležan za obavljanje inspekcijskih poslova vodi evidenciju o inspekcijskom nadzoru za sve inspekcije u svom sastavu. 2) Za inspekcijske nadzore koje je obavio evidenciju vodi svaki inspektor ponaosob. 3) Direktor Federalne uprave će u roku 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti pravilnik o elektronskom vođenju evidencije o inspekcijskom nadzoru, kojim će se regulirati prezentiranje podataka o inspekcijskom nadzoru, izrečenim kaznama i upravnim mjerama kod subjekata nadzora, na web-stranici i na druge pogodne načine. IV. INSPEKTORI I NJIHOV STATUS Član 32. (Imenovanje inspektora i glavnih inspektora) 1) Inspektori i glavni inspektori imenuju se u skladu sa Zakonom o državnoj službi u Federaciji BiH. 2) U slučaju duže spriječenosti obavljanja poslova glavnog inspektora direktor Federalne uprave ovlastit će posebnim rješenjem drugog inspektora iz te upravne oblasti sa svim pravima i obavezama glavnog inspektora, ali ne duže od godinu dana. Član 33. (Uvjeti za obavljanje inspekcijskih poslova) Inspekcijske poslove može obavljati lice koje ima visoku stručnu spremu odgovarajućeg smjera ili visoko obrazovanje prvog ciklusa (koji se vrednuje sa 240 ECTS bodova) ili drugog ili trećeg ciklusa obrazovanja po Bolonjskom sistemu studiranja, položen stručni ispit predviđen za državne službenike za rad u organima uprave u Federaciji, najmanje tri godine, odnosno pet godina radnog iskustva nakon završene visoke školske spreme, kao i druge posebne uvjete ako je to propisano posebnim propisom za određenu upravnu oblast. Član 34. (Iskaznica i značka inspektora) 1) Inspektor ima iskaznicu i značku kojom dokazuje svoje službeno svojstvo, identitet i ovlasti propisane zakonom. 2) Glavnim inspektorima i inspektorima iskaznicu i značku izdaje direktor Federalne uprave, odnosno rukovodilac organa nadležnog za obavljanje inspekcijskih poslova. 3) Pri vršenju inspekcijskog nadzora i obavljanja ostalih službenih poslova inspektor je dužan nositi iskaznicu i značku. 4) Oblik i sadržaj iskaznice i značke regulirat će se pravilnikom koji donosi direktor Federalne uprave, uz saglasnost Vlade Federacije. Član 35. (Ocjenjivanje rada inspektora) 1) Rad inspektora u skladu sa Zakonom o državnoj službi u Federaciji BiH ocjenjuje se godišnje najkasnije 30 dana po isteku perioda za koji se ocjenjuje. 2) Ocjenu rada za inspektora predlaže glavni inspektor, a utvrđuje direktor Federalne uprave, odnosno rukovodilac organa nadležnog za obavljanje inspekcijskih poslova. 3) Ocjenu rada za glavnog inspektora utvrđuje direktor Federalne uprave, odnosno rukovodilac organa nadležnog za obavljanje inspekcijskih poslova. 4) Ocjeni rada ne podliježu glavni inspektori i inspektori, ukoliko u periodu za koji se ocjenjuju nisu radili više od 50% perioda za koji se ocjenjuju. Član 36. (Stručno obrazovanje inspektora) Inspektor je obavezan da se permanentno stručno obrazuje i usavršava za obavljanje poslova inspekcijskog nadzora iz propisa koji se odnose na oblast inspekcijskog, upravnog i prekršajnog postupka u skladu sa programom stručne obuke inspektora koji donosi rukovodilac organa nadležnog za obavljanje inspekcijskih poslova. Član 37. (Potvrda o uspješnosti u radu - certifikat) 1) Obavljanje inspekcijskih poslova Federalne uprave za inspekcijske poslove podložno je provjeri o uspješnosti u radu (izdavanje certifikata). 2) Pod provjerom iz stava 1) podrazumijeva se ocjenjivanje kvaliteta rada glavnog federalnog inspektora i inspektora na osnovu primjene utvrđenih standarda za državne službenike koji rade u Upravi za inspekcijske poslove. 3) Potvrda o uspješnosti u radu (u daljnjem tekstu: certifikat) izdaje se za period od četiri godine, a odnosi se na kvalitet rada i uspješnosti u radu glavnog federalnog inspektora i federalnih inspektora. Broj 73 - Strana 6 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 10. 9. 2014. 4) Certifikat se izdaje glavnom federalnom inspektoru i federalnim inspektorima ako su proveli na radu najmanje jednu godinu na poslovima u Upravi. 5) Detaljni uvjeti o načinu dobijanja i gubljenja certifikata, vremenu trajanja, javnom objavljivanju imena inspektora koji su dobili certifikat, izradi i načinu utvrđivanja standarda za dobijanje certifikata regulirat će se aktom koji donosi Vlada Federacije na prijedlog direktora Uprave uz saglasnost federalnog ministra pravde. 6) Ako glavni inspektor i inspektor ne budu certifikovani, imaju obavezu istekom roka šest mjeseci pristupe ponovnoj provjeri radi dobijanja certifikata. 7) Ako glavni inspektor i inspektor na ponovnoj provjeri ne bude certifikovan u narednom periodu od šest mjeseci određuje mu se mentor radi stručne pomoći na pripremanju za dobijanje certifikata i umanjuje mu se netoplaća za iznos od 30% rješenjem direktora. 8) Ako glavni inspektor i inspektor ne bude certifikovan ni nakon treće provjere, gubi status i prestaje mu radni odnos. Član 38. (Savjetnik - mentor) 1) Glavni inspektor u posljednjoj godini pred penzionisanje rješenjem po ovlaštenju direktora Federalne uprave, odnosno rukovodioca organa nadležnog za obavljanje inspekcijskih poslova, obavlja poslove savjetnika - mentora sa obavezom prenošenja iskustava i znanja inspektorima iz svoje upravne nadležnosti. 2) Za obavljanje redovnih poslova i zadataka glavnog inspektora iz prethodnog stava ovog člana, direktor Federalne uprave, odnosno rukovodilac organa nadležnog za obavljanje inspekcijskih poslova rješenjem će postaviti glavnog inspektora u skladu sa Zakonom o državnoj službi u Federaciji BiH. Član 39. (Ograničenje inspektora u obavljanju drugih poslova) 1) Inspektor ne može obavljati privredne, trgovačke ili druge djelatnosti i poslove za sebe ili drugog poslodavca, niti učestvovati u radu stručnih komisija i tijela organa uprave koji daju dozvole, mišljenja ili druge akte za izdavanje dozvola za obavljanje djelatnosti koja podliježu tom inspekcijskom nadzoru, niti izrađivati projekte, elaborate, studije i analize po narudžbi poslovnog subjekta uz naknadu. 2) Zabrana iz stava 1) ovog člana ne odnosi se na naučni i istraživački rad, poslove edukacije i obrazovanja. Član 40. (Posebni dodaci na plaću) Osnovna plaća direktora, glavnog inspektora i inspektora kao dodatak za obavljanje poslova sa posebnim ovlastima i uvjetima rada uvećava se za procent propisan posebnim zakonom. Član 41. (Čuvanje službene i druge tajne) 1) Inspektor je dužan čuvati službenu i svaku drugu tajnu sa kojom se upozna u vršenje inspekcijskog nadzora. 2) Inspektor je dužan čuvati tajnost prijave i druge informacije koje se tiču inspekcijskog nadzora. 3) Dužnost čuvanja službene tajne u smislu st. 1) i 2) ovog člana traje i nakon prestanka obavljanja dužnosti inspektora. Član 42. (Suspenzija inspektora) Glavni inspektor i inspektor bit će suspendovan sa dužnosti ako: a) ne izvrši inspekcijski nadzor ili ne poduzme upravne mjere kad je očito da je to morao obaviti, a naročito ako su zbog toga nastupile veće štetne posljedice; b) ne poduzme radnje radi izvršenja rješenja o određenoj upravnoj mjeri; c) ne obavijesti nadležnog inspektora iz druge oblasti o nepravilnostima i povredama kod kontroliranog subjekta nadzora za koje je saznao u toku izvršenja svog inspekcijskog nadzora; d) u zakonom određenom roku ne vrati izuzetu poslovnu dokumentaciju od subjekta nadzora, izuzev u slučaju objektivne sprječenosti da to učini; e) pri vršenju inspekcijskog nadzora prekorači ili zloupotrijebi svoje ovlasti; f) obavlja djelatnost ili poslove iz nadležnosti druge inspekcije osim kada ima posebno ovlaštenje; g) pri obavljanju dužnosti inspektora izvrši radnju za koju postoji osnovana sumnja da predstavlja krivično djelo; h) prekrši obavezu čuvanja službene i druge tajne sa kojom je upoznat u vršenju inspekcijskog nadzora u skladu sa ovim zakonom; i) i u drugim slučajevima predviđenim Zakonom. Član 43. (Prijedlog za suspenziju inspektora) Prijedlog za suspenziju glavnog inspektora podnosi direktor a za inspektora glavni inspektor i direktor Federalne uprave u skladu sa Zakonom o državnoj službi u Federaciji BiH. Član 44. (Odlučivanje o suspenziji inspektora) 1) O suspenziji glavnog inspektora i inspektora direktor donosi rješenje. 2) Protiv rješenja iz stava 1) ovog člana ima se pravo uložiti žalbu u skladu sa Zakonom o državnoj službi. 3) Žalba na rješenje iz stava 2) ovog člana ne odlaže izvršenje rješenja. Član 45. (Druga odgovornost inspektora) Suspenzija glavnog inspektora i inspektora ne isključuje njegovu disciplinsku odgovornost prema odredbama Zakona o državnoj službi u Federaciji BiH ili prekršajnu i krivičnu odgovornost ako razlozi za suspenziju istovremeno imaju i obilježja tih odgovornosti. Član 46. (Obaveze inspektora u slučaju suspenzije) 1) Danom suspenzije glavnom inspektoru i inspektoru prestaju sve ovlasti prema ovom zakonu. 2) Danom prestanka dužnosti inspektor je obavezan direktoru Federalne uprave ili od njega ovlaštenom licu predati iskaznicu inspektora i značku, spise nezavršenih predmeta u inspekcijskom nadzoru i sredstva rada sa kojima je bio zadužen. 3) O predaji iskaznice inspektora i značke, preuzimanju službene dokumentacije i sredstava rada iz stava 2) ovog člana sastavlja se zapisnik. V. NADLEŽNOST INSPEKCIJA Član 47. (Nadležnost federalne inspekcije) 1) Federalna inspekcija vrši inspekcijski nadzor nad primjenom propisa u okviru nadležnosti utvrđenih Srijeda, 10. 9. 2014. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 73 - Strana 7 federalnim propisima i propisima BiH kojima je utvrđena nadležnost entitetskih inspekcija za vršenje inspekcijskog nadzora, kao i drugim propisima. 2) Federalna inspekcija vrši inspekcijski nadzor iz svoje nadležnosti na cijelom području Federacije. 3) Izuzetno, federalna inspekcija može vršiti nadzor iz nadležnosti kantonalnog inspektora prema federalnom propisu ako organ za inspekcijske poslove kantona nema inspektora iz te upravne oblasti. Član 48. (Vršenje inspekcijskog nadzora od kantonalnog inspektora) 1) Direktor Federalne uprave, uz saglasnost rukovodioca kantonalnog organa uprave nadležnog za obavljanje inspekcijskih poslova, prema potrebi, rješenjem će ovlastiti kantonalnog inspektora iz jednog kantona da izvrši inspekcijski nadzor nad primjenom federalnih propisa i propisa BiH na području drugog kantona. 2) Protiv rješenja kojim se daje ovlaštenje iz stava 1) ovog člana žalba nije dopuštena. Član 49. (Ovlaštenje za vršenje inspekcijskog nadzora) 1) Direktor Federalne uprave rješenjem može ovlastiti više federalnih i kantonalnih inspektora da vrše inspekcijski nadzor u određenoj oblasti u izvršenju federalnih i propisa BiH (donesenih od nadležnih organa Bosne i Hercegovine), kojim je utvrđeno da inspekcijski nadzor provode entitetski inspekcijski organi na području Federacije radi poboljšanja stanja u toj oblasti, po zahtjevu premijera i Vlade Federacije, uz saglasnost rukovodioca kantonalnog organa za inspekcijske poslove ili premijera vlade kantona. 2) Protiv rješenja direktora Federalne uprave iz stava 1) ovog člana žalba nije dopuštena. 3) Troškove angažiranja inspektora snosi Federalna uprava. Član 50. (Inspekcijski nadzor u slučaju neposredne opasnosti) 1) U slučajevima kada prijeti neposredna opasnost po zdravlje i život građana, materijalna dobra i okoliš ili zaštitu javnog interesa, inspekcijski nadzor izvršit će najbliži inspektor u odgovarajućoj upravnoj oblasti. 2) O nadzoru iz stava 1) ovog člana inspektor je dužan u roku 24 sata sačiniti izvještaj i obavijestiti nadležni organ za obavljanje inspekcijskih poslova. 3) U izuzetnim slučajevima kada prijeti neposredna opasnost po zdravlje i život ljudi i životinja, materijalna dobra i okoliš ili zaštitu javnog interesa, u odgovarajućoj upravnoj oblasti glavni federalni inspektor, uz saglasnost direktora Federalne uprave, naređuje, prati i koordinira provođenje federalnih i propisa BiH i naloženih mjera na području cijele Federacije. Član 51. (Vršenje inspekcijskog nadzora kada nije određena nadležnost) 1) Kada federalnim propisom nije određeno koji će organ vršiti inspekcijski nadzor za te poslove nadležna je federalna inspekcija iz odgovarajuće upravne oblasti. 2) Kada je propisom BiH (donesenim od nadležnih organa Bosne i Hercegovine) utvrđeno da inspekcijski nadzor vrše entitetske inspekcije, nadzor će vršiti federalna inspekcija, a po ovlaštenju direktora Federalne uprave i nadležni kantonalni inspektor te upravne oblasti, uz saglasnost rukovodioca kantonalnog organa za inspekcijske poslove ili premijera vlade kantona. 3) U slučaju iz st. 1) i 2) ovog člana kada nije eksplicitno određena nadležna inspekcija, direktor Federalne uprave rješenjem utvrđuje nadležnu inspekciju. Član 52. (Vršenje inspekcijskog nadzora po ovlaštenju direktora) 1) Kada to potreba službe zahtijeva, direktor Federalne uprave može, izuzetno, ovlastiti i drugog državnog službenika tog organa uprave, odgovarajuće struke, koji ispunjava uvjete iz čl. 9. i 10. ovog zakona i Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji da obavi samo određene poslove inspekcijskog nadzora, odnosno da inspektoru pomogne u vršenju određenog nadzora o čemu direktor donosi rješenje. 2) Ako postoje objektivne potrebe posla, direktor Federalne uprave, može rješenjem i bez saglasnosti inspektora rasporediti u smislu sjedišta obavljanja poslova ili radnog mjesta, unutar iste upravne oblasti ili druge upravne oblasti, ukoliko inspektor ispunjava opće i posebne uvjete utvrđene Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji. 3) Ako premještaj iz stava 2) ovog člana podrazumijeva i promjenu prebivališta, inspektoru pripada pravo na odgovarajuću naknadu shodno Zakonu. Član 53. (Zabrana vršenja inspekcijskog nadzora iz nadležnosti druge inspekcije) Inspektor koji vrši inspekcijski nadzor iz određene upravne oblasti ne može vršiti inspekcijski nadzor iz nadležnosti inspekcije iz druge upravne oblasti osim u slučajevima i uvjetima određenim ovim zakonom. Član 54. (Dopuštenost vršenja inspekcijskog nadzora iz nadležnosti druge inspekcije) 1) Kada je potrebno hitno izvršiti inspekcijski nadzor radi zaštite javnog interesa, inspektor iz jedne upravne oblasti može u slučajevima i pod uvjetima određenim zakonom, izvršiti inspekcijski nadzor iz druge upravne oblasti uz saglasnost direktora Federalne uprave, odnosno rukovodioca organa nadležnog za obavljanje inspekcijskih poslova. 2) O izvršenom inspekcijskom nadzoru bit će obaviješten nadležni glavni inspektor u roku tri dana od dana izvršenja inspekcijskog nadzora. Član 55. (Prijedlog za rješavanje sukoba nadležnosti između federalnih inspekcija) U slučaju sukoba nadležnosti između federalnih inspekcija prijedlog za rješavanje tog sukoba podnosi federalna inspekcija koja je posljednja postupala ili federalna inspekcija koja smatra da je nadležna za postupanje u roku tri dana od dana saznanja za sukob nadležnosti. Član 56. (Rješavanje sukoba nadležnosti između federalnih inspekcija) 1) Sukob nadležnosti između federalnih inspekcija rješava Vlada Federacije. 2) Sukob nadležnosti između federalnih inspekcija u sistemu Federalne uprave rješava direktor Federalne uprave. Član 57. (Sukob nadležnosti između federalnih i kantonalnih inspekcija) 1) Sukob nadležnosti između federalnih i kantonalnih inspekcija rješavaju sporazumno direktor Federalne uprave i rukovodilac kantonalnog organa nadležnog za obavljanje inspekcijskih poslova u roku tri dana od dana nastanka sukoba. 2) Ako sukob nadležnosti bude riješen sporazumno u roku iz stava 1) ovog člana, sukob nadležnosti rješavat će Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine. Broj 73 - Strana 8 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 10. 9. 2014. VI. PREVENTIVNO DJELOVANJE INSPEKTORA U VRŠENJU INSPEKCIJSKOG NADZORA Član 58. (Preventivno djelovanje inspektora) U vršenju inspekcijskog nadzora inspektor poduzima preventivne mjere i radnje radi sprečavanja povrede zakona i drugih propisa, sprečavanja nastajanja štetnih posljedica i otklanjanja uzroka koji bi doveli do štetnih posljedica ukoliko one nisu nastupile radi zaštite javnog i privatnog interesa. Član 59. (Preventivne mjere) U poduzimanju preventivnih mjera inspektor: 1) upoznaje subjekte nadzora sa obavezama iz zakona i drugih propisa i sankcijama u slučajevima njihovog nepridržavanja; 2) ukazuje na štetne posljedice koje mogu nastati zbog nepridržavanja zakona i drugih propisa; 3) predlaže mjere za otklanjanje uzroka koji mogu dovesti do štetnih posljedica i o tome donosi rješenje; 4) upoznaje subjekte nadzora sa pravima i obavezama koje imaju u postupku inspekcijskog nadzora u skladu sa Zakonom; 5) izvještava nadležne organe o uočenim nedostacima koji nisu posebno propisani i sankcionisani zakonima i drugim propisima; 6) ukazuje nadležnim organima na teškoće u primjeni zakona i drugih propisa u postupku ostvarivanja prava i obaveza subjekata nadzora kod tih organa, sa ciljem da se taj postupak, što je moguće više, olakša i pojednostavi za subjekta nadzora; 7) daje informacije i savjete subjektima nadzora o djelotvornijem načinu izvršenja zakona i drugih propisa; 8) upoznaje subjekte nadzora sa olakšicama utvrđenim zakonom i drugim propisima; 9) nastoji osigurati što potpunije podatke o subjektu nadzora; 10) gradi povjerenje sa subjektima nadzora koji mu se obraćaju zbog povrede zakona i drugih propisa; 11) ostvaruje saradnju sa udruženjima građana, odgovarajućim službama i drugim pravnim i fizičkim licima koja im mogu dati bliže podatke o subjektima nadzora; 12) inspektori međusobno sarađuju i pomažu se u radu i nastoje jedni drugima dati što potpunije i brže informacije kojima raspolažu kako bi ostvarili što efikasnije preventivno djelovanje u postupku inspekcijskog nadzora u skladu sa zakonom. VII. INSPEKCIJSKI NADZOR Član 60. (Prava, obaveze i odgovornosti inspektora) U vršenju inspekcijskog nadzora inspektor ima prava, obaveze i odgovornosti propisane ovim zakonom i drugim propisima. Član 61. (Primjena međunarodnih konvencija) Inspektori su dužni primjenjivati međunarodne konvencije koje je ratifikovala Bosna i Hercegovina. Član 62. (Ovlasti inspektora) 1) Inspektor je ovlašten: (1) utvrditi identitet subjekta nadzora i drugih lica od značaja za inspekcijski nadzor; (2) utvrditi da li subjekt nadzora ima rješenje o upisu u sudski registar ili odgovarajuće odobrenje za obavljanje djelatnosti i akt o ispunjavanju minimalno-tehničkih, kadrovskih i drugih uvjeta za obavljanje djelatnosti i druge akte utvrđene zakonom; (3) pregledati poslovne i druge prostorije u smislu stava 1) tačka (2) ovog člana, objekte i opremu, postrojenja, uređaje, instalacije, proces rada i proizvodnje; (4) pregledati način obavljanja djelatnosti - proces rada, sigurnosti robe i kvalitet proizvoda i pruženih usluga; (5) utvrđivati da li subjekt nadzora ispunjava propisane uvjete vezane uz prostor koji koristi za obavljanje registrirane djelatnosti; (6) vršiti uvid u poslovne knjige i drugu službenu dokumentaciju od značaja za vršenje inspekcijskog nadzora; (7) saslušavati stranke, svjedoke i druga lica čije izjave su od značaja za utvrđivanje činjenica u vršenju inspekcijskog nadzora; (8) poduzimati radnje uzorkovanja, pregleda i ispitivanja proizvoda i drugih roba i materijala radi provjere usaglašenosti sa propisima; (9) zabraniti korištenje gradilišta, prostorija, uređaja i opreme; (10) narediti rušenje ili uklanjanje bespravno započetog i podignutog objekta i uspostavljanje pređašnjeg stanja; (11) narediti prinudno otvaranje objekta radi vršenja nadzora; (12) narediti da mu subjekt nadzora dostavi u roku tražene podatke i dokumentaciju, odnosno odazove pozivu da dođe lično u službene prostorije inspekcijskog organa radi davanja podataka u vezi sa izvršenim inspekcijskim nadzorom; (13) poduzimati upravne i druge mjere u skladu sa ovim i drugim zakonima; (14) poduzimati preventivne aktivnosti u vršenju inspekcijskog nadzora; (15) zabraniti pristup mjestu na kojem se vrši inspekcijski nadzor; (16) izdati prekršajni nalog i podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka; (17) obavljati i druge službene radnje u svrhu inspekcijskog nadzora. 2) Pored ovlasti iz stava 1) ovog člana inspektor ima prava i obaveze u skladu sa posebnim propisima: (1) izvršiti inspekcijski nadzor u stambenoj prostoriji uz prethodno pribavljenu naredbu nadležnog suda ako sazna da se određena stambena prostorija koristi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti; (2) zaustaviti i isključiti svako saobraćajno sredstvo koje učestvuje u unutrašnjem cestovnom saobraćaju osim vozila vojske, policije, vatrogasnih i kola hitne pomoći; (3) zabraniti obavljanje radnji koje mogu izazvati opasnost po život, zdravlje, okolinu i nanijeti materijalnu štetu; (4) oduzeti na licu mjesta stečenu imovinsku korist zatečenu prilikom inspekcijskog nadzora i izdati potvrdu; (5) omogućiti subjektu nadzora učestvovanje u svim inspekcijskim radnjama i izjašnjavanje o činjenicama i okolnostima bitnim za utvrđivanje Srijeda, 10. 9. 2014. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 73 - Strana 9 potpunog i pravilnog činjeničnog stanja kao i zaštitu njegovih prava i pravnih interesa; (6) ako u toku inspekcijskog nadzora utvrdi da uočene povrede kod subjekta nadzora imaju obilježje krivičnog djela o tom saznanju izvještajem obavijestiti nadležno tužilaštvo. Član 63. (Inspekcijski nadzor u slučaju kada je subjekt nadzora nepoznat) Ako je subjekt nadzora nepoznat ili se ne odazove pozivu inspektora da mu omogući vršenje inspekcijskog nadzora, inspektor će izvršiti inspekcijski nadzor u skladu sa nastalim okolnostima, uz prisustvo drugog lica kojeg sam zaključkom odredi. Član 64. (Postupak inspektora u slučaju neusklađenosti sa materijalnim propisom) Ako inspektor utvrdi da rješenje kojim je subjektu nadzora utvrđeno određeno pravo nije u skladu sa materijalnim propisom iz oblasti koju nadzire, o tome će obavijestiti i pozvati upravnog inspektora da u skladu sa Zakonom poduzme odgovarajuće aktivnosti prema nadležnom organu radi njegovog poništenja ili ukidanja po pravu nadzora. Član 65. (Postupak inspektora u slučaju inspekcijskog nadzora kućne radinosti) Ako inspektor u postupku inspekcijskog nadzora utvrdi da je rješenje o obavljanju djelatnosti kućne radinosti izdato bez prethodnog utvrđivanja da li subjekt nadzora posjeduje sredstva i opremu za kućnu radinost koja je utvrđena zakonom, zabranit će rad subjektu nadzora. Član 66. (Neometanje redovnog procesa rada) Inspektor je dužan obaviti inspekcijski nadzor na način da što manje ometa redovni proces rada, odnosno obavljanje djelatnosti kod subjekta nadzora. 1. Prava i obaveze subjekta nadzora Član 67. (Učestvovanje subjekta nadzora) 1) Subjekt nadzora dužan je učestvovati u inspekcijskom nadzoru. 2) Subjekt nadzora dužan je omogućiti inspektoru vršenje inspekcijskog nadzora u skladu sa nalogom za inspekcijski nadzor ili na traženje inspektora. 3) Inspekcijski nadzor izvršit će se u prisustvu odgovornog lica ili bilo kojeg zatečenog lica radno angažiranog kod subjekta nadzora. 4) Subjekt inspekcijskog nadzora dužan je nadležnom inspektoru dati na uvid poslovne knjige i drugu službenu dokumentaciju, ažurne i tačne podatke, materijale i obavijesti koje su mu potrebne za pravilno utvrđivanje svih činjenica i okolnosti u vršenju inspekcijskog nadzora odmah na licu mjesta ili naknadno u roku koji mu odredi inspektor. 5) Subjekt inspekcijskog nadzora dužan je odazvati se pozivu inspektora i donijeti u roku koji mu je naložen u službene prostorije inspekcijskog organa tražene podatke i dokumentaciju, kao i doći lično radi davanja potrebnih pojašnjenja u vezi sa izvršenim inspekcijskim nadzorom. 6) Izuzetno, u slučajevima i pod uvjetima određenim ovim zakonom ili drugim propisom inspektor može izvršiti inspekcijski nadzor i bez učestvovanja subjekta nadzora. Član 68. (Obavještavanje u slučaju nastanka opasnosti) Subjekt nadzora obavezno izvještava nadležnog inspektora i nadležnu policijsku upravu o slučajevima nastanka opasnosti po život i zdravlje građana i materijalnih dobara na način kako je to propisano zakonom ili drugim propisom. Član 69. (Davanje na uvid podataka i dokumentacije) 1) Ako se u toku vršenja inspekcijskog nadzora ocijeni da su za pravilno utvrđivanje činjenica potrebni podaci i dokumentacija i drugih lica zaposlenih kod subjekta nadzora ili su ta lica u poslovnom odnosu sa subjektom nadzora, na zahtjev inspektora subjekt nadzora dužan je dati na uvid i te podatke i dokumentaciju. 2) Inspektor zahtjeve iz stava 1) ovog člana nalaže usmeno, a prema okolnostima to može odrediti i zaključkom. 3) Protiv zaključka iz stava 2) ovog člana ne može se izjaviti posebna žalba. Član 70. (Predočavanje liste provjera - ček-liste) 1) Subjekt nadzora ima pravo zahtijevati od inspektora da mu predoči listu provjera - ček-listu po kojoj vrši inspekcijski nadzor. 2) Ako inspektor u postupku vršenja inspekcijskog nadzora uoči nepravilnost kod subjekta nadzora koja provjera nije obuhvaćena ček-listom, poduzet će odgovarajuće radnje u skladu sa zakonom. Član 71. (Davanje uzoraka proizvoda inspektoru) Subjekt nadzora dužan je uzorke proizvoda dati inspektoru radi ispitivanja kod stručne institucije u Federaciji ovlaštene za ispitivanje kvaliteta i zdravstvene ispravnosti proizvoda, ukoliko je u inspekcijskom nadzoru potrebno utvrditi odgovaraju li proizvodi propisanim standardima. Član 72. (Obavještavanje o rezultatima ispitivanja) 1) O rezultatu obavljenog ispitivanja uzorka inspektor u pisanom obliku izvještava subjekta nadzora u roku tri dana po dobijanju rezultata. 2) Subjekt nadzora ima pravo tražiti da se ispitivanje uzorka ponovi na isti način i istom metodom kod druge ovlaštene institucije u Federaciji ukoliko nije zadovoljan nalazom i mišljenjem ovlaštene institucije koja je izvršila prvo ispitivanje. 3) Kod uzimanja uzoraka u postupku vršenja inspekcijskog nadzora, a radi utvrđivanja da li odgovaraju propisanom ili deklariranom sistemu i propisanom obliku, subjekt nadzora ima pravo uvida u zapisnik o uzimanju uzoraka. Član 73. (Izjašnjavanje o činjenicama i dokazima) Kada inspektor utvrđuje činjenično stanje u postupku inspekcijskog nadzora, subjekt nadzora ima pravo izjasniti se o svim činjenicama i dokazima iznesenim u postupku inspekcijskog nadzora. Član 74. (Pružanje stručne pomoći) Subjekt nadzora ima pravo na pružanje stručne pomoći od inspektora koji vrši inspekcijski nadzor, a koji se odnosi na upućivanje na propise iz oblasti vršenja inspekcijskog nadzora i preventivno djelovanje. Broj 73 - Strana 10 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 10. 9. 2014. Član 75. (Samostalnost inspektora kod prikupljanja dokaza i utvrđivanja činjeničnog stanja) 1) Kod vršenja inspekcijskog nadzora inspektor samostalno određuje koje će dokaze koristiti za utvrđivanje činjeničnog stanja. 2) Inspektor će upoznati subjekta nadzora sa dokazima koji nisu pribavljeni kod njega i omogućiti mu da se o njima izjasni. Član 76. (Pravna sredstva na akte inspektora) Subjekt nadzora ima pravo podnositi redovna i vanredna pravna sredstva na upravne akte koje mu dostavi inspektor u skladu sa Zakonom o upravnom postupku. Član 77. (Edukacija subjekta nadzora) Subjekt nadzora obavezan je u vlastitom interesu educirati se o zakonima i drugim propisima koje primjenjuje u radu. Član 78. (Osiguranje prevodioca u postupku inspekcijskog nadzora) 1) Subjekt nadzora koji ne koristi jezik koji je u službenoj upotrebi u Federaciji u postupku inspekcijskog nadzora dužan je osigurati prevodioca na jedan od jezika koji je u službenoj upotrebi u Federaciji. 2) Subjekt nadzora osigurat će prevodioca i za strana lica koja su u momentu vršenja inspekcijskog nadzora zatečena na radnom mjestu kod subjekta nadzora. 3) Troškove prevođenja iz stava 1) ovog člana snosi subjekt nadzora. 4) Ako subjekt nadzora ne osigura prevodioca, to će učiniti inspektor na trošak kontroliranog subjekta nadzora. Član 79. (Pozivanje odgovornog i drugih lica) 1) Kada okolnosti nalažu, inspektor će pisano pozvati odgovorno lice subjekta nadzora i svako drugo lice da pristupi u prostorije organa nadležnog za vršenje inspekcijskih poslova ili na mjesto obavljanja inspekcijske radnje, da u određeno vrijeme, određenog dana pristupi radi davanja izjave ili potrebnih podataka, ili da donese zatraženu dokumentaciju relevantnu za pravilno utvrđivanje činjeničnog stanja od značaja za konkretan inspekcijski nadzor. 2) Lica iz stava 1) ovog člana mogu se pozvati u radne dane u okviru radnog vremena, a, izuzetno, i u sve dane i van tog vremena iz razloga hitnosti. 3) Poziv se upućuje u pisanom obliku, a izuzetno i usmeno ili drugim sredstvima komuniciranja. Član 80. (Dužnost odazivanja pozivu) 1) Pozvano lice dužno je odazvati se pozivu inspektora. 2) Ako se pozvano lice ne odazove pozivu a izostanak ne opravda u roku 24 sata od dana prijema poziva, inspektor može u skladu sa Zakonom i drugim propisom odrediti da se ono prisilno dovede. 3) Troškovi prisilnog dovođenja padaju na teret lica koje se privodi. 4) O prisilnom dovođenju inspektor donosi zaključak na koji se ne može izjaviti posebna žalba. 2. Postupak inspekcijskog nadzora Član 81. (Primjena Zakona o upravnom postupku) 1) U svim pitanjima koja nisu propisana ovim ili drugim zakonom primjenjuje se Zakon o upravnom postupku. 2) U vršenju inspekcijskog nadzora inspektor je dužan pridržavati se principa utvrđenih ovim zakonom i Zakonom o upravnom postupku. Član 82. (Pokretanje postupka inspekcijskog nadzora) Postupak inspekcijskog nadzora pokreće se po službenoj dužnosti. Član 83. (Zahtjev za vršenje inspekcijskog nadzora) Inspekcijski nadzor u skladu sa ovim zakonom izvršit će se i na pisani zahtjev: 1) Vlade Federacije, 2) federalnog ministra i 3) direktora Federalne uprave. Član 84. (Zahtjev pravnih i fizičkih lica za vršenje inspekcijskog nadzora) 1) Pravna i fizička lica mogu podnijeti pisani zahtjev nadležnoj inspekciji da izvrši inspekcijski nadzor. 2) Nadležna inspekcija će o poduzetim mjerama izvjestit podnosioca zahtjeva pisano u roku 15 dana od dana okončanja inspekcijskog nadzora. 3) Odredbe ovog člana ne odnose se na anonimne zahtjeve i predstavke, izuzev ukoliko takva predstavka sadrži dokaze koji upućuju na grubu povredu zakona, u kojem slučaju glavni inspektor i inspektor cijene osnovanost predstavke i poduzimaju zakonom utvrđene aktivnosti radi utvrđivanja stvarnog stanja. Član 85. (Ponovljeni zahtjev za vršenje inspekcijskog nadzora) Ako se predstavka odnosi na pitanje koje je povodom ranije predstavke istog podnosioca već bilo predmet razmatranja, ponovna predstavka u istoj stvari uzet će se u postupak samo ako su u njoj iznesene nove činjenice ili ako prilikom razmatranja ranije predstavke nisu uzete u obzir sve okolnosti od značaja za njihovu pravilnu ocjenu. Član 86. (Inspekcijski nadzor radi zaštite ličnih prava i pravnih interesa) 1) Inspektor, ako ocijeni opravdanim, izvršit će inspekcijski nadzor na pisani ili usmeni zahtjev pravnog i fizičkog lica koje radi zaštite svojih prava ili pravnih interesa traži da se izvrši inspekcijski nadzor. 2) Lica iz stava 1) ovog člana dužna su precizirati pravo ili pravni interes koji im je povrijeđen. 3) O izvršenom inspekcijskom nadzoru inspektor će obavijestiti podnosioca zahtjeva. 4) Podnosilac zahtjeva može se obratiti rukovodiocu nadležnog organa za vršenje inspekcijskih poslova radi zaštite svojih prava u roku tri mjeseca od dana saznanja za učinjenu povredu, a najkasnije u roku šest mjeseci od dana učinjene povrede. 5) Inspektor je dužan čuvati kao službenu tajnu podatak o identitetu podnosioca zahtjeva. Član 87. (Odnos Federalne uprave prema organima uprave i pravnim licima koja imaju javne ovlasti) 1) Organi uprave i pravna lica koja imaju javne ovlasti dužna su izvijestiti nadležnu inspekciju o svim nezakonitim radnjama za koje su saznali u obavljanju svojih poslova, a značajne su za rad inspekcije. 2) Organi uprave i pravna lica iz stava 1) ovog člana dužna su uz obavijest dostaviti i sve dokaze kojim raspolažu (zapisnik o saslušanju određenog lica, zapisnik o uviđaju, fotografije i sl.). Srijeda, 10. 9. 2014. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 73 - Strana 11 Član 88. (Ovlaštenja inspektora u inspekcijskom nadzoru kod pravnih lica sa javnim ovlastima) 1) Ako pravno lice sa javnim ovlastima ne obavlja povjerene poslove u skladu sa zakonom i drugim propisima, federalni inspektor koji vrši inspekcijski nadzor obavezan je pisano upozoriti organ upravljanja tog pravnog lica i naložiti mu mjere za rješavanje tog pitanja, a ako je to potrebno, obavezan je poduzeti i druge mjere u okviru svojih ovlasti i time osigurati da se javne ovlasti vrše u skladu sa zakonom i drugim propisima kojima su javne ovlasti prenesene. 2) Organ upravljanja pravnog lica sa javnim ovlastima dužan je postupiti po naloženim mjerama federalnog inspektora. Član 89. (Ovlaštenja inspektora prema nesavjesnom korisniku povjerenog javnog dobra) 1) Ako inspektor u inspekcijskom nadzoru utvrdi da subjekt nadzora kojem je povjereno upravljanje i eksploatisanje javnog dobra ne postupa u svojstvu dobrog domaćina, kaznit će subjekta nadzora i odgovorno lice u subjektu nadzora a rješenjem će im se naložiti otklanjanje utvrđenih nedostataka. 2) Inspektor će provesti inspekcijski nadzor koji se odnosi na kontrolu sadržaja i uvjeta pod kojim se upravlja i eksploatiše javno dobro. Član 90. (Nalog za vršenje inspekcijskog nadzora) 1) Inspekcijski nadzor inspektor vrši na osnovu naloga za inspekcijski nadzor. 2) Nalog inspektoru izdaje glavni inspektor. 3) Nalog se izdaje u pisanom obliku i sadrži: 1) naziv inspekcijskog organa, broj naloga i datum izdavanja; 2) ime i prezime glavnog inspektora koji izdaje nalog i naziv inspektorata; 3) naziv subjekta i objekta nad kojim se vrši nadzor; 4) predmet inspekcijskog nadzora; 5) lista provjera - ček-lista; 6) ime i prezime inspektora koji će izvršiti inspekcijski nadzor; 7) naziv službenog vozila i registracijske oznake; 8) datum početka vršenja inspekcijskog nadzora; 9) potpis izdavaoca naloga i otisak pečata; 10) pouku subjektu nadzora da ometanje inspektora u radu predstavlja prekršaj. 4) Ako se prema okolnostima ne može jasno odrediti subjekt nadzora, inspektor može izdati nalog za inspekcijski nadzor i potpisati ga na terenu, uz obavezu da spomenuti nalog inspektor predoči glavnom inspektoru u roku 24 sata koji će ga svojim potpisom verifikovati kao akt u predmetu. 5) Ako kod istog subjekta nadzora inspekcijski nadzor istovremeno vrši više inspektora iz različitih upravnih oblasti, svakom inspektoru se pojedinačno izdaje nalog za inspekcijski nadzor za oblast koju nadzire. 6) Ako postoji potreba za poduzimanjem hitnih mjera radi zaštite javnog interesa, glavni inspektor može inspektoru izdati usmeni nalog za vršenje inspekcijskog nadzora, uz obavezu da u roku 24 sata od izdavanja usmenog naloga inspektoru izda pisani nalog. Član 91. (Predočavanje naloga za vršenje inspekcijskog nadzora) 1) Prilikom inspekcijskog nadzora inspektor predočava nalog za vršenje inspekcijskog nadzora subjektu kojeg kontrolira. 2) Protiv naloga za inspekcijski nadzor ne može se izjaviti posebna žalba. Član 92. (Lista provjera - obim i složenost inspekcijskog nadzora) (1) Na osnovu lista provjera - ček-lista utvrđuje se obim i složenost inspekcijskog nadzora. (2) Složenost inspekcijskog nadzora utvrdit će se procjenom rizika postupanja subjekta nadzora. (3) Direktor inspekcijskog organa uprave donosi pravilnik o kriterijima za utvrđivanje obima i složenosti inspekcijskog nadzora iz stava 1) ovog člana. Član 93. (Postupanje inspektora u slučaju nadležnosti druge inspekcije) Ako inspektor utvrdi povredu zakona i drugih propisa iz nadležnosti druge inspekcije, odnosno drugog organa uprave, dužan je bez odgađanja sačiniti službenu zabilješku i putem glavnog inspektora obavijestiti nadležnu inspekciju, odnosno organ uprave u roku tri dana. Član 94. (Predstavljanje inspektora subjektu nadzora) Prije početka vršenja inspekcijskog nadzora inspektor će se predstaviti subjektu nadzora uz predočenu službenu iskaznicu i značku. Član 95. (Mjesto vršenja inspekcijskog nadzora) 1) Inspekcijski nadzor vrši se na mjestu gdje treba utvrditi činjenice o izvršavanju propisa na koje se odnosi inspekcijski nadzor. 2) Mjesto vršenja inspekcijskog nadzora se, prema pravilu, utvrđuje nalogom za vršenje inspekcijskog nadzora. 3) Ako se inspekcijski nadzor vrši u poslovnim prostorijama subjekta nad kojim se vrši nadzor, odgovorno lice ili bilo koje drugo lice zaposleno kod subjekta nadzora dužno je inspektoru osigurati odgovarajuće uvjete za rad. 4) Kada se inspekcijski pregled vrši u prostorijama subjekta nadzora koje su ugrožene eksplozivnom atmosferom (podzemne i nadzemne prostorije) ili u kojima postoji neka druga mogućnost ugrožavanja života i zdravlja ljudi, odgovorno lice je dužno inspektoru i licima koja prisustvuju inspekcijskom pregledu osigurati odgovarajuća zaštitna sredstva. 5) U slučaju nemogućnosti utvrđivanja tačnog činjeničnog stanja kod provođenja inspekcijskog nazora, inspektor će pisanim putem pozvati subjekta nadzora ili drugo lice da u određeno vrijeme i određenog datuma pristupi u prostorije sjedišta inspekcijskog organa i donese traženu dokumentaciju. Član 96. (Vrijeme vršenja inspekcijskog nadzora) 1) Inspektor može vršiti inspekcijski nadzor kod subjekta nadzora bez prethodne najave u bilo koje doba dana i noći u toku njegovog radnog vremena, na mjestu koje je podložno inspekcijskom nadzoru, a, izuzetno, i izvan radnog vremena ukoliko postoji opravdana potreba za vršenje inspekcijskog nadzora kako je to navedeno u nalogu za inspekcijski nadzor. 2) Ako se inspekcijski nadzor vrši u poslovnim prostorijama subjekta nadzora, a ne može se završiti u toku njegovog radnog vremena, inspektor može izvršiti privremeno pečaćenje poslovnog prostora ili dijela poslovnog prostora ili samo opreme u tom prostoru u kojem se nalaze stvari ili dokumentacija na koje se odnose radnje inspekcijskog nadzora a radi dovršenja započetog inspekcijskog nadzora koji se ima nastaviti narednog radnog dana. 3) O privremenom pečaćenju poslovnog prostora ili opreme iz stava 2) ovog člana donosi se zaključak protiv kojeg se ne može izjaviti posebna žalba. Broj 73 - Strana 12 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 10. 9. 2014. 4) Zaključak iz stava 3) ovog člana priložit će se uz zapisnik o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Član 97. (Utvrđivanje podataka o subjektu nad kojim se vrši nadzor) U inspekcijskom nadzoru inspektor utvrđuje: 1) identifikaciju subjekta nadzora i to: a) identitet za fizičko lice, b) oblik organiziranja za pravno lice, c) podatke o odgovornom licu za zastupanje pravnog lica prema aktu o osnivanju i upisu u sudski registar; 2) posjedovanje propisane dokumentacije za obavljanje djelatnosti: a) rješenje o upisu u sudski ili drugi registar, b) rješenje za obavljanje djelatnosti ako je to posebnim propisom utvrđeno (odobrenje, licenca za rad i sl.), c) pravni osnov korištenja poslovnog prostora, d) odobrenje za priključak na komunalne, elektro, gasne i druge instalacije, ako je to posebnim propisom utvrđeno, e) da li je kod subjekta nadzora zaposlen stranac i bez radne dozvole ili sa radnom dozvolom kojoj je istekla važnost, izuzev kategorija stranaca koji ne moraju imati radnu dozvolu u skladu sa posebnim propisima, f) dopuštenost rada sa sredstvima i resursima sa kojima se obavlja djelatnost u skladu sa zakonom (važenje koncesije, tehnički nadzor, registracija, atest i sl.), g) i drugu propisanu dokumentaciju koju mora posjedovati u skladu sa zakonom i drugim propisima. Član 98. (Dužnost omogućavanja rada inspektoru) 1) Subjekt nadzora kao i svako drugo lice ne smije sprečavati i otežavati inspektoru vršenje inspekcijskog nadzora. 2) Inspektor će usmeno, telefonom ili u pisanoj formi zatražiti od subjekta nadzora da mu, u roku koji mu naloži, dostavi sva potrebna obavještenja, podatke i dokumentaciju od značaja za vršenje tog inspekcijskog nadzora. Član 99. (Uzimanje uzoraka proizvoda) (1) Ako je u inspekcijskom nadzoru potrebno utvrditi odgovaraju li proizvodi u proizvodnji ili u prometu propisanoj zdravstvenoj ispravnosti i deklariranom sistemu, odnosno propisanom i deklariranom kvalitetu inspektor će uzeti uzorke tih proizvoda u propisanoj količini i broju uzoraka i dati ih na ispitivanje ovlaštenoj instituciji u Federaciji za subjekte nadzora čije je sjedište u Federaciji. (2) Za ispitivanje zdravstvene ispravnosti ili kvaliteta inspektor će uzeti od istog proizvoda najviše tri uzorka u količini koja je potrebna za ispitivanje. (3) Inspektor je dužan sastaviti zapisnik o uzimanju uzoraka. (4) Inspektor će u pisanom obliku izvijestiti subjekta nadzora o rezultatu obavljenog ispitivanja uzoraka najkasnije u roku tri dana od dana prijema nalaza od ovlaštene institucije koja je ispitivanje obavila, odnosno u skladu sa posebnim propisima. Član 100. (Ponavljanje ispitivanja kvalitete proizvoda) 1) Ako je subjekt nadzora nezadovoljan nalazom ispitivanja proizvoda, ima pravo tražiti od inspektora da se ispitivanje ponovi na uzorku uzetom za potrebe superanalize kod prvog uzorkovanja, istom metodom kod druge ovlaštene organizacije za ispitivanje kvaliteta proizvoda unutar Federacije. 2) Zahtjev za ponavljanje ispitivanja proizvoda u smislu stava 1) ovog člana podnosi se u pisanoj formi u roku tri dana od dana dostavljanja nalaza prvog ispitivanja. 3) Ako rezultat ponovljenog ispitivanja proizvoda nije saglasan sa prvim nalazom, mjerodavan je nalaz ponovljenog ispitivanja. Član 101. (Uzorkovanje) 1) Subjekt nadzora dužan je besplatno dati potrebnu količinu uzorka proizvoda za ispitivanje kvaliteta. 2) Troškove ispitivanja uzoraka proizvoda snosi subjekt nadzora ako se utvrdi da uzorak ne odgovara kvalitetu propisanom zakonom i drugim propisom ako drugačije nije regulirano posebnim propisom. 3) Ako uzorak proizvoda iz stava 2) ovog člana odgovara kvalitetu propisanom zakonom i drugim propisom, troškovi ispitivanja iz ovog člana padaju na teret sredstava budžeta nivoa postupajućeg inspektora, ako posebnim propisom nije drugačije utvrđeno. 4) Neiskorišteni uzorci proizvoda vraćaju se subjektu nadzora. Član 102. (Način uzorkovanja) 1) Rukovodilac organa nadležnog za obavljanje inspekcijskih poslova pravilnikom će propisati način uzimanja uzoraka i proizvoda, kao i dostavljanje tih uzoraka na ispitivanje ovlaštenim institucijama, ukoliko to nije utvrđeno posebnim propisom. 2) U slučaju kolizije odredaba posebnih pravilnika i drugih općih akata o uzimanju uzoraka i proizvoda i dostavljanja na ispitivanje ovlaštenim institucijama sa pravilnikom iz stava 1) ovog člana ima se primjenjivat pravilnik iz stava 1) ovog člana. Član 103. (Učestvovanje subjekta nadzora u vršenju inspekcijskog nadzora) 1) Subjekt nadzora dužan je omogućiti inspektoru neometano vršenje inspekcijskog nadzora i učestvovati u utvrđivanju činjenica u predmetu, lično ili putem ovlaštenog lica. 2) Ako odgovorno lice nije prisutno, inspekcijski nadzor obavit će se sa bilo kojim zaposlenikom koji je u radnom odnosu kod subjekta nadzora i on se zatekne u momentu nadzora, koji će svojim potpisom na zapisnik, po okončanju nadzora, potvrditi uredan prijem zapisnika. Lice sa kojim je izvršen nadzor dostavit će bez odgađanja zapisnik odgovornom licu u subjektu nadzora koji se ima pravo izjasniti na njega u roku pet dana. 3) Ako zaposlenik iz stava 2) ovog člana odbije potpisati zapisnik, inspektor će to unijeti u zapisnik i putem pošte ga dostaviti subjektu nadzora na izjašnjavanje. 4) Inspektor može tražiti od bilo kojeg zaposlenika kod subjekta nadzora da mu, u roku koji on naloži, dostavi sve potrebne dokumente ili podatke relevantne za pravilno utvrđivanje činjeničnog stanja u konkretnom inspekcijskom nadzoru. 5) Inspektor zahtjev iz stava 4) ovog člana određuje zaključkom protiv kojeg se ne može izjaviti posebna žalba. Član 104. (Postupak inspektora u slučaju nemogućnosti vršenja inspekcijskog nadzora) Ako inspektor iz objektivnih razloga ne može izvršiti inspekcijski nadzor, pisanim putem pozvat će subjekta nadzora da u određeno vrijeme i određenog datuma pristupi u prostorije sjedišta inspekcijskog organa i donese traženu dokumentaciju. Srijeda, 10. 9. 2014. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 73 - Strana 13 Član 105. (Privremeno oduzimanje poslovne i druge dokumentacije) 1) Inspektor je dužan privremeno oduzeti poslovnu i drugu dokumentaciju radi provjere autentičnosti i tačnosti navoda u njoj kao i onu koja može u prekršajnom postupku poslužiti kao dokaz kojim je učinjen prekršaj. 2) Zaključkom će se odrediti u kojem će se roku vratiti dokumentacija, osim ako se ona prilaže kao dokaz u prekršajnom ili krivičnom postupku. 3) O privremenom oduzimanju dokumentacije inspektor izdaje potvrdu u kojoj će se navesti šta je oduzeto sa potpunom identifikacijom (naziv dokumenta, izdavalac, broj, datum i dr.). Član 106. (Privremeno oduzimanje predmeta prekršaja) 1) Inspektor je dužan u inspekcijskom nadzoru privremeno oduzeti predmete ili robu sa kojima je učinjen prekršaj (predmet prekršaja) ili su nastali u izvršenju ili pokušaju izvršenja prekršaja. 2) O privremenom oduzimanju predmeta ili robe izdaje se potvrda u kojoj će se navesti šta je oduzeto sa potpunom identifikacijom (naziv predmeta, vrsta, količina, jedinica mjere, deklarirana ili procjenjena vrijednost, datum, vrijeme i mjesto oduzimanja, lice od kojeg su predmeti ili roba oduzeti i vlasnik predmeta ili robe). Član 107. (Postupak sa privremeno oduzetim predmetima ili robom) 1) Ako su oduzeti predmeti ili roba podložni brzom kvarenju i ako nisu oduzeti prekršajnim nalogom, inspektor je dužan podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka ili obavijestiti nadležno tužilaštvo o saznanjima o eventualno počinjenom krivičnom djelu u roku 48 sati od oduzimanja takvih predmeta ili roba. 2) Predmeti ili roba iz stava 1) ovog člana se prodaje ako drugačije nije predviđeno posebnim propisima, a sredstva ostvarena prodajom uplaćuju se na depozitni račun budžeta nivoa vlasti (Federacija, kanton) zavisno od nivoa postupajućeg inspektora. Član 108. (Radnje inspekcijskog nadzora kod drugih lica koja nisu subjekt nadzora) 1) Inspektor ima pravo vršiti inspekcijske radnje i kod drugih lica koja nisu subjekt nadzora ako se kod njih obavlja djelatnost, nalaze stvari, predmeti, isprave i sl. koje su od značaja za inspekcijski nadzor kod subjekta nadzora. 2) Ako lice iz stava 1) ovog člana ne dopusti inspektoru vršenje potrebne inspekcijske radnje, on može prema tom licu poduzeti iste mjere kao i prema subjektu nadzora. Član 109. (Pomoć policije u vršenju inspekcijskog nadzora) 1) Ako se u vršenju inspekcijskog nadzora onemogući inspektoru vršenje nadzora pružanjem fizičkog otpora ili ako se takav otpor osnovano očekuje, inspektor može zatražiti pomoć nadležne policije. 2) Nadležna policija obavezna je pružiti potrebnu zaštitu i omogućiti da se obavi inspekcijski nadzor i na usmeni zahtjev inspektora, glavnog inspektora i rukovodioca inspekcijskog organa iako o tome nije bila prethodno obavještena. Član 110. (Inspekcijski zapisnik) 1) O izvršenom inspekcijskom nadzoru inspektor je obavezan sačiniti zapisnik i u njemu navesti činjenično stanje utvrđeno inspekcijskim nadzorom. 2) Zapisnik sastavlja inspektor koji je obavio inspekcijski nadzor. Ako je inspekcijski nadzor obavilo istovremeno više inspektora iz različitih upravnih oblasti, u tom slučaju svaki inspektor sačinjava poseban zapisnik. 3) Zapisnik sadrži osim elemenata propisanih Zakonom o upravnom postupku, i navode koje je neophodno navesti u vršenju inspekcijskog nadzora. 4) Obrazac inspekcijskog zapisnika iz stava 1) ovog člana propisat će direktor Federalne uprave, odnosno rukovodilac organa nadležnog za vršenje inspekcijskog nadzora. 5) O manje važnim radnjama u postupku i izjavama subjekta nadzora, kao i u slučaju nemogućnosti izvršenja inspekcijskog nadzora, inspektor sačinjava službenu zabilješku. 6) Ako je inspekcijski nadzor obavilo istovremeno više inspektora iz iste oblasti, u tom slučaju sačinjavaju jedan zapisnik. Član 111. (Mjesto sastavljanja inspekcijskog zapisnika) 1) Zapisnik se sačinjava na licu mjestu i tokom vršenja inspekcijskog nadzora. 2) U složenijem inspekcijskom nadzoru zapisnik se može sastaviti i završiti u službenim prostorijama organa nadležnog za obavljanje inspekcijskih poslova u roku tri dana od dana završenog inspekcijskog nadzora. 3) Jedan primjerak zapisnika predaje se subjektu nadzora odmah nakon sastavljanja, ukoliko to objektivne okolnosti dozvoljavaju. Član 112. (Primjedbe na zapisnik o inspekcijskom nadzoru) 1) Subjekt nadzora ima pravo staviti primjedbe na zapisnik o izvršenom inspekcijskom nadzoru. 2) Primjedbe se stavljaju istovremeno sa sačinjavanjem zapisnika, a u slučaju iz člana 110. st. 2) i 3) ovog zakona u roku pet dana od dana prijema zapisnika. 3) Primjedbe na zapisnik, odnosno izjava da nema primjedaba unosi se u zapisnik. 4) Ako se primjedbe na zapisnik prilažu uz zapisnik, one se imaju potpisati od odgovornog lica, odnosno lica koje je učestvovalo u inspekcijskom nadzoru. 5) Ako ovlašteno lice ne stavi primjedbe na zapisnik u roku iz stava 2) ovog člana, ili da pisanu izjavu da nema primjedbi, smatra se da nema primjedbi na zapisnik. Član 113. (Dokazna snaga zapisnika o inspekcijskom nadzoru) Zapisnik o inspekcijskom nadzoru na koji nisu stavljene primjedbe ima dokaznu snagu javne isprave, osim onih dijelova zapisnika na koje je saslušano lice stavilo primjedbu da nisu pravilno sastavljeni. Član 114. (Obaveza čitanja zapisnika i razmatranje primjedaba na zapisnik o inspekcijskom nadzoru) 1) Inspektor je dužan pročitati sadržaj zapisnika subjektu nadzora. 2) Inspektor će razmotriti primjedbe na zapisnik o izvršenom inspekcijskom nadzoru i, prema potrebi, upotpuniti inspekcijske radnje na koje se primjedbe odnose. 3) O primjedbama na zapisnik posebno se ne odlučuje, već se cijene i obrazlažu u postupku donošenja upravnog akta. Član 115. (Stavljanje robe pod carinski nadzor) Federalni inspektor u postupku nadzora u prekograničnom prometu, na graničnim prijelazima i mjestu carinjenja može robu staviti pod carinski nadzor u skladu sa zakonom i drugim propisima. Broj 73 - Strana 14 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 10. 9. 2014. Član 116. (Kontrola u prekograničnom prometu) 1) Nadležni federalni granični inspektori vrše kontrolu zdravstvenog stanja lica i ispravnosti roba i predmeta u prekograničnom prometu. 2) Odgovarajuće potvrde o izvršenoj kontroli iz prethodnog stava ovog člana izdaju nadležni federalni granični inspektori i one vrijede na teritoriji Federacije. 3. Upravne i druge mjere Član 117. (Upravne mjere koje inspektor određuje u inspekcijskom nadzoru) Kada inspektor utvrdi da subjekt nadzora ne postupa u skladu sa propisima, dužan je rješenjem naložiti odgovarajuće upravne mjere i to: (1) naložiti da se utvrđeni nedostaci i nepravilnosti otklone na način i u roku kako je određeno ovim zakonom i posebnim propisima na koje se odnosi inspekcijski nadzor; (2) usmeno naložiti subjektu nadzora da odmah poduzme odgovarajuće radnje i mjere radi otklanjanja utvrđenih nepravilnosti ukoliko postoji opasnost po život i zdravlje ljudi i životinja, odnosno opasnost po okoliš; (3) zabraniti ili privremeno zabraniti djelatnost, odnosno rad subjektu nadzora, koji se obavlja suprotno zakonu i drugim propisima kada je to određeno ovim zakonom i propisima na koje se odnosi inspekcijski nadzor; (4) zabraniti ili privremeno zabraniti djelatnost, odnosno rad i privremeno oduzeti robu subjektu nadzora koji obavlja djelatnost, odnosno stavlja robu u promet bez odobrenja nadležnog organa i odmah zapečatiti poslovni prostor ili sredstva rada; (5) privremeno oduzeti ili staviti pod nadzor robu koja je pribavljena suprotno zakonu i drugim propisima ili služi prometu, odnosno obavljanju poslova i radnji koje su u suprotnosti sa propisima; (6) narediti uništavanje robe koja je oduzeta u vršenju inspekcijskog nadzora zbog toga što je protivpravno nastala ili služi prometu, odnosno izvršenju radnji koje su u suprotnosti sa propisima; (7) zabraniti subjektu nadzora daljnje radno angažiranje zatečenih lica bez reguliranog radno-pravnog statusa u skladu sa Zakonom; (8) privremeno staviti van upotrebe sredstva rada zatečena u postupku protivpravnog obavljanja poslovne djelatnosti do otklanjanja nedostataka i odmah ih zapečatiti ili na drugi prigodan način onemogućiti njihovu upotrebu (natpis, traka i sl.); (9) naložiti isključenje iz saobraćaja vozila kojima je počinjen prekršaj (osim vozila hitne pomoći, vojske, policije i vatrogasnih vozila); (10) zabraniti pristup mjestu na kojem se vrši uviđaj ili druge inspekcijske radnje; (11) naložiti rušenje bespravno izgrađenog objekta ili vraćanje u prvobitno stanje terena ili privremeno zabraniti gradnju objekta do pribavljanja dozvola za gradnju u skladu sa Zakonom; (12) ako inspektor u vršenju inspekcijskog nadzora utvrdi da subjekt nadzora obavlja djelatnost bez registracije ili odobrenja nadležnog organa, odmah će zabraniti rad subjektu nadzora i odmah će zapečatiti poslovne prostorije ili sredstva rada; (13) ako inspektor u vršenju redovnog inspekcijskog nazora utvrdi da subjekt nadzora ne ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti, naredit će privremenu zabranu obavljanja djelatnosti do ispunjenja propisanih uvjeta; (14) naložiti poduzimanje odgovarajućih upravnih radnji koje je pravno lice, institucija koja ima javna ovlaštenja, odnosno organ uprave obavezan poduzeti; (15) odrediti i druge mjere određene ovim zakonom i posebnim propisima. Član 118. (Rješenje inspektora o upravnim mjerama) Inspektor određuje upravne mjere rješenjem u skladu sa Zakonom o upravnom postupku. Član 119. (Obrazac za rješenje) 1) Ako se određuje upravna mjera koja se mora izvršiti odmah ili odmah započeti njeno izvršenje, rješenje o upravnoj mjeri može se donijeti i na odgovarajućem obrascu, a određeni podaci i odluke se mogu napisati rukom. 2) Sadržaj i formu obrasca propisuje direktor Federalne uprave, odnosno rukovodilac organa nadležnog za obavljanje inspekcijskih poslova. 3) Rješenje iz stava 1) ovog člana u obrazloženju sadrži razlog zbog kojeg se donosi takvo rješenje i navođenje propisa na osnovu kojeg je određena upravna mjera. Član 120. (Javno objavljivanje upravne mjere) 1) Upravnu mjeru inspektor će javno objaviti ako se njom postiže potpunija svrha inspekcijskog nadzora. 2) Upravna mjera iz stava 1) javno se objavljuje na oglasnoj tabli subjekta nadzora, u sjedištu subjekta nadzora, na oglasnoj ploči organa za inspekcijske poslove, u javnim glasilima ili na drugi pogodan način. Član 121. (Upravna mjera privremene zabrane rada subjektu nadzora u cijelosti ili djelimično) 1) Kod upravne mjere privremene zabrane rada inspektor može zabraniti rad u cijelosti ili djelimično, a zabrana počinje teći od dana uručenja rješenja. 2) Inspektor će na licu mjesta zabraniti rad subjektu nadzora i izvršiti pečaćenje poslovnih prostorija i sredstava rada subjekta nadzora ako obavlja djelatnost: - bez rješenja o upisu u sudski registar nadležnog suda; - bez rješenja nadležnog organa za obavljanje djelatnosti; - u suprotnosti sa rješenjem kojim mu je odobreno obavljanje određene djelatnosti ili - ne posjeduje dokumentaciju kojom potvrđuje da ispunjava minimalno-tehničke uvjete za bavljenje tom djelatnošću (rješenje nadležnog organa, zapisnici nadležnih inspekcija i sl.). 3) Inspektor upravnu mjeru iz stava 2) ovog člana neće naložiti ako će takvim postupkom ugroziti javni interes, život i zdravlje ljudi i životinja, odnosno uzrokovati opasnost po okolinu. 4) Ako inspektor u vršenju inspekcijskog nadzora utvrdi da subjekt nadzora obavlja djelatnost ili pruža usluge za pravno ili fizičko lice koje ne posjeduje potrebnu dokumentaciju za obavljanje te djelatnosti, odmah će zabraniti daljnje obavljanje navedenog posla. 5) Ako inspektor procijeni da privremena mjera zabrane rada može biti nasilno narušena ili u kratkom roku od subjekta nadzora ili drugih lica neizvršena, inspektor može naložiti stalni ili povremeni nadzor nad privremeno zatvorenim objektima na način da obavijesti nadležno ministarstvo Srijeda, 10. 9. 2014. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 73 - Strana 15 unutrašnjih poslova o naloženoj mjeri zabrane rada i mjeri njenog osiguranja. 6) Troškove iz stava 4) ovog člana snosi subjekt nadzora kojem je izrečena mjera zabrane rada. 7) Žalba na rješenje iz st. 2) i 3) ovog člana ne odgađa izvršenje rješenja. Član 122. (Upravna mjera zabrane rada kod subjekta nadzora sa više utvrđenih prekršaja) 1) Ako inspektor prilikom inspekcijskog nadzora utvrdi kod istog subjekta nadzora postojanje više od dva prekršaja, inspektor će izreći upravnu mjeru privremene zabrane rada u trajanju sedam dana, u ponovljenom slučaju u trajanju 30 dana, a u svakom narednom ponovljenom slučaju izriče se zabrana rada u trajanju 60 dana. 2) Pod ponovljenim slučajem smatra se počinjenje dva ili više prekršaja u periodu od dvije godine nakon što je rješenje o zabrani rada iz stava 1) ovog člana postalo konačno. 3) Upravna mjera privremene zabrane rada iz stava 1) ovog člana ne odnosi se na prekršaje za koje je odredbama ovog zakona predviđeno izricanje te upravne mjere. 4) Žalba na rješenje iz stava 1) ovog člana ne odgađa izvršenje rješenja. Član 123. (Usmeno nalaganje upravne mjere) 1) Ako je prema ocjeni inspektora potrebno poduzeti hitne mjere i radnje na otklanjanju neposredne opasnosti po život i zdravlje ljudi i nastanak veće materijalne štete ili radi zaštite javnog interesa, inspektor će usmeno naložiti upravnu mjeru u skladu sa članom 117. stav 1) tačka (2) ovog zakona i istovremeno naložiti da se ona odmah izvrši. 2) Pored slučajeva iz stava 1) ovog člana inspektor će usmeno odrediti upravnu mjeru i kada je to određeno posebnim propisom. Član 124. (Rok za donošenje rješenja za usmeno naloženu upravnu mjeru) Usmeno naložena upravna mjera je odmah izvršna, unosi se u zapisnik, a inspektor donosi pisano rješenje u roku tri dana od dana usmeno naložene upravne mjere. Član 125. (Rok za donošenje rješenja za usmeno naloženo zatvaranje poslovnog objekta) Ako inspektor u skladu sa ovim zakonom usmeno naloži zatvaranje poslovnog objekta, odnosno drugog mjesta rada, donijet će i pisano rješenje u roku 24 sata od momenta usmeno naložene upravne mjere. Član 126. (Pečaćenje poslovnih prostorija i sredstava rada subjekta nadzora) 1) Kada je subjektu nadzora zabranjen rad inspektor će odmah na licu mjesta izvršiti osiguranje izvršenja naložene upravne mjere pečaćenjem ili na drugi odgovarajući način (natpis, traka i sl.) zatvoriti poslovne prostorije u kojima je zabranjen rad ili zapečatiti sredstva rada i vozila. 2) Način zatvaranja poslovnih prostorija ili pečačenje sredstava rada iz stava 1) ovog člana inspektor će odrediti rješenjem o zabrani rada. 3) O poduzetim radnjama iz stava 1) ovog člana sačinit će se zapisnik. 4) Direktor Federalne uprave, odnosno rukovodilac organa nadležnog za obavljanje inspekcijskih poslova donijet će propis o načinu pečaćenja i načinima drugih oblika zatvaranja poslovnih prostorija u kojima je određena zabrana rada. Član 127. (Upravna mjera oduzimanja, uništavanja i stavljanja robe ili predmeta prekršaja van prometa) 1) U vršenju inspekcijskog nadzora inspektor će oduzeti robu ili predmete prekršaja od subjekta nadzora i uništiti ih ukoliko je njima zabranjen promet, kao i u drugim slučajevima određenim posebnim propisima. 2) Oduzeta roba ili predmeti prekršaja popisuju se u potvrdi o oduzimanju robe ili predmeta u koju se unose podaci iz člana 106. stav 2) ovog zakona. 3) O oduzimanju robe ili predmeta prekršaja inspektor donosi rješenje koje se dostavlja subjektu nadzora. 4) Protiv rješenja o oduzimanju robe ili predmeta prekršaja dozvoljena je posebna žalba koja ne odgađa izvršenje rješenja. 5) Primjerak rješenja dostavlja se organu nadležnom za uništenje oduzete robe ili predmeta prekršaja, a koje će se izvršiti po postupku propisanom propisom iz člana 132. ovog zakona. 6) Troškove uništenja snosi subjekt nadzora od kojeg su roba ili predmeti prekršaja oduzeti, ako posebnim propisima nije drugačije određeno. 7) Na isti način inspektor će postupiti i kada nakon stavljanja robe ili predmeta prekršaja van prometa subjekt nadzora ne postupi po naredbi inspektora, odnosno kada se nakon izvršenih analiza utvrdi da ta roba ili predmeti prekršaja nisu dozvoljeni za upotrebu. 8) Ako je za robu ili predmete prekršaja iz stava 1) ovog člana do uništenja potrebno osigurati smještaj i čuvanje, inspektor će o smještaju i čuvanju odlučiti u rješenju o oduzimanju i uništenju, te u tom smislu postupiti u skladu sa članom 132. ovog zakona. Član 128. (Upravna mjera privremenog oduzimanja, stavljanja pod nadzor, prodaje i uništenja predmeta prekršaja) 1) Inspektor može prilikom vršenja inspekcijskog nadzora privremeno oduzeti ili staviti pod nadzor predmet prekršaja (roba, proizvodi, prirodne sirovine i materijali i drugo). 2) Inspektor može privremeno oduzeti i novac koji potiče od prodaje predmeta prekršaja iz stava 1) ovog člana. 3) Predmet prekršaja koji je privremeno oduzet ili stavljen pod nadzor popisuje se u potvrdi o privremeno oduzetoj robi ili predmetima u koju se unosi deklarirana ili procijenjena vrijednost predmeta prekršaja. 4) Inspektor može odrediti vještaka ili procjenitelja da izvrši procjenu vrijednosti privremeno oduzetog predmeta prekršaja. Član 129. (Čuvanje privremeno oduzete robe ili predmeta prekršaja) 1) Ako se ne radi o robi ili predmetima prekršaja iz člana 127. ovog zakona privremeno oduzeta roba ili predmeti prekršaja ostavljaju se na čuvanje kod subjekta ovlaštenog za smještaj i čuvanje privremeno oduzete robe ili predmeta prekršaja, a koji je određen rješenjem o smještaju i čuvanju privremeno oduzete robe ili predmeta prekršaja. 2) Subjekt iz stava 1) ovog člana odgovoran je za čuvanje robe ili predmeta prekršaja. 3) Troškove ostave i čuvanja privremeno oduzete robe ili predmeta prekršaja snosi lice, subjekt nadzora od kojeg su roba ili predmeti privremeno oduzeti ako posebnim propisima nije drugačije određeno. O troškovima odlučuje postupajući inspektor zaključkom u skladu sa općim propisima o troškovima u upravnom postupku. Broj 73 - Strana 16 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 10. 9. 2014. 4) Pravo na naknadu troškova nema lice, subjekt nadzora od kojeg su roba ili predmeti privremeno oduzeti, ako su kod njega ostavljeni na čuvanje. 5) Privremeno oduzeti novac predaje se u sudski depozit, kao i stvari od veće vrijednosti ako su prikladne za takav način čuvanja. 6) Federalna uprava dužna je izvršiti izbor pravnog ili fizičkog lica iz stava 1) ovog člana čije usluge će koristiti za smještaj i čuvanje privremeno oduzete robe ili predmeta prekršaja, a u slučaju da privremeno oduzeta roba ili predmeti prekršaja nisu ostavljeni na čuvanje kod subjekta nadzora. Izbor najpovoljnije ponude vrši se u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine. 7) Rješenje iz stava 1) ovog člana dostavlja se subjektu nadzora i protiv njega se ne može izjaviti posebna žalba jer ono nije upravni akt. 8) Smještaj i čuvanje privremeno oduzete robe ili predmeta prekršaja traje do pravomoćnosti sudske odluke ili konačnosti i izvršnosti prekršajnog naloga kojima je izrečena zaštitna mjera oduzimanja predmeta ili robe kojima je počinjen prekršaj. 9) Nakon pravomoćnosti sudske odluke, odnosno konačnosti i izvršnosti prekršajnog naloga privremeno oduzeta roba se prodaje, a novac ostvaren prodajom uplaćuje se u korist budžeta nivoa vlasti po kojem propisu je izvršen nadzor. Član 130. (Prodaja privremeno oduzete robe ili predmeta prekršaja koji su podložni brzom kvarenju) 1) Prodaja privremeno oduzete robe ili predmeta prekršaja koji su podložni brzom kvarenju ili onih čije bi čuvanje prouzrokovalo nesrazmjerne troškove vrši se neposrednom pogodbom ako posebnim propisima nije drugačije uređeno. 2) Troškove prodaje snosi subjekt nadzora od kojeg su roba ili predmeti prekršaja oduzeti. 3) Novac ostvaren prodajom robe ili predmeta prekršaja uplaćuje se na depozitni račun nadležnog suda ili prijelazni račun budžeta prema propisu po kojem je inspektor privremeno oduzeo robu ili predmete prekršaja do pravomoćnosti sudske odluke ili konačnosti i izvršnosti prekršajnog naloga kojima je izrečena zaštitna mjera oduzimanja predmeta prekršaja ili robe kojima je počinjen prekršaj. 4) Nakon pravomoćnosti sudske odluke, odnosno nakon konačnosti i izvršnosti prekršajnog naloga, novac od prodate robe uplaćuje se u korist budžeta prema propisu nivoa vlasti po kojem je inspektor privremeno oduzeo robu ili predmete prekršaja. Član 131. (Prodaja predmeta prekršaja putem javnog nadmetanja) 1) Privremeno oduzeti predmet prekršaja, koji nije podložan brzom kvarenju i čiji promet nije zabranjen, prodaje se nakon pravomoćnosti sudske odluke ili konačnosti i izvršnosti prekršajnog naloga kojima je izrečena zaštitna mjera oduzimanja robe ili predmeta prekršaja. 2) O prodaji privremeno oduzetog predmeta prekršaja inspektor donosi rješenje protiv kojeg se ne može izjaviti žalba. 3) Prodaja će se izvršiti javnim nadmetanjem, odnosno objavljivanjem javnog oglasa o prodaji privremeno oduzetog predmeta prekršaja i ako troškovi postupka prodaje ne uzrokuju veće troškove od vrijednosti oduzetog predmeta prekršaja i ako posebnim propisom nije drugačije regulirano. 4) Troškove prodaje snosi subjekt nadzora od kojeg je oduzet predmet prekršaja. 5) Novac od prodaje predmeta prekršaja i privremeno oduzeti novac predan na čuvanje u sudski depozit uplaćuje se u korist budžeta. 6) O privremeno oduzetom predmetu prekršaja i novcu inspektor sastavlja zapisnik u koji se unose podaci o kupcima, kao i podaci o naplati za prodati predmet prekršaja i o uplati novca u odgovarajući depozit. Član 132. (Postupak smještaja, čuvanja, prodaje ili uništenja predmeta prekršaja) Direktor Federalne uprave donijet će pravilnik o postupku smještaja, čuvanja, načinu prodaje ili uništenja privremeno oduzetog predmeta prekršaja u postupku inspekcijskog nadzora. Dostava pismena u inspekcijskom nadzoru Član 133. (Dostava pismena subjektu nadzora) Dostava pismena u inspekcijskom nadzoru može se izvršiti: - ličnim uručenjem i - uručenjem putem pošte. Član 134. (Dostava ličnim uručenjem) 1) Dostava se može izvršiti neposredno subjektu nadzora od inspektora kada se potvrda o prijemu pismena (zapisnik o inspekcijskom nadzoru, rješenja, zaključak inspektora ili prekršajni nalog) stavlja na primjerku pismena koji ostaje inspektoru u spisu. 2) Dostava ličnim uručenjem smatra se i uručenje zapisnika o inspekcijskom nadzoru licu sa kojim je obavljen inspekcijski nadzor shodno članu 110. stav 2) ovog zakona. Član 135. (Dostava pismena putem pošte) Kada se dostava pismena vrši putem pošte, smatrat će se da je dostavljanje izvršeno po isteku pet radnih dana po upućivanju pismena preporučeno na adresu sjedišta pravnog lica iz sudskog registra ili adresu registra prebivališta ili boravišta za fizičko lice. Pravni lijekovi protiv rješenja i zaključaka inspektora Član 136. (Žalba na rješenje i zaključak inspektora) 1) Na rješenje federalnog inspektora o naloženim upravnim mjerama može se izjaviti žalba u roku osam dana od dana prijema rješenja. 2) Žalba na rješenje inspektora o upravnim mjerama odgađa izvršenje rješenja ako ovim ili posebnim federalnim zakonom nije drugačije određeno. 3) Odredbe st. 1), 2) i 3) ovog člana odnose se i na zaključak inspektora protiv kojeg je dopuštena žalba. Član 137. (Odlučivanje po žalbama) 1) O žalbi na rješenje i zaključak federalnog inspektora rješava nadležno federalno ministarstvo iz upravne oblasti na koju se odnosi inspekcijski nadzor ako ovim ili posebnim federalnim zakonom nije drugačije određeno. 2) O žalbi na rješenje i zaključak kantonalnog inspektora koje je doneseno po federalnim ili propisima BiH rješava direktor Federalne uprave. 3) Žalba iz prethodnog stava odgađa izvršenje rješenja ako ovim ili posebnim zakonom nije drugačije propisano. Član 138. (Rok za rješavanje žalbe) 1) Žalbu na rješenje i zaključak inspektora nadležni drugostepeni organ dužan je riješiti u roku 30 dana od dana predaje žalbe ako posebnim propisom nije određen kraći rok. Srijeda, 10. 9. 2014. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 73 - Strana 17 2) Ako stranka odustane od žalbe, postupak po žalbi obustavlja se zaključkom. Član 139. (Upravni spor) Rješenje Federalne uprave doneseno po žalbi na rješenje i zaključak kantonalnog inspektora kada rješava po federalnim ili propisima BiH i rješenje federalnog ministarstva doneseno po žalbi na rješenje i zaključak federalnog inspektora konačni su upravni akti i protiv njih se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom. 4. Izvršenje upravnih mjera Član 140. (Postupanje po rješenju i izvršenje upravne mjere) Subjekt nadzora obavezan je postupiti po rješenju inspektora i izvršiti upravnu mjeru koja mu je rješenjem naložena u roku utvrđenom u rješenju. Član 141. (Dužnost obavještavanja inspektora o izvršenju upravne mjere) 1) Kada se upravna mjera sastoji od radnji koje subjekt nadzora mora izvršiti u određenom roku, subjekt nadzora dužan je o izvršenju tih radnji odmah u pisanom obliku obavijestiti inspektora koji je donio rješenje o upravnoj mjeri, a najkasnije u roku tri dana nakon što je rješenje postalo izvršno. 2) Obavijest se može i usmeno saopštiti na zapisnik u organu nadležnom za obavljanje inspekcijskih poslova. 3) Uz obavijest prilažu se i odgovarajući dokazi za izvršenje upravne mjere. Član 142. (Praćenje izvršenja upravne mjere) 1) Inspektor prati izvršenje upravne mjere po službenoj dužnosti na osnovu obavljenog kontrolnog inspekcijskog nadzora i drugih dokaza i saznanja, o čemu sačinjava poseban zapisnik. 2) Ako se radi o manje složenim predmetima ili kada se radi o izvršenju jedne radnje, o izvršenju upravne mjere može se sačiniti službena zabilješka. 3) U vršenju nadzora inspektor pazi da se izvršenje provede pravilno i u skladu sa zaključkom o dozvoli izvršenja i daje uputstva neposrednom izvršiocu ili licu koje rukovodi njihovim radom. Član 143. (Izvršnost rješenja) 1) U slučajevima kada žalba ne odgađa izvršenje rješenja, rješenje inspektora kojim je naložena upravna mjera postaje izvršno istekom roka za izvršenje radnje koja je naložena rješenjem, a ako rok za izvršenje radnje nije određen, rješenje postaje izvršno u roku 15 dana od dana donošenja rješenja u skladu sa odredbama Zakona o upravnom postupku. 2) Ako žalba na rješenje inspektora odgađa izvršenje, rješenje postaje izvršno istekom roka za žalbu ako žalba nije izjavljena, ili dostavljanjem subjektu nadzora rješenja kojim se žalba odbacuje ili odbija. Član 144. (Produženje roka izvršenja upravne mjere) 1) Nadležni inspektor može na zahtjev subjekta nadzora produžiti rok izvršenja upravne mjere ukoliko propisom, na osnovu kojeg je upravna mjera naložena, nije izričito propisana zabrana odgađanja izvršenja rješenja. 2) Izvršenje upravne mjere može se produžiti 30 dana ako su ispunjeni sljedeći uvjeti: 1) subjekt nadzora ima dokaz o registraciji i dozvolu za rad, a upravna mjera se odnosi na otklanjanje drugih propusta i nepravilnosti; 2) subjekt nadzora je započeo sa izvršenjem upravne mjere; 3) da se na osnovu cjelokupnog ponašanja subjekta nadzora osnovano može očekivati da će izvršiti upravnu mjeru u produženom roku za izvršenje. 3) O zahtjevu za produženje roka za izvršenje upravne mjere odlučuje inspektor koji je donio rješenje, o čemu donosi zaključak, protiv kojeg se ne može izjaviti posebna žalba. 4) Izuzetno, inspektor može, uz saglasnost direktora Federalne uprave, odnosno rukovodioca organa nadležnog za obavljanje inspekcijskih poslova, produžiti rok za izvršenje upravne mjere iz stava 2) ovog člana ako to nalažu posebne okolnosti. Član 145. (Odgoda izvršenja rješenja o upravnoj mjeri zabrane rada) 1) Izuzetno, ako je protiv konačnog rješenja o zabrani rada subjekta nadzora pokrenut upravni spor kod nadležnog suda, inspektor može na zahtjev subjekta nadzora, uz pisanu saglasnost glavnog inspektora i direktora Federalne uprave, odnosno rukovodioca organa nadležnog za obavljanje inspekcijskih poslova odgoditi izvršenje tog rješenja do konačne odluke suda, ako bi izvršenje rješenja o zabrani rada nanijelo štetu subjektu nadzora koja bi se teško mogla nadoknaditi, a odgađanje nije protivno javnom interesu. 2) Uz zahtjev za odgodu izvršenja rješenja prilaže se dokaz o podnesenoj tužbi nadležnom sudu. 3) O svakom podnesenom zahtjevu za odgodu izvršenja rješenja inspektor je dužan donijeti rješenje u roku tri dana od dana prijema zahtjeva. 4) Odgoda izvršenja rješenja o zabrani rada neće se dopustiti ako je propisom na osnovu kojeg je takva upravna mjera određena izričito propisano da se izvršenje mora odmah provesti po donošenju rješenja. Član 146. (Zaključak o dozvoli prisilnog izvršenja rješenja o upravnoj mjeri) 1) Kad subjekt nadzora nije u roku koji mu je određen izvršio upravnu mjeru koja se sastoji u nenovčanoj obavezi ili je izvršio samo djelimično, inspektor je dužan donijeti zaključak o dozvoli prisilnog izvršenja rješenja kojim je mjera određena. 2) Zaključak o dozvoli prisilnog izvršenja rješenja inspektor je dužan donijeti odmah po isteku roka za izvršenje rješenja i kada utvrdi da upravna mjera nije izvršena kako je određena rješenjem, a najkasnije u roku pet dana od dana kada je rješenje postalo izvršno. 3) Zaključak o dozvoli prisilnog izvršenja donosi se i kad su usmeno određene upravne mjere i odmah naređeno njihovo izvršenje, ako te mjere nisu izvršene. 4) Izvršnost rješenja o upravnim mjerama utvrđuje se prema Zakonu o upravnom postupku. 5) Inspektor će donijeti zaključak o prisilnom izvršenju u roku iz stava 2) ovog člana i ako je subjektu nadzora zapriječeno prinudnim sredstvima ukoliko ne postupi po nalogu inspektora, a ostavljeni rok je protekao. 6) Protiv zaključka o prisilnom izvršenju nije dozvoljena posebna žalba, a on postaje izvršan dostavljanjem subjektu nadzora. Član 147. (Sadržaj zaključka o prisilnom izvršenju) 1) Zaključak o prisilnom izvršenju sadrži podatke: Broj 73 - Strana 18 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 10. 9. 2014. 1) o subjektu nadzora i zakonskom osnovu za donošenje zaključka, 2) o rješenju koje se izvršava i da subjekt nadzora nije postupio po rješenju inspektora u određenom roku, 3) o postupku i načinu prisilnog izvršenja, 4) o datumu, odnosno roku prisilnog izvršenja i službene organe koji će provesti prisilno izvršenje, odnosno asistirati kod prisilnog izvršenja, 5) uputstvo da protiv zaključka nije dopuštena posebna žalba, 6) potpis inspektora i otisak pečata Federalne uprave, odnosno organa nadležnog za obavljanje inspekcijskih poslova. 2) Ako je neophodno iz posebnih razloga zaštite javnog interesa, prisilno izvršenje može se provesti i na dan državnog praznika, nedjeljom i noću. 3) Rok prisilnog izvršenja mora se odrediti tako da se sa izvršenjem počne najkasnije tri dana od dana uručenja zaključka o prisilnom izvršenju subjektu nadzora i da se izvrši u roku 15 dana od dana donošenja zaključka. 4) Način prisilnog izvršenja i sredstva izvršenja moraju biti takvi da se izvršenje provede na način i po postupku najpovoljnijem za subjekta nadzora. 5) Troškovi prisilnog izvršenja rješenja padaju na teret subjekta nadzora. Član 148. (Zapisnik o prisilnom izvršenju upravne mjere) 1) O provođenju zaključka o dozvoli prisilnog izvršenja inspektor sastavlja zapisnik. 2) U zapisniku se utvrđuje činjenično stanje prisilnog izvršenja upravne mjere. Zapisnik se ulaže u spis predmeta a jedan primjerak se uručuje subjektu nadzora. 3) Zapisnik je dokaz o toku i sadržaju radnji provedenih u postupku prisilnog izvršenja. Član 149. (Izvršenje upravne mjere putem drugog lica) 1) Ako subjekt nadzora nije izvršio upravnu mjeru ili je nije izvršio u cijelosti, a ona je takve prirode da je može izvršiti i drugo lice, inspektor će donijeti zaključak o dozvoli izvršenja putem drugog lica a troškove izvršenja snosi subjekt nadzora. 2) U zaključku o dozvoli izvršenja putem drugog lica, subjekt nadzora će se opomenuti da izvrši upravnu mjeru u određenom roku, a ako to ne učini, da će se izvršenje provesti putem drugog lica a troškove izvršenja snosi subjekt nadzora. 3) U zaključku o dozvoli izvršenja inspektor će navesti lice putem kojeg će se izvršiti upravna mjera a posebnim zaključkom može odrediti subjektu nadzora da položi određeni novčani iznos na račun Federalne uprave, odnosno organa nadležnog za obavljanje inspekcijskih poslova na ime podmirenja troškova izvršenja putem drugog lica. 4) Zaključak o obavezi polaganja tog iznosa izvršan je danom dostave subjektu nadzora. 5) Izbor ovlaštenih subjekata za izvršenje upravne mjere kao i propis o načinu izvršenja upravne mjere putem drugog lica donijet će direktor Federalne uprave, odnosno rukovodilac organa nadležnog za obavljanje inspekcijskih poslova. 6) Izbor najpovoljnije ponude vrši se u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine. Član 150. (Nadzor nad izvršenjem upravne mjere) 1) Inspektor koji je donio zaključak o dozvoli izvršenja putem drugog lica vrši nadzor nad izvršenjem upravne mjere. 2) U vršenju nadzora inspektor pazi da se izvršenje provede pravilno i u skladu sa zaključkom o dozvoli izvršenja, te daje uputstva neposrednom izvršiocu ili licu koje rukovodi njihovim radom. Član 151. (Izvršenje upravne mjere prisilom sa novčanim kažnjavanjem) 1) Ako subjekt nadzora nije izvršio upravnu mjeru koja se sastoji u nenovčanoj obavezi, inspektor će mu izreći novčanu kaznu radi prisiljavanja na izvršenje upravne mjere. 2) Istovremeno sa izricanjem novčane kazne iz stava 1) ovog člana inspektor će subjektu nadzora odrediti novi rok za izvršenje, uz prijetnju novom novčanom kaznom u slučaju neizvršenja. 3) Ako u ponovljenoj kontroli izvršenja rješenja subjekt nadzora ne izvrši upravnu mjeru koja mu je naložena rješenjem sa novim rokom iz stava 2) ovog člana, inspektor će u tom, kao i svakom narednom nadzoru, izreći novčanu kaznu. Član 152. (Uplata novčane kazne) Uplata novčane kazne iz prethodnog člana ovog zakona vrši se na račun budžeta nivoa vlasti propisa po kojem je inspektor odlučivao kod izricanja upravne mjere. Član 153. (Izvršenje upravne mjere radi ispunjenja novčanih potraživanja) Izvršenje upravne mjere radi ispunjenja novčanih potraživanja provodi se sudskim putem u skladu sa Zakonom o izvršnom postupku. Član 154. (Izvršenje upravne mjere neposrednom fizičkom prisilom) 1) Ako subjekt nadzora nije izvršio upravnu mjeru, a prema prirodi obaveze ta se mjera može izvršiti neposrednom fizičkom prisilom na subjekta nadzora, inspektor će na taj način izvršiti upravnu mjeru. 2) Fizička prisila mora biti primjerena predmetu izvršenja i srazmjerna otporu izvršenja. 3) Izvršenje neposrednom fizičkom prisilom provodi se na način određen zaključkom o dozvoli izvršenja. Član 155. (Izvršenje upravne mjere radi osiguranja) 1) Radi osiguranja izvršenja inspektor može zaključkom dozvoliti izvršenje rješenja i prije nego što ono postane izvršno ako bi izvršenje moglo biti osujećeno ili znatno otežano poslije izvršnosti rješenja. 2) O dozvoli izvršenja upravne mjere prije njene izvršnosti inspektor donosi poseban zaključak. 3) Izvršenje rješenja prije njegove izvršnosti može se odrediti u cjelini za sve mjere iz rješenja ili samo za koje postoji opasnost iz stava 1) ovog člana. 4) Protiv zaključka o izvršenju upravne mjere radi osiguranja može se izjaviti posebna žalba u roku tri dana od dana uručenja, a izjavljena žalba ne odgađa izvršenje rješenja. Član 156. (Prekid izvršenja upravne mjere) 1) Izvršenje rješenja o upravnoj mjeri koje je započeto može se prekinuti samo zbog posebnih okolnosti izazvanih višom silom, a nastavit će se čim one prestanu, o čemu se subjekat nadzora i ostali učesnici u izvršenju izvještavaju usmeno. Srijeda, 10. 9. 2014. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 73 - Strana 19 2) Ako se izvršenje ne može nastaviti istog dana, inspektor će o prekidu donijeti poseban zaključak protiv kojeg nije dopuštena žalba. Član 157. (Obustava izvršenja upravne mjere) 1) Inspektor će obustaviti postupak prisilnog izvršenja ukoliko se utvrdi: 1) da je obaveza subjekta nadzora izvršena; 2) da je njeno izvršenje nemoguće zbog objektivne okolnosti; 3) da se provodi prema licu koje nije u obavezi; 4) ako je upravni akt na osnovu kojeg je donesen zaključak o izvršenju poništen ili ukinut; 5) da je izvršenje nemoguće zbog okolnosti izazvanih višom silom. 2) O obustavi izvršenja upravne mjere inspektor donosi zaključak protiv kojeg nije dopuštena posebna žalba. VIII. ODNOS IZMEĐU FEDERALNE UPRAVE I INSPEKCIJA NA NIVOU KANTONALNE VLASTI U FEDERACIJI BiH Član 158. (Odnos Federalne uprave i inspekcija na nivou kantonalne vlasti) 1) Odnos između Federalne uprave i kantonalnih inspekcija zasniva se na pravima i obavezama koje svaki od tih organa ima u odnosu na izvršavanje federalnih zakona i propisa BiH. 2) Federalna uprava obavezna je osigurati izvršavanje federalnih i propisa BiH iz stava 1) ovog člana na području cijele Federacije i u tom pogledu ima ovlaštenja da prema kantonalnim inspekcijama poduzima sve one mjere kojima se osigurava obavljanje tih poslova povjerenih na vršenje kantonu. Član 159. (Obaveza dostavljanja podataka Federalnoj upravi) U obavljanju poslova nadzora koji proizilaze iz federalnih propisa i propisa BiH za čije su obavljanje pored Federalne uprave nadležni i drugi kompetentni organi na nivou Bosne i Hercegovine, Federalna uprava ima pravo tražiti od tih organa spise, dokumentaciju i izvještaje o obavljanju poslova predviđenih u tim propisima, a ti organi dužni su dostaviti tražene podatke u rokovima koje odredi taj organ. Član 160. (Postupak u slučaju neizvršavanja federalnih propisa) Ako organi ne izvršavaju federalne i propise BiH ili ih nepravilno izvršavaju, u tom slučaju Federalna uprava pisano će upozoriti te organe. Ako ti organi ne postupe po pisanom upozorenju, Federalna uprava pisano će izvijestiti Vladu Federacije, odnosno Vijeće ministara Bosne i Hercegovine. Član 161. (Pružanje pravne pomoći) 1) Zahtjevi Federalne uprave, odnosno federalne inspekcije za pružanje pravne pomoći od drugih organa smatraju se hitnim i po njima se mora postupati najkasnije u roku deset dana od dana prijema zahtjeva. 2) Federalna uprava, odnosno federalne inspekcije dužne su pružiti pravnu pomoć po zahtjevu za pružanje pravne pomoći od organa iz člana 159. ovog zakona. Član 162. (Saradnja između nadležnih inspekcijskih organa na svim nivoima i u Federaciji) U svrhu ostvarivanja ciljeva vezanih uz nadzor nad provođenjem međunarodnih standarda u vezi sa službenim kontrolama reguliranih u članu 4. ovog zakona, osigurat će se efikasna i uspješna koordinacija i saradnja između nadležnih inspekcijskih organa na svim nivoima u Federaciji. Član 163. (Saradnja inspekcija sa drugim organima) 1) Federalne inspekcije dužne su sarađivati sa drugim državnim organima, pravnim licima, udruženjima, sredstvima javnog informiranja, građanima i drugim subjektima u pitanjima od značaja za Federaciju radi efikasnog provođenja propisa nad kojima vrše inspekcijski nadzor, kao i radi sprečavanja i otklanjanja štetnih posljedica. 2) Federalni inspektor dužan je obavijestiti nadležni organ ukoliko prilikom vršenja inspekcijskog nadzora uoči određene nejasnoće i nedostatke u primjeni federalnih i propisa BiH. Član 164. (Saradnja sa nadležnim organima u sistemu službenih kontrola) 1) Između federalnih inspekcija i drugih nadležnih organa koji učestvuju u sistemu službenih kontrola ima se ostvariti efikasna i uspješna saradnja u oblasti zaštite zdravlja, životne sredine kao i u drugim oblastima. 2) Izvještaj o obavljenoj službenoj kontroli se ima dostaviti glavnom federalnom inspektoru određene upravne oblasti u roku 15 dana po izvršenoj službenoj kontroli. 3) Glavni federalni inspektor iz određene upravne oblasti može provesti inspekcijski postupak i naložiti odgovarajuće mjere, ako utvrdi nepravilnosti u radu prilikom vršenja službenih kontrola, odnosno nepravilnosti kod subjekta kod kojeg je vršena službena kontrola. 4) Glavni federalni inspektor dužan je obavijestiti nadležni organ ukoliko prilikom obavljanja službene kontrole uoči određene nejasnoće i nedostatke u primjeni federalnih i propisa BiH. IX. KAZNENE ODREDBE Član 165. (Prekršaji i prekršajne kazne) 1) Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 KM do 15.000,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj pravno lice, ako: 1) odbija saradnju sa inspektorom u postupku poduzimanja preventivnih mjera i radnji i ne postupi po rješenju inspektora u postupku poduzimanja preventivnih mjera (čl. 58. i 59.); 2) ne učestvuje u vršenju inspekcijskog nadzora (član 67. st. 1) i 3)); 3) onemogući inspektora u vršenju inspekcijskog nadzora (član 67. stav 2)); 4) ne da na uvid poslovne knjige i drugu službenu dokumentaciju, ažurne i tačne podatke, materijale i obavijesti potrebne inspektoru za pravilno utvrđivanje svih činjenica i okolnosti u vršenju nadzora odmah na licu mjesta ili u roku koji inspektor naloži (član 67. st. 4), član 69. stav 1)); 5) subjekt nadzora ne odazove se pozivu inspektora da u roku koji mu je naložen donese u službene prostorije organa za inspekcijske poslove tražene podatke i dokumentaciju ili da dođe lično radi davanja pojašnjenja u vezi sa nadzorom (član 67. stav 5), član 79. stav 1), član 80. stav 1), član 98. stav 2) i član 104.); 6) ne obavijesti nadležnog inspektora ili policijsku upravu o slučajevima nastanka opasnosti po život i zdravlje građana i materijalnih dobara na način kako je to propisano zakonom ili drugim propisom (član 68.); Broj 73 - Strana 20 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 10. 9. 2014. 7) subjekt nadzora ne da uzorke proizvoda radi ispitivanja kod stručne institucije u Federaciji ovlaštene za ispitivanje kvaliteta i zdravstvene ispravnosti proizvoda (član 71.); 8) pravno lice sa javnim ovlaštenjima ne vrši javna ovlaštenja u skladu sa Zakonom i drugim propisima (član 88.); 9) subjekt nadzora kojem je povjereno upravljanje i eksploatisanje javnog dobra ne postupa u svojstvu dobrog domaćina (član 89.); 10) sprečava i otežava inspektoru vršenje nadzora (član 98. stav 1)); 11) ne postupi po rješenju inspektora i ne izvrši upravnu mjeru koja mu je rješenjem naložena u roku utvrđenom u rješenju (član 140.); 12) u ostavljenom roku ne izvijesti inspektora o izvršenju upravne mjere (član 141.); 13) spriječi da se upravna mjera izvrši putem drugog lica (član 149.); 14) subjekt nadzora ne izvrši upravnu mjeru koja se sastoji u nenovčanoj obavezi (član 151. stav 1)); 15) subjekt nadzora ne izvrši upravnu mjeru koja mu je naložena rješenjem sa novim rokom (član 151. stav 3)); 16) kod subjekta nadzora utvrđena je nepravilnosti u radu nakon obavljene službene kontrole (član 164. stav 3)). 2) Za prekršaje iz stava 1) ovog člana bit će kažnjeno i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM. 3) Za prekršaje iz stava 1) ovog člana bit će kažnjeno i fizičko lice - registrirano kod nadležnog organa za obavljanje određene djelatnosti novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 1.500,00 KM. 4) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 1.500,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj fizičko lice ako obavlja djelatnost bez odobrenja nadležnog organa (član 117. stav 1) tačka 4.). 5) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 KM do 1.500,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj fizičko lice koje je prisustvovalo inspekcijskom nadzoru a potpisan zapisnik nije dostavilo odgovornom licu u subjektu nadzora (član 103. stav 2)). Član 166. 1) Za prekršaj iz člana 151. stav 3) ovog zakona pravno lice bit će kažnjeno novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 KM do 15.000,00 KM. 2) Za prekršaj iz člana 151. stav 3) ovog zakona odgovorno lice u pravnom licu bit će kažnjeno novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 3.000,00 KM. 3) Za prekršaj iz člana 151. stav 3) ovog zakona fizičko lice - registrirano kod nadležnog organa za obavljanje određene djelatnosti bit će kažnjeno novčanom kaznom u iznosu od 1.200,00 KM do 1.500,00 KM. 4) Za prekršaj iz člana 151. stav 3) ovog zakona fizičko lice bit će kažnjeno novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.500,00 KM Član 167. Za prekršaj iz člana 164. stav 3) ovog zakona bit će kažnjen rukovodilac tima i članovi tima koji je obavio službenu kontrolu u čijem je radu utvrđena nepravilnost i novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 1.500,00 KM. X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 168. (Organizacija inspekcija u drugim organima uprave) 1) Ako je neophodno zbog prirode djelatnosti i funkcionalne povezanosti sa drugim poslovima državne uprave u određenoj oblasti, zakonom se mogu organizirati inspekcije i u sistemu drugih organa uprave u Federaciji ili odrediti vršenje inspekcijskog nadzora u sistemu drugih radnih mjesta u tim organima, naročito kad se radi o manjem obimu inspekcijskih poslova. 2) Odredbe stava 1) ovog člana ne odnose se na inspekcije određene ovim zakonom. 3) Kada je inspekcijski nadzor organiziran u okviru organa uprave u Federaciji ili je vršenje inspekcijskog nadzora određeno u okviru drugog radnog mjesta u drugom organu uprave, na način vršenja ovog inspekcijskog nadzora primjenjuju se odredbe ovog zakona, ukoliko posebnim zakonom nije drugačije propisano. Član 169. (Donošenje pravilnika i drugih općih akata) Direktor Federalne uprave, odnosno rukovodilac organa nadležnog za obavljanje inspekcijskih poslova donijet će pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i druge opće i provedbene akte u skladu sa ovim zakonom u roku 120 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 170. (Donošenje propisa, etičkog kodeksa, obrazaca i drugih akata rukovodioca organa nadležnog za obavljanje inspekcijskih poslova) Direktor Federalne uprave, odnosno rukovodilac organa nadležnog za obavljanje inspekcijskih poslova donijet će propise određene ovim zakonom, etički kodeks za inspektore, obrasce i druge akte propisane ovim zakonom u roku 120 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 171. (Donošenje propisa Vlade) Vlada Federacije donijet će propise određene ovim zakonom u roku 120 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 172. (Primjena dosadašnjih propisa) Do donošenja provedbenih propisa i općih akata određenih ovim zakonom primjenjivat će se odgovarajući propisi i opći akti koji su bili na snazi do dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 173. (Inspekcijski postupak započet prije dana stupanja na snagu ovog zakona) Inspekcijski postupak započet prema propisima koji su bili na snazi prije dana stupanja na snagu ovog zakona završit će se prema tim propisima. Član 174. (Izvršenje rješenja) Neizvršena rješenja federalnih inspektora koja su postala izvršna prije dana stupanja na snagu ovog zakona izvršit će se prema propisima koji su važili na dan izvršnosti rješenja ukoliko je to povoljnije za subjekta nadzora. Član 175. (Kontrola zdravlja lica i zdravstvene ispravnosti i kvaliteta roba i predmeta u prekograničnom prometu do uspostavljanja odgovarajućih službi) Kontrola zdravlja lica, odnosno zdravstvene ispravnosti i kvaliteta roba i predmeta u prekograničnom prometu ostaje u nadležnosti federalnih inspekcija u sistemu Federalne uprave do Srijeda, 10. 9. 2014. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 73 - Strana 21 uspostavljanja inspekcijskih poslova na nivou Bosne i Hercegovine. Član 176. (Radno-pravni status inspektora) Na dan stupanja na snagu ovog zakona državni službenici koji su postavljeni na radno mjesto glavnog inspektora i inspektora u Federalnoj upravi za inspekcijske poslove ostaju na tim poslovima. Član 177. (Ravnopravnost spolova) Gramatička terminologija korištena u ovom zakonu podrazumijeva oba spola. Član 178. (Prestanak važenja Zakona) 1) Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje važiti Zakon o inspekcijama u Federaciji BiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 69/05). 2) Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje važiti Zakon o tržišnoj inspekciji Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/95). 3) Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaju važiti svi federalni zakoni u dijelu koji regulira jedinstveni postupak i procesne radnje inspekcijskog nadzora. Član 179. (Prestanak važenja ostalih propisa) Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaju važiti odredbe federalnih zakona u dijelu koji se odnosi na organizaciju federalnih inspekcija koje se nalaze u sastavu Federalne uprave. Član 180. (Stupanje na snagu Zakona) Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Tomislav Martinović, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softić, s. r. Temeljem članka IV.B.7. a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O INSPEKCIJAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Proglašava se Zakon o inspekcijama Federacije Bosne i Hercegovine, koji je donio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupničkog doma od 26.06.2014. godine i na sjednici Doma naroda od 30.06.2014. godine. Broj 01-02-654-02/14 02. rujna 2014. godine Sarajevo Predsjednik Živko Budimir, v. r. ZAKON O INSPEKCIJAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE I. OPĆE ODREDBE Članak 1. (Predmet Zakona) Ovim se zakonom uređuje vršenje inspekcijskog nadzora iz mjerodavnosti federalnih tijela uprave, inspekcijski poslovi federalnih inspekcija i njihov djelokrug, jedinstveni postupak inspekcijskog nadzora u Federaciji BiH (u daljnjem tekstu: Federacija), radi osiguranja izvršenja zakona i drugih propisa (u daljnjem tekstu: propisa), ustrojstvo Federalne uprave za inspekcijske poslove (u daljnjem tekstu: Federalna uprava) i rukovođenje, prava, obveze i odgovornosti inspektora, prava i obveze subjekata nadzora, odnosi između Federalne uprave i kantonalnih inspekcijskih tijela, preventivno djelovanje inspektora u vršenju inspekcijskog nadzora i druga pitanja značajna za funkcioniranje inspekcijskog sustava Federacije. Članak 2. (Definicije pojmova korištenih u Zakonu) Pojmovi korišteni u ovome zakonu imaju sljedeća značenja: 1) "inspekcijsko tijelo" - federalno tijelo mjerodavno za vršenje inspekcijskih poslova; 2) "inspektor" - državni službenik s posebnim ovlastima i odgovornostima; 3) "inspekcijski nadzor" - vrsta upravnog nadzora koja se ostvaruje izravnim uvidom u zakonitost rada, poslovanja i postupanja pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju određenu djelatnost i građana u pogledu pridržavanja zakona i drugih propisa, te poduzimanje upravnih i drugih mjera za koje su ovlašteni zakonom, odnosno drugim propisom (u daljnjem tekstu: zakoni i drugi propisi); 4) "inspekcijski poslovi" - poslovi za koje su ovlašteni inspektori u okviru inspekcijskog nadzora, a to su: a) preventivni - poduzimanje mjera i radnji radi sprječavanja povrede propisa; b) korektivni - donošenje rješenja o otklanjanju nedostataka, zabrani poduzimanja radnji koje su u suprotnosti sa zakonima i drugim propisima i drugih upravnih mjera i radnji za koje je inspektor ovlašten posebnim zakonom ili drugim propisom; c) represivni - podnošenje zahtjeva i prijava mjerodavnom tijelu za pokretanje odgovarajućeg postupka ako povreda propisa predstavlja prekršaj ili kazneno djelo i izricanje novčane kazne putem izdavanja prekršajnog naloga; d) inspekcijski pregled - izravan pregled poslovnih prostorija i drugih objekata u smislu članka 62. stavak (2) točka 1. zakona, procesa rada i zaštite na radu, proizvoda, robe i usluga, isprava i druge dokumentacije, kao i drugih radnji sukladno svrsi inspekcijskog nadzora kod pravnih i fizičkih osoba; e) kontrolni inspekcijski nadzor - kontrola u izvršenju i postupanju subjekta nadzora po naloženim upravnim i drugim mjerama u postupku otklanjanja uočenih nepravilnosti; 5) predmet prekršaja, subjekt nadzora, stručna institucija, lista provjera: a) "predmet prekršaja" - predmeti, robe, proizvodi, sredstva rada, pružene usluge ili radnje i druge stvari i materijali kojima je učinjen prekršaj ili kazneno djelo ili su nastali u izvršenju ili pokušaju izvršenja prekršaja ili kaznenog djela; b) "subjekt nadzora" - je pravna osoba, pravna osoba s javnim ovlastima, fizička osoba registrirana kod mjerodavnog tijela za obavljanje određene djelatnosti i fizička osoba koja obavlja određenu djelatnost bez rješenja mjerodavnog tijela i građani nad kojima se vrši inspekcijski nadzor; c) "stručna institucija" - ovlaštena organizacija za ispitivanja i ocjenjivanje usuglašenosti stanja i proizvoda s propisima;
Zakon o prekršajima FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 63/14 08.06.2014 SN FBiH 19/25 prekršaji,zakon,fbih Сриједа, 6. 8. 2014. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 63 - Страна 25 Члан 110. Застара права на враћање новчаног износа (1) Право неоправдано кажњеног лица и лица из члана 109. став (4) овог закона, да тражи накнаду штете, односно враћање новчаног износа, застарјева за једну годину од дана правоснажности рјешења, односно рјешења којим је прекршајни поступак био обустављен. (2) Застара из става (1) овог члана се прекида подношењем захтјева надлежном органу, министарству или управи надлежној за послове прекршаја. (3) Ако је захтјев за накнаду штете односно враћање новчаног износа поднијело неоправдано кажњено лице, послије његове смрти лица из члана 109. став (4) овог закона могу продужити поступак за остваривање захтјева у року од три мјесеца од дана смрти неоправдано кажњеног лица и то само у границама раније поднесеног захтјева. (4) Ако се неоправдано кажњено лице одрекло захтјева за наплату штете односно враћање новчаног износа, након његове смрти захтјев се не може поднијети. Члан 111. Поступак остваривања права (1) Овлашћено лице дужно је да се са својим захтјевом за накнаду штете обрати надлежном органу, министарству или управи надлежној за послове прекршаја, ради споразума о постојању штете и висини накнаде. (2) Ако до споразума не дође у року од три мјесеца од дана пријема захтјева, овлашћено лице може надлежном суду поднијети тужбу за накнаду штете против Федерације БиХ, кантона, града или општине у зависности у корист чијег буџета је плаћена новчана казна, одузета имовинска корист, укњижен одузети предмет или новчана вриједност одузетог предмета. (3) Захтјев за враћање новчаног износа подноси се органу управе надлежном за финансије у складу са ставом (2) овог члана. XVI - ПРЕЛАЗНЕ И ЗАВРШНЕ ОДРЕДБЕ Члан 112. Прелазне одредбе везане за санкције (1) Одлуке о прекршајима које су постале правоснажне прије ступања на снагу овог закона извршиће се према одредбама овог закона. (2) Даном ступања на снагу овог закона све неплаћене новчане казне изречене за извршене прекршаје, као и трошкови поступка који су изречени у прекршајном поступку, а који су још предмет извршења, евидентираће се у Регистру новчаних казни на начин прописан чланом 102. овог закона. Члан 113. Престанак важења Закона (1) Даном ступања на снагу овог закона престаје да важи Закон о прекршајима Федерације Босне и Херцеговине ("Службене новине Федерације БиХ", бр. 31/06 и 37/10). (2) У случају да су други закони у Федерацији у супротности са овим законом, примјењиваће се овај закон. (3) У поступку за одузимање имовинске користи прибављене прекршајем примјењиваће се одговарајуће одредбе посебног прописа који уређује одузимање имовинске користи. (4) Одредбе прописа којима се регулише висина новчаних казни у прекршајном поступку ускладиће се са одредбама овог закона у року од шест мјесеци од дана ступања на снагу овог закона. Члан 114. Ступање на снагу и примјена Закона Овај закон ступа на снагу осмог дана од дана објављивања у "Службеним новинама Федерације БиХ". Предсједавајући Дома народа Парламента Федерације БиХ Томислав Мартиновић, с. р. Предсједавајући Предстaвничког дома Парламента Федерације БиХ Сафет Софтић, с. р. Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O PREKRŠAJIMA Proglašava se Zakon o prekršajima, koji je donio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 06.05.2014. godine i na sjednici Doma naroda od 05.06.2014. godine. Broj 01-02-585-02/14 29. jula 2014. godine Sarajevo Predsjednik Živko Budimir, s. r. ZAKON O PREKRŠAJIMA DIO PRVI I. OPĆE ODREDBE Član 1. Predmet Zakona Ovim zakonom definira se: prekršaj, prekršajne sankcije, postupak prema maloljetnicima, zastara, prekršajni postupak, prekršajni nalog, zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, usmeni pretres, rješenje o prekršaju, žalba, povrat u pređašnje stanje, ponavljanje postupka, evidencija i brisanje sankcija, izvršenje kazni, kao i druga pitanja od značaja za prekršaje na području Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija). Član 2. Definicija prekršaja (1) Prekršaj predstavlja kršenje propisa, javnog poretka ili drugih društvenih vrijednosti koje nisu zaštićene krivičnim zakonima i drugim zakonima u kojima su propisana krivična djela, kao i kršenje drugih propisa kojima su određena obilježja prekršaja i za koje su propisane sankcije. (2) Odgovornost za prekršaj pretpostavlja izvršenu ili propuštenu protivpravnu skrivljenu radnju koja je propisom nadležnog organa određena kao prekršaj. (3) Nema prekršaja ukoliko je isključena protivpravnost ili krivica iako postoje sva bitna obilježja prekršaja. (4) Prekršaj može biti počinjen činjenjem ili nečinjenjem. (5) Nehat od izvršioca je dovoljan da se izvršilac smatra odgovornim za prekršaj, osim ako je odredbama o prekršajima propisano da će izvršitelj biti kažnjen za djelo počinjeno isključivo sa umišljajem. (6) Prekršaj mogu počiniti fizička i pravna lica. (7) Pokušaj izvršenja prekršaja nije kažnjiv. Član 3. Značenje izraza (1) Posebni izrazi u smislu ovog zakona imaju sljedeća značenja: 1) ovlašteni organ je bilo koji od sljedećih: a) nadležni policijski organ Bosne i Hercegovine, Federacije ili kantona, Број 63 - Страна 26 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 6. 8. 2014. b) nadležni inspekcijski organi ili c) ministarstvo, preduzeće ili drugo pravno lice koje ima javna ovlaštenja i u čiju nadležnost spada direktno ili indirektno provođenje bilo kojeg zakona ili propisa koji propisuju prekršaje; 2) Registar novčanih kazni i prekršajne evidencije je elektronska baza podataka o izrečenim novčanim kaznama za prekršaje, drugim prekršajnim sankcijama i troškovima postupka kao što je propisano u Zakonu o Agenciji za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 56/08); 3) okrivljeni je pravno ili fizičko lice protiv kojeg je pokrenut prekršajni postupak; 4) oštećeni je pravno ili fizičko lice koje je pretrpjelo štetu koja je na bilo koji način nastala počinjenjem prekršaja; 5) sud je općinski sud u kojem je osnovano prekršajno odjeljenje; 6) drugostepeni sud je nadležni kantonalni sud; 7) kažnjenik je osoba za koju je konačnim prekršajnim nalogom ili pravomoćnim rješenjem o prekršaju ustanovljeno da je odgovorna za određeni prekršaj; 8) uručenje pismena poštom je uručenje putem preporučene pošte na adresu fizičkog lica koje je određeno u Registru prebivališta i boravišta, a koju vodi Glavni centar za obradu podataka u Bosni i Hercegovini ili na registriranu adresu sjedišta pravnog lica; 9) posao (rad) za opće dobro je neplaćeni rad u korist društva kojim se ne vrijeđa ljudsko dostojanstvo i ne ostvaruje profit i koji se može izreći samo uz pristanak učinitelja, a ne može trajati kraće od 10 sati niti duže od 120 sati, s tim što se ne može obavljati duže od dva sata dnevno. (2) Gramatička terminologija korištenja muškog ili ženskog roda podrazumijeva uključivanje oba roda. (3) Značenje izraza navedenih u članu 2. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 36/03, 37/03, 21/04, 69/04, 18/05, 42/10 i 42/11 - u daljnjem tekstu: Krivični zakon) koristit će se u ovom zakonu ukoliko se kontekstom jasno ne zahtijeva drugačije. Član 4. Prava osoba okrivljenih za prekršaje Niko ne može biti kažnjen za prekršaj, niti se prema njemu mogu primijeniti prekršajne sankcije ako radnja koja mu se stavlja na teret prije nego što je bila izvršena nije bila zakonom, ili na zakonu osnovanom propisu određena kao prekršaj i za koju zakonom ili drugom na zakonu osnovanom propisu nije propisana vrsta i visina sankcije za učinitelja. Član 5. Svako ko je okrivljen da je počinio prekršaj ima pravo zahtijevati da o njegovoj odgovornosti za počinjeni prekršaj odluči sud, ukoliko on to zahtijeva u roku koji je propisan zakonom. Takve osobe imaju pravo da: 1) smatraju se nevinim dok se ne dokaže njihova odgovornost u skladu sa zakonom; 2) u najkraćem roku biti obaviještene detaljno i na jeziku koji razumiju o prirodi i razlogu optužbi protiv njih; 3) da im se da odgovarajuće vrijeme i mogućnost za pripremu njihove odbrane; 4) brani se lično, ili putem branitelja prema vlastitom izboru, ili ukoliko nemaju dovoljno sredstava, da im se on osigura besplatno kada to zahtijevaju interesi pravde; 5) ispitaju ili da se u njihovo ime ispitaju svjedoci koji ih terete i da se osigura prisustvo i saslušanje svjedoka u njihovu korist pod istim uvjetima kao i svjedoka koji ih terete; 6) dobiju besplatnu pomoć prevodioca ako ne razumiju jezik koji se upotrebljava u sudu. Član 6. (1) Ako se protiv odgovorne osobe u pravnom licu ne može pokrenuti postupak, postupak će se pokrenuti i provesti samo protiv pravnog lica. (2) Ako je pravno lice prestalo postojati ili postoje druge pravne smetnje za vođenje postupka, postupak će se pokrenuti i provesti samo protiv odgovorne osobe u pravnom licu. (3) Odgovornost odgovorne osobe za prekršaj ne prestaje zato što joj je prestao radni odnos u pravnom licu ili što je u registru subjekta upisa nakon počinjenja prekršaja izvršena promjena te odgovorne osobe. Član 7. Predstavnik okrivljene strane pravnog lica je osoba koja upravlja predstavništvom ili drugom poslovnom jedinicom tog pravnog lica u Federaciji, ukoliko za predstavnika pravnog lica ne bude određena druga osoba. Član 8. Osobe koje ne mogu biti predstavnici pravnog lica (1) Predstavnik pravnog lica ne može biti osoba koja je u istoj stvari svjedok. (2) Predstavnik pravnog lica ne može biti odgovorna osoba protiv koje se vodi postupak za isti prekršaj, ili osoba koja ističe da je postupala po naredbi druge odgovorne osobe ili organa upravljanja. (3) U slučajevima iz st. (1) i (2) ovog člana sud je dužan pozvati pravno lice da u roku osam dana odredi drugog predstavnika. Član 9. Diplomatski imunitet U pogledu vođenja prekršajnog postupka prema osobama koje uživaju pravo imuniteta u Bosni i Hercegovini primjenjuju se pravila međunarodnog prava. Član 10. Za prekršaj ne mogu biti odgovorni Federacija, kanton, grad, općina i mjesne zajednice. Član 11. (1) Ako se prije započinjanja prekršajnog postupka utvrdi da je osoba protiv koje se pokreće postupak umrla, odnosno pravno lice protiv kojeg se pokreće postupak prestalo postojati, rješenjem će se odbaciti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, a ako se činjenica smrti ili prestanak postojanja pravnog lica utvrdi nakon započinjanja postupka, rješenjem će se obustaviti prekršajni postupak. (2) Ako se postupak može provesti protiv pravnog sljednika pravnog lica, neće se donositi rješenje iz stava (1) ovog člana, već će se zastati s postupanjem i postupak nastaviti nakon što ovlašteni organ na odgovarajući način izmijeni zahtjev. Ako je već doneseno rješenje iz stava (1) ovog člana, nakon što ovlašteni organ izmijeni zahtjev, to će se rješenje staviti van snage i nastaviti postupak. (3) Ako se nakon izdavanja prekršajnog naloga, a prije njegove pravomoćnosti ili stavljanja van snage, utvrdi da je okrivljeni umro, odnosno okrivljeno pravno lice prestalo postojati, rješenjem ovlaštenog organa će se prekršajni nalog staviti van snage. Сриједа, 6. 8. 2014. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 63 - Страна 27 (4) Rješenje iz st. (1) i (2) ovog člana donosi sud kod kojeg se nalazi spis u času utvrđenja smrti okrivljenika, odnosno prestanka postojanja pravnog lica. Član 12. Propisivanje prekršaja (1) Prekršaji i prekršajne sankcije mogu biti propisani zakonima Bosne i Hercegovine, Federacije, kantona ili drugim propisima Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, Vlade Federacije, vlada kantona i odlukama gradskog ili općinskog vijeća. (2) Organi ovlašteni za donošenje propisa o prekršajima mogu propisivati samo kazne i zaštitne mjere predviđene ovim zakonom i u granicama koje određuje ovaj zakon. (3) Organi ovlašteni za donošenje propisa iz stava (1) ovog člana mogu propisivati prekršajne kazne i zaštitne mjere samo za povrede propisa koje oni donose u okviru svoje nadležnosti utvrđene Ustavom i zakonom, pod uvjetima određenim ovim zakonom. (4) Organ ovlašten da propisuje prekršajne kazne i zaštitne mjere ne može ovo pravo prenijeti na druge organe. Član 13. Vrijeme izvršenja prekršaja Prekršaj je izvršen u vrijeme kada je počinilac radio ili bio dužan raditi, bez obzira na to kada je posljedica nastupila. Član 14. Mjesto izvršenja prekršaja Prekršaj je izvršen kako u mjestu gdje je počinilac radio ili bio dužan raditi tako i u mjestu gdje je nastupila posljedica. Član 15. Nadležnost sudova (1) Sudovi u Federaciji stvarno su nadležni odlučivati o prekršajima iz člana 12. stav (1) koji su počinjeni na teritoriji Federacije. (2) Sud na čijem je području počinjen prekršaj mjesno je nadležan za vođenje prekršajnog postupka. Član 16. Izricanje prekršajne sankcije (1) Prekršajnu sankciju može izreći sud u prekršajnom postupku koji je pokrenut i proveden u skladu s ovim zakonom. (2) Ovlašteni organ može izreći prekršajnu sankciju putem izdavanja prekršajnog naloga u skladu s postupkom koji je propisan ovim zakonom. Član 17. Lišenje slobode i garancija kao osiguranje prisustva i plaćanja novčane kazne (1) Policijski službenik može na zahtjev ovlaštene službene osobe lišiti slobode osobu koja je osumnjičena za prekršaj, ali je dužna takvu osobu odmah, a najkasnije u roku 12 sati, izvesti pred sud kako bi se osiguralo njeno prisustvo u sudu pod sljedećim uvjetima: 1) kada osoba odbija ili nije u mogućnosti otkriti svoj identitet, 2) kada osoba nije nastanjena u Bosni i Hercegovini ili privremeno boravi u inozemstvu, a postoji sumnja da može pobjeći kako bi izbjegla odgovornost za prekršaj ili 3) kada postoji opasnost da će osoba nastaviti sa vršenjem prekršaja, ili ponovo počiniti istovrsni prekršaj. (2) Sud mora ispitati okrivljenog odmah a najkasnije u roku 12 sati od trenutka kada je ta osoba lišena slobode. (3) Svako lišenje slobode može biti određeno samo ako se ista svrha ne može ostvariti drugom mjerom, mora biti razumno i u skladu s prirodom počinjenog prekršaja, a mora se voditi računa o starosti i drugim ličnim osobinama te osobe, tako da dužina trajanja lišenja slobode odgovara okolnostima. Svaka osoba lišena slobode u skladu s odredbama ovog člana mora biti u najkraćem roku obaviještena detaljno i na jeziku koji razumije o razlozima za lišenje slobode, kao i o prekršaju koji joj se stavlja na teret. (4) Radi osiguranja prisustva pred sudom policija ili drugi ovlašteni organ može zahtijevati od osobe koja je okrivljena za prekršaj, a nema prebivalište u Bosni i Hercegovini ili privremeno boravi u inozemstvu a želi napustiti Bosnu i Hercegovinu prije okončanja postupka, a za koju postoji sumnja da može pobjeći kako bi izbjegla odgovornost za prekršaj, da preda svoj pasoš ili drugi identifikacijski dokument do pojavljivanja na sudu, ali ne duže od 24 sata. Uz prekršajni nalog, ili zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka sudu će se predati pasoš ili drugi identifikacijski dokument. (5) Radi osiguranja plaćanja novčane kazne osobi koja je okrivljena za prekršaj, a nema prebivalište u Bosni i Hercegovini, ili privremeno boravi u inozemstvu a želi napustiti Bosnu i Hercegovinu prije okončanja postupka, a za koju postoji sumnja da može pobjeći kako bi izbjegla odgovornost za prekršaj, sudija može naložiti da položi novčanu garanciju u visini maksimalne kazne koja može biti izrečena za takav prekršaj. Član 18. Primjena odredaba Krivičnog zakona i Zakona o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine (1) Ukoliko nije drugačije propisano odredbama ovog zakona, sljedeće odredbe Krivičnog zakona će se mutatis mutandis primjenjivati na prekršaje: čl. 26. i 27. koji nose naziv "Nužna odbrana" i "Krajnja nužda"; čl. 31., 32. i 33. koji nose naziv "Saučiniteljstvo", "Podstrekavanje" i "Pomaganje"; član 36. pod nazivom "Ubrojivost"; član 37. pod nazivom "Umišljaj"; član 38. pod nazivom "Nehat"; član 39. pod nazivom "Stvarna zabluda"; član 40. pod nazivom "Pravna zabluda" i Glava XIV. pod nazivom "Odgovornost pravnih osoba". (2) Ukoliko nije drugačije propisano odredbama ovog zakona sljedeće odredbe Zakona o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 35/03, 37/03, 56/03, 78/04, 28/05, 55/06, 27/07, 53/07, 9/09 i 12/10 - u daljnjem tekstu: Zakon o krivičnom postupku) će se mutatis mutandis primjenjivati u prekršajnom postupku: Glava I. pod nazivom "Osnovna načela"; Glava III. pod nazivom "Pravna pomoć i službena saradnja"; Glava IV. Odjeljak 2. pod nazivom "Mjesna nadležnost" i Odjeljak 3. pod nazivom "Spajanje i razdvajanje postupka"; Glava V. pod nazivom "Izuzeće"; Glava VII. pod nazivom "Branitelj"; Glava VIII. Odjeljak 1. pod nazivom "Pretres stana, prostorija i osoba"; Glava VIII. Odjeljak 2. pod nazivom "Privremeno oduzimanje predmeta i imovine"; Glava VIII. Odjeljak 4. pod nazivom "Ispitivanje osumnjičenog"; Glava VIII. Odjeljak 5. pod nazivom "Ispitivanje svjedoka"; Glava VIII. Odjeljak 6. pod nazivom "Uviđaj i rekonstrukcija "; Glava VIII. Odjeljak 7. pod nazivom "Vještačenje"; Glava XI. pod nazivom "Podnesci i zapisnici"; Glava XII. pod nazivom "Rokovi"; Glava XVI. pod nazivom "Troškovi krivičnog postupka"; Glava XVII. pod nazivom "Imovinsko-pravni zahtjevi"; Glava XXI. pod nazivom "Glavni pretres"; Glava XXIII. Odjeljak 1. pod nazivom "Žalba na prvostepenu presudu"; Glava XXIV. pod nazivom "Vanredni pravni lijekovi"- "Ponavljanje postupka"; Glava XXVII. pod nazivom "Postupak prema maloljetnicima", Glava XXVIII. pod nazivom "Postupak za krivična djela protiv pravnih osoba" i Број 63 - Страна 28 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 6. 8. 2014. Glava XXIX. pod nazivom "Postupak za primjenu mjera sigurnosti, za oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom i za opozivanje uslovne osude". (3) U slučaju bilo kakvih nesaglasnosti između odredbi Krivičnog zakona iz stava (1) ovog člana i odredbi Zakona o krivičnom postupku iz stava (2) ovog člana i ovog zakona, primjenjivat će se odredbe ovog zakona. Upućivanje na odredbe Zakona o krivičnom postupku koje se odnose na tužitelja na odgovarajući način primjenjivat će se na svaki ovlašteni organ. Član 19. Odmjeravanje kazni Ako se prilikom odmjeravanja kazne utvrdi da prekršajem nisu prouzrokovane teže posljedice, a postoje olakšavajuće okolnosti koje ukazuju da se i blažom kaznom može postići svrha kažnjavanja, propisana kazna može se ublažiti tako što će se izreći kazna ispod najmanje mjere kazne propisane za taj prekršaj, ali ne ispod najmanje zakonske mjere te vrste kazne. Član 20. Naknada štete kao razlog obustave postupka Sud može obustaviti postupak protiv počinioca prekršaja za koji je propisana novčana kazna kao jedina kazna u iznosu do 1.000,00 KM, ako je on dobrovoljno nakon počinjenja prekršaja, a prije održavanja usmenog pretresa otklonio protivpravno stanje ili nadoknadio štetu koju je prouzrokovao prekršajem. II. SANKCIJE Član 21. Vrste sankcija (1) Sljedeće sankcije mogu biti izrečene osobi odgovornoj za počinjeni prekršaj: 1) novčana kazna; 2) uvjetna osuda; 3) ukor i 4) zaštitne mjere. (2) Sljedeće mjere mogu biti izrečene kao posljedica odgovornosti za počinjeni prekršaj: 1) oduzimanje imovinske koristi; 2) obaveza naknade štete; 3) kazneni poeni i 4) lišenje slobode radi naplate novčane kazne. Član 22. Novčana kazna (1) Novčana kazna može se propisati u određenom rasponu ili u fiksnom iznosu. (2) Za prekršaje iz oblasti poreza, carina, finansija, zaštite okoliša i koncesija, radnih odnosa i zaštite na radu novčane kazne mogu se propisati u višestrukom iznosu ili kao procenat porezne, carinske, finansijske ili koncesijske obaveze koja je trebala biti plaćena, ili kao procenat ili višestruki iznos vrijednosti robe koja je predmet prekršaja, ali ne u iznosu većem od 200.000,00 KM. (3) Kada zakon određuje raspon u visini novčane kazne za određeni prekršaj sud će odrediti visinu kazne uzimajući u obzir sve olakšavajuće i otežavajuće okolnosti uključujući, ali ne ograničavajući se na težinu prekršaja i njegove posljedice, stepen odgovornosti okrivljenog, uvid u evidenciju o njegovim prethodnim prekršajima, njegovu finansijsku situaciju, kao i da li je iskazao kajanje. (4) Novčana kazna za fizičko lice ne može se propisati u iznosu nižem od 30,00 KM, za odgovornu osobu u pravnom licu u iznosu nižem od 50,00 KM, za pravno lice u iznosu nižem od 500,00 KM, a za osobu koja obavlja samostalnu poslovnu djelatnost - obrt u iznosu nižem od 100,00 KM. (5) Za prekršaj propisan zakonom novčana kazna može se propisati za fizičko lice do 10.000,00 KM, za odgovornu osobu u pravnom licu do 20.000,00 KM, a za pravno lice do 200.000,00 KM. (6) Za prekršaj koji počini osoba koja obavlja samostalnu poslovnu djelatnost - obrt zakonom se može propisati novčana kazna do 20.000,00 KM. (7) Za prekršaj propisan uredbom ili odlukom vlade, odlukom gradskog ili općinskog vijeća novčana kazna može se propisati za fizičko lice do 3.000,00 KM, za odgovornu osobu u pravnom licu do 5.000,00 KM, za pravno lice do 10.000,00 KM, a za osobu koja obavlja samostalnu poslovnu djelatnost - obrt u iznosu do 6.000,00 KM. Član 23. Rok plaćanja novčane kazne (1) Rješenjem o prekršaju odredit će se rok u kojem novčana kazna treba biti plaćena, koji ne može biti kraći od osam dana niti duži od tri mjeseca od dana pravomoćnosti rješenja o prekršaju. (2) U slučaju plaćanja novčane kazne u roku određenom na osnovu člana 57. ovog zakona kažnjenik se oslobađa plaćanja 50% iznosa izrečene novčane kazne. Član 24. Sticaj (1) Ukoliko okrivljeni jednom ili sa više radnji počini više prekršaja, novčana kazna utvrdit će se za svaki pojedini prekršaj, a onda će biti izrečena jedinstvena novčana kazna na osnovu tako utvrđenih novčanih kazni. (2) Izrečena jedinstvena novčana kazna iz stava (1) ovog člana mora biti veća od svake pojedinačne utvrđene novčane kazne, ali ne smije preći zbir utvrđenih novčanih kazni. Član 25. Uvjetna osuda (1) Uvjetnom osudom sud okrivljenom utvrđuje novčanu kaznu i/ili zaštitnu mjeru i istovremeno određuje da se ona neće izvršiti ako okrivljeni za vrijeme koje odredi sud, a koje ne može biti kraće od šest mjeseci niti duže od jedne godine (vrijeme provjere), ne izvrši novi prekršaj ili ispuni drugi uvjet koji mu odredi sud. (2) Pri odlučivanju hoće li izreći uvjetnu osudu sud će, vodeći računa o svrsi uvjetne osude, posebno uzeti u obzir ličnost okrivljenog, njegov raniji život, njegovo ponašanje poslije izvršenog prekršaja, stepen prekršajne odgovornosti i druge okolnosti pod kojima je prekršaj izvršen. (3) Zaštitne mjere izrečene uz uvjetnu osudu se izvršavaju. Član 26. Opoziv uvjetne osude (1) Uvjetna osuda opozvat će se ako uvjetno kažnjeni u roku za koji je odgođeno izvršenje kazne i/ili zaštitne mjere izvrši novi isti takav ili teži prekršaj, ili ako ne ispuni postavljeni uvjet. (2) U slučaju opozivanja uvjetne osude sud koji vodi prekršajni postupak izreći će, primjenom odredaba člana 24. ovog zakona, kaznu i/ili zaštitnu mjeru za ranije izvršeni i za novi prekršaj, uzimajući kaznu i/ili zaštitnu mjeru iz opozvane odluke kao već utvrđenu. Član 27. Ukor (1) Ukor je prekršajnopravna sankcija koja se može primijeniti prema počiniocu prekršaja za koji je propisana kao jedina kazna novčana kazna do 3.000,00 KM, a sud utvrdi da postoje okolnosti koje u značajnoj mjeri umanjuju odgovornost okrivljenog, te da se radi o očito lahkom obliku tog prekršaja, a da se, s obzirom na sve okolnosti Сриједа, 6. 8. 2014. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 63 - Страна 29 koje se tiču počinioca ili njegovog odnosa prema oštećenom i naknadi štete prouzrokovane prekršajem i da postoje uvjeti na osnovu kojih sud može zaključiti da će se okrivljeni ubuduće uzdržati od činjenja prekršaja i bez kažnjavanja novčanom kaznom. (2) Ukor se može primijeniti i na prekršaje počinjene u sticaju ako su se za svaki od tih prekršaja stekli uvjeti iz stava (1) ovog člana. Član 28. Zaštitne mjere (1) Zaštitne mjere mogu se propisati samo zakonom. (2) Za prekršaj se mogu propisati sljedeće zaštitne mjere: 1) oduzimanje predmeta, 2) zabrana vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti, 3) potpuna ili djelimična zabrana upravljanja motornim vozilom, 4) liječenje od zavisnosti i 5) zabrana pristupa oštećenom, objektima ili mjestu izvršenja prekršaja. (3) Zakonima koji propisuju prekršaje mogu se odrediti dodatne vrste zaštitnih mjera, s tim da svaka zaštitna mjera koja nije predmet direktnog izvršenja od organa vlasti mora biti uvjetovana dobrovoljnim pristankom okrivljenog na takvu zaštitnu mjeru od okrivljenog. Član 29. Izricanje zaštitnih mjera (1) Sud može rješenjem o prekršaju okrivljenom izreći jednu ili više zaštitnih mjera. Kada razlozi za izricanje zaštitnih mjera prestanu postojati, zaštitna mjera bit će opozvana. (2) Trajanje zaštitne mjere predstavlja najkraći period potreban da se okrivljeni spriječi da počini sličan prekršaj, kao što je određeno od suda, uzimajući u obzir sve olakšavajuće i otežavajuće okolnosti, uključujući, ali ne ograničavajući se na težinu prekršaja i njegove posljedice, stepen odgovornosti okrivljenog, uvid u evidenciju o njegovim prethodnim prekršajima ili krivičnim djelima, njegovu finansijsku situaciju, kao i da li je iskazao kajanje. (3) Ovlašteni organ može prekršajnim nalogom izreći samo jednu zaštitnu mjeru u najkraćem predviđenom trajanju, kao i zaštitnu mjeru oduzimanja predmeta. Član 30. Sticaj zaštitnih mjera Ako je jednim rješenjem za više prekršaja utvrđeno više zaštitnih mjera iste vrste za koje je propisano da će se izreći u određenom trajanju, izreći će se jedinstvena zaštitna mjera jednaka zbiru trajanja pojedinačno utvrđenih zaštitnih mjera, s tim da ona ne može preći najvišu zakonsku granicu trajanja te vrste zaštitne mjere. Član 31. Oduzimanje predmeta (1) Predmeti koji su upotrijebljeni, ili su bili namijenjeni za izvršenje prekršaja, ili koji su nastali izvršenjem prekršaja mogu se oduzeti ako su vlasništvo okrivljenog. (2) Predmeti iz stava (1) ovog člana mogu se oduzeti i kada nisu vlasništvo okrivljenog ako je to neophodno radi zaštite interesa opće sigurnosti, čuvanja života i zdravlja ljudi, sigurnosti robnog prometa ili razloga javnog morala, kao i u drugim slučajevima predviđenim zakonom. (3) Sud koji donosi rješenje o prekršaju ili ovlašteni organ koji izdaje prekršajni nalog odredit će, u skladu s posebnim propisima, da li će se oduzeti predmeti uništiti, prodati ili predati odgovarajućem ovlaštenom organu. Sredstva ostvarena prodajom pripadaju odgovarajućem budžetu u skladu sa zakonom koji uređuje pripadnost javnih prihoda. (4) Predmeti koji se prema zakonu mogu oduzeti ili se oduzimaju, oduzet će se i kada se prekršajni postupak ne završi odlukom kojom se okrivljeni oglašava odgovornim, ako to zahtjevaju interesi opće sigurnosti ili razlozi morala, kao i u drugim slučajevima određenim posebnim zakonom. O oduzimanju predmeta donosi se posebno rješenje. (5) Oduzimanjem predmeta ne dira se u pravo trećih osoba na naknadu štete od okrivljenog. Član 32. Zabrana vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti (1) Zabrana odgovornoj osobi da obavlja određene poslove sastoji se u zabrani okrivljenom da obavlja poslove koje je obavljao u vrijeme izvršenja prekršaja ili rukovodnu dužnost u privrednom ili finansijskom poslovanju, ili određenu vrstu poslova ili sve ili neke dužnosti vezane uz raspolaganje, korištenje, upravljanje ili rukovanje povjerenom imovinom. (2) Ako propisom kojim se određuje prekršaj nije drugačije određeno, zabrana odgovornoj osobi da obavlja određene poslove izriče se kada odgovorna osoba zloupotrijebi dužnost radi izvršenja prekršaja. (3) Sud može okrivljenom fizičkom licu zabraniti vršenje poziva, djelatnosti ili dužnosti ako je počinilo prekršaj vršeći takav poziv, djelatnost ili dužnost i ako sud utvrdi da bi dopuštanje okrivljenom da i dalje vrši takav poziv, djelatnost ili dužnost moglo rezultirati počinjenjem prekršaja u budućnosti. Zabrana kažnjenoj osobi da obavlja određene poslove može se izreći u trajanju od tri mjeseca do jedne godine, računajući od pravomoćnosti rješenja. (4) Sud može zabraniti okrivljenom pravnom licu vršenje određene djelatnosti ili narediti zatvaranje poslovnih prostorija ili nametnuti druga ograničenja u vršenju djelatnosti pravnom licu u periodu do šest mjeseci koja se ukažu odgovarajućim u sprečavanju budućeg činjenja prekršaja. Član 33. Ograničenje upravljanja motornim vozilima (1) Kao sankciju za prekršaj počinjen u saobraćaju sud i ovlašteni organi mogu okrivljenom zabraniti upravljanje motornim vozilima ili određenom vrstom motornog vozila na period koji nije kraći od 30 dana niti duži od jedne godine. (2) Kao sankciju za prekršaj počinjen u saobraćaju sud može kažnjenom odrediti ograničenja na upravljanje motornim vozilima kao što su: zabrana upravljanja vozilom tokom noći, ili preko određene udaljenosti od kuće, ograničenje na vožnju do i s posla, ili ograničenje samo na vožnju vezanu uz obavljanje posla na period koji nije kraći od 30 dana niti duži od jedne godine. (3) Oduzimanje vozačke dozvole može se izreći kao posljedica dodijeljenih kaznenih poena u skladu sa Zakonom o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 6/06, 75/06, 44/07, 48/10 i 84/13). Sud ili ovlašteni organi ne mogu promijeniti broj kaznenih poena koji se automatski uračunavaju kao rezultat odgovornosti za prekršaj u skladu sa Zakonom o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini. Član 34. Liječenje od zavisnosti (1) Uvjetna, ili ublažena sankcija može se izreći okrivljenom koji je počinio prekršaj pod odlučujućim djelovanjem zavisnosti od alkohola ili opojnih droga pod uvjetom da se podvrgne liječenju zavisnosti od alkohola i droga u određenom periodu, ili dok se ne ustanovi da ne postoji Број 63 - Страна 30 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 6. 8. 2014. potreba za daljnjim liječenjem okrivljenog, zasnovana na mišljenju specijaliziranih stručnjaka zaduženih za liječenje, uz uvjet da trajanje takvog liječenja nije duže od jedne godine. (2) Sud će opozvati uvjetnu ili ublaženu sankciju ukoliko se kažnjeni ne podvrgne određenom liječenju. Član 35. Zabrana pristupa oštećenom, objektima ili mjestu izvršenja prekršaja (1) Zabrana pristupa oštećenom, objektima ili mjestu izvršenja prekršaja izriče se radi sprečavanja počinioca da ponovi prekršaj ili nastavi ugrožavati oštećenog. (2) Mjera iz stava (1) ovog člana izriče se na pisani prijedlog podnosioca zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka ili na usmeni zahtjev oštećenog istaknut na saslušanju u prekršajnom postupku. (3) Odluka suda kojom se izriče zabrana pristupa mora sadržavati: vremenski period u kojem se izvršava, podatke o osobama kojima počinilac ne smije pristupiti, naznačenje objekata kojima ne smije pristupiti i u koje vrijeme, mjesta ili lokacije u okviru kojih se počiniocu zabranjuje pristup. Član 36. Kršenje zabrane pristupa oštećenom, objektima ili mjestu izvršenja prekršaja (1) Kažnjenik kojem je pravomoćnim rješenjem izrečena mjera zabrane pristupa, a koji pristupi oštećenom, objektima ili mjestu izvršenja prekršaja tokom trajanja mjere ili ostvari kontakt s oštećenim na nedozvoljen način ili u nedozvoljeno vrijeme, bit će kažnjen novčanom kaznom do 1.000,00 KM. (2) Kaznom iz stava (1) ovog člana bit će kažnjen i oštećeni na čiji je prijedlog mjera određena, koji svojim radnjama navede kažnjenog da prekrši zabranu pristupa. Član 37. Oduzimanje imovinske koristi i naknada štete (1) Niko ne može zadržati imovinsku korist pribavljenu izvršenjem prekršaja. (2) Od okrivljenog će se oduzeti novac, predmeti od vrijednosti i svaka druga imovinska korist koji su pribavljeni prekršajem ili će se okrivljeni obavezati da nadoknadi štetu koju je pretrpio oštećeni. (3) Iznos i vrsta oduzimanja ili naknada štete odredit će se rješenjem o prekršaju. (4) Ako kažnjenik u određenom roku ne plati novčani iznos iz stava (2) ovog člana, naplata će se izvršiti prinudnim putem. Član 38. Oduzimanje imovinske koristi od drugog Ako je prekršajem pribavljena imovinska korist za drugo fizičko lice ili za pravno lice, ta će se korist oduzeti. Član 39. Zaštita oštećenog Ako je oštećenom u prekršajnom postupku dosuđen imovinsko-pravni zahtjev, oduzimanje imovinske koristi izreći će se samo ukoliko ta korist prelazi dosuđeni imovinsko-pravni zahtjev oštećenog. III. MALOLJETNICI Član 40. Prekršajni postupak prema maloljetnicima (1) Odredbe čl. 1., 2., 3., 4., 5., 12., 15., 16., 18. i 21. ovog zakona primjenjuju se prema maloljetnim počiniocima prekršaja ukoliko u čl. od 41. do 44. ovog zakona nije drugačije određeno. (2) Prema maloljetniku koji u vrijeme izvršenja prekršaja nije navršio 14 godina života ne može se pokrenuti, ni voditi prekršajni postupak. (3) Prekršajni postupak prema maloljetniku može se pokrenuti samo putem zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. (4) Maloljetnik mora imati branitelja tokom vođenja prekršajnog postupka. (5) Podnosilac zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv maloljetnika jednu kopiju zahtjeva dostavlja sudu, jednu kopiju zahtjeva nadležnom organu starateljstva, a jednu kopiju maloljetniku i njegovim roditeljima, odnosno zakonskom zastupniku lično ili putem pošte. (6) Sudija koji vodi postupak protiv maloljetnika pribavlja podatke o ličnosti maloljetnika od organa starateljstva i poziva organ starateljstva na usmeni pretres. Organ starateljstva ima pravo upoznati se s tokom usmenog pretresa, u toku postupka davati prijedloge i ukazivati na činjenice i dokaze koji su od važnosti za donošenje pravilne odluke. (7) Kada je maloljetnik koji nije navršio 14 godina počinio prekršaj zbog propuštanja dužnog nadzora roditelja, usvojitelja, odnosno staratelja, a ove osobe su bile u mogućnosti da takav nadzor vrše, roditelj, usvojitelj ili staratelj maloljetnika bit će kažnjen za prekršaj kao da ga je sam učinio. (8) Zakonom se može propisati da će za prekršaj biti kažnjen i roditelj, usvojitelj, odnosno staratelj maloljetnika koji ima od 14 do 18 godina koji je počinio prekršaj ako je počinjeni prekršaj posljedica propuštanja nadzora nad maloljetnikom, a bili su u mogućnosti vršiti takav nadzor. Član 41. Sankcije prema maloljetnicima (1) Maloljetniku koji je u vrijeme izvršenja prekršaja navršio 14 a nije navršio 16 godina života (mlađi maloljetnik) mogu se izreći samo odgojne mjere. (2) Maloljetniku koji je u vrijeme izvršenja prekršaja navršio 16 a nije navršio 18 godina života (stariji maloljetnik) mogu se izreći odgojne mjere kao i bilo koja od sankcija ili mjera određenih u članu 21. stav (1) i (2) tač. 1) i 2) ovog zakona. Član 42. Uvjeti za primjenu odgojnih mjera (1) Uvjeti za primjenu odgojnih mjera starijem maloljetniku su njegovo priznanje da je počinio prekršaj i izrazio žaljenje zbog počinjenog prekršaja i da je dobrovoljno pristao na takve odgojne mjere. (2) U slučaju da stariji maloljetnik ne da dobrovoljni pristanak za primjenu odgojne mjere iz stava (1) ovog člana sud će izreći sankciju iz člana 41. stav (2) ovog zakona. Član 43. Vrste odgojnih mjera Prema maloljetniku se mogu odrediti sljedeće odgojne mjere: 1) nalaganje ličnog izvinjenja oštećenom; 2) nalaganje redovnog pohađanja škole; 3) rad za opće dobro na slobodi; 4) nalaganje prihvatanja odgovarajućeg zaposlenja; 5) nalaganje maloljetniku da posjećuje odgojne, obrazovne, psihološke i druge vrste savjetovališta; 6) nalaganje maloljetniku da se suzdržava od konzumiranja alkoholnih pića i opojnih droga; 7) zabrana druženja s osobama koje imaju loš uticaj na maloljetnika i 8) policijska kontrola kretanja poslije određenog vremena. Сриједа, 6. 8. 2014. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 63 - Страна 31 Član 44. Izbor odgojnih mjera (1) Prilikom odlučivanja o izboru određene odgojne mjere sud će uzeti u obzir ukupne interese maloljetnika i oštećenog. Pritom će posebno voditi računa da primjenjenim odgojnim mjerama ne ugrozi redovno školovanje maloljetnika ili njegov rad. Izbor i primjena odgojnih mjera vršit će se u saradnji s roditeljima ili starateljima maloljetnika i organima socijalnog staranja. (2) Sud može ukinuti ili izmijeniti mjeru koju je odredio. Odgojne mjere mogu trajati najduže jednu godinu. Član 45. (1) Sud će postupiti u skladu sa odredbom stava (1) člana 44. ovog zakona i ako je maloljetnik postao punoljetan prije donošenja odluke. (2) Ako je maloljetnik postao punoljetan poslije donošenja odluke kojom je bila izrečena odgojna mjera, sud može u skladu sa stavom (1) ovog člana rješenjem obustaviti izvršenje te mjere. Član 46. Ako se nakon donošenja odluke kojom je izrečena odgojna mjera pojave okolnosti kojih nije bilo u vrijeme donošenja odluke ili se za njih nije znalo, a one bi bile od uticaja na donošenje odluke, izvršenje izrečene mjere može se obustaviti ili se izrečena mjera može zamijeniti drugom odgojnom mjerom. Član 47. Ponovno odlučivanje o odgojnim mjerama Ako je od pravomoćnosti odluke kojom je izrečena neka od odgojnih mjera prošlo više od šest mjeseci a izvršenje nije započeto, sud će ponovno odlučiti o potrebi da se izvrši izrečena mjera. Pri tome može odlučiti da se ranije izrečena mjera izvrši, ne izvrši, ili se zamijeni nekom drugom odgojnom mjerom. Član 48. Sud je dužan voditi posebnu evidenciju za svakog maloljetnika kojem je izrečena odgojna mjera. Član 49. Izricanje odgojne mjere ili kazne za prekršaje u sticaju (1) Ako je maloljetnik učinio više prekršaja u sticaju, sud će pri izboru odgojnih mjera jedinstveno cijeniti sve prekršaje i izreći samo jednu mjeru. (2) Ako sud za neki od prekršaja utvrdi kaznu, a za druge prekršaje odgojne mjere, izreći će samo kaznu. Tako će postupiti i ako se nakon izrečene odgojne mjere, odnosno kazne utvrdi da je maloljetnik prije ili poslije njenog izricanja učinio prekršaj. IV. ZASTARA Član 50. Zastara pokretanja i vođenja postupka Prekršajni postupak ne može se pokrenuti ni voditi za: 1) prekršaje za koje je propisana novčana kazna u iznosu do 3.000,00 KM kad prođu dvije godine od dana kada je prekršaj izvršen, ako ovim zakonom nije drugačije propisano; 2) prekršaje za koje je propisana novčana kazna u iznosu većem od 3.000,00 KM kad prođu tri godine od dana kada je prekršaj izvršen, ako ovim zakonom nije drugačije propisano; 3) prekršaje u oblasti poreza, carina, finansija, rada, zaštite na radu, zaštite okoliša i koncesija kada prođe pet godina od dana kada je prekršaj izvršen. Član 51. Zastara izvršenja zaštitnih mjera Zastara izvršenja zaštitnih mjera propisanih ovim zakonom nastupa kada prođe jedna godina od dana pravomoćnosti rješenja ili konačnog i izvršnog prekršajnog naloga kojim su te zaštitne mjere izrečene. Član 52. Tok i prekid zastare (1) Zastara za pokretanje i vođenje prekršajnog postupka počinje od dana kada je prekršaj izvršen, a zastara za izvršenje novčane kazne i zaštitne mjere od dana pravomoćnosti rješenja ili konačnog i izvršnog prekršajnog naloga kojim je novčana kazna i zaštitna mjera izrečena. (2) Zastara se prekida svakom procesnom radnjom ovlaštenog organa ili suda poduzetom radi gonjenja počinioca prekršaja, vođenja postupka ili izvršenja zaštitne mjere. (3) Svakim prekidom zastara počinje ponovo teći, ali bez obzira na prekide, zastara u svakom slučaju nastaje kada prođe dva puta onoliko vremena koliko je predviđeno u čl. 50. i 51. ovog zakona. DIO DRUGI V. PREKRŠAJNI POSTUPAK Član 53. Prekršajni postupak (1) Prekršajni postupak pokreće se na sljedeći način: 1) izdavanjem prekršajnog naloga ili 2) podnošenjem zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka sudu koji je nadležan prema članu 15. stav (2) ovog zakona. (2) Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnijet će se samo u slučajevima kada ne postoje uvjeti za izdavanje prekršajnog naloga određeni u članu 54. ovog zakona. VI. PREKRŠAJNI NALOG Član 54. Izdavanje prekršajnog naloga (1) Ovlašteni organ izdat će prekršajni nalog ukoliko ustanovi da je prekršaj iz njegove nadležnosti utvrđen na jedan od sljedećih načina: 1) neposrednim opažanjem od ovlaštene službene osobe prilikom inspekcije, nadzora i pregleda, kao i uvida u službenu evidenciju nadležnog organa, kao i druge službene dokumentacije koje je pravno ili fizičko lice koje obavlja samostalnu poslovnu djelatnost - obrt dužno voditi, odnosno imati u skladu sa zakonom ili službene zabilješke ili pisane prijave drugih ovlaštenih organa; 2) na osnovu podataka dobijenih upotrebom uređaja za nadzor ili mjerenje; 3) prilikom provođenja inspekcijskog ili drugog nadzora, pregledom dokumentacije, prostorija i robe, ili na drugi zakonit način ili na drugi posredan način na osnovu izvršenog nadzora ili izvještaja drugog ovlaštenog organa ili 4) na osnovu priznanja okrivljenog o izvršenju prekršaja pred ovlaštenim organom na licu mjesta počinjenja prekršaja ili u nekom drugom sudskom ili drugom postupku. (2) Prekršajni nalog može se izdati samo u slučajevima kada odgovarajući zakon ili drugi propis određuje fiksnu novčanu kaznu, kada novčana kazna može biti izračunata korištenjem matematičke formule, ili kada ovlašteni organ odluči izreći minimalnu novčanu kaznu, odnosno zaštitnu mjeru u najkraćem trajanju ili zaštitnu mjeru oduzimanja predmeta određenu takvim zakonom ili drugim propisom. (3) Ako okrivljeni izvrši više prekršaja u sticaju, tada ovlašteni organ može prekršajnim nalogom izreći jedinstvenu novčanu kaznu primjenom člana 24. ovog zakona, a ako je za samo jedan od izvršenih prekršaja predviđena zaštitna Број 63 - Страна 32 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 6. 8. 2014. mjera, može izreći i tu zaštitnu mjeru u najkraćem predviđenom trajanju. (4) Ovlašteni organ koji je izdao prekršajni nalog može u svako vrijeme ispraviti greške u pisanju, ili ostale očigledne greške po službenoj dužnosti, ili na prijedlog strana u postupku. (5) O ispravci iz stava (4) ovog člana donosi se poseban zaključak o ispravljanju greške u nalogu, u skladu sa odredbama Zakona o upravnom postupku. Član 55. Sadržaj prekršajnog naloga (1) Prekršajni nalog izdaje se u pisanoj formi i mora sadržavati sljedeće podatke: 1) naziv: prekršajni nalog; 2) naziv ovlaštenog organa koji ga je izdao; 3) ime i svojstvo službene osobe koja ga je izdala; 4) jedinstveni broj određen od ovlaštenog organa; 5) datum izdavanja i datum uručenja kao što je određeno u članu 56. stav (3) ovog zakona; 6) prekršaj koji je počinio okrivljeni, naziv zakona i član koji određuje prekršaj; 7) u slučajevima gdje je okrivljeni fizičko lice - njegovo ime i prezime, njegova stalna adresa, odnosno adresa iz evidencije prebivališta i boravišta, jedinstveni matični broj, a za strance broj pasoša, država izdavanja pasoša, datum rođenja, kao i mjesto zaposlenja okrivljenog; 8) u slučajevima gdje je okrivljeni pravno lice - njegov naziv i sjedište i jedinstven identifikacijski broj; 9) mjesto, datum i vrijeme kada je prekršaj počinjen, kao i činjenični opis radnji koje određuju pravnu kvalifikaciju prekršaja; 10) utvrđena sankcija, uključujući novčanu kaznu i/ili zaštitnu mjeru; 11) iznos naknade štete, ukoliko se taj iznos može odrediti prema objektivnim mjerilima i troškovi postupka ukoliko su određeni zakonom u fiksnom iznosu; 12) uputstvo da se novčana kazna, šteta i troškovi trebaju platiti, ili da okrivljeni mora zatražiti sudsko odlučivanje o prekršajnom nalogu u roku osam dana od dana uručenja; 13) uputstvo o načinu plaćanja novčane kazne, štete i troškova i 14) potpis ovlaštenog predstavnika ovlaštenog organa. (2) Ako je prekršaj počinjen u saobraćaju i uključuje motorno vozilo, sljedeći dodatni podaci trebaju biti sadržani u prekršajnom nalogu: 1) registarski broj vozila i broj saobraćajne dozvole, 2) broj vozačke dozvole vozača, ako je poznat i 3) broj kaznenih poena koje zakon propisuje za takav prekršaj. (3) Prekršajni nalog, pored ostalog, sadržavat će sljedeća uputstva: 1) okrivljeni ima pravo podnijeti zahtjev za sudsko odlučivanje o prekršajnom nalogu, naznačavajući kojem sudu i u kojem roku okrivljeni treba podnijeti zahtjev; 2) kazna izrečena od suda može biti veća od one koja je izrečena prekršajnim nalogom; 3) okrivljeni će biti dužan naknaditi sudske troškove u slučaju kada zatraži sudsko odlučivanje o prekršajnom nalogu ukoliko sud utvrdi da je on odgovoran za prekršaj naveden u prekršajnom nalogu; 4) u slučaju prekršaja iz oblasti saobraćaja za koje zakon propisuje dodjeljivanje kaznenih poena, prihvatanje odgovornosti, ili utvrđivanje odgovornosti od suda rezultirat će dodjeljivanjem tih kaznenih poena. (4) U slučaju kada sud postupa po zahtjevu za sudsko odlučivanje, ako je nalog nerazumljiv ili nepotpun, pozvat će se ovlašteni organ da u roku osam dana uredi nalog. (5) Prekršajni nalog sadržavat će određeno mjesto na kojem će se okrivljeni potpisati u slučaju da zahtijeva sudsko rješavanje u skladu sa članom 59. ovog zakona. (6) Ako postoji dogovor između ovlaštenog organa i suda prekršajnim nalogom može se odrediti datum i vrijeme usmenog pretresa koji ne može biti kraći od osam dana od datuma izdavanja prekršajnog naloga. (7) Svaki ovlašteni organ može imati vlastiti obrazac prekršajnog naloga. Obrazac takvog prekršajnog naloga treba biti odobren od Federalnog ministarstva pravde. (8) U slučaju da su ovlašteni organi Bosne i Hercegovine prekršajni nalozi koji se izdaju na obrascu odobrenom od Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine bit će pravovaljani, u smislu ovog zakona, ako sadrže podatke iz st. od (1) do (3) ovog člana. Član 56. Uručenje prekršajnog naloga (1) Prekršajni nalog sastoji se od originala i najmanje dvije kopije. Original zadržava ovlašteni organ u svojoj evidenciji. Dvije kopije uručuju se okrivljenom. (2) Prekršajni nalog može se uručiti okrivljenom na bilo koji od sljedećih načina: 1) ličnim uručenjem, 2) uručenjem putem pošte ili 3) pričvršćivanjem ili ostavljanjem prekršajnog naloga na sigurnom i vidljivom mjestu na motornom vozilu ako je prekršaj koji je počinjen vezan uz nepropisno parkiranje motornog vozila. (3) Kada je prekršajni nalog uručen lično, datum uručenja je datum kada ga je okrivljeni primio. Kada je prekršajni nalog uručen putem pošte, smatrat će se da je dostavljanje izvršeno po isteku pet radnih dana nakon što ga je ovlašteni organ predao na poštu. Kada je prekršajni nalog ostavljen na motornom vozilu, datum uručenja je datum kada je ostavljen na motornom vozilu. Član 57. Prihvatanje odgovornosti Okrivljeni može prihvatiti odgovornost za prekršaj tako što će platiti novčanu kaznu i sve druge obaveze utvrđene prekršajnim nalogom u određenom roku, ili obavijestiti ovlašteni organ o prihvatanju sankcije određene u prekršajnom nalogu, ukoliko je prekršajnim nalogom specificirano da je takvo obavještenje prihvatljiva alternativa. Svaka osoba koja prihvati odgovornost u skladu sa ovim članom ne može kasnije odbijati odgovornost, ili se žaliti na visinu kazne ili vrstu bilo koje sankcije ili troškova. Član 58. Propuštanje (1) Ako je prekršajni nalog pravilno dostavljen u skladu sa odredbama člana 56. ovog zakona i ako okrivljeni u roku koji je određen u prekršajnom nalogu ne prihvati odgovornost za prekršaj u skladu sa odredbama člana 57. ovog zakona, ili ne zatraži odlučivanje o predmetu pred sudom, smatrat će se da je okrivljeni prihvatio odgovornost propuštanjem i prekršajni nalog će postati konačan i izvršan. (2) Kada je novčana kazna određena zbog propuštanja u skladu sa stavom (1) ovog člana, ovlašteni organ koji je izdao prekršajni nalog odredit će dodatnu taksu za naplatu u iznosu od 20,00 KM. Сриједа, 6. 8. 2014. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 63 - Страна 33 (3) U slučaju kada je prekršajni nalog uručen u skladu sa članom 56. stav (2) tačka 3) ovog zakona ovlašteni organ obavijestit će vlasnika vozila ličnim uručenjem ili putem pošte da takav prekršajni nalog postaje konačan i izvršan u roku 10 dana od datuma obavještavanja. Član 59. Postupak po zahtjevu za odlučivanje od suda (1) Okrivljeni koji primi prekršajni nalog i želi se o predmetu odlučiti pred sudom mora: 1) zatražiti sudsko odlučivanje tako što će na odgovarajućem mjestu potpisati jednu kopiju prekršajnog naloga i dostaviti je sudu kao što je određeno u prekršajnom nalogu prije isteka roka određenog prekršajnim nalogom i 2) pojaviti se pred sudom na dan i u vrijeme određeno za usmeni pretres po prekršajnom nalogu, ili, ako datum nije naveden, na dan koji je sud odredio za usmeni pretres. (2) Kada okrivljeni zahtijeva sudsko odlučivanje, sankcije određene u prekršajnom nalogu smatrat će se ništavnim. Sud može izreći bilo koju sankciju koju zakon dozvoljava, uključujući i strožiju sankciju od sankcije izrečene prekršajnim nalogom. Član 60. Osobe koje nemaju prebivalište u Bosni i Hercegovini Okrivljenom koji nema prebivalište u Bosni i Hercegovini, a primi prekršajni nalog može se ponuditi mogućnost plaćanja novčane kazne u najbližoj policijskoj stanici, ili u uredu ovlaštenog organa. Član 61. Ukoliko okrivljeni iz člana 60. ovog zakona ne plati novčanu kaznu, smatrat će se da je podnio zahtjev za sudsko rješavanje i tada predstavnik ovlaštenog organa može okrivljenog odmah izvesti pred nadležni sud. Ako nije moguće okrivljenog odmah izvesti pred sud, predstavnik ovlaštenog organa može poduzeti one radnje kojima bi se osiguralo njegovo pojavljivanje u skladu sa odredbama člana 17. ovog zakona. VII. ZAHTJEV ZA POKRETANJE PREKRŠAJNOG POSTUPKA Član 62. Sadržaj zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka (1) Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka treba biti na standardnom obrascu propisanom od Federalnog ministarstva pravde i treba sadržavati sljedeće podatke: 1) naziv ovlaštenog organa koji podnosi zahtjev; 2) prekršaj koji se okrivljenom stavlja na teret, naziv i član propisa koji propisuje prekršaj; 3) u slučaju da se radi o fizičkom licu - ime i prezime okrivljenog i, ukoliko je poznata, njegova stalna adresa, odnosno adresa iz evidencije prebivališta i boravišta, jedinstven matični broj, a za strance broj pasoša, država izdavanja pasoša, datum rođenja i mjesto zaposlenja; 4) u slučaju da se radi o pravnom licu - njegov naziv i sjedište i jedinstven identifikacijski broj; 5) činjenični opis radnji koji određuje pravnu kvalifikaciju prekršaja, vrijeme i mjesto počinjenja prekršaja i druge okolnosti neophodne za određivanje prekršaja, 6) procjenjenu visinu naknade štete i druge troškove; 7) prijedlog dokaza koji se trebaju izvesti i 8) potpis ovlaštenog predstavnika ovlaštenog organa. (2) Podnosilac zahtjeva jednu kopiju zahtjeva dostavlja sudu, a drugu kopiju dostavlja okrivljenom, lično ili putem pošte. (3) Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka može biti povučen od ovlaštenog organa koji ga je podnio sve do donošenja rješenja o prekršaju po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka. (4) Ako je zahtjev nerazumljiv, ili nepotpun, sud će podnosiocu uputiti poziv da zahtjev u određenom roku, a najkasnije u roku osam dana od dana dostavljanja poziva, ispravi, odnosno dopuni, a ako to ne učini, zahtjev će biti odbačen. U pozivu za ispravku, odnosno dopunu podneska podnosilac će biti upozoren na posljedice propuštanja. Član 63. Sporazum o sankciji (1) Ovlašteni organ, uz zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, može priložiti ponudu okrivljenom da prihvati predloženu sankciju koja može biti novčana kazna i/ili predložena zaštitna mjera. Ako okrivljeni prihvati predloženu sankciju ili ako se ovlašteni organ i okrivljeni sporazumiju o drugoj sankciji prije donošenja odluke o prekršaju, ovlašteni organ može podnijeti sudu na odobrenje pisani sporazum koji sadrži detalje o sankciji, potpisan od okrivljenog i ovlaštenog predstavnika ovlaštenog organa. U opravdanim slučajevima sporazumom o sankciji može se predvidjeti i plaćanje novčane kazne u ratama u roku do šest mjeseci. Sud će odobriti sporazum između okrivljenog i ovlaštenog organa ako utvrdi da on ispunjava zakonske uvjete. (2) Za sve što nije regulirano ovim članom analogno se primjenjuju odredbe člana 246. Zakona o krivičnom postupku. (3) Sporazum o sankciji koji sud odobri može biti izvršen od ovlaštenog organa u skladu sa odredbama čl. od 102. do 105. ovog zakona. VIII. USMENI PRETRES Član 64. Suđenje Suđenje u prekršajnom postupku provodi se na usmenom pretresu koji vodi sudija pojedinac. Ukoliko ne postoje izuzetne okolnosti, prekršajni postupak trebao bi se okončati na jednom usmenom pretresu. Član 65. Zakazivanje usmenog pretresa (1) Kada sud primi zahtjev za odlučivanje od suda u skladu sa članom 59. ovog zakona, ili zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka (u daljnjem tekstu: zahtjev) ispitat će takav zahtjev da bi utvrdio da li je podnesen u roku koji je određen zakonom. (2) Ako sud utvrdi da zahtjev nije pravovremeno podnesen, ili da postoje drugi zakonski razlozi zbog kojih se postupak ne može pokrenuti ni voditi, donijet će rješenje o odbacivanju zahtjeva. Kopije tog rješenja dostavit će se lično ili putem pošte ovlaštenom organu i okrivljenom. (3) Ukoliko je zahtjev pravovremeno podnesen i ako datum i vrijeme usmenog pretresa nisu već određeni u skladu sa članom 55. stav (6) ovog zakona, sud će odrediti datum i vrijeme usmenog pretresa i o tome obavijestiti okrivljenog, ovlašteni organ i oštećenog, uz primjenu sljedećih pravila o pozivanju: 1) pozivanje se vrši dostavljanjem pisanog poziva koji sadrži: naziv suda koji poziva, ime i prezime okrivljenog, naziv prekršaja koji mu se stavlja na teret, mjesto, dan i sat održavanja suđenja, uz naznačenje obaveza i posljedica propuštanja prema čl. 66., 67. i 68. ovog zakona, te otisak službenog pečata, ime i prezime sudije koji poziva; Број 63 - Страна 34 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 6. 8. 2014. 2) u pozivu okrivljenom, uz koji se dostavlja kopija zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, navest će se da se poziva u svojstvu okrivljenog, uz upozorenje da je dužan odmah obavijestiti sud o promjeni adrese, kao i o namjeri promijene boravišta; 3) kada se okrivljeni prvi put poziva, poučit će se u pozivu o pravu da uzme branitelja, kao i o njegovim pravima u skladu sa čl. 4. i 5. ovog zakona. (4) Ukoliko je zahtjev pravovremeno podnesen i ako su dan i vrijeme usmenog pretresa već određeni u skladu sa članom 55. stav (6) ovog zakona, sud će obavijestiti ovlašteni organ i oštećenog da je okrivljeni podnio zahtjev za odlučivanje od suda. (5) Prije početka usmenog pretresa okrivljeni može uložiti pisani prijedlog za obustavljanje prekršajnog postupka iz bilo kojeg od razloga određenih u članu 76. ovog zakona. U tom slučaju sud može: 1) usvojiti prijedlog i donijeti odluku o obustavljanju prekršajnog postupka, 2) zahtijevati od ovlaštenog organa ulaganje pisanog odgovora ili 3) razmotriti takav zahtjev na početku usmenog pretresa. Član 66. Propuštanje pojavljivanja okrivljenog Okrivljeni koji se ne pojavi na dan i u vrijeme određeno za usmeni pretres u skladu sa članom 55. stav (6) ili članom 65. stav (3) ovog zakona smatrat će se da je prihvatio odgovornost propuštanjem da se pojavi, ako je: 1) prekršajni postupak pokrenut putem prekršajnog naloga, prekršajni nalog postat će konačan i izvršan s danom kada je usmeni pretres trebao biti održan u skladu sa članom 58. ovog zakona, ili 2) prekršajni postupak pokrenut podnošenjem zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, sud će donijeti odluku o prekršaju u skladu sa članom 78. ovog zakona. Član 67. Propuštanje pojavljivanja ovlaštenog organa (1) Ako okrivljeni pristupi na usmeni pretres na dan i u vrijeme određeno za usmeni pretres u skladu sa članom 55. stav (5) ili članom 65. stav (3) ovog zakona, a predstavnik ovlaštenog organa propusti da se pojavi, sud će donijeti odluku o obustavljanju prekršajnog postupka i stavljanju van snage prekršajnog naloga ukoliko je postupak pokrenut prekršajnim nalogom. (2) U slučaju da je prekršajni postupak pokrenut zahtjevom za pokretanje prekršajnog postupka, a predstavnik ovlaštenog organa propusti da se pojavi na usmenom pretresu, sud će donijeti rješenje o obustavljanju postupka. Protiv ovog rješenja žalba nije dopuštena. (3) Ako na usmeni pretres ne pristupe ni predstavnik ovlaštenog organa niti okrivljeni, a prekršajni postupak je pokrenut putem prekršajnog naloga, prekršajni nalog postat će konačan i izvršan u skladu sa članom 58. ovog zakona, a ako je prekršajni postupak pokrenut podnošenjem zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, sud će donijeti odluku o obustavljanju postupka. Protiv navedenih odluka suda žalba nije dopuštena. Član 68. Svjedoci i isprave (1) Ako okrivljeni, ili ovlašteni organ namjeravaju pozvati svjedoke, oni moraju osigurati pojavljivanje takvih svjedoka na usmenom pretresu. U slučaju da svjedok ne želi dobrovoljno pristupiti na sud svaka od strana može zahtijevati od suda da pozove takve svjedoke. Svaki takav zahtjev mora se podnijeti najmanje osam dana prije dana određenog za usmeni pretres. Ako sud odobri takav zahtjev za pozivanje i ako je neophodno dodatno vrijeme da bi se ti pozivi uručili, sud može odgoditi usmeni pretres. (2) Svaka strana koja namjerava podnijeti bilo koju ispravu kao dokaz mora donijeti takvu ispravu na usmeni pretres. Ako takva isprava nije dostupna strani koja je želi podnijeti kao dokaz, ta strana može zahtijevati od suda izdavanje sudskog naloga za njeno pribavljanje. Svaki takav zahtjev mora biti podnesen najmanje tri dana prije dana određenog za usmeni pretres. Ako sud odobri takav zahtjev za izdavanje sudskog naloga i ako je neophodno dodatno vrijeme da bi se taj nalog uručio, sud može odgoditi usmeni pretres. Isprava iz ovog stava mora biti u formi originala ili ovjerene fotokopije. (3) Usmeni pretres neće biti odgođen ili pomjeren zbog propuštanja bilo koje strane da osigura svjedoke ili isprave, osim ako sud ne utvrdi da je to propuštanje bilo potpuno van kontrole te strane. Član 69. Postupak na usmenom pretresu (1) Usmeni pretres počet će objavljivanjem glavnog sadržaja prekršajnog naloga ili zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. Sud će tražiti od okrivljenog da se izjasni o tome da li prihvata odgovornost. Ako prihvati odgovornost, sud će razmatrati samo vrstu i visinu sankcije. U tom slučaju rješenje ne treba sadržavati obrazloženje, a u pouci će se navesti da se okrivljeni može žaliti samo u pogledu sankcije i zaštitne mjere. Ako okrivljeni odbija odgovornost, sud će pozvati predstavnika ovlaštenog organa da izloži šta se stavlja na teret okrivljenom. (2) Teret dokazivanja da je okrivljeni počinio prekršaj je na ovlaštenom organu. (3) Okrivljeni ima pravo iznijeti svoju odbranu, ali nije obavezan govoriti ili iznositi dokaze. (4) Svaka strana ima pravo biti saslušana i ispitati svjedoke koje je pozvala protivna strana. (5) Svaka strana ima pravo prezentirati dokaze i podnositi prijedloge tokom usmenog pretresa. (6) Svaka strana ima pravo na zastupanje ili pomoć od advokata. (7) Usmeni pretres bit će proveden od suda na način koji okrivljenom garantira sva prava predviđena čl. 4. i 5. ovog zakona. (8) Usmeni pretres bit će otvoren za javnost, osim ako sud odredi da je isključivanje sredstava informiranja ili javnosti opravdano radi zaštite morala, javnog reda i nacionalne sigurnosti u demokratskom društvu, kada to zahtijevaju interesi maloljetnika, ili zaštita privatnosti stranaka, ili u stepenu kada je to stvarno neophodno u posebnim slučajevima kada bi publicitet prejudicirao interese pravde. (9) Kopije bilo kojeg pisanog dokaza prezentiranog na usmenom pretresu bit će zadržane u spisu predmeta. Prema pravilu, vodit će se zapisnik koji treba sadržavati samo sažete podatke o toku i sadržaju poduzete radnje. U narativnoj formi u zapisnik se unosi samo ono što je bitno u datim izjavama i svjedočenjima. Pitanja se unose u zapisnik jedino ako su bitna za shvatanje odgovora. Tonski zapisi, ili doslovni prijepisi saslušanja neće se vršiti, osim u slučajevima kada sud odredi da je to opravdano postojanjem posebnih okolnosti. (10) Svakom ko ima opravdani interes može se, na pisani zahtjev, dozvoliti razmatranje i kopiranje spisa. Сриједа, 6. 8. 2014. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 63 - Страна 35 Član 70. Dokazi (1) Pravo suda da ocjenjuje postojanje ili nepostojanje činjenica nije vezano ni ograničeno posebnim formalnim dokaznim pravilima. (2) Sud ne može svoju odluku zasnovati na dokazima do kojih se došlo kršenjem ljudskih prava i sloboda na način utvrđen u članu 11. Zakona o krivičnom postupku. Član 71. Prethodno pitanje Ako primjena propisa o prekršaju zavisi o prethodnom rješenju kakvog pravnog pitanja za čije je rješenje nadležan sud u kojem drugom postupku ili koje drugo državno tijelo, sud može sam riješiti i to pitanje prema odredbama koje važe za dokazivanje u prekršajnom postupku. Rješenje tog pravnog pitanja ima učinak samo za prekršajni predmet o kojem se raspravlja. IX. RJEŠENJE O PREKRŠAJU Član 72. Rješenje o prekršaju (1) Prekršajni postupak završava se donošenjem rješenja o prekršaju. (2) Rješenjem o prekršaju sud će odlučiti: 1) da se prekršajni postupak obustavlja, 2) da je okrivljeni odgovoran zbog propuštanja, ili 3) da se okrivljeni oglašava odgovornim za prekršaj. (3) Ako se okrivljeni oglasi odgovornim zbog propuštanja ili odgovornim za prekršaj, rješenjem o prekršaju izreći će se sankcija prema okrivljenom. (4) Sud koji je donio rješenje o prekršaju može u svako vrijeme ispraviti greške u pisanju ili ostale očigledne greške po službenoj dužnosti ili na prijedlog strana u postupku. Član 73. Donošenje rješenja Sud će na kraju pretresa usmeno objaviti rješenje. U posebnim slučajevima sud može odgoditi donošenje rješenja, ali ni u kojem slučaju rješenje neće biti doneseno po isteku roka od 15 dana od dana kada je usmeni pretres završen. Član 74. Rješenje o prekršaju Rješenje o prekršaju sadržavat će sljedeće podatke: 1) naziv i sastav suda; 2) broj i datum donošenja rješenja o prekršaju; 3) prekršaj koji je počinio okrivljeni, naziv i član zakona, ili drugog propisa koji propisuje prekršaj; 4) kratku ocjenu činjeničnog stanja i navođenje propisa kojim je propisan prekršaj; 5) da li je prekršajni postupak obustavljen ili je okrivljeni odgovoran zbog propuštanja ili je oglašen krivim; 6) izrečenu sankciju; 7) odluku o troškovima prekršajnog postupka; 8) odluku o imovinsko-pravnom zahtjevu; 9) pouku o pravnom lijeku i 10) potpis sudije. Član 75. Uručenje rješenja Sud će uručiti kopiju rješenja o prekršaju ličnim uručenjem ili putem pošte okrivljenom i ovlaštenom organu ili oštećenom u roku tri dana od dana donošenja rješenja o prekršaju. Kada je rješenje o prekršaju uručeno putem pošte, smatrat će se da je dostavljanje izvršeno po isteku pet radnih dana od dana kada je rješenje predano na poštu. Član 76. Obustavljanje postupka Rješenje o prekršaju kojim se obustavlja prekršajni postupak sud će donijeti kada se utvrdi sljedeće: 1) radnja koja se okrivljenom stavlja na teret nije prekršaj; 2) sud nije nadležan za odlučivanje; 3) postupak je vođen bez zahtjeva ovlaštenog organa; 4) okrivljeni je zbog istog prekršaja pravomoćno osuđen u drugom prekršajnom postupku; 5) okrivljeni je u krivičnom postupku pravomoćno oglašen krivim za djelo koje obuhvata i obilježja prekršaja; 6) okrivljeni ima imunitet; 7) nastupila je zastara za vođenje prekršajnog postupka; 8) okrivljeni je u toku prekršajnog postupka obolio od trajnog duševnog oboljenja ili umro; 9) ovlašteni organ odustao je od zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka prije donošenja rješenja o prekršaju; 10) postoje druge okolnosti koje isključuju odgovornost za prekršaj, 11) nije dokazano da je okrivljeni počinio prekršaj ili 12) postoje drugi razlozi predviđeni zakonom. Član 77. Oslobođenje od kazne (1) Sud će počinioca prekršaja osloboditi od kazne kada to zakon izričito propisuje. (2) Sud može počinioca prekršaja osloboditi od kazne kada zakon propisuje takvu mogućnost. (3) Kada zakon propisuje mogućnost oslobođenja od kazne, sud može, umjesto osloboditi od kazne, počinioca prekršaja blaže kazniti na način propisan članom 19. ovog zakona. (4) Sud može osloboditi od kazne i počinioca prekršaja koji je nakon počinjenja prekršaja u cijelosti nadoknadio štetu učinjenu prekršajem ili platio propisana davanja zbog čijeg je neplaćanja pokrenut prekršajni postupak. Član 78. Odgovornost zbog propuštanja Ako okrivljeni ne pristupi na usmeni pretres zakazan na osnovu zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, sud će donijeti rješenje kojim će okrivljenog oglasiti odgovornim zbog propuštanja. Sud će utvrditi odgovarajuću sankciju na osnovu dokaza podnesenih od ovlaštenog organa. Član 79. Rješenje o prekršaju kojim se okrivljeni oglašava odgovornim Rješenje o prekršaju kojim se okrivljeni oglašava odgovornim za prekršaj bit će doneseno kada ne postoji niti jedan od razloga utvrđenih u članu 76. ovog zakona i kada je okrivljeni odgovoran za prekršaj. X. ŽALBA Član 80. Izjavljivanje žalbe Okrivljeni i ovlašteni organ mogu izjaviti žalbu na rješenje o prekršaju. Oštećeni može izjaviti žalbu na rješenje o prekršaju samo u pogledu imovinsko-pravnog zahtjeva. Član 81. Rokovi za podnošenje žalbe (1) Žalba se može izjaviti u roku 15 dana od dana dostavljanja rješenja o prekršaju. (2) U složenim predmetima sud može na zahtjev bilo koje strane produžiti rok za izjavljivanje žalbe za maksimalno osam dana. Број 63 - Страна 36 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 6. 8. 2014. Član 82. Posljedice izjavljivanja žalbe Izjavljena žalba odgađa izvršenje rješenja o prekršaju. Član 83. Sadržaj žalbe (1) Žalba treba sadržavati broj i datum rješenja o prekršaju protiv kojeg se izjavljuje i potpis podnosioca žalbe (u daljnjem tekstu: žalitelj). Žalba treba sadržavati razloge zbog kojih se izjavljuje, a koji su navedeni u čl. 85. ili 86. ovog zakona. (2) Žalba se dostavlja sudu koji je donio rješenje o prekršaju u dovoljnom broju primjeraka za sud i suprotnu stranu. Član 84. Osnovi za žalbu Rješenje o prekršaju može se pobijati zbog: 1) bitnih povreda prekršajnog postupka, 2) povrede materijalnog propisa o prekršajima ili 3) odluke o sankciji, zaštitnoj mjeri, oduzimanju imovinske koristi, troškovima prekršajnog postupka i imovinskopravnom zahtjevu. Član 85. Bitne povrede prekršajnog postupka Bitne povrede prekršajnog postupka postoje ako: 1) rješenje o prekršaju donio je sudija koji se morao izuzeti ili je bio izuzet od vođenja prekršajnog postupka; 2) okrivljenom su uskraćena bilo koja prava određena u čl. 4. i 5. ovog zakona; 3) sud nije bio stvarno nadležan rješavati u toj stvari; 4) prekršajni nalog ili zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnesen je od neovlaštenog organa; 5) nije u cijelosti odlučeno o prekršajnom nalogu ili zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka, ili ako je odlučeno mimo tog zahtjeva; 6) rješenje o prekršaju zasniva se na dokazu koji se nije mogao koristiti, osim ako je očigledno da bi i bez tog dokaza bila donesena ista odluka ili 7) sud je propustio primijeniti ili je pogrešno primijenio odredbe ovog zakona, što je rezultiralo značajnom štetom po interese žalitelja. Član 86. Povreda materijalnog propisa o prekršaju Povreda materijalnog propisa o prekršaju postoji ako je taj propis povrijeđen, s obzirom na to da li: 1) radnja opisana u prekršajnom nalogu ili zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka predstavlja prekršaj; 2) postoje okolnosti koje isključuju odgovornost za prekršaj; 3) nastupa zastara pokretanja i vođenja prekršajnog postupka ili je stvar već pravomoćno riješena; 4) došlo je do pogrešne primjene zakona ili propisa koji određuju prekršaj ili 5) odlukom o sankciji ili drugoj mjeri sud je prekoračio ovlaštenja koja ima prema zakonu. Član 87. Odgovor na žalbu i dostavljanje spisa predmeta (1) Žalbu protiv rješenja o prekršaju sud dostavlja na odgovor suprotnoj strani. (2) Strana iz stava (1) ovog člana odgovor na žalbu dostavlja prvostepenom sudu u roku osam dana od dana prijema žalbe. (3) Po prijemu odgovora na žalbu ili po isteku roka za odgovor na žalbu, prvostepeni sud će je, ako utvrdi da je žalba pravovremena, potpuna i dopuštena, zajedno sa odgovorom na žalbu, ako je podnijet, i spisom predmeta dostaviti drugostepenom sudu. Član 88. Razmatranje žalbe (1) Nepravovremenu, nepotpunu ili nedopuštenu žalbu odbacit će drugostepeni sud rješenjem, ako to nije učinio prvostepeni sud. (2) Po žalbama na rješenja prvostepenog suda kojim je izrečena novčana kazna u iznosu do 3.000,00 KM odlučuje sudija pojedinac drugostepenog suda. Po žalbama na rješenja prvostepenog suda kojim je izrečena novčana kazna u iznosu većem od 3.000,00 KM drugostepeni sud odlučuje u vijeću sastavljenom od trojice sudija od kojih je jedan predsjednik vijeća. (3) Drugostepeni sud razmotrit će žalbu na osnovu spisa predmeta, žalbe i odgovora, bez održavanja usmenog pretresa. Član 89. Odlučivanje o žalbi (1) Odlučujući o žalbi drugostepeni sud može rješenje o prekršaju potvrditi, preinačiti ili ukinuti. (2) Drugostepeni sud putem pošte dostavlja strankama prijepise svog rješenja i vraća spis predmeta prvostepenom sudu. Član 90. Potvrđivanje rješenja o prekršaju Drugostepeni sud odbit će žalbu i potvrditi rješenje o prekršaju ako nađe da ne postoji ni jedan od osnova za podnošenje žalbe koji su određeni u članu 84. ovog zakona. Član 91. Preinačenje rješenja o prekršaju (1) Ako prvostepeni sud okrivljenog oglasi krivim, a drugostepeni sud utvrdi da zbog bitne povrede prekršajnog postupka ili povrede materijalnog propisa o prekršaju, prekršajni postupak treba obustaviti, drugostepeni sud će preinačiti rješenje o prekršaju i obustaviti prekršajni postupak. (2) Drugostepeni sud može preinačiti rješenje o prekršaju ako utvrdi da je zbog bitne povrede prekršajnog postupka ili povrede materijalnog propisa o prekršaju izrečena sankcija u rješenju o prekršaju nepravilna. (3) Ako je žalbu podnio samo okrivljeni, rješenjem o preinačenju rješenja o prekršaju ne može se izreći strožija sankcija od one izrečene u prvostepenom postupku. Član 92. Ukidanje rješenja o prekršaju i održavanje usmenog pretresa (1) Ako prvostepeni sud, prije dostavljanja predmeta na odlučivanje drugostepenom sudu, utvrdi da je nastupila zastara vođenja postupka, donijet će rješenje kojim će svoje rješenje staviti van snage i obustaviti prekršajni postupak. (2) Ako drugostepeni sud utvrdi da je počinjena bitna povreda prekršajnog postupka ili kršenje materijalnih propisa o prekršajima, uslijed čega su značajno oštećeni interesi žalitelja, i ako ne postoji način da se posljedice takvog kršenja isprave bez ponavljana usmenog pretresa, ukinut će rješenje o prekršaju i održat će usmeni pretres. XI. POVRAT U PREĐAŠNJE STANJE Član 93. Prijedlog za povrat u pređašnje stanje (1) Okrivljeni kojem je izrečena sankcija zbog propuštanja da se pojavi u skladu sa odredbama člana 58. ovog zakona, ili u odnosu na kojeg je rješenje o prekršaju doneseno u skladu sa članom 78. ovog zakona, ili ako propusti rok za žalbu, može podnijeti prijedlog za povrat u pređašnje stanje. Сриједа, 6. 8. 2014. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 63 - Страна 37 (2) Sud će uvažiti prijedlog za povrat u pređašnje stanje ako okrivljeni može dokazati da mu nije uručen prekršajni nalog ili zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka ili poziv za usmeni pretres ili kopija rješenja o prekršaju i da je propuštanje pojavljivanja ili pravovremenog postupanja nastalo iz opravdanih razloga. (3) Ovlašteni organ u odnosu na kojeg je doneseno rješenje o obustavljanju prekršajnog postupka u skladu sa članom 67. ovog zakona može podnijeti prijedlog za povrat u pređašnje stanje. (4) Sud će uvažiti takav prijedlog za povrat u pređašnje stanje ako ovlašteni organ može dokazati da je do propuštanja pojavljivanja došlo iz opravdanih razloga. Član 94. Rok za podnošenje prijedloga za povrat u pređašnje stanje Svaki prijedlog za povrat u pređašnje stanje mora biti podnesen sudu u roku tri mjeseca od dana kada je prekršajni nalog postao konačan ili izvršan ili od dana donošenja rješenja o prekršaju. Član 95. Posljedice podnošenja prijedloga (1) Ako sud uvaži prijedlog za povrat u pređašnje stanje, odredit će se dan i vrijeme za usmeni pretres i o tome obavijestiti okrivljeni i ovlašteni organ. (2) Ako sud uvaži prijedlog za povrat u pređašnje stanje, prekršajni nalog ili rješenje o prekršaju stavljaju se van snage. (3) Ako, nakon što je sud uvažio prijedlog za povrat u pređašnje stanje, okrivljeni propusti da se pojavi na dan i u vrijeme određeno za usmeni pretres, sud će odbiti prijedlog za povrat u pređašnje stanje i izdani prekršajni nalog ili rješenje o prekršaju održati na snazi. (4) Ako se, nakon što je sud uvažio prijedlog za povrat u pređašnje stanje, okrivljeni pojavi na dan i u vrijeme određeno za usmeni pretres, a predstavnik ovlaštenog organa propusti da se pojavi, sud će donijeti rješenje kojim se obustavlja prekršajni postupak ili prekršajni nalog stavlja van snage ako je prekršajni postupak pokrenut putem prekršajnog naloga. XII. PONAVLJANJE POSTUPKA Član 96. Zahtjev za ponavljanje prekršajnog postupka Kažnjenik koji je rješenjem o prekršaju oglašen odgovornim može sudu podnijeti zahtjev za ponavljanje prekršajnog postupka i to: 1) ako se dokaže da je odluka zasnovana na lažnoj ispravi ili na lažnom iskazu svjedoka ili vještaka; 2) ako se dokaže da je do odluke došlo uslijed krivičnog djela sudije ili druge službene osobe koja je učestvovala u postupku; 3) kada se utvrdi da je kažnjenik za tu radnju već kažnjen u prekršajnom postupku ili za tu radnju prije donošenja rješenja o prekršaju proglašen krivim u krivičnom postupku; 4) kada se iznesu nove činjenice ili podnesu novi dokazi koji bi doveli do drugačije odluke da su bili poznati u ranijem postupku ili 5) ako Ustavni sud Bosne i Hercegovine ili Evropski sud za ljudska prava utvrdi kršenja Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, kao i Ustava Bosne i Hercegovine i Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i ako je odluka zasnovana na tim kršenjima. Član 97. Rok Zahtjev za ponavljanje prekršajnog postupka mora se podnijeti u roku šest mjeseci od dana pravomoćnosti rješenja o prekršaju. Član 98. Razmatranje zahtjeva (1) O zahtjevu za ponavljanje prekršajnog postupka rješava sud koji je donio prvostepenu odluku o prekršaju. (2) U zahtjevu se navodi po kojem zakonskom osnovu se traži ponavljanje i kojim dokazima se potkrjepljuju činjenice na kojima se zahtjev zasniva. Ako zahtjev ne sadrži ove podatke, odbacuje se rješenjem. (3) Zahtjev će se odbaciti i ako prvostepeni sud, na osnovu zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka i dokaza iz spisa predmeta iz ranijeg postupka, utvrdi da je zahtjev podnijela neovlaštena osoba ili da je nepravovremeno podnesen, ili da nema zakonskih uvjeta za ponavljanje postupka, ili da činjenice i dokazi na kojima se zahtjev zasniva očigledno nisu podobni da se na osnovu njih dozvoli ponavljanje prekršajnog postupka. (4) Sud će usvojiti zahtjev za ponavljanje prekršajnog postupka samo ako novi dokazi navedeni u zahtjevu mogu voditi značajnijoj promjeni odluke suda u korist kažnjenika. (5) Uvažavajući zahtjev, sud može izmijeniti prvobitno rješenje o prekršaju ili odrediti dan i vrijeme za usmeni pretres. U tom slučaju izvršenje rješenja o prekršaju bit će odgođeno do donošenja nove odluke. (6) Ako je kazna već bila izvršena prema kažnjeniku, sud može odrediti povrat naplaćene novčane kazne ili troškova i/ili ukinuti svaku drugu sankciju. XIII. EVIDENCIJA I BRISANJE SANKCIJA Član 99. Vođenje evidencije (1) Sud koji donosi rješenje o prekršaju i ovlašteni organ koji izda prekršajni nalog bez odlaganja će u elektronskoj formi u prekršajnu evidenciju unijeti podatke o novčanoj kazni i zaštitnim mjerama izrečenim fizičkom licu, pravnom licu, odgovornoj osobi, kao i osobi koja obavlja samostalnu poslovnu djelatnost - obrt. (2) Sud koji primi zahtjev za sudsko odlučivanje, u skladu sa članom 59. ovog zakona, taj podatak će bez odlaganja unijeti u prekršajnu evidenciju u elektronskoj formi i brisati sankcije izrečene prekršajnim nalogom. (3) Novčana kazna neće se brisati iz prekršajne evidencije dok se vodi kao dug u Registru novčanih kazni u skladu sa članom 102. ovog zakona. Zaštitne mjere neće se brisati iz prekršajne evidencije dok se ne izvrše ili dok ne istekne rok zastare. (4) Posebnim zakonom mogu biti propisani duži rokovi za brisanje sankcija iz prekršajne evidencije. (5) Propis o sadržaju i načinu vođenja prekršajne evidencije donosi federalni ministar unutrašnjih poslova, uz saglasnost federalnog ministra pravde. Član 100. Brisanje sankcija (1) Kažnjavanost pravnog lica, fizičkog lica, odgovorne osobe, kao i osobe koja obavlja samostalnu poslovnu djelatnost - obrt novčanom kaznom briše se iz evidencije ex lege ako kažnjeno pravno lice, fizičko lice, odgovorna osoba, kao i osoba koja obavlja samostalnu poslovnu djelatnost - obrt u roku dvije godine od dana pravomoćnosti odluke kojom je izrečena kazna ne učini novi prekršaj, odnosno ako pravno lice, fizičko lice, odgovorna osoba, kao i osoba koja obavlja Број 63 - Страна 38 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 6. 8. 2014. samostalnu poslovnu djelatnost - obrt ne učini krivično djelo koje sadrži obilježje prekršaja. (2) Pravnom licu, fizičkom licu, odgovornoj osobi, kao i osobi koja obavlja samostalnu poslovnu djelatnost - obrt, koja je više puta bila kažnjena za prekršaj brisat će se ranije kazne ako u roku dvije godine od dana pravomoćnosti odluke kojom je izrečena posljednja kazna ne izvrši novi prekršaj, odnosno ako pravno lice, fizičko lice, odgovorna osoba, kao i osoba koja obavlja samostalnu poslovnu djelatnost - obrt ne izvrši krivično djelo koje sadrži obilježje prekršaja. Član 101. Davanje podataka iz evidencije (1) Podaci iz evidencije mogu se dati samo ako sud utvrdi da za to postoje opravdani razlozi. (2) Podaci iz evidencije mogu se dati samo: drugom sudu, nadležnom tužiteljstvu, organima unutrašnjih poslova i organima inspekcije u vezi s krivičnim postupkom ili postupkom za prekršaj koji se vodi protiv osobe koja je ranije bila kažnjavana za prekršaj, organima nadležnim za izvršenje sankcija za prekršaje ili nadležnim organima koji učestvuju u postupku brisanja kazne. (3) Na obrazložen zahtjev nadležnog organa vlasti, ili osobe mogu se dati podaci iz evidencije ako još traju određene pravne posljedice kazne ili zaštitne mjere, ili ako za to postoji opravdan interes zasnovan na zakonu. (4) Ako je odluka o kazni brisana, podaci o toj odluci nikom se ne daju osim sudu i nadležnom tužiteljstvu u vezi s postupkom za prekršaj koji se vodi protiv osobe čija je odluka brisana. DIO TREĆI XIV. IZVRŠENJE KAZNI Član 102. Unos podataka o kaznama u Registar novčanih kazni (1) Sve novčane kazne i troškovi postupka izrečeni na osnovu konačnog i izvršnog prekršajnog naloga ili pravomoćnog i izvršnog rješenja o prekršaju upisat će se u Registar novčanih kazni i biti evidentirani kao dug koji kažnjenik duguje odgovarajućem nivou vlasti kojem se plaća. (2) Nakon što prekršajni nalog postane konačan i izvršan ili rješenje o prekršaju postane pravomoćno i izvršno, ovlašteni organ ili sud izvršit će unos podataka o novčanoj kazni i troškovima postupka u Registar novčanih kazni. (3) Način i postupak unosa podataka o novčanoj kazni i troškovima postupka u Registar novčanih kazni iz stava (2) ovog člana utvrdit će Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova u roku tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona. (4) Novčane kazne i troškovi postupka evidentiraju se kao dug u Registru novčanih kazni dok kažnjenik ne plati puni iznos novčane kazne i troškova postupka. Novčana kazna i troškovi postupka u svakom slučaju bit će brisani iz Registra novčanih kazni po isteku pet godina od dana kada je prekršajni nalog postao konačan i izvršan ili je rješenje o prekršaju postalo pravomoćno i izvršno. (5) Sud će na prijedlog ovlaštenog organa ili po službenoj dužnosti donijeti rješenje o obustavljanju postupka izvršenja kazni i troškova postupka u slučaju smrti ili trajnog duševnog oboljenja kažnjenika, nakon čega će se izvršiti brisanje novčane kazne i troškova postupka. Član 103. Posljedice upisa kazne u Registar novčanih kazni Dok se ne plate sve novčane kazne i troškovi evidentirani u registru novčanih kazni, kažnjeniku se neće dozvoliti: 1) registracija ili produženje važnosti registracije motornog vozila; 2) izdavanje ili produženje važnosti vozačke dozvole; 3) učestvovanje na javnom tenderu; 4) registracija pravnog lica, promjena registracije pravnog lica ili registracije samostalne poslovne djelatnosti – obrta ili 5) promjena vlasništva motornog vozila. Član 104. Postupak prinudne naplate (1) Svaki ovlašteni organ odgovoran je za praćenje izvršenja novčanih kazni i drugih mjera izrečenih prekršajnim nalogom ili putem sporazuma o sankciji. (2) Sudovi će pratiti izvršenje novčanih kazni i drugih mjera izrečenih rješenjem o prekršaju. (3) Ovlašteni organ ili sud koji je izrekao novčanu kaznu zatražit će od nadležnog suda prinudnu naplatu blokiranjem računa fizičkog, odnosno pravnog lica u skladu sa odredbama Zakona o izvršnom postupku ("Službene novine Federacije BiH", br. 32/03, 52/03, 33/06, 39/06, 39/09 i 35/12) u slučaju: 1) ako se utvrdi da kažnjeni izbjegava platiti novčanu kaznu ili 2) ako postoji opasnost od nastupanja zastarjelosti za izvršenje novčane kazne. (4) Izuzetno od odredaba stava (3) ovog člana, prinudnu naplatu može provesti i ovlašteni organ, ako je to propisano posebnim federalnim zakonom. Član 105. Lišenje slobode zbog neplaćanja (1) Kažnjenik koji u roku ne plati u potpunosti ili djelimično novčanu kaznu koja mu je određena rješenjem o prekršaju ili prekršajnim nalogom bit će prinuđen na plaćanje određivanjem lišenja slobode ako sud smatra da je to jedini razuman i efikasan način koji će primorati kažnjenika da plati iznos na koji je obavezan. O lišenju slobode zbog neplaćanja sud odlučuje rješenjem koje se protiv kažnjenika može donijeti samo jednom za odnosni prekršaj. Lišenje slobode može biti određeno od suda po službenoj dužnosti ili na prijedlog ovlaštenog organa ili Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine. Sud će obavijestiti podnosioca prijedloga o svojoj odluci i o izvršenju lišenja slobode. (2) Sud može odrediti lišenje slobode do 15 dana. Vrijeme za koje je kažnjenik lišen slobode neće uticati na plaćanje iznosa koji duguje. Kažnjenik će biti odmah oslobođen nakon plaćanja punog iznosa novčane kazne. (3) Lišenje slobode prema odredbama ovog člana ne može biti određeno kažnjeniku koji može dokazati da nije u mogućnosti platiti novčanu kaznu. (4) Protiv rješenja o lišenju slobode kažnjenik može izjaviti žalbu drugostepenom sudu u roku osam dana od prijema rješenja o lišenju slobode. Prvostepeni sud dužan je žalbu dostaviti dugostupenom sudu u roku tri dana od dana prijema žalbe. Drugostepeni sud mora donijeti odluku po žalbi u roku 15 dana od prijema spisa. Žalba odgađa izvršenje. (5) Prije početka izvršenja rješenja o lišenju slobode kažnjenik može sudu predložiti obavljanje poslova za opće dobro ili poslove za dobro lokalne zajednice kao zamjenu za plaćanje novčane kazne. Sud će voditi listu takvih poslova u saradnji s nadležnim kompetentnim organima vlasti. Prilikom odlučivanja o prijedlogu sud će razmotriti sve okolnosti slučaja, kao i finansijske uvjete i mogućnost kažnjenika da plati novčanu kaznu, kao i vrstu izvršenog prekršaja, uzrast, fizičku i radnu sposobnost, psihičke osobine, obrazovanje, Сриједа, 6. 8. 2014. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 63 - Страна 39 sklonosti i druge posebne okolnosti koje se odnose na ličnost učinitelja. (6) Ako sud usvoji prijedlog iz stava (5) ovog člana izdat će nalog za obustavu izvršenja lišenja slobode za vrijeme dok ne istekne rok za obavljanje takvog posla. Ako kažnjenik obavi predviđeni posao lišenje slobode se neće izvršiti i novčana kazna brisat će se iz Registra novčanih kazni i neće biti naplaćena. Ukoliko kažnjenik uopće ne obavi predviđeni posao rješenje o lišenju slobode bit će izvršeno, a ako ga obavi samo djelimično, sud će ocijeniti da li je svrsishodno izvršiti rješenje o lišenju slobode i o tome donijeti odgovarajući nalog. (7) U slučaju kada sud ili ovlašteni organ utvrdi da se ne može izvršiti novčana kazna izrečena na osnovu konačnog i izvršnog prekršajnog naloga ili pravomoćnog rješenja o prekršaju, primjenom odredbi čl. 103. i 104. ovog zakona i st. (1), (2) i (3) ovog člana, sud će, po službenoj dužnosti ili na prijedlog ovlaštenog organa, donijeti rješenje o izvršenju novčane kazne kojim se kažnjeniku nalaže obavljanje određenih poslova za opće dobro ili poslova za dobro lokalne zajednice kao zamjenu za plaćanje novčane kazne. Ukoliko kažnjenik obavi predviđeni posao, novčana kazna brisat će se iz Registra novčanih kazni. (8) Postupak i uvjete za izvršenje sudskog rješenja o lišavanju slobode kažnjenika zbog neplaćanja novčane kazne, kao i postupak i uvjete obavljanja poslova za opće dobro ili poslova za dobro lokalne zajednice i način vođenja evidencije o obavljanju tih poslova regulirat će podzakonskim propisima federalni ministar pravde u saradnji s nadležnim kantonalnim ministarstvima u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 106. Potraga (1) Ako se ne zna prebivalište ili boravište kažnjene osobe u toku postupka izvršenja odluke o prekršaju, kao i u drugim slučajevima kada je to prema ovom zakonu potrebno, sud će zatražiti od policije da nađe osobu odgovornu za prekršaj i sud obavijesti o njegovoj adresi. (2) Sud može narediti privođenje osobe iz stava (1) ovog člana. XV. NAKNADA ŠTETE ZBOG NEOPRAVDANOG KAŽNJAVANJA Član 107. Pravo na naknadu štete zbog neopravdanog kažnjavanja Pravo na naknadu štete zbog neopravdanog kažnjavanja ima osoba kojoj je pravomoćnim rješenjem bila izrečena prekršajna kazna ili zaštitna mjera, a kasnije je povodom vanrednog pravnog lijeka prekršajni postupak obustavljen, osim u sljedećim slučajevima: 1) ako je povodom zahtjeva za ponavljanje prekršajnog postupka na štetu okrivljenog novi postupak obustavljen uslijed smrti ili kakvog trajnog duševnog oboljenja okrivljenog nakon učinjenog prekršaja; 2) ako je novi prekršajni postupak obustavljen zbog zastare gonjenja do koje je došlo zbog nedostupnosti okrivljenog; 3) ako je okrivljeni svojim lažnim priznanjem ili na drugi način namjerno prouzrokovao svoje kažnjavanje, osim ako je na to bio prinuđen. Član 108. Drugi slučajevi prava na naknadu štete Pravo na naknadu štete ima i osoba koja je: 1) bila zadržana u prekršajnom postupku, pa je postupak obustavljen; 2) uslijed greške ili nezakonitog rada sudije neosnovano zadržana duže nego što zakon dozvoljava. Član 109. Vraćanje novčanih iznosa (1) Osoba kojoj je u prekršajnom postupku neopravdano izrečena novčana kazna, zaštitna mjera oduzimanja imovinske koristi, ili zaštitna mjera oduzimanje predmeta ima pravo na vraćanje plaćene novčane kazne, vraćanje oduzete imovinske koristi, vraćanje predmeta ili novčane vrijednosti oduzetog predmeta. (2) Smatra se da je osoba neopravdano kažnjena ako je u slučaju preinačenja ili ukidanja pravomoćnog rješenja o kažnjavanju postupak protiv nje obustavljen, ili je doneseno oslobađajuće rješenje uslijed toga što je utvrđeno da radnja nije prekršaj ili što postoje osnovi koji isključuju odgovornost učinitelja prekršaja ili što nije dokazano da je ta osoba učinila prekršaj. (3) Vraćanje novčanog iznosa ne može zahtijevati kažnjena osoba koja je lažnim priznanjem prouzrokovala kažnjavanje. (4) Poslije smrti neopravdano kažnjene osobe naknadu štete, odnosno vraćanje novčanog iznosa mogu tražiti njen bračni partner i njeni srodnici koje je ona po zakonu bila dužna izdržavati. Član 110. Zastara prava na vraćanje novčanog iznosa (1) Pravo neopravdano kažnjene osobe i osoba iz člana 109. stav (4) ovog zakona da traži naknadu štete, odnosno vraćanje novčanog iznosa zastarjeva za jednu godinu od dana pravomoćnosti rješenja, odnosno rješenja kojim je prekršajni postupak bio obustavljen. (2) Zastara iz stava (1) ovog člana se prekida podnošenjem zahtjeva nadležnom organu, ministarstvu ili upravi nadležnoj za poslove prekršaja. (3) Ako je zahtjev za naknadu štete, odnosno vraćanje novčanog iznosa podnijela neopravdano kažnjena osoba, poslije njene smrti osobe iz člana 109. stav (4) ovog zakona mogu produžiti postupak za ostvarivanje zahtjeva u roku tri mjeseca od dana smrti neopravdano kažnjene osobe i to samo u granicama ranije podnesenog zahtjeva. (4) Ako se neopravdano kažnjena osoba odrekla zahtjeva za naplatu štete, odnosno vraćanje novčanog iznosa, nakon njene smrti zahtjev se ne može podnijeti. Član 111. Postupak ostvarivanja prava (1) Ovlaštena osoba dužna je sa svojim zahtjevom za naknadu štete obratiti se nadležnom organu, ministarstvu ili upravi nadležnoj za poslove prekršaja radi sporazuma o postojanju štete i visini naknade. (2) Ako do sporazuma ne dođe u roku tri mjeseca od dana prijema zahtjeva, ovlaštena osoba može nadležnom sudu podnijeti tužbu za naknadu štete protiv Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, grada ili općine u zavisnosti u korist čijeg budžeta je plaćena novčana kazna, oduzeta imovinska korist, uknjižen oduzeti predmet ili novčana vrijednost oduzetog predmeta. (3) Zahtjev za vraćanje novčanog iznosa podnosi se organu uprave nadležnom za finansije u skladu sa stavom (2) ovog člana. XVI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 112. Prijelazne odredbe vezane uz sankcije (1) Odluke o prekršajima koje su postale pravomoćne prije stupanja na snagu ovog zakona izvršit će se prema odredbama ovog zakona. (2) Danom stupanja na snagu ovog zakona sve neplaćene novčane kazne izrečene za izvršene prekršaje, kao i troškovi Број 63 - Страна 40 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 6. 8. 2014. postupka izrečeni u prekršajnom postupku, a koji su još predmet izvršenja, evidentirat će se u Registru novčanih kazni na način propisan članom 102. ovog zakona. Član 113. Prestanak važenja Zakona (1) Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje važiti Zakon o prekršajima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 31/06 i 37/10). (2) U slučaju da su drugi zakoni u Federaciji u suprotnosti sa ovim zakonom primjenjivat će se ovaj zakon. (3) U postupku za oduzimanje imovinske koristi pribavljene prekršajem primjenjivat će se odgovarajuće odredbe posebnog propisa koji uređuje oduzimanje imovinske koristi. (4) Odredbe propisa kojima se regulira visina novčanih kazni u prekršajnom postupku uskladit će se sa odredbama ovog zakona u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 114. Stupanje na snagu i primjena Zakona Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Tomislav Martinović, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softić, s. r. Temeljem članka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O PREKRŠAJIMA Proglašava se Zakon o prekršajima, koji je donio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupničkog doma od 06.05.2014. godine i na sjednici Doma naroda od 05.06.2014. godine. Broj 01-02-585-02/14 29. srpnja 2014. godine Sarajevo Predsjednik Živko Budimir, v. r. ZAKON O PREKRŠAJIMA DIO PRVI I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Predmet Zakona Ovim se zakonom definira: prekršaj, prekršajne sankcije, postupak prema maloljetnicima, zastara, prekršajni postupak, prekršajni nalog, zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, usmeni pretres, rješenje o prekršaju, žalba, povrat u pređašnje stanje, ponavljanje postupka, evidencija i brisanje sankcija, izvršenje kazni, kao i druga pitanja od značaja za prekršaje na području Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija). Članak 2. Definicija prekršaja (1) Prekršaj predstavlja kršenje propisa, javnog poretka ili drugih društvenih vrijednosti koje nisu zaštićene kaznenim zakonima i drugim zakonima u kojima su propisana kaznena djela, kao i kršenje drugih propisa kojima su određena obilježja prekršaja i za koje su propisane sankcije. (2) Odgovornost za prekršaj pretpostavlja izvršenu ili propuštenu protupravnu, skrivljenu radnju koja je propisom mjerodavnog tijela određena kao prekršaj. (3) Nema prekršaja ukoliko je isključena protupravnost ili krivica iako postoje sva bitna obilježja prekršaja. (4) Prekršaj može biti počinjen činjenjem ili nečinjenjem. (5) Nehaj od izvršitelja je dovoljan da se izvršitelj smatra odgovornim za prekršaj, osim ako je odredbama o prekršajima propisano da će izvršitelj biti kažnjen za djelo počinjeno isključivo s umišljajem. (6) Prekršaj mogu počiniti fizičke i pravne osobe. (7) Pokušaj izvršenja prekršaja nije kažnjiv. Članak 3. Značenje izraza (1) Posebni izrazi u smislu ovoga zakona imaju sljedeća značenja: 1) ovlašteno tijelo je bilo koje od sljedećih: a) mjerodavno policijsko tijelo Bosne i Hercegovine, Federacije ili kantona, b) mjerodavna inspekcijska tijela ili c) ministarstvo, poduzeće ili druga pravna osoba koja ima javne ovlasti i u čiju mjerodavnost spada izravno ili neizravno provođenje bilo kojeg zakona ili propisa koji propisuju prekršaje; 2) Registar novčanih kazni i prekršajne evidencije je elektronska baza podataka o izrečenim novčanim kaznama za prekršaje, drugim prekršajnim sankcijama i troškovima postupka kao što je propisano u Zakonu o Agenciji za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj: 56/08); 3) okrivljenik je pravna ili fizička osoba protiv koje je pokrenut prekršajni postupak; 4) oštećenik je pravna ili fizička osoba koja je pretrpjela štetu koja je na bilo koji način nastala počinjenjem prekršaja; 5) sud je općinski sud u kojem je osnovano prekršajno odjeljenje; 6) drugostupanjski sud je mjerodavni kantonalni sud; 7) kažnjenik je osoba za koju je konačnim prekršajnim nalogom ili pravomoćnim rješenjem o prekršaju ustanovljeno da je odgovorna za određeni prekršaj; 8) uručenje pismena poštom je uručenje putem preporučene pošte na adresu fizičke osobe koje je određeno u Registru prebivališta i boravišta, a koju vodi Glavni centar za obradu podataka u Bosni i Hercegovini ili na registriranu adresu sjedišta pravne osobe; 9) posao (rad) za opće dobro je neplaćeni rad u korist društva kojim se ne vrijeđa ljudsko dostojanstvo i ne ostvaruje profit i koji se može izreći samo uz pristanak učinitelja, a ne može trajati kraće od 10 sati niti dulje od 120 sati, s tim što se ne može obavljati dulje od dva sata dnevno. (2) Gramatička terminologija korištenja muškog ili ženskog roda podrazumijeva uključivanje oba roda. (3) Značenje izraza navedenih u članku 2. Kaznenoga zakona Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 36/03, 37/03, 21/04, 69/04, 18/05, 42/10 i 42/11 - u daljnjem tekstu: Kazneni zakon) koristit će se u ovome zakonu ukoliko se kontekstom jasno ne zahtijeva drukčije.
Zakon o dopuni Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 18/13 11.03.2013 SG BiH 09/18, SG BiH 89/17, SG BiH 08/17, SG BiH 48/10, SG BiH 84/09, SG BiH 44/07, SG BiH 75/06, SG BiH 06/06 saobraćaj,putevi,sigurnost Ponedjeljak, 11. 3. 2013. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 18 - Stranica 3 Nakon obavljenog probnog popisa stanovništva izvršit će se eventualna preraspodjela budžetskih sredstava po budžetskim stavkama i godinama, a u okviru ukupnog planiranog iznosa sredstava". Član 8. U članu 40. stav (4) datum: "10.04.2013." zamjenjuje se datumom: "15.10.2013.". Član 9. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH". Brој 01,02-02-1-6/13 26. februara 2013. godine Sarajevo Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Dr. Božo Ljubić, s. r. Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Sulejman Tihić, s. r. 264 Na temelju članka IV.4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na 42. sjednici Zastupničkog doma, održanoj 14. veljače 2013. godine, i na 27. sjednici Doma naroda, održanoj 26. veljače 2013. godine, usvojila je ZAKON O DOPUNI ZAKONA O OSNOVAMA SIGURNOSTI PROMETA NA CESTAMA U BOSNI I HERCEGOVINI Članak 1. U Zakonu o osnovama sigurnosti prometa na cestama u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 6/06, 75/06, 44/07, 84/09 i 48/10) u članku 238. stavak (1) dodaje se točka 14), koja glasi: "vozač koji zaustavi ili parkira svoje vozilo protivno odredbama čl. 73. i 74.;". Članak 2. (1) Ovaj Zakon stupa na snagu osam dana od dana objave u "Službenom glasniku BiH". (2) Ovaj Zakon objavljuje se i u službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. Brој 01-02-1-9/13 26. veljače 2013. godine Sаrајеvо Predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Dr. Božo Ljubić, v. r. Predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Sulejman Tihić, v. r. На основу члана IV 4. а) Устава Босне и Херцеговине, Парламентарна скупштина Босне и Херцеговине, на 42. сједници Представничког дома, одржаној 14. фебруара 2013. године, и на 27. сједници Дома народа, одржаној 26. фебруара 2013. године, усвојила је ЗАКОН О ДОПУНИ ЗАКОНА О ОСНОВАМА БЕЗБЈЕДНОСТИ САОБРАЋАЈА НА ПУТЕВИМА У БОСНИ И ХЕРЦЕГОВИНИ Члан 1. У Закону о основама безбједности саобраћаја на путевима у Босни и Херцеговини ("Службени гласник БиХ", број 6/06, 75/06, 44/07, 84/09 и 48/10) у члану 238. став (1) додаје се тачка 14), која гласи: "возач који заустави или паркира своје возило противно одредбама члана 73. и 74;". Члан 2. (1) Овај Закон ступа на снагу осам дана од дана објављивања у "Службеном гласнику БиХ". (2) Овај Закон биће објављен и у службеним гласилима ентитета и Брчко Дистрикта Босне и Херцеговине. Број 01-02-1-9/13 26. фебруара 2013. године Сарајево Предсједавајући Представничког дома Парламентарне скупштине БиХ Др Божо Љубић, с. р. Предсједавајући Дома народа Парламентарне скупштине БиХ Сулејман Тихић, с. р. Na osnovu člana IV.4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na 42. sjednici Predstavničkog doma, održanoj 14. februara 2013. godine, i na 27. sjednici Doma naroda, održanoj 26. februara 2013. godine, usvojila je ZAKON O DOPUNI ZAKONA O OSNOVAMA SIGURNOSTI SAOBRAĆAJA NA PUTEVIMA U BOSNI I HERCEGOVINI Član 1. U Zakonu o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 6/06, 75/06, 44/07, 84/09 i 48/10) u članu 238. stav (1) dodaje se tačka 14), koja glasi: "vozač koji zaustavi ili parkira svoje vozilo protivno odredbama čl. 73. i 74.;". Član 2. (1) Ovaj Zakon stupa na snagu osam dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH". (2) Ovaj Zakon bit će objavljen i u službenim glasnicima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. Brој 01-02-1-9/13 26. februara 2013. godine Sаrајеvо Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Dr. Božo Ljubić, s. r. Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Sulejman Tihić, s. r. 265 Na temelju članka IV.4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine na 36. sjednici Zastupničkog doma, održanoj 22. studenoga 2012. godine, i na 27. sjednici Doma naroda, održanoj 26. veljače 2013. godine, usvojila je ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA IZBORNOG ZAKONA BOSNE I HERCEGOVINE Članak 1. U Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 23/01, 07/02, 09/02, 20/02, 25/02, 04/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08,
Zakon o lijekovima FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 109/12 19.12.2012 lijekovi ZAKON O LIJEKOVIMA I. OSNOVNE ODREDBE Član 1. Ovim zakonom uređuje se oblast lijekova koji se upotrebljavaju u medicini u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) usaglašavanjem sa Zakonom o lijekovima i medicinskim sredstvima ("Službeni glasnik BiH", br. 58/08) (u daljnjem tekstu: Državni zakon), Zakonom o apotekarskoj djelatnosti ("Službene novine Federacije BiH", br. 40/10), kao i propisima donesenim na osnovu tih zakona. Član 2. Nadležni organ odgovoran za oblast lijekova koji se upotrebljavaju u medicini u Federaciji u dijelu za koji nije nadležna Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH (u daljnjem tekstu: Agencija) je Federalno ministarstvo zdravstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo). Broj 109 - Strana 18 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 19. 12. 2012. Ministarstvo iz stava 1. ovog člana obavlja poslove iz oblasti lijekova koji se upotrebljavaju u medicini na teritoriji Federacije, a koji su mu dodijeljeni u skladu sa Državnim zakonom, Zakonom o apotekarskoj djelatnosti, kao i propisima donesenim na osnovu tih zakona, te ovog zakona. Član 3. Kantonalna ministarstva zdravstva (u daljnjem tekstu: kantonalno ministarstvo) poduzimaju odgovarajuće mjere sa ciljem osiguranja dostupnosti lijekovima u skladu sa Državnim zakonom, propisima donesenim na osnovu Državnog zakona, ovim zakonom, propisima iz oblasti zdravstvenog osiguranja, zakonom kantona i drugim propisima kantona. Lijekovi iz stava 1. ovog člana moraju biti stavljeni u promet u skladu sa Državnim zakonom i propisima donesenim na osnovu tog zakona. II. DOSTUPNOST LIJEKOVIMA KOJI SE FINANSIRAJU SREDSTVIMA OBAVEZNOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA U FEDERACIJI 1. Liste lijekova Član 4. Sa ciljem omogućavanja dostupnosti lijekova stanovništvu Federacije, proizvođači i prometnici lijekova dužni su stalno imati na raspolaganju količine esencijalnih lijekova potrebne za redovnu jednomjesečnu potrošnju u skladu sa članom 82. Državnog zakona. Količine esencijalnih lijekova potrebne za jednomjesečnu potrošnju iz stava 1. ovog člana moraju biti stavljene u promet u skladu sa Državnim zakonom i propisima donesenim na osnovu tog zakona. Član 5. Snabdijevanje lijekovima u primarnoj i bolničkoj zdravstvenoj zaštiti koji se koriste na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja u Federaciji obavlja se u skladu sa: - Listom lijekova obaveznog zdravstvenog osiguranja Federacije BiH, i - Listom lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti Federacije BiH. Liste iz stava 1. ovog člana na prijedlog federalnog ministra zdravstva (u daljnjem tekstu: federalni ministar) utvrđuje Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije BiH). Liste iz stava 1. ovog člana objavljuju se u "Službenim novinama Federacije BiH". Lijekovi sa liste esencijalnih lijekova u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu: BiH), kao i lijekovi u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti u BiH koje utvrđuje Vijeće ministara BiH u skladu sa članom 83. Državnog zakona, predstavljaju minimum lijekova koji se propisuju i izdaju na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, kao i minimum lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti i ulaze u sastav listi lijekova iz stava 1. ovog člana. Bliži kriteriji za izbor lijekova, postupak i način izrade listi lijekova u Federaciji, način stavljanja i skidanja lijekova sa listi lijekova, obaveze ministarstava zdravstva, zavoda zdravstvenog osiguranja, te proizvođača i prometnika lijekova uvrštenih na liste lijekova, kao i korištenje lijekova utvrđuju se propisom federalnog ministra. Član 6. Lista lijekova obaveznog zdravstvenog osiguranja Federacije BiH sadrži i cijene lijekova koje se redovno godišnje usklađuju sa maksimalnim državnim cijenama lijekova utvrđenim Pravilnikom o načinu kontrole cijena, načinu oblikovanja cijena i načinu izvještavanja o cijenama lijekova u BiH ("Službeni glasnik BiH", br. 82/11). Član 7. Snabdijevanje lijekovima koji se finansiraju sredstvima Fonda solidarnosti Federacije BiH (u daljnjem tekstu: Federalni fond solidarnosti) obavlja se u skladu sa Listom lijekova Fonda solidarnosti Federacije BiH koju utvrđuje i revidira Vlada Federacije BiH na prijedlog federalnog ministra u skladu sa članom 44. stav 1. Zakona o apotekarskoj djelatnosti, kao i propisima donesenim na osnovu tog zakona. Centraliziranu nabavku lijekova sa Liste lijekova iz stava 1. ovog člana provodi Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH (u daljnjem tekstu: Federalni zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja) u skladu sa propisima o javnim nabavkama, propisima o lijekovima, propisima o zdravstvenom osiguranju, kao i raspoloživim finansijskim sredstvima Federalnog fonda solidarnosti utvrđenim za ove namjene u godišnjem finansijskom planu Federalnog zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja. Član 8. Listu lijekova koji se mogu propisivati i izdavati na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja kantona (u daljnjem tekstu: pozitivna lista lijekova kantona), kao i listu lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti na području kantona donosi vlada kantona na prijedlog kantonalnog ministra zdravstva. Lijekovi sa Liste lijekova obaveznog zdravstvenog osiguranja Federacije BiH i Liste lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti Federacije BiH, obavezno ulaze u sastav listi iz stava 1. ovog člana. Nije dozvoljeno proširenje liste lijekova iz stava 1. ovog člana ukoliko kanton nije u mogućnosti pokriti troškove pozitivne liste lijekova kantona koja se finansira na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja. Član 9. Na pozitivnu listu lijekova kantona, kao i listu lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti na području kantona uvrštavaju se samo oni zaštićeni nazivi lijekova koji ispunjavaju uvjete propisane Državnim zakonom i propisima donesenim na osnovu tog zakona, posebno posjedovanje važeće dozvole za stavljanje lijeka u promet u BiH izdate od Agencije, te pozitivnih nalaza o urađenoj kontroli kvaliteta lijeka od Kontrolnog laboratorija Agencije. Na pozitivnoj listi lijekova kantona, kao i listi lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti na području kantona može se ograničiti broj zaštićenih naziva lijekova koji ispunjavaju uvjete iz stava 1. ovog člana u skladu sa utvrđenim doktrinarnim pristupima u korištenju lijekova za oboljenja za koja se koriste lijekovi sa listi lijekova u Federaciji; iskustvu u terapijskoj primjeni kod pacijenata za dati zaštićeni naziv lijeka; sigurnosti snabdijevanja lijekovima, uzimajući u obzir historijske podatke u smislu (ne)redovnog snabdijevanja lijekovima u Federaciji; postojanje evidentiranih nuspojava za specifičan zaštićeni naziv lijeka; kvalitet i vjerodostojnost podataka o zaštićenom nazivu lijeka iz referentnih izvora; status zaštićenog naziva lijeka u zdravstvenim sistemima država Evropske unije i sl. Sa ciljem podržavanja razvoja domaće farmaceutske industrije na pozitivnu listu lijekova kantona, kao i listu lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti na području kantona obavezno se uvrštavaju i lijekovi domaće farmaceutske industrije koji ispunjavaju uvjete iz stava 1. ovog člana i to pored lijekova - orginatora kao i lijekova inozemne farmaceutske industrije. Kriteriji i uvjeti za moguće ograničenje broja zaštićenih naziva lijekova iz st. 1. i 2. ovog člana bliže se utvrđuju pravilnikom federalnog ministra iz člana 5. stav 5. ovog zakona. Član 10. Kantonalna ministarstva dužna su u roku od 15 dana od dana usvajanja pozitivne liste lijekova kantona i liste lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti na području kantona dostaviti ih Ministarstvu. Kantonalna ministarstva u saradnji sa zavodima zdravstvenog osiguranja kantona dužna su Ministarstvu svakih šest mjeseci dostavljati izvještaj o potrošnji za lijekove sa pozitivnih listi lijekova kantona i listi lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti na području kantona i to u pakovanjima i vrijednostima u Srijeda, 19. 12. 2012. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 109 - Strana 19 konvertibilnim markama utrošenih sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja kantona za ove namjene, za svaki generički naziv lijeka i zaštićeni naziv lijeka, kao i druge izvještaje potrebne radi obavljanja poslova i zadataka iz čl. 14. i 15. ovog zakona, koje odredi federalni ministar. Na osnovu dostavljenih izvještaja iz stava 2. ovog člana, Ministarstvo obavlja kontinuirani monitoring i periodičnu evaluaciju listi lijekova u Federaciji, te poduzima mjere sa ciljem osiguranja dostupnosti lijekova stanovništvu stavljenim u promet u skladu sa Državnim zakonom i propisima donesenim na osnovu tog zakona. Član 11. Nakon evaluacije izvještaja kantonalnih ministarstava iz člana 10. ovog zakona, usvajanja izvještaja o zdravstvenom stanju stanovništva Federacije BiH u skladu sa utvrđenim doktrinarnim pristupima u korištenju lijekova za oboljenja za koja se koriste lijekovi sa listi lijekova u Federaciji, jednom godišnje obavlja se revizija listi lijekova iz člana 5. ovog zakona. Revizija iz stava 1. ovog člana obavlja se i u skladu sa listom esencijalnih lijekova BiH, kao i listom lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti u BiH. Član 12. Sa ciljem osiguranja dostupnosti lijekova stanovništvu u Federaciji federalni ministar ima pravo odobravanja interventnog uvoza lijekova u slučaju prekoračenja cijena lijekova na domaćem tržištu, odnosno u slučaju da visina cijene lijeka otežava normalno snabdijevanje lijekovima u Federaciji. Postupak i način odobravanja interventnog uvoza lijeka u slučajevima iz stava 1. ovog člana bliže se regulira propisom federalnog ministra. Član 13. Sa ciljem racionalnijeg korištenja sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja kantoni mogu dogovorno obavljati zajedničke centralizirane nabavke lijekova koji se finansiraju sredstvima obaveznog zdravstvenog osiguranja na federalnom nivou, uz prethodno pribavljenu saglasnost Vlade Federacije BiH i vlada kantona. Centralizirane nabavke lijekova iz stava 1. ovog člana provodi Federalni zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja u saradnji sa zavodima zdravstvenog osiguranja kantona u skladu sa propisima o javnim nabavkama, propisima o lijekovima, propisima o zdravstvenom osiguranju, kao i iskazanim potrebama kantona za obimom i vrstom lijekova utvrđenim na pozitivnim listama lijekova kantona i listama lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti na području kantona i to na godišnjem nivou. Finansiranje nabavki lijekova koje se provode na način i pod uvjetima predviđenim u st. 1. i 2. ovog člana obavljaju zavodi zdravstvenog osiguranja kantona, koji su učesnici u postupku centralizirane nabavke lijekova u skladu sa iskazanim potrebama za obimom i vrstom lijekova koji se nabavljaju na godišnjem nivou za potrebe kantona, kao i raspoloživim finansijskim sredstvima za ove namjene utvrđenim u godišnjim finansijskim planovima zavoda zdravstvenog osiguranja kantona. III. INFORMIRANJE O LIJEKOVIMA Član 14. Sa ciljem zaštite javnog zdravlja stanovništva Ministarstvo informira javnost, pacijente, zdravstvene ustanove i privatne prakse, zdravstvene profesionalce, ministarstva zdravstva i druga tijela vlasti, kao i zavode zdravstvenog osiguranja u Federaciji o racionalnom i ekonomičnom propisivanju i izdavanju lijekova, o procjeni postojećih i novih zdravstvenih tehnologija, provođenju preventivnih mjera očuvanja i zaštite zdravlja u skladu sa propisanom medicinskom doktrinom. Obavljanje stručnih poslova iz stava 1. ovog člana Ministarstvo može povjeriti odgovarajućoj/im stručnoj/im instituciji/ama u Federaciji koja/e ima/ju iskustvo i dokazane rezultate u ovoj oblasti u skladu sa Pravilnikom o kriterijima za angažiranje stručnih institucija/stručnjaka u Federaciji Bosne i Hercegovine za izradu farmakoekonomskih parametara i drugih stručnih analiza i mišljenja koji utvrđuje federalni ministar. Član 15. Ministarstvo pored poslova navedenih u članu 14. stav 1. ovog zakona obavlja i sljedeće poslove i zadatke: - vrši evaluaciju i monitoring listi lijekova u Federaciji koji se finansiraju iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, kao i monitoring korištenja lijekova sa tih listi, te daje prijedloge o potrebnim izmjenama i dopunama listi lijekova u Federaciji sa aspekta sigurnosti primjene lijeka i kvaliteta lijeka, kao i farmakoekonomskih pokazatelja, - informira o definiranim dnevnim dozama lijekova i prati preporuke Svjetske zdravstvene organizacije, - vrši procjene postojećih i novih zdravstvenih tehnologija i to lijekova, medicinskih i dijagnostičkih sredstava i sl. te provodi i/ili evaluira farmakoekonomske analize za potrebe Ministarstva, - učestvuje u prikupljanju, analizi i izradi izvještaja o potrošnji lijekova u Federaciji i izrađuje izvještaje na godišnjem nivou, - obavlja i druge poslove i zadatke u skladu sa ovim zakonom, Državnim zakonom, Zakonom o apotekarskoj djelatnosti, kao i propisima donesenim na osnovu tih zakona. IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 16. U roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona federalni ministar donijet će propise kojima se regulira sljedeće: - bliži kriteriji za izbor lijekova, postupak i način izrade listi lijekova u Federaciji, način stavljanja i skidanja lijekova sa listi lijekova, obaveze ministarstava zdravstva, zavoda zdravstvenog osiguranja, te proizvođača i prometnika lijekova uvrštenih na liste lijekova, kao i korištenje lijekova (član 5. stav 5. ovog zakona), - postupak i način odobravanja interventnog uvoza lijeka u slučajevima iz člana 12. ovog zakona, - kriteriji za angažiranje stručnih institucija/stručnjaka u Federaciji za izradu farmakoekonomskih parametara i drugih stručnih analiza i mišljenja (član 14. stav 2. ovog zakona). Član 17. Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje važiti Zakon o lijekovima ("Službene novine Federacije BiH", br. 51/01 i 29/05). Do donošenja propisa na osnovu Državnog zakona, kao i do donošenja propisa na osnovu ovog zakona ostaju u primjeni federalni propisi iz oblasti lijekova ukoliko nisu suprotni Državnom zakonu u skladu sa članom 141. stav 2. Državnog zakona, kao i odredbama ovog zakona i to: 1. Pravilnik o dobroj laboratorijskoj praksi ("Službene novine Federacije BiH", broj 38/02); 2. Pravilnik o dobroj transportnoj i skladišnoj praksi ("Službene novine Federacije BiH", broj 38/02); 3. Pravilnik o određivanju visine veleprodajne i maloprodajne marže lijekova ("Službene novine Federacije BiH", br. 40/02, 50/02, 15/06 i 9/08) i to u dijelu maloprodajne marže lijekova; 4. Pravilnik o ispunjavanju uvjeta prostora, opreme i kadra za čuvanje lijekova u zdravstvenim ustanovama ("Službene novine Federacije BiH", broj 38/03); 5. Pravilnik o posebnim uvjetima prostora, opreme i kadra koje moraju ispunjavati veleprometnici lijekova i Broj 109 - Strana 20 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 19. 12. 2012. carinska skladišta ("Službene novine Federacije BiH", br. 45/03 i 10/05); 6. Pravilnik o posebnim uvjetima prostora, opreme i kadra koje moraju ispunjavati proizvođači lijekova, kao i postupak njihove verifikacije ("Službene novine Federacije BiH", broj 37/05); 7. Pravilnik o medicinskim pomagalima ("Službene novine Federacije BiH", br. 58/06 i 24/07) u dijelu koji se odnosi na proizvodnju medicinskih pomagala; 8. Pravilnik o posebnim uvjetima koje moraju ispunjavati stručne institucije koje se bave ispitivanjem lijekova i postupku njihove verifikacije ("Službene novine Federacije BiH", broj 61/04); 9. Pravilnik o ispitivanju bioraspoloživosti i bioekvivalenciji lijekova ("Službene novine Federacije BiH", broj 61/04); 10. Odluka o Listi esencijalnih lijekova neophodnih za osiguranje zdravstvene zaštite u okviru standarda obaveznog zdravstvenog osiguranja u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 75/11). Član 18. Stupanjem na snagu ovog zakona prestaju važiti sljedeći podzakonski akti i to: 1. Pravilnik o prijavljivanju i praćenju nuspojava lijekova ("Službene novine Federacije BiH", broj 32/02); 2. Pravilnik o registraciji lijekova ("Službene novine Federacije BiH", br. 34/02, 35/05, 53/06 i 22/07); 3. Kriteriji za izbor proizvođača lijekova i za registraciju u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 34/02); 4. Pravilnik o dobroj proizvodnoj praksi ("Službene novine Federacije BiH", broj 38/02); 5. Pravilnik o dobroj kliničkoj praksi i kliničkim ispitivanjima lijeka ("Službene novine Federacije BiH", br. 61/04 i 56/05); 6. Kriteriji za izbor lijekova koji će se klinički ispitivati u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 56/05); 7. Naredba o načinu i uvjetima obavljanja redovne kontrole svake serije uvezenog lijeka i ljekovite supstance u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 29/06); 8. Pravilnik o uvjetima uvoza lijekova koji nemaju odobrenje za stavljanje u promet u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 1/03 i 41/04). Član 19. Ministarstva zdravstva i zavodi zdravstvenog osiguranja u Federaciji, kao i zdravstvene ustanove i privatne prakse dužni su usaglasiti svoje poslovanje sa odredbama ovog zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, kao i propisa donesenih na osnovu ovog zakona.
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o preventivnim tehničkim pregledima motornih i priključnih vozila FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 56/10 06.09.2010 SN FBiH 11/09, SN FBiH 79/06, SN FBiH 51/06 tehnički pregled PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PREVENTIVNIM TEHNI^KIM PREGLEDIMA MOTORNIH I PRIKLJU^NIH VOZILA ^lan 1. U ~lanu 6. Pravilnika o preventivnim tehni~kim pregledima motornih i priklju~nih vozila ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 51/06, 79/06 i 11/09) stav 2. bri{e se. ^lan 2. U ~lanu 7. rije~i: "kod pravnog lica, odnosno servisne radionice iz stava 2. ~lan 6. ovog Pravilnika.", bri{u se. ^lan 3. U ~lanu 8. stavu 1. rije~i: "iz ~lana 6. stav 2. ovog Pravilnika" bri{u se. ^lan 4. U ~lanu 14. dodaje se novi st. koji glase: "Izuzetno od odredbi stava 1. ovog ~lana, periodi~ni tehni~ki pregled se mo`e izvr{iti i 10 dana prije isteka roka va`enja prethodno obavljenog pregleda. Po obavljenom tehni~kom pregledu iz prethodnog stava izdat }e se potvrda koja va`i od narednog dana u odnosu na dan isteka va`enja prethodne potvrde.". ^lan 5. U ~lanu 20. stav 2. bri{u se rije~i: "ili u ovla{tenom pravnom licu - servisnoj radionici". ^lan 6. U ~lanu 21. bri{u se rije~i: "ili u ovla{tenom pravnom licu - servisnoj radionici". ^lan 7. U ~lanu 22. stav 1. bri{u se rije~i: "ili pravnom licu-servisnoj radionici". Stav 3. bri{e se. ^lan 8. ^lan 24. mijenja se i glasi: "Stanica tehni~kog pregleda koja vr{i periodi~ni tehni~ki pregled du`na je svoje pro ce dure za pregled vozila uskladiti sa odredbama ovog Pravilnika u roku od tri mjeseca od dana njegovog stupanja na snagu.".
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o cestovnom prijevozu FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 10/10 18.01.2010 SN FBiH 44/22, SN FBiH 57/20, SN FBiH 28/06 zakon,cestovni prevoz,izmjene i dopune Broj 2 – Strana 6 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeqak, 18.1.2010. ^lan 42. U ~lanu 99. stavu 1. broj "100,00" zamjewuju se brojem "200,00". U ta~ki 1. iza rije~i: "ovog zakona" dodaju se rije~i: "ili prevozi robu za koju su propisani posebni uslovi prevoza vozilom koje ne ispuwava te uslova". Iza ta~ke 2. dodaje se nova ta~ka 2a. koja glasi: "2a. ne vodi evidenciju o izdatim putnim nalozima (~lan 7. ovog zakona);". Iza ta~ke 6. dodaje se nova ta~ka 6a. koja glasi: "6a. javni prevoz vr{i vozilom za koje ne posjeduje licencu vozila (~lan 13. stav 3. ovog zakona);". U ta~ki 10. rije~i: "stav 3." zamjewuju se rije~ima: "stav 4.". U ta~ki 16. rije~i: "st. 2., 3. i 5" bri{u se. U ta~ki 17. iza rije~i: "stav 2." dodaje se broj: "3.". Iza ta~ke 18. dodaju se nove ta~.19. i 20. koje glase: "19. se utvrdi da vozilo koje je upu}eno na vanredni tehni~ki pregled neispravno (~lan 88. ovog zakona); 20. u ostavqenom roku inspektoru ne dostavi ta~ne podatke i dokumentaciju potrebnu za rad (~lan 91. stav 2. ovog zakona);". ^lan 43. U ~lanu 100. stavu 1. rije~i "na licu mjesta" bri{u se. U ta~ki 5. rije~i: "~lan 13. stav 4." zamjewuju se rije~ima: "~lan 13a.". U ta~ki 6. rije~i: "~lan 13. stav 4." zamjewuju se rije~ima: "~lan 13b.". U ta~ki 27. rije~i: "st. 2., 3., 4. i 5" bri{u se. ^lan 44. U ~lanu 101. stavu 1. rije~i "na licu mjesta" bri{u se. ^lan 45. U ~lanu 102. iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi: "U ciqu provo|ewa i primjene odredbi i instituta propisanih ovim zakonom, federalni ministar ima ovla{tewe da donosi instrukcije, uputstva i naredbe kao op{te akte." PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 46. Federalni ministar }e donijeti propis iz ~lana 32. stav 6. ovog zakona u roku 30 dana od dana stupawa na snagu ovog zakona. Federalni ministar }e u roku od 60 dana od dana stupawa na snagu ovog zakona uskladiti podzakonske propise sa odredbama ovog zakona. Vlada Federacije BiH }e u roku od devet mjeseci od dana stupawa na snagu ovog zakona svojim propisom urediti obaveze prevoznika koji obavqaju javni prevoz putnika u pogledu izjedna~avawa mogu}nosti i pristupa~nosti osobama sa invaliditetom. ^lan 47. Nadle`ni or gan kantona, odnosno grada ili op{tine uskladi}e svoje propise iz oblasti drumskog saobra}aja sa odredbama ovog zakona u roku od 90 dana od dana stupawa na snagu istog. Do dono{ewa propisa iz stava 1. ovog ~lana primjewiva}e se va`e}i propisi kantona, odnosno grada ili op{tine ukoliko nisu u suprotnosti sa ovim zakonom. Licence prevoznika, licence za vozilo i iskaznice za voza~e koje su izdate po odredbama Zakona o drumskom prevozu Federacije Bosne i Hercegovine, kantonalna ministarstva }e uskladiti i izdati u skladu sa odredbama ovog zakona u roku {est mjeseci od dana stupawa na snagu istog. Licenca prevoznika za taksi-prevoz ili licenca vozila za vozilo koje ne posjeduje va`e}u dopunsku taksi oznaku, bi}e oduzeta rje{ewem nadle`nog ministarstva. ^lan 48. Odredbe ~lana 9. ovog zakona u pogledu stru~ne spreme za voza~a, ne odnose se na voza~a koji je na dan 19.06.1998. godine bio zaposlen na radnom mjestu voza~a kod prevoznika koji obavqa javni prevoz, te na KV ili VKV voza~a koji je to zvawe stekao po ranijim propisima. ^lan 49. Ovla{}uje se Zakonodavno-pravna komisija Predstavni - ~kog doma Parlamenta Federacije BiH i Zakonodavno-pravna komisija Doma naroda Parlamenta Federacije BiH da utvrde pre~i{}eni tekst Zakona o drumskom prevozu Federacije Bosne i Hercegovine. ^lan 50. Ovaj zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Kre{i}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softi}, s. r. Na osnovu ~lana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTOVNOM PRIJEVOZU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Progla{ava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o cestovnom prijevozu Federacije Bosne i Hercegovine koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavni~kog doma od 11. novembra 2009. godine i na sjednici Doma naroda od 3. decembra 2009. godine. Broj 01-02-01/10 12. januara 2010. godine Sarajevo Predsjednica Borjana Kri{to, s. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTOVNOM PRIJEVOZU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ^lan 1. U Zakonu o cestovnom prijevozu Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 28/06) ~lan 2. mijenja se i glasi: "Odredbe ovog Zakona ne odnose se na prijevoz koji se vr{i vozilima: – oru`anih snaga Bosne i Hercegovine; – policijskih organa Federacije BiH i kantona Federacije BiH; – Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPA); – Grani~ne policije Bosne i Hercegovine i – stranih organizacija u skladu sa me|udr`avnim sporazu - mima." ^lan 2. U ~lanu 3. u stavu 1. iza ta~ke 4. dodaje se nova ta~ka 4a. koja glasi: "4a. "daljinar" je akt koji sadr`i podatke o minimalnim vremenima vo`nje (sati:min ute), udaljenostima (km) izme|u pojedinih autobusnih stanica/stajali{ta na pojedinim relacijama." Iza ta~ke 6. dodaje se nova ta~ka 6a. koja glasi: "6a. "iskaznica za voza~a" javna je isprava kojom se potvr|uje identitet voza~a koji mo`e vr{iti javni prijevoz." Ta~ka 7. mijenja se i glasi: "7. "javni prijevoz" jeste prijevoz koji je pod jednakim uvjetima dostupan svim prijevoznicima i korisnicima usluga prijevoza i vr{i se uz naknadu." U ta~ki 11. iza rije~i "licenca" dodaje se rije~ "prijevoznika". Iza ta~ke 14. dodaju se nove ta~. 14a. i 14b. koje glase: Ponedjeqak, 18.1.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 2 – Strana 7 "14a. " licenca vozila" javna je isprava kojom se potvr|uje da prijevoznik vr{i prijevoz vozilom koje ispunjava osnovne uvjete za vr{enje javnog prijevoza propisane ovim Zakonom i propisima donesenim na osnovu njega. 14b. "peronizacija " jeste usluga koju autobusna stanica pru`a prijevoznicima, a sastoji se od prijema ili otpreme autobusa u polasku, dolasku ili tranzitu, kao i kori{tenje park ing prostora autobusne stanice." Iza ta~ke 24. dodaju se nove ta~. 24a. i 24b. koje glase: "24a. "stani~na usluga" jeste jedna ili vi{e usluga koje autobusna stanica pru`a putnicima ili prijevoznicima, a koju mogu sa~injavati : prodaja karata za prijevoz, smje{taj prtljaga, boravak putnika u ~ekaonici, ulazak ili izlazak putnika iz autobusa, pru`anje informacija putnicima, sanitarne ili druge usluge koje nudi autobusna stanica; 24b. "slu`beno vozilo" jeste motorno vozilo u vlasni{tvu organa uprave, ustanove, javnog preduze}a ili pravnog lica ~iji je ve}inski vlasnik Federacija Bosne i Hercegovine." ^lan 3. U ~lanu 5. iza stava 4. dodaje se novi stav koji glasi: "Odredbe ovog ~lana ne odnose se na putni~ke au to mo bile gra|ana i vozila opremljena za kampovanje." ^lan 4. U ~lanu 7. iza stava 3. dodaju se novi st. 4. i 5. koji glase: "Izuzetno od odredbe stava 3. ovog ~lana, slu`beno vozilo podlije`e obavezi iz stava 1. ovog ~lana. Za slu`bena vozila jedan obrazac putnog naloga mo`e se koristiti tokom kalendarskog mjeseca, a za kori{tenje slu`benog vozila u neradne dane ili za vrijeme praznika potrebno je posjedovati poseban putni nalog kojeg odobrava i potpisuje rukovodilac organa vlasnika vozila." Dosada{nji stav 4. postaje stav 6. ^lan 5. U ~lanu 9. u stavu 2. u alineji 1. iza rije~i: "voza~ motornog vozila" rije~i: "ili certifikat o stru~noj osposobljenosti za voza~a motornog vozila transportnog operatera" se bri{u. ^lan 6. U ~lanu 10. u stavu 1. rije~i: "Nadle`no kantonalno ministarstvo za poslove cestovnog prometa" zamjenjuju se rije~ima:"Skup{tina kantona". U stavu 2. na kraju alineje 5. stavlja se ta~ka zarez i dodaje nova alineja 6. koja glasi: "- na~in organizacije i broj vozila javnog gradskog prijevoza koji }e biti opremljeni ure|ajima za olak{an ulaz ili izlaz osobama sa invaliditetom". ^lan 7. U ~lanu 11. u stavu 3. iza rije~i: "Javni prijevoz" stavlja se zarez i dodaju rije~i: "osim javnog linijskog prijevoza putnika" a iza rije~i: "i drugim propisima" ta~ka se zamjenjuje zarezom i dodaju rije~i: "pod uvjetom da mu je to osnovna djelatnost". ^lan 8. ^lan 13. mijenja se i glasi: "Prijevoznik mo`e vr{iti javni prijevoz, ako pored uvjeta utvr|enih posebnim propisima posjeduje licencu prijevoznika za: – linijski i vanlinijski prijevoz putnika ili – vanlinijski prijevoz putnika ili – prijevoz tereta ili – taksiprijevoz. Prijevoznik mo`e dobiti licencu prijevoznika ako ispunjava sljede}e uvjete: a) posjeduje profesionalnu osposobljenost koja podrazumijeva da: – pravno lice ima registriranu djelatnost javnog prijevoza, a fizi~ko lice odobrenje za vr{enje javnog prijevoza, – zapo{ljava najmanje jednog voza~a po vozilu, – voza~ ispunjava uvjete iz ~lana 9. ovog Zakona; b) posjeduje tehni~ku opremljenost koja podrazumijeva da: – u vlasni{tvu posjeduje najmanje jedno motorno vozilo, a za vr{enje javnog linijskog prijevoza putnika najmanje dva autobusa, – vozilo ispunjava uvjete iz ~lana 5. ovog Zakona, – za vozilo kojim vr{i taksiprijevoz posjeduje dopunsku taksioznaku izdatu od nadle`nog organa iz ~lana 10. ovog Zakona; c) posjeduje finansijsku sposobnost koja podrazumijeva da raspola`e imovinom u odgovaraju}im iznosima u koje ne ulaze vrijednosti pokretne imovine - vozila; d) prijevozniku nije izre~ena pravomo}na odluka kojom je odre|ena za{titna mjera zabrane obavljanja djelatnosti dok ta mjera traje; e) izmiruje obaveze na osnovu javnih prihoda. Bli`e odredbe u vezi sa uvjetima, na~inom i postupkom izdavanja licence prijevoznika za vr{enje pojedinih vrsta prijevoza, iskaznice za voza~a, kategorije licence prijevoznika i licence vozila, oduzimanje licence ili iskaznice za voza~a, vo|enje evidencije o izdatim i oduzetim licencama i iskaznicama za voza~e propisuju se posebnim pravilnikom koji donosi federalni ministar." ^lan 9. Iza ~lana 13. dodaju se novi ~l. 13a. i 13b. koji glase: "^lan 13a. Prijevozniku kojem je izdata licenca prijevoznika iz ~lana 13. ovog Zakona izdat }e se licenca vozila ukoliko vozilo ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom i drugim propisima donesenim na osnovu ovog Zakona. Voza~u koji ispunjava uvjete iz ~lana 9. ovog Zakona i koji je uposlen kod prijevoznika izdat }e se iskaznica za voza~a. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog ~lana, licenca vozila za vozilo kojim se vr{i taksiprijevoz ne}e se izdati ukoliko prijevoznik ne posjeduje dopunsku taksioznaku za to vozilo izdatu od nadle`nog organa iz ~lana 10. ovog Zakona. ^lan 13b. Vozilom kojim se vr{i javni prijevoz mo`e upravljati samo voza~ koji posjeduje iskaznicu za voza~a i koji je uposlen kod prijevoznika ~ijim vozilom upravlja. Pri vr{enju javnog prijevoza u cestovnom prometu kod posade vozila mora se nalaziti licenca vozila za to vozilo, a voza~ mora nositi istaknutu iskaznicu za voza~a. Prijevoznik koji je dobio licencu za vr{enje me|unarodnog prijevoza nije obavezan posjedovati licencu iz ~lana 13. ovog Zakona. Prijevoznik koji je dobio licencu za vozilo kojim vr{i me|unarodni prijevoz nije obavezan posjedovati licencu vozila iz ~lana 13a. stav 1. ovog Zakona. Voza~ koji posjeduje va`e}u iskaznicu za vr{enje me|unarodnog prijevoza nije obavezan posjedovati iskaznicu za voza~a iz ~lana 13a. stav 2. ovog Zakona." ^lan 10. U ~lanu 18. iza rije~i: "linijskog prijevoza tereta" stavlja se zarez i dodaju rije~i: "niti vr{iti javni prijevoz vozilom drugog prijevoznika". ^lan 11. U ~lanu 22. iza stava 7. dodaje se novi stav koji glasi: "Izuzetno, odredbe st. od 2. do 7. ovog ~lana ne odnose se na redove vo`nje koje su registrirane u skladu sa odredbama ranije va`e}ih propisa." ^lan 12. U ~lanu 29. u stavu 3. iza rije~i: "karata za prijevoz" bri{e se ta~ka i dodaju rije~i: "ili putem interneta". Stav 6. mijenja se i glasi: "Izuzetno, karte za prijevoz mogu se prodavati u autobusu na autobusnoj stanici, ako prodajno mjesto nije u funkciji i u slu~aju Broj 2 – Strana 8 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeqak, 18.1.2010. kada autobusna stanica ne izmiri obaveze prema prijevozniku u skladu sa odredbom ~lana 65a. stav 2. ovog Zakona." ^lan 13. U ~lanu 32. u stavu 4. iza rije~i: "red vo`nje" stavlja se zarez i dodaje rije~ "kantonalnoj". Iza stava 5. dodaje se novi stav koji glasi: "Pravilnik kojim se bli`e ure|uju na~in, uvjeti, postupak i kriteriji utvr|ivanja i trajanja obustave redova vo`nje ili pojedinih polazaka usljed vi{e sile ili vanrednih slu~ajeva donosi federalni ministar." ^lan 14. U ~lanu 33. u stavu 2. iza alineje 4. dodaje se nova alineja koja glasi: "- posjeduje red vo`nje koji je registriran i upisan u registar redova vo`nje suprotno odredbi ~lana 24. stav 1. ovog Zakona". Iza stava 6. dodaje se novi stav koji glasi: "Rje{enje o brisanju registriranog reda vo`nje donosi nadle`ni or gan koji je registrirao red vo`nje u slu~aju navedenom u stavu 2. alineja 5. ovog ~lana, na osnovu nalaza inspektora ili pisanog akta organa koji vr{i upravni nadzor nad provedbom ovog Zakona." ^lan 15. U ~lanu 35. iza stava 3. dodaje se novi stav koji glasi: "Naru~ilac prijevoza iz ~lana 34. ovog Zakona mo`e biti organizacija samo u slu~aju iz stava 1. alineja 1. ovog ~lana i to za jednu vo`nju, ako se radi o prijevozu u vezi sa registriranom djelatnosti te organizacije, ili gra|anin u cilju vr{enja prijevoza za posebne potrebe (vjen~anja, proslave, sahrane i sl.)." ^lan 16. U ~lanu 36. iza stava 2. dodaju se novi st. 3. i 4. koji glase: "Organizacija iz stava 2. ovog ~lana koja je obavezna primjenjivati Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine, u ime korisnika prijevoza, potpisuje ugovor o prijevozu, koji mo`e biti: – za ugovoreni prijevoz |aka u {kolu: kantonalno ministarstvo nadle`no za obrazovanje, osniva~ {kole ili na~elnik op}ine; – za ugovoreni prijevoz zaposlenih: pravno lice ili nadle`ni or gan kod kojih su zaposleni. Ugovorom iz stava 3. ovog ~lana definiraju se uvjeti vr{enja prijevoza, cijena i na~in pla}anja usluge prijevoza koju u cijelosti ili djelimi~no pla}a korisnik prijevoza i predaje se nadle`noj poreznoj upravi koja potvr|uje prijem na primjerku koji ostaje kod prijevoznika." Dosada{nji stav 3. postaje stav 5. ^lan 17. U ~lanu 37. iza stava 3. dodaju se novi st. 4. i 5. koji glase: "Iskaznice iz stava 3. ovog ~lana izdaju se na osnovu zaklju~enog ugovora iz ~lana 36. stav 2. ovog Zakona sa spiskom putnika kojeg ovjeravaju prijevoznik i naru~ilac prijevoza. Prijevoznik je du`an izdate putne listove sa spiskovima putnika iz st. 1. i 4. ovog ~lana ~uvati tri godine od dana izdavanja i voditi evidenciju o njima." Dosada{nji stav 4. postaje stav 6. ^lan 18. U ~lanu 40. u stavu 1. iza rije~i "limuzina" bri{e se ta~ka i dodaju rije~i: "ili karavan". ^lan 19. U ~lanu 52. stav 3. mijenja se i glasi: "Prijevoz za vlastite potrebe mo`e se vr{iti vlastitim ili vozilom nabavljenim na osnovu ugovora o leas ing-u kod leas ing ku}e registrirane za obavljanje poslova leas ing-a ukoliko pravno ili fizi~ko lice koje vr{i prijevoz za vlastite potrebe posjeduje Potvrdu o registraciji tog vozila koja glasi na ime korisnika leas - ing-a i iznajmljenim putni~kim vozilom (rentakar). ^lan 20. U ~lanu 53. u stavu 1. iza alineje 3. dodaje se nova alineja 4. koja glasi: "- posjeduje vozilo u vlasni{tvu ili nabavljeno na osnovu ugovora o leas ing-u koje ispunjava uvjete iz ~lana 5. ovog Zakona". Stav 2. mijenja se i glasi: "Vozilom iz stava 1. ovog ~lana mo`e upravljati fizi~ko lice iz stava 1. ovog ~lana ili voza~ koji je kod njega u radnom odnosu." Iza stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi: "Fizi~ko lice mo`e vr{iti prijevoz za vlastite potrebe motornim vozilom do 1+8 sjedi{ta u putni~kom prijevozu ili teretnim vozilom najve}e dopu{tene mase do 7,5 tona." ^lan 21. U ~lanu 54. u stavu 1. na kraju teksta ta~ka se zamjenjuje zarezom i dodaju rije~i: "ili prema odredbama drugog zakona kojim se ure|uje na~in izdavanja odobrenja za vr{enje privredne ili poljoprivredne djelatnosti". Iza stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi: "Rje{enje za vr{enje prijevoza tereta za vlastite potrebe u poljoprivredi izdaje se na osnovu potvrde o posjedovanju poljoprivrednog zemlji{ta na teritoriji Bosne i Hercegovine." Dosada{nji st. 3. i 4. postaju st. 4. i 5. ^lan 22. U ~lanu 55. iza stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi: "Izuzetno od odredbi stava 2. ovog ~lana, u slu~aju kada se vr{i prijevoz jedne vrste vlastite robe koja slu`i za obavljanje registrirane ili odobrene djelatnosti u vozilu se umjesto tovarnog lista mo`e nalaziti ovjerena otpremnica ili pisani radni nalog." ^lan 23. U ~lanu 56. iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi: "Vozilom kojim privredno dru{tvo, odnosno drugo pravno lice vr{i prijevoz za vlastite potrebe i za koje posjeduje va`e}i ugovor o kupovini na osnovu leas ing-a mora upravljati voza~ koji ispunjava uvjete iz ~lana 9. ovog Zakona i koji je u radnom odnosu kod tog privrednog dru{tva, odnosno pravnog lica." ^lan 24. U ~lanu 59. u stavu 1. rije~i: "1+7" zamjenjuju se rije~ima: "1+8", na kraju teksta bri{e se ta~ka i dodaju rije~i: "od kojih je u prvom redu uz prednje vjetrobransko staklo najvi{e 1+1 sjedi{ta". ^lan 25. U ~lanu 65, iza stava 6. dodaje se novi stav 7. koji glasi: "Ugovorom iz stava 5. ovog ~lana mo`e se odrediti i broj karata za prijevoz koje }e prijevoznik povjeriti autobusnoj stanici, s tim da na polaznoj autobusnoj stanici taj broj ne mo`e biti manji od 30% kapaciteta autobusa na tom polasku." ^lan 26. Iza ~lana 65. dodaje se novi ~lan 65a. koji glasi: "^lan 65a. Autobusna stanica obavezna je da po izvr{enom mjese~nom obra~unu stani~nih usluga do 20. u mjesecu za prethodni mjesec prijevozniku uplati ostvareni prihod od prodaje karata za prijevoz umanjen za tro{kove stani~nih usluga. U slu~aju da autobusna stanica ne izvr{i uplatu u skladu sa odredbama iz stava 1. ovog ~lana na osnovu zahtjeva prijevoznika i akta nadle`nog inspektora, prijevoznik nije obavezan povjeriti prodaju karata za prijevoz toj autobusnoj stanici dok ona prema tom prijevozniku ne izmiri obaveze iz proteklog perioda. U slu~aju iz stava 2. ovog ~lana Ministarstvo }e rje{enjem smanjiti kategoriju autobusnoj stanici za jednu nani`e ili }e je ukinuti ako se radi o autobusnoj stanici najni`e kategorije. Ponedjeqak, 18.1.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 2 – Strana 9 Autobusna stanica ne mo`e prijevozniku uskratiti uslugu prijema i otpreme putnika i autobusa, niti mo`e vr{iti pove}anu naplatu usluge peronizacije u slu~aju iz stava 2. ovog ~lana. Prijevoznik je du`an izmiriti usluge peronizacije i provizije na osnovu prodatih karata za prijevoz do 20. u mjesecu za prethodni mjesec." ^lan 27. Iza ~lana 78. dodaje se novi ~lan 78a. koji glasi: "^lan 78a. Protiv rje{enja Ministarstva donesenog u prvom stepenu nije dopu{tena `alba, ali se mo`e pokrenuti upravni spor." ^lan 28. ^lan 79. mijenja se i glasi: "Upravni nadzor nad provo|enjem odredbi ovog Zakona vr{i Ministarstvo. Poslove inspekcijskog nadzora provo|enja odredbi ovog Zakona obavljaju federalni i kantonalni inspektori cestovnog prometa. Poslove nadzora nad provo|enjem odredbi ovog Zakona koje se odnose na taksiprijevoz (~lan 10. stav 2. alineja 2., ~l. 13., 38., 39., 40., 41. i 42. ovog Zakona) vr{e i policijski slu`benici koji vr{e nadzor nad sigurnosti cestovnog prometa. Prilikom vr{enja nadzora iz stava 3. ovog ~lana ovla{teno lice du`no je postupati u skladu sa odredbama Zakona o prekr{ajima Federacije Bosne i Hercegovine i odredbama ~l. od 93. do 101. ovog Zakona. U slu~aju za koji je ovim Zakonom predvi|eno dono{enje upravne mjere otklanjanja utvr|enih nedostataka, privremene zabrane obavljanja djelatnosti, isklju~enja vozila iz prometa ili oduzimanja vozila, ovla{teni slu`benik iz stava 3. ovog ~lana sastavlja slu`benu zabilje{ku koju na daljnji postupak dostavlja inspektoru cestovnog prometa kantona u kojem prekr{ilac ima sjedi{te ili prebivali{te." ^lan 29. Iza ~lana 79. dodaje se novi ~lan 79a. koji glasi: "^lan 79a. Na osnovu ~injenica utvr|enih obavljenim nadzorom iz ~lana 79. st. 1. i 2. ovog Zakona, Ministarstvo donosi rje{enje o: – oduzimanju ili ukidanju kategorije autobusne stanice; – oduzimanju ovla{tenja za rad stanice tehni~kog pregleda u periodu u kojem je oprema stanice tehni~kog pregleda nekompletna, neispravna ili nije ba`darena, ili ne ispunjava druge uvjete na osnovu kojih je dobila ovla{tenje za rad; – privremenom oduzimanju licence i pe~ata kontrolora tehni~ke ispravnosti vozila ili licence i pe~ata voditelja stanice tehni~kog pregleda; – zabrani vr{enja tehni~kih pregleda zbog izdavanja potvrde o ispravnosti vozila suprotno rezultatima mjerenja dobivenim na mjernoj opremi, ili stanica tehni~kog pregleda izda dokumentaciju sa pozitivnim rezultatom pregleda, a li~nim zapa`anjem voditelja stanice ili kontrolora tehni~ke ispravnosti moglo se uo~iti da stanje pojedinih sklopova, agregata ili komponenti vozila bitnih za sigurnost prometa ne odgovara propisanim normama ili tehni~ko-eksploata - cionim uvjetima i – druga rje{enja proistekla iz odredbi ovog Zakona. Upravna mjera iz stava 1. alineje 1. i 2. ovog ~lana izri~e se do otklanjanja nedostataka, a mjera iz alineje 4. izri~e se u prvom slu~aju na tri mjeseca, u ponovljenom slu~aju na jednu godinu, a u narednom ponovljenom slu~aju trajno. Upravna mjera iz stava 1. alineja 3. izri~e se u prvom slu~aju u trajanju do 10 dana a u ponovljenom slu~aju do 30 dana." ^lan 30. U ~lanu 80. stav 1. mijenja se i glasi: "Inspektor mo`e biti lice koje je diplomirani in`injer prometa cestovnog smjera i ima polo`en stru~ni ispit predvi|en za rad u organima dr`avne slu`be i najmanje tri godine radnog sta`a na poslovima iz svoje struke nakon zavr{ene visoke stru~ne spreme." Stav 2. se bri{e. ^lan 31. U ~lanu 82. iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi: "Postupak nadzora nad provo|enjem odredbi ovog Zakona pokre}e se po slu`benoj du`nosti ili na pisani zahtjev fizi~kog ili pravnog lica." Stav 6. mijenja se i glasi: "Or gan uprave u ~ijoj je nadle`nosti vr{enje inspekcijskog nadzora posebnim aktom odredit }e na~in obilje`avanja slu`benog vozila, te potrebnu tehni~ku opremu za vr{enje inspekcijskog nadzora." Dosada{nji st. 2., 3., 4., 5. i 6. postaju st. 3., 4., 5., 6. i 7. ^lan 32. U ~lanu 83. stav 2. se bri{e. ^lan 33. U ~lanu 85. u stavu 1. u ta~ki 2) iza alineje 3. dodaje se nova alineja 4. koja glasi: "- propisnog vr{enja tehni~kog pregleda". Iza alineje 5. dodaje se nova alineja 6. koja glasi: "- propisnog obavljanja poslova voza~a ili ~lana posade vozila". Dosada{nje alineje 4., 5. i 6. postaju alineje 5., 7. i 8. U ta~ki 3) alineja 1. mijenja se i glasi: "- vr{enje javnog prijevoza ili prijevoza za vlastite potrebe suprotno odredbama ovog Zakona". Alineja 3. mijenja se i glasi: "- vr{enje tehni~kog pregleda ako ga vr{e neovla{tena lica ili neovla{tena privredna dru{tva". Alineja 4. se bri{e. Alineja 7. mijenja se i glasi: "- ako autobusna ili teretna stanica ne ispunjava propisane uvjete". Dosada{nje alineje 5., 6. i 7. postaju alineje 4., 5. i 6. Iza ta~ke 3) dodaje se nova ta~ka 4) koja glasi: "4 ) isklju~iti vozilo iz prometa, ako utvrdi da: – za vozilo kojim se vr{i javni prijevoz nema licencu vozila za tu vrstu prijevoza, – prijevoznik vr{i linijski prijevoz putnika bez registriranog reda vo`nje, – vozilom se vr{i vanlinijski prijevoz bez dokumentacije iz ~l. 34., 35. ili 36. ovog Zakona, – ne posjeduje dopunsku taksioznaku iz ~lana 42. stav 2. alineja 4. ovog Zakona, – prijevoz za vlastite potrebe ne vr{i se u skladu sa registriranom djelatnosti." Stav 2. se bri{e. ^lan 34. U ~lanu 86. u stavu 1. alineja 1. mijenja se i glasi: " - vozilom se ~ine radnje za koje se mo`e izre}i mjera privremene zabrane iz ~lana 85. stav 1. ta~ka 3. alineje 1., 2. ili 5. ovog Zakona". Iza alineje 2. dodaju se nove alineje 3. i 4. koje glase: " - voza~ je pod uticajem alkohola ili drugih opojnih sredstava, a u vozilu nema drugog voza~a tog prijevoznika koji je sposoban upravljati vozilom, - vr{i se prijevoz i vozilo koristi u okolnostima obavljanja djelatnosti prijevoza suprotno odredbama ovog Zakona pri ~emu se ugro`ava javni interes, interes tre}ih lica ili sigurnost putnika u prometu." Stav 5. mijenja se i glasi: "Mjera isklju~enja vozila iz stava 1. ovog ~lana u prvom slu~aju izri~e se do otklanjanja nedostataka koji su rje{enjem utvr|eni i do izvr{enja prekr{ajnog naloga koji je inspektor izdao za u~injeni prekr{aj." Iza stava 5. dodaje se novi stav 6. koji glasi: Broj 2 – Strana 10 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeqak, 18.1.2010. "U ponovljenom slu~aju vozilo se kao predmet kojim je po~injen prekr{aj oduzima i smje{ta na prostor odre|en od nadle`ne uprave za inspekcijske poslove ili nadle`nog ministarstva unutra{njih poslova do okon~anja sudskog postupka o ~emu se izdaje potvrda o oduzimanju vozila i podnosi zahtjev za pokretanje prekr{ajnog postupka." U stavu 6. iza rije~i "isklju~enja" dodaju se rije~i: "ili oduzimanja". Dosada{nji st. 6. i 7. postaju st. 7. i 8. ^lan 35. U ~lanu 90. stav 2. mijenja se i glasi: "Izuzetno od odredbi stava 1. ovog ~lana, upu}ivanje vozila na vanredni tehni~ki pregled iz ~lana 88. stav 1. ovog Zakona obavlja inspektor izdavanjem naloga, ~iji oblik i sadr`aj posebnim aktom propisuje direktor Federalne uprave za inspekcijske poslove." ^lan 36. U ~lanu 93. u stavu 1. broj "1.500,00" zamjenjuje se brojem "3.000,00". U stavu 1. iza ta~ke 5. dodaje se nova ta~ka 5a. koja glasi: "5a. ne pridr`ava se cjenovnika usluga taksiprijevoza (~lan 38. stav 2. ovog Zakona)". Ta~ka 7. se bri{e. Dosada{nje ta~.8.,9.,10.,11.,12. i 13. postaju ta~. 7., 8., 9., 10., 11. i 12. Iza sada{nje ta~ke 8. dodaju se nove ta~. 8a., 8b. i 8c. koje glase: "8a. autobusna stanica ne izvr{i uplatu prijevozniku u skladu sa ~lanom 65a. stav 1. ovog Zakona; 8b. autobusna stanica uskrati usluge prijevozniku (~lan 65a. stav 4. ovog Zakona); 8c. prijevoznik ne izmiri obaveze peronizacije autobusnoj stanici (~lan 65a. stav 5. ovog Zakona)". U stavu 2. broj "1.000,00" zamjenjuju se brojem "500,00". Iza stava 3. dodaju se novi st. 4. i 5. koji glase: "Za ponovljeni prekr{aj iz stava 1. ta~. 3., 4., 5., 6. i 7. ovog ~lana mo`e se izre}i i za{titna mjera oduzimanja vozila kojim je prekr{aj napravljen. Za prekr{aj iz ta~ke 8a., pored nov~ane kazne, izri~e se i za{titna mjera smanjenja kategorije za jednu ni`e do izmirenja zaostalih obaveza od autobusne stanice." ^lan 37. U ~lanu 94. u stavu 1. broj "1.000,00" zamjenjuje se brojem "2.000,00". Iza ta~ke 4. dodaje se nova ta~ka 4a. koja glasi: "4a. vr{i prodaju karata za prijevoz suprotno odredbama ~lana 29. stav 6. ovog Zakona". Iza ta~ke 6. dodaju se nove ta~. 6a. i 6b. koje glase: "6a. izda iskaznicu suprotno odredbama ~lana 37. stav 4. ovog Zakona; 6b. ne vodi evidenciju o izdatim putnim listovima ili ne ~uva spiskove putnika u skladu sa odredbama ~lana 37. stav 5. ovog Zakona". Iza ta~ke 7. dodaje se nova ta~ka 7a. koja glasi: "7a. povjeri vr{enje prijevoza za vlastite potrebe voza~u koji ne ispunjava uvjete iz ~lana 9. ovog Zakona ili koji nije u radnom odnosu kod tog privrednog dru{tva (~lan 56. stav 2. ovog Zakona)". U stavu 2. broj "500,00" zamjenjuje se brojem "200,00". Iza stava 3. dodaje se novi stav 4. koji glasi: "Za ponovljeni prekr{aj iz stava 1. ta~. 3., 4. i 5. ovog ~lana mo`e se izre}i i za{titna mjera oduzimanja vozila kojim je prekr{aj napravljen." ^lan 38. U ~lanu 95. u stavu 1. broj "500,00" zamjenjuje se brojem "1.000,00". U ta~ki 1. iza rije~i: "ovog Zakona" dodaju se rije~i: "ili prevozi robu za koju su propisani posebni uvjeti prijevoza vozilom koje ne ispunjava te uvjete". U ta~ki 4. rije~i: "odredbi ovog Zakona" se bri{u. Iza ta~ke 4. dodaju se nove ta~ke 4a. i 4b. koje glase: "4a. javni prijevoz vr{i vozilom za koje ne posjeduje licencu vozila (~lan 13. stav 3. ovog Zakona); 4b. javni prijevoz vr{i vozilom drugog prijevoznika (~lan 18. ovog Zakona)". U ta~ki 6. rije~i: "je van utvr|enog cjenovnika" zamjenjuju se rije~ima: "suprotno utvr|enom cjenovniku". Iza ta~ke 8. dodaje se nova ta~ka 8a. koja glasi: "8a. vr{i vanlinijski prijevoz suprotno odredbi ~lana 35. stav 4. ovog Zakona". U ta~ki 14. rije~i: "st. 2., 3. i 5." se bri{u. Iza ta~ke 15. dodaje se nova ta~ka 15a. koja glasi: "15a. vr{i prijevoz tereta bez ovjerene otpremnice ili radnog naloga (~lan 55. stav 3. ovog Zakona)". Iza ta~ke 18. dodaje se nova ta~ka 18a. koja glasi: "18a. utvrdi se da je autobusna stanica prestala da ispunjava neki od uvjeta na osnovu kojih je dobila rje{enje o kategoriji (~lan 64. stav 2. ovog Zakona)". U ta~ki 20. iza rije~i "kategoriji" dodaju se rije~i: "ili prestane da ispunjava uvjete za utvr|enu kategoriju, a usluge napla}uje u skladu sa tom kategorijom". Iza ta~ke 24. dodaje se nova ta~ka 25. koja glasi: "25. utvrdi se da vozilo koje je upu}eno na vanredni tehni~ki pregled neispravno (~lan 88. ovog Zakona)". U stavu 2. broj "500,00" zamjenjuje se brojem "200,00". Iza stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi: "Izuzetno, za prekr{aje koji su u~injeni po ta~. 4., 5., 6. ili 7. iz stava 1. ovog ~lana umjesto odgovornog lica kaznit }e se voza~ ukoliko je prijevoznik donio pravilnik iz ~lana 15. Zakona kojim je propisana odgovornost voza~a za navedene prekr{aje, odnosno doka`e da je prekr{aj po~injen samovoljnim pona{anjem voza~a." ^lan 39. U ~lanu 96. u stavu 1. broj "200,00" zamjenjuju se brojem "300,00". Iza ta~ke 1. dodaje se nova ta~ka 1a. koja glasi: "1a. ne vodi evidenciju o izdatim putnim nalozima (~lan 7. ovog Zakona)". Iza stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi: "Izuzetno, za prekr{aje koji su u~injeni po ta~. 1., 5., 6., 11., 12. i 15. iz stava 1. ovog ~lana umjesto odgovornog lica kaznit }e se voza~ ukoliko je prijevoznik donio pravilnik iz ~lana 15. Zakona kojim je propisana odgovornost voza~a za navedene prekr{aje, odnosno doka`e da je prekr{aj po~injen samovoljnim pona{anjem voza~a." ^lan 40. U ~lanu 97. u stavu 1. broj "100,00" zamjenjuje se brojem "200,00". Iza ta~ke 4. dodaje se nova ta~ka 4a. koja glasi: "4a. javni prijevoz vr{i vozilom za koje ne posjeduje licencu vozila (~lan 13. stav 3. ovog Zakona)". U ta~ki 11. rije~i: "stav 3." zamjenjuju se rije~ima: "stav 4.". U ta~ki 15. broj "53" zamjenjuje se brojem "56.", a rije~i "stav 2." se bri{u. U stavu 2. broj "150,00" zamjenjuju se brojem "50,00". Iza stava 2. dodaju se novi st. 3. i 4. koji glase: "Izuzetno, za prekr{aje koji su u~injeni po ta~. 2., 5., 6., 7., 10., 11. i 13. iz stava 1. umjesto odgovornog lica kaznit }e se voza~ ukoliko je prijevoznik donio pravilnik iz ~lana 15. Zakona kojim je propisana odgovornost voza~a za navedene prekr{aje, odnosno doka`e da je prekr{aj po~injen samovoljnim pona{anjem voza~a. Nov~anom kaznom u iznosu od 200,00 KM kaznit }e se voza~ slu`benog putni~kog automobila sa brojem sjedi{ta (1+4), Ponedjeqak, 18.1.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 2 – Strana 11 ako u vozilu ne posjeduje putni nalog popunjen i ovjeren na propisan na~in (~lan 7. st. 4. i 5. ovog Zakona)." ^lan 41. U ~lanu 98. u stavu 1. broj "200,00 zamjenjuje se brojem "500,00" a broj "2.000,00" zamjenjuje se brojem "1.500,00". Iza ta~ke 1. dodaje se nova ta~ka 1a. koja glasi: "1a. vr{i javni prijevoz ne pridr`avaju}i se uvjeta iz dozvole ili druge va`e}e dokumentacije (~lan 12. ovog Zakona)". Iza ta~ke 5. dodaju se nove ta~. 5a., 5b. i 5c. koje glase: "5a. izda iskaznicu suprotno odredbama ~lana 37. stav 4. ovog Zakona; 5b. ne vodi evidenciju o izdatim putnim listovima ili ne ~uva spiskove putnika u skladu sa odredbama ~lana 37. stav 5. ovog Zakona; 5c. ne pridr`ava se cjenovnika usluga taksiprijevoza (~lan 38. ovog Zakona)". Ta~ka 11. se bri{e. Iza stava 2. dodaju se novi st. 3. i 4. koji glase: "Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se nov~anom kaznom od 500,00 KM do 1.500,00 KM i vlasnik vozila. Za ponovljeni prekr{aj iz stava 1. ta~. 1., 3., 6., 7. i 8. ovog ~lana mo`e se izre}i i za{titna mjera oduzimanja vozila kojim je u~injen prekr{aj." ^lan 42. U ~lanu 99. u stavu 1. broj "100,00" zamjenjuju se brojem "200,00". U ta~ki 1. iza rije~i: "ovog Zakona" dodaju se rije~i: "ili prevozi robu za koju su propisani posebni uvjeti prijevoza vozilom koje ne ispunjava te uvjete". Iza ta~ke 2. dodaje se nova ta~ka 2a. koja glasi: "2a. ne vodi evidenciju o izdatim putnim nalozima (~lan 7. ovog Zakona)". Iza ta~ke 6. dodaje se nova ta~ka 6a. koja glasi: "6a. javni prijevoz vr{i vozilom za koje ne posjeduje licencu vozila (~lan 13. stav 3. ovog Zakona)". U ta~ki 10. rije~i: "stav 3." zamjenjuju se rije~ima: "stav 4.". U ta~ki 16. rije~i: "st. 2., 3. i 5" se bri{u. U ta~ki 17. iza rije~i: "stav 2." dodaje se broj: "3. ". Iza ta~ke 18. dodaju se nove ta~. 19. i 20. koje glase: "19. utvrdi se da je vozilo koje je upu}eno na vanredni tehni~ki pregled neispravno (~lan 88. ovog Zakona); 20. u ostavljenom roku inspektoru ne dostavi ta~ne podatke i dokumentaciju potrebnu za rad (~lan 91. stav 2. ovog Zakona)". ^lan 43. U ~lanu 100. u stavu 1. rije~i: "na licu mjesta" se bri{u. U ta~ki 5. rije~i: "~lan 13. stav 4." zamjenjuju se rije~ima: "~lan 13a.". U ta~ki 6. rije~i: "~lan 13. stav 4." zamjenjuju se rije~ima: "~lan 13b.". U ta~ki 27. rije~i: "st. 2., 3., 4. i 5" se bri{u. ^lan 44. U ~lanu 101. u stavu 1. rije~i: "na licu mjesta" se bri{u. ^lan 45. U ~lanu 102. iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi: "U cilju provo|enja i primjene odredbi i instituta propisanih ovim Zakonom, federalni ministar ima ovla{tenje da donosi instrukcije, uputstva i naredbe kao op}e akte." PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 46. Federalni ministar donijet }e propis iz ~lana 32. stav 6. ovog Zakona u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Federalni ministar }e u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona uskladiti podzakonske propise sa odredbama ovog Zakona. Vlada Federacije BiH }e u roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona svojim propisom urediti obaveze prijevoznika koji vr{e javni prijevoz putnika u pogledu izjedna~avanja mogu}nosti i pristupa~nosti licima sa invaliditetom. ^lan 47. Nadle`ni or gan kantona, odnosno grada ili op}ine uskladit }e svoje propise iz oblasti cestovnog prometa sa odredbama ovog Zakona u roku od 90 dana od dana njegovog stupanja na snagu. Do dono{enja propisa iz stava 1. ovog ~lana primjenjivat }e se va`e}i propisi kantona, odnosno grada ili op}ine ukoliko nisu u suprotnosti sa ovim Zakonom. Licence prijevoznika, licence za vozilo i iskaznice za voza~e koje su izdate prema odredbama Zakona o cestovnom prijevozu Federacije Bosne i Hercegovine, kantonalna ministarstva uskladit }e i izdati u skladu sa odredbama ovog Zakona u roku od {est mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu. Licenca prijevoznika za taksiprijevoz ili licenca vozila za vozilo koje ne posjeduje va`e}u dopunsku taksioznaku, bit }e oduzeta rje{enjem nadle`nog ministarstva. ^lan 48. Odredbe ~lana 9. ovog Zakona u pogledu stru~ne spreme za voza~a ne odnose se na voza~a koji je na dan 19.06.1998. godine bio zaposlen na radnom mjestu voza~a kod prijevoznika koji vr{i javni prijevoz, te na KV ili VKV voza~a koji je to zvanje stekao prema ranijim propisima. ^lan 49. Ovla{}uje se Zakonodavno-pravna komisija Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH i Zakonodavno-pravna komisija Doma naroda Parlamenta Federacije BiH da utvrde pre~i{}eni tekst Zakona o cestovnom prijevozu Federacije Bosne i Hercegovine. ^lan 50. Ovaj Zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Kre{i}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softi}, s. r. Temeljem ~lanka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTOVNOM PRIJEVOZU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Progla{ava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o cestovnom prijevozu Federacije Bosne i Hercegovine koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Zastupni~kog doma od 11. studenoga 2009. godine i na sjednici Doma naroda od 3. prosinca 2009. godine. Broj 01-02-01/10 12. sije~nja 2010. godine Sarajevo Predsjednica Borjana Kri{to, v. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTOVNOM PRIJEVOZU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ^lanak 1. U Zakonu o cestovnom prijevozu Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 28/06) ~lanak 2. mijenja se i glasi:
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 84/09 27.10.2009 SG BiH 09/18, SG BiH 89/17, SG BiH 08/17, SG BiH 18/13, SG BiH 48/10, SG BiH 44/07, SG BiH 75/06, SG BiH 06/06 putevi,saobraćaj,sigurnost bezbjednosti Bosne i Hercegovine radi sprovo|ewa dobrovoqne predaje. (3) U slu~aju iz stava (1) ovog ~lana mo`e se produ`iti pritvor samo ako za to postoji neki od razloga utvr|enih Zakonom o krivi~nom postupku. U suprotnom, lice se pu{ta na slobodu uz odre|ivawe jemstva, zabrane napu{tawa boravi{ta, odnosno drugih ograni~ewa li~ne slobode propisanih Zakonom o krivi~nom postupku. ^lan 31. (@alba na rje{ewe o predaji) (1) Na rje{ewe kojim se udovoqava zahtjevu Me|unarodnog krivi~nog suda za predaju lica, tu`ilac, lice ~ija se predaja tra`i i wegov branilac imaju pravo `albe u roku od osam dana od dana prijema rje{ewa. (2) @alba zadr`ava izvr{ewe rje{ewa, a o woj odlu~uje Apelaciono odjeqewe Suda BiH. (3) Na postupak odlu~ivawa o `albi, na odgovaraju}i na~in primijeni}e se odredbe Zakona o krivi~nom postupku koje se odnose na odlu~ivawe o `albi na presudu. ^lan 32. (Izvr{nost rje{ewa) (1) Pravosna`no rje{ewe kojim se dopu{ta predaja lica Me|unarodnom krivi~nom sudu je kona~no. (2) Protiv rje{ewa iz stava (1) ovog ~lana mo`e se podnijeti apelacija Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine. (3) Ministar pravde mo`e privremeno odgoditi predaju lica zbog wegove bolesti ili drugog naro~ito opravdanog razloga. ^lan 33. (Dostavqawe rje{ewa) Pravosna`no i izvr{no rje{ewe kojim je odlu~eno o zahtjevu Me|unarodnog krivi~nog suda za predaju lica dostavqa se Me|unarodnom krivi~nom sudu putem Ministarstva pravde. ^lan 34. (Predaja osumwi~enog) Predaju lica Me|unarodnom krivi~nom sudu, na osnovu izjave o dobrovoqnoj predaji ili na osnovu pravosna`nog i kona~nog rje{ewa o predaji, obavqa Ministarstvo bezbjednosti Bosne i Hercegovine. DIO [ESTI - IZVR[EWE PRESUDE I DRUGIH ODLUKA ME\UNARODNOG KRIVI^NOG SUDA ^lan 35. (Izvr{ewe presude i drugih odluka Me|unarodnog krivi~nog suda) (1) Bosna i Hercegovina izvr{i}e presudu i drugu odluku Me|unarodnog krivi~nog suda primjewuju}i Rimski statut i druge propise Me|unarodnog krivi~nog suda, te odgovaraju}e odredbe doma}eg prava. (2) Bosna i Hercegovina obavijesti}e bez odga|awa Me|unarodni krivi~ni sud o stvarnim ili pravnim razlozima koji onemogu}avaju ili ograni~avaju izvr{ewe presude ili druge odluke te se posavjetovati sa Sudom o na~inu daqweg postupawa. ^lan 36. (Prihvat osu|enog) Bosna i Hercegovina prihvati}e na izdr`avawe kazne osu|ene pred Me|unarodnim krivi~nim sudom u skladu sa sporazumom koji se zakqu~uje za svaki slu~aj posebno. DIO SEDMI - U^ESTVOVAWE U RADU SKUP[TINE DR@AVA STRANAKA I DRUGIH TIJELA SUDA ^lan 37. (U~estvovawe u radu Skup{tine dr`ava stranaka i drugih tijela Suda) (1) Predsjedni{tvo Bosne i Hercegovine, na predlog Savjeta ministara imenuje predstavnika Bosne i Hercegovine za rad u Skup{tini dr`ava stranaka. (2) U radu Skup{tine uz predstavnika iz stava (1) ovog ~lana mogu u~estvovati jedan ili vi{e zamjenika predstavnika, te stru~waci za me|unarodno krivi~no pravo. (3) Predsjedni{tvo Bosne i Hercegovine, na predlog Savjeta ministara, u skladu sa Rimskim statutom i drugim aktima Me|unarodnog krivi~nog suda, obezbje|uje odgovaraju}e u~e{}e predstavnika Bosne i Hercegovine u radu drugih organa Me|unarodnog krivi~nog suda. ^lan 38. (Izbori i imenovawa u Me|unarodnom krivi~nom sudu) (1) Visoki sudski i tu`ila~ki savjet Bosne i Hercegovine, u skladu sa Zakonom o Visokom sudskom i tu`ila~kom savjetu Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", br. 25/04, 93/05, 48/07 i 15/08) i Rimskim statutom, sprovodi postupak izbora sudija koji }e biti predlo`eni za imenovawe u Me|unarodni krivi~ni sud. (2) U slu~aju kada je Rimskim statutom ili drugim aktom Me|unarodnog krivi~nog suda predvi|en poseban postupak za izbor ili imenovawe predstavnika u druga tijela, Savjet ministara sprove{}e postupak primjewuju}i odgovaraju}e odredbe doma}eg prava. ^lan 39. (Finansirawe Me|unarodnog krivi~nog suda) (1) Finansijska sredstva kojim Bosna i Hercegovina doprinosi radu Me|unarodnog krivi~nog suda obezbje|uju se u buxetu institucija Bosne i Hercegovine i me|unarodnih obaveza Bosne i Hercegovine, a u skladu sa kriterijumima Organizacije ujediwenih nacija. (2) Tro{kove pravne pomo}i i saradwe Bosne i Hercegovine i Me|unarodnog krivi~nog suda podmiruje svaka od strana u skladu sa ~lanom 100. Rimskog statuta. DIO OSMI - PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 40. (Primjena odredaba Zakona koje se odnose na Me|unarodni krivi~ni sud) Odredbe ovog Zakona koje se odnose na Me|unarodni krivi~ni sud i saradwu s Me|unarodnim krivi~nim sudom, kao i na li{ewe slobode i predaju lica, primjewuju se na krivi~na djela iz ~lana 5. Rimskog statuta, po~iwena nakon stupawa na snagu Rimskog statuta (6. mart 2002. godine). ^lan 41. (Stupawe na snagu ovog Zakona) Ovaj Zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u "Slu`benom glasniku BiH". PSBiH, broj 445/09 19. oktobra 2009. godine Sarajevo Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH Dr Milorad @ivkovi}, s. r. Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH Ilija Filipovi}, s. r. 490 Na osnovu ~lana IV.4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine na 62. sjednici Predstavni~kog doma, odr`anoj 14. oktobra 2009. godine, i na 37. sjednici Doma naroda, odr`anoj 19. oktobra 2009. godine, usvojila je ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OSNOVAMA SIGURNOSTI SAOBRA]AJA NA PUTEVIMA U BOSNI I HERCEGOVINI ^lan 1. U Zakonu o osnovama sigurnosti saobra}aja na putevima u Bosni i Hercegovini ("Slu`beni glasnik BiH", br. 6/06, 75/06 i 44/07), u ~lanu 34. stav (2) iza rije~i: "opojnih sredstava" stavlja se ta~ka, a ostatak teksta bri{e se. Iza stava (2) dodaje se novi stav (3) koji glasi: "(3)U putni~kom automobilu na sjedi{tu suvoza~a ne smije se prevoziti dijete mla|e od 12 godina". ^lan 2. Iza ~lana 34. dodaje se novi ~lan 34a. koji glasi: Utorak, 27. 10. 2009. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 84 - Strana 13 Broj 84 - Strana 14 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 27. 10. 2009. "^lan 34a. (1) Izuzetno od ~lana 34. stav (3) ovog Zakona, u putni~kom automobilu voza~ mo`e prevoziti dijete mla|e od dvije godine na prednjem sjedi{tu vozila ako vozilo nema suvoza~ki zra~ni jastuk ili je suvoza~ki zra~ni jastuk isklju~en i ako se dijete prevozi u sigurnosnoj sjedalici postavljenoj suprotno od smjera kretanja vozila, a koja je pri~vr{}ena za sjedi{te pomo}u sigurnosnog pojasa u tri ta~ke vezivanja ili posebnim kop~ama u vozilu. Dijete u sigurnosnoj sjedalici mora biti vezano. (2) U putni~kom automobilu na zadnjem sjedi{tu voza~ smije prevoziti dijete mla|e od pet godina samo kada je dijete ispravno vezano u sigurnosnoj sjedalici koja je za sjedi{te pri~vr{}ena pomo}u sigurnosnog pojasa u tri ta~ke vezivanja ili posebnim kop~ama u vozilu. (3) Voza~ u putni~kom automobilu smije prevoziti dijete starije od pet a mla|e od 12 godina na zadnjem sjedi{tu samo kada dijete sjedi na posebnom podmeta~u prilago|enom njegovoj visini koji omogu}ava upotrebu sigurnosnog pojasa i kada je ispravno vezano sigurnosnim pojasom, ili je ispravno vezano u sigurnosnoj sjedalici koja je za sjedi{te pri~vr{}ena pomo}u sigurnosnog pojasa u tri ta~ke vezivanja ili posebnim kop~ama u vozilu. (4) Na~ine i uslove prijevoza djece mla|e od 12 godina posebnim pravilnikom detaljnije propisuje ministar nadle`an za poslove saobra}aja". ^lan 3. U ~lanu 172. iza stava (5) dodaje se novi stav (6) koji glasi: "(6) Voza~ je du`an da se, prije nego {to po~ne upravljati vozilom, pobrine za adekvatnu sigurnosnu za{titu djece mla|e od 12 godina, u skladu s ~lanom 34a.". ^lan 4. U ~lanu 238. stav (1) iza ta~ke 1) dodaje se nova ta~ka 1a) koja glasi: "1a) voza~ koji u putni~kom automobilu prevozi dijete protivno odredbama ~lana 34a.". ^lan 5. U ~lanu 239. stav (1) ta~ka 3) bri{e se. Dosada{nje ta~ke od 4) do 34) postaju ta~ke od 3) do 33). ^lan 6. (1) Ovaj Zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benom glasniku BiH". (2) Ovaj Zakon bit }e objavljen i u slu`benim glasilima entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine. PSBiH, broj 446/09 19. oktobra 2009. godine Sarajevo Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH Dr. Milorad @ivkovi}, s. r. Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH Ilija Filipovi}, s. r. Temeljem ~lanka IV.4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine na 62. sjednici Zastupni~kog doma, odr`anoj 14. listopada 2009. godine, i na 37. sjednici Doma naroda, odr`anoj 19. listopada 2009. godine, usvojila je ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OSNOVAMA SIGURNOSTI PROMETA NA CESTAMA U BOSNI I HERCEGOVINI ^lanak 1. U Zakonu o osnovama sigurnosti prometa na cestama u Bosni i Hercegovini ("Slu`beni glasnik BiH", br. 6/06, 75/06 i 44/07), u ~lanku 34. u stavku (2) iza rije~i: "opojnih sredstava" stavlja se to~ka, a ostatak teksta se bri{e. Iza stavka (2) dodaje se novi stavak (3), koji glasi: "(3)U osobnom automobilu na sjedalu suvoza~a zabranjeno je prevoziti dijete mla|e od 12 godina". ^lanak 2. Iza ~lanka 34. dodaje se novi ~lanak 34.a, koji glasi: "^lanak 34.a. (1) Iznimno od ~lanka 34. stavak (3) ovoga Zakona, voza~ u osobnom automobilu mo`e prevoziti dijete mla|e od dvije godine na prednjem sjedalu ako vozilo nema zra~ni jastuk za suvoza~a ili je zra~ni jastuk za suvoza~a isklju~en i ako se dijete prevozi u sigurnosnoj sjedalici postavljenoj suprotno od smjera kretanja vozila, a koja je pri~vr{}ena za sjedalo pomo}u sigurnosnog pojasa u tri to~ke vezivanja ili posebnim kop~ama u vozilu. Dijete u sigurnosnoj sjedalici mora biti vezano. (2) Voza~ u osobnom automobilu smije prevoziti dijete mla|e od pet godina na stra`njem sjedalu samo kada je dijete pravilno vezano u sigurnosnoj sjedalici koja je za sjedalo pri~vr{}ena pomo}u sigurnosnog pojasa u tri to~ke vezivanja ili posebnim kop~ama u vozilu. (3) Voza~ u osobnom automobilu smije prevoziti dijete starije od pet a mla|e od 12 godina na stra`njem sjedalu samo kada dijete sjedi na posebnom podmeta~u prilago|enom njegovoj visini koji omogu}ava upotrebu sigurnosnog pojasa i kada je pravilno vezano sigurnosnim pojasem, ili je pravilno vezano u sigurnosnoj sjedalici koja je pri~vr{}ena za sjedalo pomo}u sigurnosnog pojasa u tri to~ke vezivanja ili posebnim kop~ama u vozilu. (4) Ministar nadle`an za poslove prometa posebnim pravilnikom pobli`e propisuje na~ine i uvjete prijevoza djece mla|e od 12 godina." ^lanak 3. U ~lanku 172. iza stavka (5) dodaje se novi stavak (6), koji glasi: "(6)Voza~ je du`an, prije nego {to po~ne upravljati vozilom, pobrinuti se za primjerenu sigurnosnu za{titu djece mla|e od 12 godina, u skladu s ~lankom 34.a.". ^lanak 4. U ~lanku 238. stavak (1) iza to~ke 1) dodaje se nova to~ka 1.a), koja glasi: "1.a) voza~ koji u osobnom automobilu prevozi dijete protivno odredbama ~lanka 34.a.". ^lanak 5. U ~lanku 239. u stavku (1) to~ka 3) bri{e se. Dosada{nje to~ke od 4) do 34) postaju to~ke od 3) do 33). ^lanak 6. (1) Ovaj Zakon stu pa na snagu osmoga dana od dana objave u "Slu`benom glasniku BiH". (2) Ovaj Zakon bit }e objavljen i u slu`benim glasilima entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine. PSBiH broj 446/09 19. listopada 2009. godine Sarajevo Predsjedatelj Zastupni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH Dr. Milorad @ivkovi}, v. r. Predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH Ilija Filipovi}, v. r. Na osnovu ~lana IV. 4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine na 62. sjed - nici Predstavni~kog doma odr`anoj 14. oktobra 2009. godine i na 37. sjednici Doma naroda, odr`anoj 19. oktobra 2009. godine, usvojila je ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OSNOVAMA BEZBJEDNOSTI SAOBRA]AJA NA PUTEVIMA U BOSNI I HERCEGOVINI ^lan 1. U Zakonu o osnovama bezbjednosti saobra}aja na putevima u Bosni i Hercegovini ("Slu`beni glasnik BiH", broj 6/06, 75/06 i 44/07), u ~lanu 34 stav (2) iza rije~i: "opojnih sredstava" stavqa se ta~ka, a ostatak teksta se bri{e. Iza stava (2) dodaje se novi stav (3) koji glasi: "(3) U putni~kom automobilu na predwem sjedi{tu do voza~a ne smije se prevoziti dijete mla|e od 12 godina".
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o preventivnim tehničkim pregledima motornih i priključnih vozila FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 11/09 23.02.2009 SN FBiH 56/10, SN FBiH 79/06, SN FBiH 51/06 tehnički pregled PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PREVENTIVNIM TEHNI^KIM PREGLEDIMA MOTORNIH I PRIKLJU^NIH VOZILA ^lan 1. U ~lanu 17. stav 1. Pravilnika o preventivnim tehni~kim pregledima motornih i priklju~nih vozila ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 51/06 i 79/06) broj "7" zamjenjuje se brojem "10" i dodaje rije~ "radnih". ^lan 2. ^lan 19. mijenja se i glasi: "Podatke o izvr{enim preventivnim pregledima vozila stanica tehni~kog pregleda evidentira u registar obavljenih tehni~kih pregleda na na~in propisan ~lanom 19b. Pravilnika o tehni~ko-eksploatacionim uslovima za vozila kojima se obavljaju pojedine vrste prevoza.". ^lan 3. Iza ~lana 19. dodaje se novi ~lan 19a. koji glasi: "^lan 19a. Prilikom obavljanja periodi~nog tehni~kog pregleda, kontrolor upisuje u kontrolni list vrijednosti i utvr|eno stanje ispravnosti sklopova i ure|aja vozila za koje nema odgovaraju}i ispis mjernih vrijednosti sa mjernog ure|aja ili dijela opreme stanice tehni~kog pregleda. Kontrolni list sastavlja voditelj stanice tehni~kog pregleda u zavisnosti od vrste vozila koje se pregleda. Kontrolni list se uz ispise rezultata mjerenja sa mjerne opreme odla`e u poseban registrator. Ukoliko se pregledom utvrdi da je vozilo tehni~ki ispravno, stanica tehni~kog pregleda izdaje Potvrdu o obavljenom periodi~nom tehni~kom pregledu vozila. Potvrda sadr`i jedinstveni serijski broj i izdaje se na obrascu formata A5, `ute boje sa elementima za{tite i slu`i kao dokaz o obavljenom periodi~nom pregledu vozila i za vrijeme obavljanja prijevoza mora se nalaziti u vozilu. Stru~na institucija obezbje|uje obrasce Potvrde sa elementima za{tite, distribuira ih stanicama, vodi evidencije i Broj 11 – Strana 238 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 23.2.2009. mjese~no izvje{tava Federalno ministarstvo prometa i komunikacija. Potvrdu mo`e potpisati i svojim faksimilom ovjeriti voditelj stanice tehni~kog pregleda. Oblik i sadr`aj Potvrde dat je u Prilogu 1 ovog Pravilnika i ~ini njegov sastavni dio.". ^lan 4. U ~lanu 20. st. 1., 2. i 5. bri{u se. Stav 3. mijenja se i glasi: "Stanica tehni~kog pregleda }e za neispravno vozilo popuniti i izdati stranci obrazac Zapisnika o periodi~nom pregledu vozila.". Dosada{nji st. 3. i 4. postaju st. 1. i 2. ^lan 5. Karton izvr{enih preventivnih tehni~kih pregleda kojeg je stanica tehni~kog pregleda vozila izdala do dana po~etka primjene ovog Pravilnika va`i do isteka roka nazna~enog na posljednjem obavljenom periodi~nom pregledu tog vozila.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o kontroli cijena FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 70/08 05.11.2008 SN FBiH 02/95 kontrola cijena ZAKONO IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONAO KONTROLI CIJENA ^lanak 1. U Zakonu o kontroli cijena ("Slu`bene novine FederacijeBiH", br. 2/95) u ~lanku 1. i svim narednim ~lancima rije~i:"op}ine, odnosno grada-distrikta Sarajevo" zamjenjuju serije~ima: "grad i op}ina" u odgovaraju}em pade`u. ^lanak 2.U ~lanku 2. st. 1. i 2. mijenjaju se i glase: "Gospodarska dru{tva, druge pravne i fizi~ke osobe (udaljnjem tekstu: gospodarski subjekti) formiraju cijeneproizvoda i usluga slobodno prema uvjetima tr`i{ta, osim zaproizvode i usluge za koje je posebnim propisom utvr|endruk~iji na~in formiranja cijena.Gospodarski subjekti kod slobodnog formiranja cijenaproizvoda i usluga ne smiju naru{avati propise o konkurenciji, aposebice ne smiju naru{avati slobodnu konkurenciju na na~in da:–izravno ili neizravno dogovaraju kupovne i prodajnecijene ili bilo koje druge trgovinske uvjete;–ograni~avaju i kontroliraju proizvodnju i tr`i{te; –dogovaraju podjelu tr`i{ta ili izvora opskrbe;–pod istim uvjetima, a po razli~itim cijenama prodaju istuvrstu proizvoda, odnosno pru`aju istu vrstu usluga porazli~itim cijenama."^lanak 3.U ~lanku 3. stavak 1. mijenja se i glasi:"Pod kontrolom cijena podrazumijevaju se aktivnosti na: –pra}enju i analiziranju kretanja cijena pojedinihproizvoda i usluga na doma}em i svjetskom tr`i{tu injihov utjecaj na stabilnost tr`i{ta i cijena, kao i `ivotnistan dard stanovni{tva;–predlaganje mjera ekonomske politike za odr`avanjestabilnosti tr`i{ta i cijena;–analiziranje djelovanja mjera ekonomske politike narazinu cijena odnosno cijena i opskrbljenost tr`i{ta;–predlaganje mjera izravne kontrole cijena u slu~ajevimanastanka poreme}aja u proizvodnji, pru`anju usluga iprometu odre|enih proizvoda, odnosno usluga."^lanak 4.^lanak 4. mijenja se i glasi: "^lanak 4.Kao mjere izravne kontrole cijena mo`e se, za pojedineproizvode i usluge, propisati:–odre|ivanje najvi{e razine cijena;–zadr`avanje cijena na zate~enoj, odnosno odre|enojrazini (zate~ene cijene);–davanje suglasnosti na cijene, odnosno tarife;–utvr|ivanje mar`i u trgovini (kalkulativne cijene);–obavje{}ivanje o promjeni cijena i mar`i za proizvode iusluge (evidencija cijena)."^lanak 5.U ~lanku 5. dodaje se novi stavak 1. koji glasi: "Mjere izravne kontrole cijena propisuje Vlada Federacije imjerodavna tijela kantona, grada i op}ine, svako u okviru svojemjerodavnosti."Dosada{nji stavak 1. postaje stavak 2. ^lanak 6.U ~lanku 7. stavak 1. bri{e se.Dosada{nji stavak 2. postaje stavak 1., mijenja se i glasi:"O propisivanju mjera izravne kontrole cijena od interesa zaFederaciju iz ~lanka 3. stavak 3. i ~lanka 4. ovoga zakona VladaFederacije obavje{}uje Parlament Federacije u roku od 15 danaod dana propisivanja te mjere." Broj 70 – Stranica 6SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHSrijeda, 5.11.2008.^lanak 7.U ~lanku 9. stavak 1. alineja 1) iza rije~i "kanton:", rije~i:"sve vrste kruha od bra{na `itarica (osim peciva i posebnihpekarskih proizvoda)" zamjenjuju se rije~ima: "sve vrste bra{na, sve vrste kruha, peciva i drugih pekarskih proizvoda od bra{na `itarica".U alineji 2), rije~i: "sve vrste obrtni~kih i osobnih usluga"bri{u se.U istoj alineji, iza rije~i: "pijaca na malo" stavlja se to~ka, arije~i: "izrada lijekova u ljekarnama, grafi~ke usluge, pecivo iposebni pekarski proizvodi i turisti~ko-ugostiteljske usluge." sebri{u.^lanak 8.Iza ~lanka 11. dodaje se novi ~lanak 11a. koji glasi: "^lanak 11a.Tijela iz ~lanka 5. ovoga zakona osnivaju vije}a za pra}enjecijena. ^lanovi vije}a su predstavnici ministarstava mjerodavnihza trgovinu, energiju, poljoprivredu, prehrambenu industriju,poslodavaca, sindikata i Udruge potro{a~a.Vije}a iz stavka 1. ovoga ~lanka prate rast cijena, njihovutjecaj na stan dard gra|ana i predla`u mjerodavnim tijelimamjere izravne kontrole cijena, ukoliko je indeks potro{a~kihcijena ve}i od 5%."^lanak 9.U ~lanku 12. stavak 1. rije~i: "pravne i fizi~ke osobe"zamjenjuju se rije~ima: "gospodarski subjekti".^lanak 10.^lanak 14. mijenja se i glasi: "Nov~anom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 10.000,00KM kaznit }e se za prekr{aj pravna osoba u slu~aju kada se nepridr`ava propisanih mjera izravne kontrole cijena (~lanak 4.).Za radnju iz stavka 1. ovoga ~lanka kaznit }e se za prekr{ajodgovorna osoba u pravnoj osobi nov~anom kaznom u iznosu od250,00 KM do 2.500,00 KM.Za prekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka kaznit }e se fizi~kaosoba nov~anom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.500,00KM. Za prekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka pored nov~ane kaznepravnoj i fizi~koj osobi izre}i }e se i mjera oduzimanja imovinske koristi pribavljene izvr{enjem prekr{aja."^lanak 11.^lanak 15. mijenja se i glasi: "Nov~anom kaznom u iznosu od 800,00 KM do 8.000,00KM kaznit }e se za prekr{aj pravna osoba ako pri slobodnomformiranju cijena proizvoda i usluga naru{ava konkurenciju(~lanak 2. stavak 2.).Za radnju iz stavka 1. ovoga ~lanka kaznit }e se za prekr{ajodgovorna osoba u pravnoj osobi nov~anom kaznom u iznosu od200,00 KM do 2.000,00 KM.Za prekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka kaznit }e se fizi~kaosoba nov~anom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.500,00KM."^lanak 12.^lanak 16. mijenja se i glasi: "Nov~anom kaznom u iznosu od 600,00 KM do 6.000,00KM kaznit }e se za prekr{aj pravna osoba ako se pri kupoviniproizvoda ne pridr`ava propisane za{titne cijene (~lanak 3.stavak 3.).Za radnju iz stavka 1. ovoga ~lanka kaznit }e se za prekr{ajodgovorna osoba u pravnoj osobi nov~anom kaznom u iznosu od150,00 KM do 1.500,00 KM.Za prekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka kaznit }e se fizi~kaosoba nov~anom kaznom u iznosu od 300,00 KM do 1.000,00KM. ^lanak 13.^lanak 17. mijenja se i glasi: “Nov~anom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 5.000,00KM kaznit }e se za prekr{aj pravna osoba:1.ako ne utvrdi pravila, ili se ne pridr`ava pravila oformiranju cijena i ako se ne pridr`ava istaknute cijene naproizvodu, odnosno usluzi (~lanak 2. stavak 3.);2.ako u odre|enom roku ne dostavi obavijest o promjenicijena i mar`i i ako obavijest ne sadr`i propisane podatke(~lanak 12.).Za prekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka kaznit }e se odgovornaosoba u pravnoj osobi nov~anom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 2.000,00 KM. Za prekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka kaznit }e se fizi~kaosoba nov~anom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.500,00KM.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 44/07 12.06.2007 SG BiH 09/18, SG BiH 89/17, SG BiH 08/17, SG BiH 18/13, SG BiH 48/10, SG BiH 84/09, SG BiH 75/06, SG BiH 06/06 saobraćaj,putevi,sigurnost ^lan 43d. Prenos podataka U skladu sa ~lanom 7. mo`e se izvr{iti prenos ili omogu}iti pristup sqede}im podacima organu u BiH koji podnese takav zahtjev: a) JMB b) ime ili naziv pravnog lica c) prezime d) djevoja~ko prezime e) ime jednog roditeqa f) pol g) datum ro|ewa h) datum smrti i) op{tina prebivali{ta j) ulica prebivali{ta k) po{tanski broj l) dr`ava prebivali{ta m) dr`avqanstvo n) mjesto zaposlewa o) broj paso{a p) broj voza~ke dozvole q) broj li~ne karte r) bankovni ra~uni otvoreni na ime pravog lica i wihov status s) naziv organa i slu`benog lica koje je izreklo prekr{ajne sankcije t) broj rje{ewa ili naloga u) datum dono{ewa v) pravosna`nost w) prekr{eni propisi x) izre~ene prekr{ajne sankcije y) pla}awe nov~anih kazni z) sta tus izvr{ewa prekr{ajne sankcije." ^lan 3. Dosada{wi "Dio 9. - PRELAZNE I ZAVR[NE ODRED - BE" postaje "Dio 10 - PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE". ^lan 4. Ovaj Zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u "Slu`benom glasniku BiH". PSBiH broj 56/07 22. maja 2007. godine Sarajevo Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH Beriz Belki}, s. r. Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH Ilija Filipovi}, s. r. 279 Na osnovu ~lana IV. 4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine, na 85. sjednici Predstavni~kog doma, odr`anoj 18. septembra 2006. godine, i na 5. sjednici Doma naroda, odr`anoj 22. maja 2007. godine, usvojila je ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OSNOVAMA SIGURNOSTI SAOBRA]AJA NA PUTEVIMA U BOSNI I HERCEGOVINI ^lan 1. (1) U Zakonu o osnovama sigurnosti saobra}aja na putevima u Bosni i Hercegovini ("Slu`beni glasnik BiH", broj 6/06) u ~lanu 186. iza stava (4) dodaje se novi stav (5) koji glasi: "(5) Voza~ka dozvola ne}e se izdati ni produ`iti njen rok va`enja licu koje ima nepla}enu nov~anu kaznu ili tro{kove prekr{ajnog postupka ili druge obaveze evidentirane u Registru nov~anih kazni u skladu s va`e}im zakonima o prekr{ajima u BiH." (2) Dosada{nji stavovi od (5) do (10) postaju stavovi od (6) do (11). ^lan 2. (1) U ~lanu 208. iza stava (1) dodaje se novi stav (2) koji glasi: "(2) Ne mo`e se registrirati vozilo niti produ`iti rok va`enja registracije vozila ~iji vlasnik ima nepla}enu nov~anu kaznu ili tro{kove prekr{ajnog postupka ili druge obaveze evidentirane u Registru nov~anih kazni u skladu s va`e}im zakonima o prekr{ajima u BiH." (2) Dosada{nji stavovi od (2) do (5) postaju stavovi od (3) do (6). ^lan 3. (1) U ~lanu 225. stav (1) rije~i: "pravosna`nom sudskom odlukom" zamjenjuju se rije~ima: "prekr{ajnim nalogom, odnosno sudskim rje{enjem". (2) U ~lanu 225. stav (3) rije~i: "sudske odluke" zamjenjuju se rije~ima: "kona~nog i izvr{nog prekr{ajnog naloga, odnosno pravosna`nog sudskog rje{enja". ^lan 4. (1) U ~lanu 235. stav (1) iza ta~ke 33) dodaje se nova ta~ka 34) koja glasi: "34) voza~ koji se ne odazove pozivu nadle`nog organa iz ~lana 222. osnovnog zakona radi dostave voza~ke dozvole s ciljem izvr{enja za{titne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom." (2) Dosada{nja ta~ka 34) postaje ta~ka 35). ^lan 5. ^lan 242. mijenja se i glasi: "^lan 242. Izdavanje prekr{ajnog naloga obavlja ovla{teno lice nadle`nog organa za poslove kontrole i reguliranja saobra}aja na putevima u entitetima, kantonima i Br~ko Distriktu Bosne i Hercegovine." ^lan 6. U ~lanu 245. stav (1) mijenja se i glasi: "(1) Trajanje za{titne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom ra~una se od dana deponiranja voza~ke dozvole u skladu s ~lanom 222." ^lan 7. (1) Ovaj Zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benom glasniku BiH", a primjenjivat }e se danom po~etka primjene Zakona o prekr{ajima. Utorak, 12. 6. 2007. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 44 - Strana 5269 Broj 44 - Strana 5270 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 12. 6. 2007. (2) Ovaj Zakon bit }e objavljen u slu`benim glasilima entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine. PSBiH broj 57/07 22. maja 2007. godine Sarajevo Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH Beriz Belki}, s. r. Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH Ilija Filipovi}, s. r. Temeljem ~lanka IV. 4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine na 85. sjednici Zastupni~kog doma, odr`anoj 18. rujna 2006. godine, i na 5. sjednici Doma naroda, odr`anoj 22. svibnja 2007. godine, usvojila je ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OSNOVAMA SIGURNOSTI PROMETA NA CESTAMA U BOSNI I HERCEGOVINI ^lanak 1. (1) U Zakonu o osnovama sigurnosti prometa na cestama u Bosni i Hercegovini ("Slu`beni glasnik BiH", broj 6/06) u ~lanku 186. iza stavka (4) dodaje se novi stavak (5), koji glasi: "(5) Voza~ka dozvola ne}e se izdati niti produ`iti njezin rok va`enja osobi koja ima nepla}enu nov~anu kaznu ili tro{kove prekr{ajnog postupka ili druge obveze evidentirane u Registru nov~anih kazni sukladno va`e}im zakonima o prekr{ajima u BiH." (2) Dosada{nji stavci od (5) do (10) postaju stavci od (6) do (11). ^lanak 2. (1) U ~lanku 208. iza stavka (1) dodaje se novi stavak (2), koji glasi: "(2) Ne mo`e se registrirati vozilo niti produ`iti rok va`enja registracije vozila ~iji vlasnik ima nepla}enu nov~anu kaznu ili tro{kove prekr{ajnog postupka ili druge obveze evidentirane u Registru nov~anih kazni sukladno va`e}im zakonima o prekr{ajima u BiH." (2) Dosada{nji stavci od (2) do (5) postaju stavci od (3) do (6). ^lanak 3. (1) U ~lanku 225. stavak (1) rije~i: "pravomo}nom sudskom odlukom" zamjenjuju se rije~ima: "prekr{ajnim nalogom, odnosno sudskim rje{enjem". (2) U ~lanku 225. stavak (3) rije~i: "sudske odluke" zamjenjuju se rije~ima: "kona~nog i izvr{nog prekr{ajnog naloga, odnosno pravomo}nog sudskog rje{enja". ^lanak 4. (1) U ~lanku 235. stavak (1) iza to~ke 33) dodaje se nova to~ka 34), koja glasi: "34) voza~ koji se ne odazove pozivu nadle`nog tijela iz ~lanka 222. temeljnog zakona radi dostave voza~ke dozvole u svrhu izvr{enja za{titne mjere zabrane upravljanja motornim vozilima." (2) Dosada{nja to~ka 34) postaje to~ka 35). ^lanak 5. ^lanak 242. mijenja se i glasi: "^lanak 242. Izdavanje prekr{ajnog naloga obavlja ovla{tena osoba nadle`nog tijela za poslove nadzora i reguliranja prometa na cestama u entitetima, kantonima i Br~ko Distriktu Bosne i Hercegovine." ^lanak 6. U ~lanku 245. stavak (1) mijenja se i glasi: "(1) Trajanje za{titne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom ra~una se od dana deponiranja voza~ke dozvole, sukladno ~lanku 222." ^lanak 7. (1) Ovaj Zakon stu pa na snagu osmoga dana od dana objave u "Slu`benom glasniku BiH", a primjenjivat }e se danom po~etka primjene Zakona o prekr{ajima. (2) Ovaj Zakon bit }e objavljen u entitetskim slu`benim glasilima i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine. PSBiH broj 57/07 22. svibnja 2007. godine Sarajevo Predsjedatelj Zastupni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH Beriz Belki}, v. r. Predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH Ilija Filipovi}, v. r. Na osnovu ~lana IV 4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine, na 85. sjednici Predstavni~kog doma, odr`anoj 18. septembra 2006. odine, i na 5. sjednici Doma naroda, odr`anoj 22. maja 2007. godine, usvojila je ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OSNOVIMA BEZBJEDNOSTI SAOBRA]AJA NA PUTEVIMA U BOSNI I HERCEGOVINI ^lan 1. (1) U Zakonu o osnovima bezbjednosti saobra}aja na putevima u Bosni i Hercegovini ("Slu`beni glasnik BiH", broj 6/06) u ~lanu 186. iza stava (4) dodaje se novi stav (5), koji glasi: "(5) Voza~ka dozvola ne}e se izdati niti produ`iti wen rok va`ewa licu koje ima nepla}enu nov~anu kaznu ili tro{kove prekr{ajnog postupka ili druge obaveze evidentirane u Registru nov~anih kazni u skladu sa va`e}im zakonima o prekr{ajima u BiH." (2) Dosada{wi stavovi od (5) do (10) postaju stavovi od (6) do (11). ^lan 2. (1) U ~lanu 208. iza stava (1) dodaje se novi stav (2) koji glasi: "2) Ne mo`e se registrovati vozilo niti produ`iti rok va`ewa registracije vozila ~iji vlasnik ima nepla}enu nov~anu kaznu ili tro{kove prekr{ajnog postupka ili druge obaveze evidentirane u Registru nov~anih kazni u skladu sa va`e}im zakonima o prekr{ajima u BiH." (2) Dosada{wi stavovi od (2) do (5) postaju stavovi od (3) do (6). ^lan 3. (1) U ~lanu 225. stav (1) rije~i: "pravosna`nom sudskom odlukom" zamjewuju se rije~ima: "prekr{ajnim nalogom odnosno sudskim rje{ewem".
Ispravka Pravilnika o preventivnim tehničkim pregledima motornih i priključnih vozila FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 79/06 18.12.2006 SN FBiH 56/10, SN FBiH 11/09, SN FBiH 51/06 tehnički pregled ISPRAVKA 1. U ~lanu 14. stav 1. Pravilnika o preventivnim tehni~kim pregledima motornih i priklju~nih vozila ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 51/06), u prvoj koloni 5. reda tabele, u drugom redu teksta, umjesto broja "350", treba da stoji broj "500". U istom ~lanu u prvoj koloni 6. reda tabele, u drugom redu teksta, umjesto broja "350", treba da stoji broj "500".
Zakon o cestovnom prijevozu FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 28/06 06.07.2006 SN FBiH 44/22, SN FBiH 57/20, SN FBiH 10/10 zakon,cestovni prevoz,fbih primjewivati dvije godine od dana stupawa ovog Zakona na snagu. ^lan 105. Stru~na institucija na koju su prenesena ovla{}ewa po ranijim propisima, koja se odnose na rad stanica tehni~kog pregleda i nazna~ena su u ~lanu 76. ovog Zakona, nastavqa sa radom ukoliko su ovla{}ewa prenesena na na~in kako je to propisano i ukoliko se utvrdi da prenesena ovla{}ewa obavqa u skladu sa ovim Zakonom. ^lan 106. U prelaznom periodu od dvije godine od dana stupawa na snagu ovog Zakona neposredne poslove inspekcijskog nadzora obavqa}e i ovla{}eni kantonalni inspektori za drumski saobra}aj. ^lan 107. Danom stupawa na snagu ovog Zakona prestaje da va`i Zakon o prevozu u unutra{wem putnom saobra}aju ("Slu`bene novine Federacije Bosne i Hercegovine", broj 23/98). Do dono{ewa podzakonskih akata iz ~lana 102. ovog Zakona primjewiva}e se podzakonski propisi doneseni na osnovu zakona iz stava 1. ovog ~lana, ako nisu u suprotnosti sa odredbama ovog Zakona. ^lan 108. Ovaj zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Slavko Mati}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Muhamed Ibrahimovi}, s. r. Na osnovu ~lana IV.B.7.a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O CESTOVNOM PRIJEVOZU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Progla{ava se Zakon o cestovnom prijevozu Federacije Bosne i Hercegovine koji je donio Parlament Federacije BiH, na sjednici Predstavni~kog doma od 18. aprila 2006. godine i na sjednici Doma naroda od 4. aprila 2006. godine. Broj 01-02-377/06 30. maja 2006. godine Sarajevo Predsjednik Niko Lozan~i}, s. r. ZAKON O CESTOVNOM PRIJEVOZU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE I. OP]E ODREDBE ^lan 1. Ovim Zakonom ure|uju se: uvjeti i na~in obavljanja djelatnosti prijevoza osoba i tereta motornim, priklju~nim i zapre`nim vozilima u cestovnom prijevozu (u daljnjem tekstu: cestovni prijevoz); rad stanica tehni~kog pregleda na podru~ju Federacije Bosne i Hercegovine; djelatnost javnog prijevoza putnika i tereta u linijskom i vanlinijskom cestovnom prijevozu; prijevoz za vlastite potrebe; rad autostanica; inspekcijski nadzor; kaznene odredbe, te prijelazne i zavr{ne odredbe. ^lan 2. Odredbe ovog Zakona ne odnose se na prijevoz koji se vr{i vozilima Oru`anih snaga Bosne i Hercegovine, ministarstava unutra{njih poslova, Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPA) i Dr`avne grani~ne slu`be (DGS), te vozilima stranih organizacija. ^lan 3. Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom Zakonu imaju sljede}a zna~enja: 1. "autostanica" je autobusna stanica na kojoj se vr{i prihvat i otprema autobusa, ulazak ili izlazak putnika, utovar ili istovar prtljaga i druge usluge, ili teretna stanica na kojoj se vr{i prihvat i otprema teretnih motornih i priklju~nih vozila i pru`anje drugih usluga vezanih za prijevoz tereta; 2. "bis vo`nja" je prijevoz koji se vr{i sa dva ili vi{e vozila na cijeloj liniji po istom redu vo`nje; 3. "cjenovnik" je dokument izdat od prijevoznika kojim su utvr|ene cijene za pojedine usluge prijevoza; 4. "~lan posade" je voza~ i druga osoba koja se nalazi u vozilu u cilju obavljanja poslova vezanih za prijevozni proces; 5. "direktni prijevoz" je linijski prijevoz na relaciji du`oj od 100 kilometara bez usputnih stanica i stajali{ta; 6. "fizi~ko lice" je lice koje vozilom vr{i prijevoz u cestovnom prometu; 7. "javni prijevoz" je prijevoz koji je pod jednakim uvjetima dostupan svim korisnicima usluga prijevoza i realizira se u komercijalne svrhe; 8. "kabota`a" je prijevoz putnika ili robe izme|u pojedinih mjesta unutar Bosne i Hercegovine; 9. "karta za prijevoz" je dokument izdat od prijevoznika korisniku prijevoza kojim se potvr|uje da je korisnik prijevoza platio prijevozniku odgovaraju}i iznos za uslugu prijevoza i time stekao pravo na kori{tenje prijevoza; 10. "kooperacija" je prijevoz na liniji prema redu vo`nje koji sporazumno odr`avaju dva ili vi{e prijevoznika; 11. "licenca" je dokument kojim prijevoznik potvr|uje da ispunjava osnovne uvjete za vr{enje javnog prijevoza propisane ovim Zakonom i propisima donesenim na osnovu njega; 12. "linija" je relacija odvijanja prijevoza od po~etne do zavr{ne stanice na kojoj se prevoze putnici ili teret po registriranom i ovjerenom redu vo`nje sa jednim ili vi{e polazaka; 13. "linijski prijevoz" je prijevoz osoba ili tereta koji se vr{i na odre|enim linijama po unaprijed utvr|enoj skici puta, redu vo`nje, utvr|enoj i objavljenoj cijeni i drugim uvjetima prijevoza; 14. "neuredno odr`avanje linije" podrazumijeva da: prijevoznik ne koristi stanicu ili stajali{te upisanu u registrirani red vo`nje, ili koristi stanicu ili stajali{te za izlazak ili ulazak putnika koja nije upisana u registrirani red vo`nje, ili se ne pridr`ava skice puta iz registriranog reda vo`nje, ili dolazi ranije na stanicu ili stajali{te prije vremena upisanog u registriranom redu vo`nje, ili sa nje polazi ranije, ili kasni u dolasku na stanicu ili stajali{te vi{e od 10 minuta; 15. "prijevoz" je svaki prijevoz putnika ili tereta u cestovnom prometu, odnosno vo`nja praznog ili nenatovarenog vozila po javnim i nekategorisanim cestama; 16. "prijevoz za vlastite potrebe" je prijevoz koji pravna ili fizi~ka lica vr{e radi zadovoljenja svojih potreba u vezi sa obavljanjem privredne ili druge djelatnosti za koju su registrirani, odnosno za koju imaju rje{enje, kao i rentakar prijevoz; 17. "prijevoznik" je pravno lice upisano u sudski registar za vr{enje javnog prijevoza koje ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom, kao i fizi~ko lice koje vr{i javni prijevoz za koji ima rje{enje u skladu sa odredbama ovog Zakona, Zakona o obrtu, kao i propisa donesenih na osnovu ovih zakona; 18. "putnik" je svaka osoba koja se prevozi, osim voza~a i ~lanova posade vozila; 19. "red vo`nje" je akt kojim se utvr|uju elementi za vr{enje linijskog prijevoza osoba u cestovnom prijevozu i sadr`i: naziv prijevoznika ili naziv svih prijevoznika ako se red vo`nje odr`ava u kooperaciji, relaciju na kojoj se vr{i prijevoz (itinerer linija), vrstu linije, redoslijed stanica i stajali{ta i njihovu udaljenost od mjesta gdje po~inje linija, vrijeme polaska, te vrijeme polaska i dolaska na svaku autobusnu stanicu, odnosno stajali{te, najmanje jedan polazak i povratak, vremenski period odr`avanja Broj 28 – Strana 2998 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 7.6.2006. Srijeda, 7.6.2006. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 28 – Strana 2999 linije, u~estalost odr`avanja linije i rok va`enja reda vo`nje; 20. "registar redova vo`nje" je zvani~ni spisak registriranih redova vo`nje istog ranga koji je napravio ovla{teni organ za registraciju nakon provedenog postupka uskla|ivanja i koji va`i u teku}em registracionom periodu; 21. "relacija" je dio linije na kojoj se vr{i prijevoz izme|u dva mjesta na kojima se vr{i ulazak ili izlazak putnika, odnosno utovar ili istovar tereta; 22. "skica puta (itinerer)" je grafi~ki prikaz linije; 23. "stajali{te" je mjesto na liniji predvi|eno u redu vo`nje za ulazak ili izlazak putnika, ili utovar ili istovar tereta; 24. "stanica tehni~kog pregleda" je pravno lice koje je registrirano, ovla{teno i osposobljeno za utvr|ivanje tehni~ke ispravnosti vozila; 25. "teret" je zajedni~ki naziv za stvari koje se prevoze teretnim motornim vozilom ili skupom vozila; 26. "tovarni list" je dokument za teret koji izdaje prijevoznik na propisanom obrascu; 27. "vanlinijski prijevoz" je prijevoz kod kojeg se relacija, cijena i drugi uvjeti prijevoza utvr|uju posebno za svaki prijevoz; 28. "voza~" je osoba kvalifikovana za upravljanje vozilom; 29. "vozilo" je motorno ili priklju~no vozilo kojim se vr{i prijevoz. ^lan 4. Prijevoz osoba ili tereta, odnosno osoba i tereta u cestovnom prijevozu mo`e se vr{iti kao javni prijevoz, ili kao prijevoz za vlastite potrebe. ^lan 5. Javni prijevoz i prijevoz za vlastite potrebe mo`e se vr{iti samo ako su ispunjeni posebni eksploatacioni uvjeti za pojedine vrste prijevoza i ako vozilo ili skup vozila kojim se vr{i prijevoz, pored uvjeta utvr|enih propisima o sigurnosti prijevoza na cestama i drugim propisima, ispunjava tehni~ko-eksploatacione uvjete. Tehni~ko-eksploatacioni uvjeti propisuju se posebnim pravilnikom kojeg donosi federalni ministar prometa i komunikacija (u daljnjem tekstu: federalni ministar). Rje{enje o ispunjavanju uvjeta iz stava 1. ovog ~lana, na osnovu potvrde stanice tehni~kog pregleda iz ~lana 72. stav 2. ovog Zakona, donosi nadle`no kantonalno ministarstvo za poslove cestovnog prometa (u daljnjem tekstu: nadle`no kantonalno ministarstvo) na ~ijem podru~ju prijevoznik ima sjedi{te, odnosno prebivali{te. Va`e}e rje{enje iz stava 3. ovog ~lana ili ovjerena kopija mora se nalaziti u vozilu za vrijeme vr{enja prijevoza. ^lan 6. Na motornom vozilu kojim se vr{i prijevoz, izuzev putni~kog automobila kojim se vr{i prijevoz za vlastite potrebe i rentakar vozila, mora biti ispisana firma vlasnika vozila na na~in propisan posebnim pravilnikom. Pravilnik iz stava 1. ovog ~lana donosi federalni ministar. ^lan 7. U motornom vozilu kojim se vr{i prijevoz mora se nalaziti putni nalog popunjen i ovjeren na na~in propisan posebnim pravilnikom. Za motorna vozila kojima se vr{i prijevoz putnika ili tereta, a koja prema odredbama ovog Zakona moraju za vr{enje prijevoza posjedovati putni nalog, ne mo`e se izdati novi putni nalog prije vra}anja putnog naloga za prethodnu vo`nju. Odredbe iz stava 1. ovog ~lana ne odnose se na vr{enje taksiprijevoza, rentakar i na putni~ke au to mo bile kojim se vr{i prijevoz za vlastite potrebe. Pravilnik iz stava 1. ovog ~lana donosi federalni ministar. ^lan 8. Javni prijevoz i prijevoz za vlastite potrebe mo`e se vr{iti samo ako je na motornom i priklju~nom vozilu obavljen preventivni tehni~ki pregled u skladu sa posebnim pravilnikom i ako je pri tome utvr|eno da je vozilo ispravno. Javni linijski i vanlinijski prijevoz i prijevoz za li~ne potrebe mo`e se obavljati samo ako je na vozilu kojim se vr{i taj prijevoz izvr{en dnevni tehni~ki pregled i ako je pri tom utvr|eno da je vozilo ispravno. Preventivni periodi~ni tehni~ki pregled motornih i priklju~nih vozila obavljaju pravna lica registrirana i osposobljena za pru`anje usluga tehni~kog pregleda koja su ovla{tena od Federalnog ministarstva prometa i komunikacija (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) za obavljanje ove vrste tehni~kog pregleda. Preventivni periodi~ni tehni~ki pregled motornih i priklju~nih vozila za svoje potrebe mo`e obavljati pravno lice ako raspola`e potrebnom opremom i kadrovima, ako je registrirano i osposobljeno za obavljanje tehni~kog pregleda i ako ima ovla{tenje izdato od Ministarstva. Odredbe st. 1. i 2. ovog ~lana ne odnose se na prijevoz za vlastite potrebe koji se vr{i putni~kim automobilom. Pravilnik iz stava 1. ovog ~lana, kojim se ure|uju uvjeti, na~in, rokovi i evidencija obavljanja preventivnih tehni~kih pregleda motornih i priklju~nih vozila, donosi federalni ministar. ^lan 9. Motornim vozilom kojim se vr{i prijevoz mo`e upravljati osoba koja ispunjava uvjete utvr|ene propisima o sigurnosti prometa na cestama. Osoba iz stava 1. ovog ~lana mora imati i: – najmanje III stepen stru~ne spreme za zanimanje voza~ motornog vozila, ili certifikat o stru~noj osposobljenosti za voza~a motornog vozila transportnog operatora i – manje od 65 godina starosti. Odredba stava 2. ovog ~lana u pogledu stru~ne spreme ne primjenjuju se na zaposlenike koji u vezi sa obavljanjem poslova svog radnog mjesta, osim poslova iz djelatnosti prijevoza i rentakar prijevoza kada se vozilo iznajmljuje sa voza~em, upravljaju motornim vozilom za koje je potrebna voza~ka dozvola za "B" kategoriju. Odredba stava 2. ovog ~lana u pogledu starosnog ograni~enja ne primjenjuju se na osobe koje upravljaju motornim vozilom "B" kategorije i vr{e prijevoz za vlastite potrebe. ^lan 10. Nadle`no kantonalno ministarstvo za poslove cestovnog prometa svojim propisom }e, u skladu sa ovim Zakonom, urediti uvjete, na~in i specifi~nosti organizacije vr{enja prijevoza putnika ili tereta ili osoba i tereta na svojoj teritoriji. Posebnim propisom iz stava 1. ovog ~lana uredit }e se: – uvjeti, na~in i postupak organiziranja linijskog i vanlinijskog prijevoza; – uvjeti, na~in i organizaciju vr{enja taksiprijevoza; – prijevoz zapre`nim vozilima, motociklima sa prikolicom i ostalim vozilima na motorni i drugi pogon; – prijevoz za vlastite potrebe; – izdavanje rje{enja za vr{enje pojedinih vrsta prijevoza. Pri utvr|ivanju ukupnog broja taksivozila na svom podru~ju or gan iz stava 1. ovog ~lana koristit }e se odnosom jedno taksivozilo na 500-1.000 stanovnika. Or gan iz stava 1. ovog ~lana mo`e dio poslova iz svoje nadle`nosti prenijeti na gradske, odnosno op}inske organe nadle`ne za poslove cestovnog prijevoza. II. JAVNI PRIJEVOZ ^lan 11. Javni prijevoz mo`e se vr{iti kao prijevoz u linijskom i vanlinijskom cestovnom prijevozu. Javni prijevoz mogu vr{iti pravna lica (u daljnjem tekstu: prijevoznik) registrirana za obavljanje te djelatnosti. Javni prijevoz mo`e obavljati fizi~ko lice koje ima rje{enje za obavljanje tog prijevoza izdato od nadle`nog op}inskog organa na ~ijem prostoru fizi~ko lice ima sjedi{te, odnosno prebivali{te u skladu sa Zakonom o obrtu i drugim propisima. Fizi~ko lice koje ima u vlasni{tvu vi{e od dva motorna vozila, ili vi{e od dva skupa vozila kojima vr{i javni prijevoz, obavezno je djelatnost javnog prijevoza registrirati kao pravno lice. Pri vr{enju javnog prijevoza rje{enje iz stava 3. ovog ~lana mora se nalaziti u vozilu. ^lan 12. Prijevoznik koji vr{i javni prijevoz putnika ili tereta, odnosno putnika i tereta na podru~ju Federacije Bosne i Hercegovine, ili koji tranzitira preko teritorije Federacije Bosne i Hercegovine du`an je pridr`avati se odredbi ovog Zakona, uvjeta iz dozvole za prijevoz i druge va`e}e dokumentacije. ^lan 13. Pored uvjeta utvr|enih posebnim propisima prijevoznik mo`e vr{iti javni prijevoz putnika ili tereta, ili putnika i tereta u cestovnom prijevozu, ako posjeduje licencu za vr{enje tog prijevoza. Prijevozniku koji vr{i javni prijevoz izdaje se licenca za sljede}e vrste prijevoza: – linijski prijevoz putnika, – vanlinijski prijevoz putnika, – prijevoz tereta, – taksiprijevoz. Bli`e odredbe u vezi sa uvjetima, na~inom i postupkom izdavanja licence za vr{enje pojedinih vrsta prijevoza i iskaznice za voza~e, kategorije licenci, obrazac licence i vo|enje evidencije o izdatim i oduzetim licencama i iskaznicama za voza~e propisuju se posebnim pravilnikom kojeg donosi federalni ministar. Pri vr{enju javnog prijevoza u cestovnom prijevozu kod posade vozila mora se nalaziti propisan i va`e}i obrazac licence, a voza~ mora nositi istaknutu iskaznicu za voza~a. ^lan 14. Prijevoznik koji vr{i javni prijevoz putnika ili tereta, ili putnika i tereta obavezan je svoje usluge obaviti uz odgovaraju}u naknadu. Odredbe iz stava 1. ovog ~lana ne odnose se u slu~aju ako je prijevoznik isklju~en iz prometa, ili se zahtijeva da se prijevoz odvija na cesti na kojoj je zabranjen promet motornim vozilima, odnosno na kojoj se ne odvija promet motornim vozilima. ^lan 15. U vr{enju javnog prijevoza ~lanovi posade vozila du`ni su pridr`avati se odredbi ovog Zakona i drugih propisa kojima se ure|uje na~in obavljanja poslova i zadataka ~lanova posade vozila. Prijevoznik je obavezan donijeti pravilnik kojim se reguliraju prava i obaveze ~lanova posade u vr{enju prijevoza u skladu sa ovim Zakonom. ^lan 16. Javni prijevoz u linijskom cestovnom prijevozu je prijevoz putnika, tereta ili putnika i tereta na odre|enim linijama po unaprijed utvr|enom registriranom i objavljenom redu vo`nje, cijeni i drugim uvjetima prijevoza. Javnim prijevozom u linijskom cestovnom prijevozu smatra se svakodnevni ili u~estali prijevoz putnika, tereta, ili putnika i tereta koji se odvija sa ili bez usputnih ulazaka ili izlazaka putnika, odnosno ukrcavanja ili iskrcavanja tereta. Prijevoznik, odnosno ~lan posade vozila u linijskom prijevozu du`an je u skladu sa raspolo`ivim kapacitetima vozila preuzeti na prijevoz svakog putnika ili teret koji ovim Zakonom ili posebnim propisom nisu izuzeti od prijevoza. ^lan 17. Prijevoznik koji vr{i prijevoz putnika ili tereta u linijskom cestovnom prijevozu du`an je utvrditi cjenovnik za usluge prijevoza. Cjenovnik se utvr|uje za svaku liniju posebno sa cijenama izme|u stanica i stajali{ta. ^lan 18. Prijevoznik ne mo`e povjeriti, odnosno ustupiti drugom prijevozniku vr{enje javnog prijevoza u linijskom cestovnom prijevozu na liniji za koju ima registriran red vo`nje, ili dozvolu za vr{enje linijskog prijevoza tereta. II.1. JAVNI PRIJEVOZ PUTNIKA ^lan 19. Javni prijevoz putnika u cestovnom prijevozu mo`e se organizirati kao javni linijski i javni vanlinijski prijevoz putnika. Javni prijevoz putnika u cestovnom prijevozu mo`e se vr{iti isklju~ivo autobusima i putni~kim automobilom (1+4) kada je u pitanju taksiprijevoz. ^lan 20. Pri vr{enju javnog prijevoza putnika ili vi{e putnika koji se prevoze du`ni su pridr`avati se reda u vozilu i ne smiju ometati posadu vozila. Putnika ili vi{e putnika koji ometaju posadu vozila u vr{enju javnog prijevoza, koji se ne pridr`avaju reda u vozilu, ili koje su pod uticajem alkohola ili drugih opojnih sredstava ~lan posade vozila du`an ih je odstraniti iz vozila. U slu~ajevima iz stava 2. ovog ~lana putnici se mogu odstraniti iz vozila samo na autobusnoj stanici, odnosno stajali{tu u naseljenom mjestu. ^lan 21. U motornom vozilu kojim se vr{i javni prijevoz putnika u cestovnom prijevozu ne mogu se prevoziti putnici koji boluju od bolesti koje ugro`avaju zdravlje i sigurnost drugih putnika, putnici koji su pod dejstvom alkohola ili drugih opojnih sredstava, `ivotinje, le{evi, eksploziv i lahko zapaljivi predmeti i predmeti koji mogu povrijediti, uprljati ili pri~initi {tetu putnicima ili prtljagu primljenom na prijevoz, ako to posebnim propisom nije druga~ije regulirano. Izuzetno od stava 1. ovog ~lana, slijepim i slabovidnim osobama dozvoljava se prijevoz sredstvima javnog prijevoza na relaciji do 50 km uz pratnju psa. Pas treba biti izvje`ban za vo|enje slijepih i slabovidnih osoba, redovno vakcinisan i nositi za{titnu korpicu i povodac. II.1.1. Javni linijski prijevoz putnika ^lan 22. Javni prijevoz putnika u linijskom cestovnom prijevozu mo`e se vr{iti na me|unarodnim, me|uentitetskim, federalnim, kantonalnim, gradskim i op}inskim linijama. Federalna autobusna linija je autobusna linija kojom se povezuju gradovi i op}inski centri, odnosno gradovi i op}inski centri sa naseljenim mjestima na podru~ju dvaju ili vi{e kantona. Federalna autobusna linija ne mo`e imati polaznu i zavr{nu stanicu ili stajali{te u istom kantonu. Kantonalna linija je autobusna linija kojom se povezuju op}inski centri, odnosno naseljena mjesta dviju ili vi{e op}ina jednog kantona. Kantonalna autobusna linija ne mo`e imati polaznu i zavr{nu stanicu ili stajali{te u istoj op}ini. Gradska linija je autobusna linija kojom se povezuju stanice i stajali{ta na gradskom podru~ju. Op}inska linija je autobusna linija kojom se povezuju dva ili vi{e naseljenih mjesta na podru~ju op}ine. ^lan 23. Prijevoz putnika u linijskom cestovnom prijevozu mo`e se vr{iti samo na osnovu i u skladu sa registriranim redom vo`nje, odnosno sa izdatom dozvolom za prijevoz. ^lan 24. Redovi vo`nje na federalnim, kantonalnim, gradskim i op}inskim linijama registriraju se nakon obavljenog uskla|ivanja sa rokom va`enja od najmanje tri godine i va`e do utvr|ivanja novog registra redova vo`nje kod nadle`nog organa u zavisnosti od vrste linje (federalna, kantonalna, gradska ili op}inska), ako nadle`ni or gan koji je izvr{io registraciju nije odredio du`i rok. Nadle`ni or gan iz stava 1. ovog ~lana je: – za federalne linije Ministarstvo; – za kantonalne linije kantonalno ministarstvo nadle`no za poslove cestovnog prometa; – za gradske, odnosno op}inske linije nadle`na je gradska, odnosno op}inska slu`ba za poslove cestovnog prometa. U autobusu kojim se vr{i prijevoz putnika u linijskom cestovnom prijevozu mora se nalaziti registrirani red vo`nje, ili kopija registriranog reda vo`nje ovjerena od nadle`nog organa za ovjeru. Na~in, kriteriji i postupak uskla|ivanja, ovjera i registracija redova vo`nje, obrazac, sadr`aj i na~in vo|enja registra redova vo`nje regulirat }e se pravilnikom kojeg donosi federalni ministar. Broj 28 – Strana 3000 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 7.6.2006. Srijeda, 7.6.2006. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 28 – Strana 3001 ^lan 25. Ukoliko ocijeni da nema potrebe za uskla|ivanjem redova vo`nje u odre|enom periodu, nadle`ni or gan iz ~lana 24. stav 2. ovog Zakona rje{enjem }e produ`iti va`nost postoje}ih registriranih redova vo`nje. Ako se uskla|ivanjem nisu osigurale potrebe korisnika prijevoza na odre|enoj liniji, a nadle`ni or gan za uskla|ivanje redova vo`nje procijeni da nema potrebe provoditi uskla|ivanje redova vo`nje za sve linije, na zahtjev korisnika prijevoza ili zainteresiranih prijevoznika mo`e se pristupiti uskla|ivanju i registraciji redova vo`nje za utvr|enu liniju prema postupku predvi|enim pravilnikom iz ~lana 24. stav 4. ovog Zakona. ^lan 26. Prijevoznik utvr|uje red vo`nje koji mora biti usagla{en sa daljinarom i minimalnim vremenom vo`nje. Pravilnik kojim se bli`e odre|uju na~in, kriteriji i postupak za odre|ivanje daljinara i minimalnog vremena vo`nje donosi federalni ministar. ^lan 27. Prijevoznik je du`an uredno i redovno vr{iti prijevoz u linijskom cestovnom prijevozu prema registriranom i objavljenom redu vo`nje. U vozilu kojim se vr{i javni prijevoz putnika u linijskom cestovnom prijevozu na prednjoj strani mora biti postavljena tab - la sa ispisanim podacima o polaznoj, zavr{noj i najmanje jednoj od usputnih stanica. Prijevoznik mo`e vr{iti linijski prijevoz putnika za registrirani red vo`nje sa vi{e vozila prema tom redu vo`nje, s tim da se prijevoz vr{i svim vozilima na cijeloj relaciji autobusne linije za koju je red vo`nje registriran (bis vo`nja). Vozilo kojim se vr{i prijevoz iz stava 3. ovog ~lana pored ta - ble iz stava 2. ovog ~lana mora imati i tablu sa natpisom "bis vo`nja". Za vrijeme vr{enja prijevoza iz stava 3. ovog ~lana u svakom vozilu mora se nalaziti red vo`nje i ostala dokumentacija neophodna pri vr{enju linijskog prijevoza putnika. Odredbe stava 2. ovog ~lana ne odnose se na vozila koja imaju ugra|en mehanizam za postavljanje ta ble, odnosno ako imaju traku ili displej na kojima je ispisan broj i naziv linije iz registriranog reda vo`nje. ^lan 28. Cjenovnik za odre|enu liniju mora biti ovjeren i potpisan od prijevoznika ~iji se identi~ni primjerci moraju nalaziti u autobusu koji prometuje na toj liniji, autobusnoj stanici i turisti~koj agenciji kojoj je povjerena prodaja karata. ^lan posade vozila du`an je usluge prijevoza putnika u linijskom cestovnom prijevozu napla}ivati u skladu sa cjenovnikom iz stava 1. ovog ~lana putem uredno ispisane karte za prijevoz sa serijskim brojem ili pomo}u au tom ata za izdavanje karata. Prijevoznik na linijama do 50 km izdaje karte za prijevoz koje sadr`e: naziv prijevoznika, serijski broj, cijenu ko{tanja prijevoza i otisak pe~ata prijevoznika, a na linijama du`im od 50 km karte za prijevoz sadr`e: naziv prijevoznika, serijski broj, cijenu ko{tanja prijevoza, relaciju, da tum i vrijeme polaska i otisak pe~ata prijevoznika. Ministarstvo, na prijedlog Asocijacije prijevoznika pri Privrednoj komori Federacije Bosne i Hercegovine, utvr|uje minimalne cijene prijevoznih usluga u linijskom cestovnom prijevozu. Prijevoznik je obavezan pridr`avati se utvr|enih cijena iz prethodnog stava. ^lan 29. Putnik koji se prevozi autobusom u javnom linijskom prijevozu na podru~ju Federacije Bosne i Hercegovine du`an je imati va`e}u kartu za prijevoz i pokazati je na zahtjev ovla{tene osobe za kontrolu ~lanova posade, putnika i vozne dokumentacije. Karta za prijevoz prodaje se na autobusnoj stanici. Karta za prijevoz mo`e se kupiti i u poslovnicama, odnosno agencijama koje se bave pru`anjem turisti~kih usluga, ukoliko im je prijevoznik povjerio prodaju karata za prijevoz. Cijena karte za prijevoz na prodajnom mjestu u autobusnoj stanici, turisti~koj agenciji, poslovnici ili u autobusu ne mo`e biti ve}a, niti manja od cijene karte za prijevoz utvr|ene cjenovnikom prijevoznika za tra`enu relaciju. Karte za prijevoz mogu se prodavati samo za registrirane redove vo`nje i u skladu sa cjenovnikom iz ~lana 28. stav 1. ovog Zakona. Na autobusnoj stanici u terminu kada je organizirana prodaja karata nije dozvoljena prodaja karata u autobusu. ^lan 30. Ako putnik koji se prevozi ima ru~nu prtljagu, du`an ju je smjestiti na za to odre|eno mjesto tako da ne smeta drugim putnicima koji se prevoze, ~lanovima posade vozila i ne zatvara prolaz izme|u sjedi{ta. Za prtljag koji se smje{ta u prostor odvojen od prostora za putnike koji se prevoze, ~lan posade vozila du`an je putniku koji se prevozi za prtljag izdati posebnu kartu, jedan dio karte pri~vrstiti za prtljag, a drugi dio na pole|inu karte za prijevoz putnika. ^lan 31. Prijevoznik koji vr{i javni prijevoz putnika u linijskom cestovnom prijevozu du`an je autobusnoj stanici na kojoj je tim redom vo`nje predvi|en ulazak, odnosno izlazak putnika dostaviti registrirani red vo`nje najmanje pet dana prije njegovog stupanja na snagu. Prijevoznik je du`an autobusnoj stanici dostaviti cjenovnik sa cijenama za razdaljine izme|u stanica i stajali{ta upisanih u red vo`nje. Prijevoznik koji iz bilo kojih razloga nije u mogu}nosti, ili ne `eli dalje odr`avati registrirani red vo`nje obavezan je nadle`nom organu, koji je registrirao red vo`nje, podnijeti pisani zahtjev sa obrazlo`enjem za trajnu obustavu prijevoza i datumom kada prestaje sa odr`avanjem linije. Prijevoznik je du`an istovremeno pisanim putem obavijestiti autobusne stanice o datumu obustave prijevoza iz zahtjeva iz stava 3. ovog ~lana. ^lan 32. Prijevoznik mora otpo~eti javni prijevoz putnika u linijskom cestovnom prijevozu prema registriranom redu vo`nje danom stupanja na snagu. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog ~lana, u toku va`enja reda vo`nje na odre|enoj liniji mo`e se privremeno obustaviti javni prijevoz putnika u slu~aju vi{e sile i u vanrednim slu~ajevima koji nezavisno od volje prijevoznika onemogu}avaju odvijanje tog prijevoza. U slu~aju obustave prijevoza iz stava 2. ovog ~lana prijevoznik je du`an odmah po nastanku razloga zbog kojeg se vr{i obustava o tome obavijestiti korisnike prijevoza putem sredstava javnog informiranja, kao i autobusne stanice koje koristi prema redu vo`nje. Obustavu prijevoza iz stava 2. ovog ~lana prijevoznik je du`an prijaviti nadle`nom organu koji je registrirao red vo`nje i federalnoj inspekciji cestovnog prometa. O privremenoj obustavi na konkretnoj liniji, na zahtjev prijevoznika, nadle`ni or gan koji je registrirao red vo`nje du`an je donijeti rje{enje. ^lan 33. Prijevozniku kojem je nadle`ni or gan pravomo}nim rje{enjem oduzeo licencu za linijski prijevoz putnika brisat }e se registrirani redovi vo`nje na svim linijama na podru~ju Federacije Bosne i Hercegovine. Red vo`nje, odnosno neki od polazaka i povrataka iz registriranog reda vo`nje brisat }e se iz Registra redova vo`nje, ako prijevoznik: – ne otpo~ne vr{iti javni prijevoz putnika u linijskom cestovnom prijevozu prema registriranom redu vo`nje u roku od pet dana od dana njegovog stupanja na snagu; – obustavi odvijanje javnog prijevoza putnika u linijskom cestovnom prijevozu du`e od pet dana uzastopno, ili u raznim vremenskim razmacima du`e od deset dana u toku registracionog perioda; – neuredno odr`ava liniju neprekidno du`e od osam dana, ili u razli~itim vremenskim razmacima du`e od 15 dana u toku registracionog perioda; – pisano podnese zahtjev nadle`nom organu za obustavljanje odr`avanja linije, odnosno polazaka i povrataka. Sa reda vo`nje brisat }e se onaj kooperant koji je prema ugovoru o kooperaciji bio du`an odr`avati red vo`nje, odnosno polazak ili povratak u odre|enom vremenskom periodu, a ne odr`ava ga, ili ga odr`ava suprotno odredbama ugovora o kooperaciji, odnosno ukoliko su se stekli uvjeti iz stava 1. ili stava 2. ovog ~lana, a red vo`nje se preregistruje na ostale kooperante ili kooperanta iz ugovora. Ukoliko se kooperanti ne mogu dogovoriti o na~inu odr`avanja kooperantske linije iz ugovora o kooperaciji nadle`ni ministar, odnosno nadle`ni or gan iz ~lana 24. stav 2. ovog Zakona formirat }e arbitra`nu komisiju. Rje{enje o brisanju reda vo`nje u slu~aju iz stava 1. ovog ~lana donosi nadle`ni or gan koji je registrirao red vo`nje na osnovu pisanog obavje{tenja organa nadle`nog za izdavanje licenci iz ~lana 13. ovog Zakona. Rje{enje o brisanju registriranog reda vo`nje, odnosno nekog od polazaka i povrataka donosi nadle`ni or gan koji je registrirao red vo`nje u slu~ajevima navedenim u stavu 2. ovog ~lana u alinejama 1., 2. i 3. na osnovu nalaza inspekcije cestovnog prometa, a u slu~aju navedenom u stavu 2. alineja 4. ovog ~lana na osnovu pisanog zahtjeva prijevoznika. II.1.2. Javni vanlinijski prijevoz putnika ^lan 34. Javni prijevoz putnika u vanlinijskom cestovnom prijevozu je prijevoz za koji se relacija, cijena prijevoza, visina naknade za pru`ene usluge za potrebe putnika koji se prevoze i drugi uvjeti prijevoza utvr|uju pisanim ugovorom izme|u prijevoznika, odnosno fizi~kog lica koje vr{i javni prijevoz i naru~ioca prijevoza, ako drugim propisom nije druga~ije ure|eno. ^lan 35. Javni vanlinijski prijevoz putnika u cestovnom prijevozu mo`e se vr{iti kao: – kru`na vo`nja unaprijed organizirane grupe putnika koja po~inje i zavr{ava na istom mjestu, pri ~emu se ta grupa putnika prevozi istim vozilom na ~itavom itinereru i vra}a se na mjesto polaska bez usputnog ulaska ili izlaska drugih putnika; – naizmjeni~na vo`nja organizirana radi prijevoza u vi{e putovanja od istog polazi{ta do istog odredi{ta unaprijed organiziranih grupa putnika, s tim {to se svaka grupa koja je obavila putovanje u odlasku vra}a u istom sastavu i to tako da se prva vo`nja u povratku i posljednja vo`nja u odlasku u nizu naizmjeni~nih vo`nji vr{i praznim vozilom; – prijevoz unaprijed organizirane grupe putnika u odlasku i putovanje praznog vozila u povratku i obratno; – taksiprijevoz. Na vozilu kojim se vr{i prijevoz iz stava 1. alineje 1., 2. i 3. ovog ~lana mora biti istaknuta tab la sa oznakom "vanlinijski prijevoz" u donjem desnom uglu vjetrobranskog stakla. Odredba iz stava 2. ovog ~lana ne odnosi se na vozila kojima se vr{i taksiprijevoz. ^lan 36. Ugovoreni prijevoz je vanlinijski prijevoz za odre|enu ta~no utvr|enu kategoriju putnika, ako se takav prijevoz vr{i u cilju odlaska na posao ili u {kolu (fakultet) i obratno, na odre|enoj relaciji bez prijema drugih putnika. U autobusu kojim se vr{i prijevoz iz stava 1. ovog ~lana mora se nalaziti kopija ugovora o prijevozu koji je zaklju~en izme|u organizacije - korisnika prijevoza i prijevoznika. U donjem desnom uglu vjetrobranskog stakla autobusa za vrijeme vr{enja posebnog vanlinijskog prijevoza mora se nalaziti tab la sa oznakom "ugovoreni prijevoz". ^lan 37. Prilikom vr{enja vanlinijskog cestovnog prijevoza iz ~lana 35. stav 1. alineja 1., 2. i 3. ovog Zakona u motornom vozilu mora se nalaziti pisani ugovor o prijevozu, te putni list sa spiskom putnika potpisan od prijevoznika, odnosno fizi~kog lica koje vr{i javni prijevoz. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog ~lana, prilikom vr{enja prijevoza kada vanlinijski prijevoz putnika vr{i organizator putovanja koji je ujedno i prijevoznik, umjesto ugovora o prijevozu u motornom vozilu mora se nalaziti dokaz o uplati aran`mana u kojem je sadr`ana i naknada za prijevoz u odlasku i povratku. Kod vr{enja prijevoza iz ~lana 36. stav 1. ovog Zakona umjesto spiska putnika, putnici koji se prevoze moraju kod sebe imati identifikacijske iskaznice ovjerene od prijevoznika ili fizi~kog lica koje vr{i prijevoz, izdate na osnovu ugovora o prijevozu. Pravilnik kojim se bli`e odre|uje oblik i sadr`aj putnog lista sa spiskom putnika donosi federalni ministar. II.1.2.1. Taksiprijevoz ^lan 38. Taksiprijevoz je javni prijevoz putnika u vanlinijskom cestovnom prijevozu za koji je cijena prijevoza za pre|eni put unaprijed odre|ena i utvr|uje se taksimetrom po cjenovniku usluga. Cjenovnik usluga mora biti ovjeren od kantonalnog ministarstva nadle`nog za poslove cestovnog prometa i istaknut na vidnom mjestu u vozilu. U toku prijevoza putnika taksivozilom mora biti uklju~en taksimetar, koji je ispravan, ba`daren prema propisanim metrolo{kim uvjetima za taksimetre, plombiran i ugra|en na vidnom mjestu u vozilu. Prijevoznik, odnosno fizi~ko lice koje vr{i taksiprijevoz mo`e sa korisnikom prijevoza, na relacijama du`im od 25 km, ugovoriti cijenu prijevoza i bez uklju~enja taksimetra, s tim da cijena ne mo`e biti ve}a od one koja bi se utvrdila taksimetrom. Prijevoznik, odnosno fizi~ko lice koje vr{i taksiprijevoz du`no je na zahtjev putnika koji se prevozi, izdati kartu za prijevoz koja sadr`i registarski broj vozila, putnu relaciju, napla}enu, odnosno ugovorenu cijenu, da tum prijevoza, potpis i otisak pe~ata prijevoznika. Ako se prijevoz iz stava 4. ovog ~lana vr{i bez uklju~enja taksimetra prijevoznik, odnosno fizi~ko lice koje vr{i taksiprijevoz du`no je izdati kartu za prijevoz putniku koji se prevozi prije po~etka vo`nje. ^lan 39. Pri vr{enju taksiprijevoza bez saglasnosti putnika koji je prvi zapo~eo koristiti taj prijevoz, ne mogu se primati na prijevoz drugi putnici. ^lan 40. Taksiprijevoz mo`e se vr{iti samo putni~kim vozilom sa pet sjedi{ta (1+4), koje ima ~etvera vrata a oblik karoserije je limuzina. Putni~ko vozilo iz stava 1. ovog ~lana ne mo`e imati priklju~no vozilo. ^lan 41. Voza~i koji upravljaju motornim vozilom kojim se vr{i taksiprijevoz, pored uvjeta utvr|enih propisima o sigurnosti prometa na cestama, moraju ispunjavati i uvjete iz ~lana 9. ovog Zakona. ^lan 42. Organizaciju i na~in vr{enja taksiprijevoza putnika na teritoriji kantona svojim propisom regulira or gan iz ~lana 10. stav 1. ovog Zakona. Propisom iz stava 1. ovog ~lana ure|uje se naro~ito: – na~in organiziranja taksiprijevoza na teritoriji kantona, odnosno podru~ju grada i op}ine; – broj i razmje{taj taksistajali{ta, na~in njihovog kori{tenja, ure|enja i odr`avanja, te broj vozila na pojedinim taksistajali{tima; – na~in utvr|ivanja i naplate cijene taksiprijevoza, ako se prevozi vi{e putnika; – na~in izdavanja dopunskih oznaka za vozila, njihova veli~ina, broj i izgled; – prava i du`nosti voza~a koji vr{i taksiprijevoz i putnika koji se prevoze taksivozilom; Broj 28 – Strana 3002 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 7.6.2006. Srijeda, 7.6.2006. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 28 – Strana 3003 – osnovne i dopunske uvjete koje mora ispunjavati taksivoza~ i taksivozilo. II.2. JAVNI PRIJEVOZ TERETA ^lan 43. Javni prijevoz tereta u cestovnom prijevozu (u daljnjem tekstu: prijevoz tereta) mo`e se organizirati kao linijski i vanlinijski prijevoz. ^lan 44. Prijevoznik koji vr{i javni prijevoz tereta du`an je utvrditi cjenovnik pojedina~nih usluga prijevoza. Cjenovnik iz stava 1. ovog ~lana ovjeren od prijevoznika mora se nalaziti u vozilu za vrijeme vr{enja prijevoza. Ministarstvo, na prijedlog Asocijacije prijevoznika pri Privrednoj komori Federacije Bosne i Hercegovine, utvr|uje cjenovnik minimalnih cijena prijevoznih usluga u cestovnom prijevozu tereta. Prijevoznik je obavezan pridr`avati se utvr|enih cijena iz prethodnog stava. ^lan 45. Prijevoznik koji vr{i javni prijevoz tereta du`an je u vozilu kojim vr{i prijevoz imati uredno popunjen i ovjeren tovarni list u kojem, izme|u ostalog, moraju biti sadr`ani sljede}i podaci: naziv prijevoznika i njegov porezni i identifikacijski broj, naru~ilac prijevoza, primalac tereta, relacija, cijena prijevoza, koli~ina i vrsta tereta koji se prevozi i da tum utovara tereta. Tovarni list mora biti potpisan ili ovjeren od prijevoznika, isporu~ioca i primaoca tereta. II.2.1. Javni linijski prijevoz tereta ^lan 46. Linijski prijevoz tereta vr{i se na osnovu dozvole po registriranom redu vo`nje, a cijena i drugi uvjeti prijevoza unaprijed su utvr|eni na osnovu cjenovnika. ^lan 47. Ministarstvo izdaje dozvole za vr{enje linijskog prijevoza tereta i vodi registar izdatih dozvola. Dozvolu iz stava 1. ovog ~lana prijevoznik mora imati u vozilu za vrijeme vr{enja prijevoza. Federalni ministar pravilnikom propisuje uvjete za dobivanje i postupak izdavanja dozvola, kao i na~in vo|enja registra izdatih dozvola. ^lan 48. Prijevoznik je du`an o registriranoj liniji kao i o odobrenim promjenama na liniji najkasnije pet dana prije otpo~injanja prijevoza obavijestiti sve teretne stanice koje se nalaze upisane u rje{enju. Prijevoznik je du`an svim teretnim stanicama koje koristi na registriranoj liniji dostaviti utvr|eni cjenovnik prijevoznih usluga. ^lan 49. Prijevoznik kojem je izdato rje{enje za vr{enje linijskog prijevoza tereta du`an je prijevoz vr{iti na osnovu uvjeta iz rje{enja i u skladu sa odredbama ovog Zakona. II.2.2. Javni vanlinijski prijevoz tereta ^lan 50. Vanlinijski prijevoz tereta je prijevoz tereta za koji se relacija, cijena prijevoza i drugi uvjeti utvr|uju ugovorom izme|u prijevoznika i naru~ioca prijevoza. ^lan 51. Prijevoz za posebne namjene (vanredni prijevoz, prijevoz opasnih materija i sl.) vr{i se na osnovu ovog Zakona, Zakona o cestama Federacije Bosne i Hercegovine i Zakona o prijevozu opasnih materija. Prijevoz za posebne namjene vr{i se na osnovu dozvole koju izdaje nadle`ni or gan odre|en Zakonom o cestama Federacije Bosne i Hercegovine ili Zakonom o prijevozu opasnih materija. Dozvola iz prethodnog stava ili njena kopija mora se nalaziti u vozilu za vrijeme vr{enja prijevoza za posebne namjene. III. PRIJEVOZ ZA VLASTITE POTREBE ^lan 52. Prijevoz za vlastite potrebe mogu vr{iti pravna ili fizi~ka lica pod uvjetima propisanim ovim Zakonom. Prijevoz za vlastite potrebe mo`e se vr{iti kao prijevoz tereta koji vr{e pravna lica radi zadovoljenja svojih proizvodnih ili uslu`nih potreba u okviru djelatnosti upisanih u sudski registar i kao prijevoz osoba koje su u radnom odnosu kod istog i drugih osoba u vezi sa obavljanjem poslova iz te djelatnosti. Prijevoz za vlastite potrebe mo`e se vr{iti vlastitim motornim vozilom ili iznajmljenim putni~kim vozilom (rentakar). Prilikom vr{enja prijevoza za vlastite potrebe u vozilu se mora nalaziti pravomo}no rje{enje iz ~lana 5. ovog Zakona. Kod prijevoza osoba za vlastite potrebe u autobusu se mora nalaziti putni list sa spiskom putnika iz ~lana 37. stav 1. ovog Zakona, a ako se vr{i prijevoz zaposlenika sa posla na posao, osobe koje se prevoze moraju imati identifikacijske iskaznice izdate od pravnog, odnosno fizi~kog lica koje taj prijevoz vr{i. ^lan 53. Fizi~ko lice mo`e vr{iti prijevoz za vlastite potrebe sa jednim ili vi{e vozila ako: – prevozi teret koji je u vezi sa obavljanjem privredne i druge djelatnosti za koju ima rje{enje, – samostalno obavlja poljoprivrednu djelatnost, te prevozi vlastite poljoprivredne proizvode, ili prevozi druge proizvode koje je nabavio u svrhu te proizvodnje, – prevozi osobe koje su kod njega u radnom odnosu. Vozilom u vlasni{tvu fizi~kog lica kojim se vr{i prijevoz za vlastite potrebe mo`e upravljati vlasnik vozila ili voza~ koji je u radnom odnosu kod vlasnika vozila. ^lan 54. Fizi~ko lice mo`e vr{iti prijevoz osoba, tereta, ili osoba i tereta za vlastite potrebe motornim vozilom samo na osnovu rje{enja za vr{enje tog prijevoza koje izdaje nadle`ni or gan prema odredbama Zakona o obrtu na ~ijem podru~ju fizi~ko lice ima prebivali{te. Rje{enje iz stava 1. ovog ~lana ne mo`e se izdati fizi~kom licu koje je upisano u registar za vr{enje javnog prijevoza. Nadle`ni or gan iz stava 1. ovog ~lana du`an je voditi registar izdatih rje{enja za vr{enje prijevoza za vlastite potrebe. Odredbe ovog ~lana ne odnose se na prijevoz za vlastite potrebe koji se vr{i putni~kim automobilom gra|ana i vozilom specijalno opremljenim za kampovanje. ^lan 55. U motornom vozilu kojim se vr{i prijevoz za vlastite potrebe mora se nalaziti rje{enje za vr{enje tog prijevoza. U teretnom motornom vozilu najve}e dopu{tene mase vi{e od 3.500 kg, kojim se vr{i prijevoz tereta, mora se nalaziti tovarni list iz ~lana 45. ovog Zakona. ^lan 56. Motornim vozilom kojim se vr{i prijevoz za vlastite potrebe kod privrednih dru{tava, odnosno drugih pravnih lica mora upravljati voza~ koji je u radnom odnosu kod vlasnika motornog vozila i ispunjava uvjete iz ~lana 9. ovog Zakona. III.1. Rentakar prijevoz ^lan 57. Prijevoz osoba iznajmljenim motornim vozilima (rentakar) je prijevoz koji se vr{i za vlastite potrebe na osnovu ugovora zaklju~enog izme|u korisnika i davaoca rentakar usluge po unaprijed utvr|enom cjenovniku. Pravno lice koje pru`a rentakar uslugu uz iznajmljivanje vozila sa voza~em mo`e takav vid usluge pru`iti samo sa voza~ima koji su sa njim uspostavili radni odnos u skladu sa Zakonom o radu. Pravno lice koje pru`a rentakar usluge mora biti registrirano za obavljanje te djelatnosti. U motornom vozilu za vrijeme pru`anja rentakar usluge mora se nalaziti primjerak zaklju~enog ugovora iz stava 1. ovog ~lana. ^lan 58. Vozila za rentakar usluge moraju ispunjavati uvjete predvi|ene pravilnikom iz ~lana 5. i pravilnikom iz ~lana 8. ovog Zakona. Korisnik rentakar vozila ne mo`e vr{iti javni prijevoz iznajmljenim vozilom. ^lan 59. Za pru`anje rentakar usluge mo`e se koristiti putni~ko vozilo sa brojem sjedi{ta od 1+4 do 1+7. IV. AUTOSTANICE ^lan 60. Djelatnost pru`anja usluga autobusnih stanica u prijevozu putnika (u daljnjem tekstu: autobusna stanica) i usluga teretnih stanica (u daljnjem tekstu: teretna stanica) mogu vr{iti pravna lica koja su registrirana za obavljanje djelatnosti pru`anja stani~nih usluga i ako ispunjavaju uvjete propisane ovim Zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog Zakona. ^lan 61. Autostanica mora biti ozna~ena natpisom i to: – autobusna stanica sa natpisom mjesta u kojem se nalazi, – teretna stanica sa natpisom mjesta u kojem se nalazi. IV.1. Autobusne stanice i stajali{ta ^lan 62. Autobusna stanica je odre|eni prostor za prihvat i otpremu autobusa, izlazak ili ulazak putnika, utovar ili istovar prtljage, rezervacija i prodaja karata za prijevoz, ~uvanje prtljage, informiranje putnika i prijevoznika i ostali poslovi u vezi sa prijevozom putnika. Autobusno stajali{te je odre|en i ozna~en prostor za zaustavljanje autobusa radi sigurnog ulaska ili izlaska putnika. Autobusna stanica obavlja poslove i usluge u okviru registrirane djelatnosti za koju ima javna ovla{tenja na osnovu rje{enja koje izdaje Ministarstvo. ^lan 63. Ulaz ili izlaz putnika obavlja se samo na autobusnim stanicama, odnosno autobusnim stajali{tima upisanim u registrirani red vo`nje. Prijevoznik je du`an na polaznu stanicu postaviti autobus koji prometuje na odre|enoj liniji 15 minuta prije polaska i to na peron koji mu je odre|en organizacijom rada autobusne stanice. Ako je u redu vo`nje upisan naziv mjesta u kojem postoji autobusna stanica, prijevoznik je obavezan koristiti usluge autobusne stanice u tom mjestu. U mjestu u kojem postoje dvije ili vi{e autobusnih stanica namijenjenih za isti rang linijskog prijevoza, prijevoznik }e koristiti usluge autobusne stanice koju ima upisanu u registrirani red vo`nje. ^lan 64. Autobusna stanica mora biti opremljena i odr`avana tako da odgovara svojoj svrsi. U zavisnosti od zadovoljavanja propisanih uvjeta, vezano za posjedovanje opreme i sadr`aja u okviru cjelokupne usluge, utvrdit }e se kategorija autobusne stanice. Pravilnik kojim se bli`e odre|uju uvjeti koje mora ispunjavati autobusna stanica, na~in rada i njihova kategorizacija donosi federalni ministar. ^lan 65. Autobusna stanica mora pod jednakim uvjetima pru`ati svoje usluge svim prijevoznicima koji u registriranom redu vo`nje imaju upisanu tu autobusnu stanicu, a prema cjenovniku u zavisnosti od kategorije autobusne stanice. Autobusna stanica mo`e napla}ivati svoje usluge samo ako je izvr{ena kategorizacija i ako joj je rje{enjem Ministarstva utvr|ena jedna od kategorija. Ministarstvo, na prijedlog Asocijacije prijevoznika pri Privrednoj komori Federacije Bosne i Hercegovine, utvrdit }e maksimalne cijene usluga autobusnih stanica zavisno od kategorije stanice. Prijevoznik koji vr{i prijevoz iz stava 1. ovog ~lana obavezan je autobusnoj stanici, upisanoj u registrirani red vo`nje, povjeriti rezervaciju i prodaju karata za prijevoz, te davanje obavijesti putnicima. Autobusna stanica i prijevoznik iz stava 4. ovog ~lana ugovorom }e regulirati uvjete, na~in kori{tenja usluga autobusne stanice, me|usobna prava i obaveze, a visinu naknade za pru`ene usluge odredit }e u skladu sa cjenovnikom iz stava 3. ovog ~lana. Slu`bena lica na autobusnoj stanici du`na su za vrijeme rada na vidnom mjestu nositi identifikacijske iskaznice. ^lan 66. Autobusna stanica du`na je voditi evidenciju o dolascima i odlascima autobusa i svakih 30 dana nadle`nom organu koji je registrirao redove vo`nje dostavljati pisane informacije o redovima vo`nje koje prijevoznik neuredno odr`ava, odnosno redovima vo`nje koje prijevoznik ne odr`ava. Voza~ autobusa du`an je po dolasku na autobusnu stanicu odmah prijaviti dolazak autobusa, odnosno prijaviti postavljanje autobusa na peron i ovjeriti putni nalog sa podacima o vremenu dolaska i polaska autobusa sa autobusne stanice. Otpravnik je du`an otpremiti svaki autobus sa polaznog perona prema redu vo`nje, ako su za to ispunjeni uvjeti. Voza~ autobusa mo`e po}i sa autobusne stanice po odobrenju otpravnika, odnosno kad mu se odgovaraju}im svjetlosnim signalom odobri odlazak sa autobusne stanice, ako se otpremanje autobusa vr{i svjetlosnom signalizacijom. ^lan 67. U autobusnoj stanici mora se voditi prometni dnevnik na na~in propisan pravilnikom kojim se propisuje obrazac, sadr`aj i na~in vo|enja prometnog dnevnika. Pravilnik iz stava 1. ovog ~lana donosi federalni ministar. ^lan 68. Nakon sklapanja ugovora iz ~lana 65. stav 5. ovog Zakona autobusna stanica du`na je sistematizirati sve redove vo`nje po linijama, vremenu dolaska i odlaska autobusa sa autobusne stanice i istaknuti ih na mediju predvi|enom za informiranje putnika. ^lan 69. Prijevoznik mora obavijestiti autobusnu stanicu gdje zapo~inje prijevoz po redu vo`nje, o nemogu}nosti odr`avanja polaska linije, odnosno o zaka{njenju ve}em od 30 minuta. U slu~aju iz stava 1. ovog ~lana autobusna stanica mora obavijestiti sljede}u autobusnu stanicu po redu vo`nje. U slu~aju prijema obavijesti o nemogu}nosti odr`avanja polaska ili nenajavljenog ka{njenja du`eg od 30 minuta, autobusna stanica mo`e, ukoliko je ve} izvr{ila prodaju karata za taj polazak, anga`irati drugog prijevoznika o tro{ku prijevoznika koji je trebao obaviti taj polazak. IV.2. Teretne stanice ^lan 70. Teretna stanica osigurava prihvat i otpremu teretnih motornih i priklju~nih vozila i tereta, osigurava njihov smje{taj, usluge smje{taja i prehrane ~lanova posade. Teretna stanica mo`e organizirati pru`anje i drugih usluga vezanih za vr{enje prijevoza tereta. Rje{enje o ispunjavanju uvjeta iz st. 1. i 2. ovog ~lana donosi Ministarstvo. Federalni ministar }e posebnim pravilnikom propisati uvjete koje moraju ispuniti teretne stanice za obavljanje djelatnosti. ^lan 71. Teretna stanica mora pru`ati svoje usluge pod jednakim uvjetima svim prijevoznicima, odnosno fizi~kim licima koji vr{e javni prijevoz. Ako u mjestu postoji teretna stanica, nadle`no kantonalno ministarstvo mo`e propisom utvrditi obavezu da su prijevoznici, odnosno fizi~ka lica koja vr{e javni prijevoz du`ni koristiti usluge teretne stanice. Broj 28 – Strana 3004 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 7.6.2006. Srijeda, 7.6.2006. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 28 – Strana 3005 V. STANICE TEHNI^KOG PREGLEDA ^lan 72. Stanica tehni~kog pregleda pru`a usluge tehni~kog pregleda vozila kojima se utvr|uje ispunjavanje tehni~ko-eksploatacionih uvjeta i tehni~ka ispravnost vozila kojima se vr{e pojedine vrste prijevoza. Za svako vozilo koje ispunjava navedene uvjete stanica tehni~kog pregleda izdaje odgovaraju}u potvrdu. Pru`anje usluga tehni~kog pregleda vozila iz stava 1. ovog ~lana mo`e vr{iti samo stanica tehni~kog pregleda koja je registrirana za obavljanje poslova tehni~kog pregleda vozila i ima odobrenje za rad dobijeno od Ministarstva. ^lan 73. Odobrenje za rad stanici tehni~kog pregleda na prijedlog komisije izdaje Ministarstvo. Komisiju iz stava 1. ovog ~lana formira federalni ministar. Komisija iz stava 2. ovog ~lana broji 13 ~lanova od kojih su tri ~lana iz Ministarstva, s tim da je jedan predsjednik komisije i po jednog ~lana iz kantonalnog ministarstva nadle`nog za poslove cestovnog prometa. ^lana komisije iz kantonalnog ministarstva imenuje federalni ministar, na prijedlog kantonalnog ministra nadle`nog za poslove cestovnog prometa. Komisija svoje prijedloge vezane za davanje odobrenja treba bazirati u skladu sa evropskim standardima i direktivama i u svemu postupati u skladu sa va`e}im propisima koji reguliraju ovu oblast. ^lan 74. Uvjete za obavljanje poslova utvr|ivanja tehni~ke ispravnosti vozila, na~in obavljanja pojedinih vrsta tehni~kog pregleda, evidencije koje se vode i obrasci koji se izdaju, kao i drugi poslovi vezani za rad stanica tehni~kog pregleda odre|uju se pravilnicima koje donosi federalni ministar. ^lan 75. Kontrola ispravnosti vozila na stanicama tehni~kog pregleda vr{i se u skladu sa odredbama ovog Zakona, pravilnicima donesenim na osnovu njega, kao i na osnovu drugih zakona i pravilnika donesenih na osnovu njih i prema usvojenom standardu i va`e}im normativima. Tehni~ki pregled obavlja se u skladu sa procedurama va`e}im za pojedine vrste tehni~kog pregleda, a dokumentacija za vozilo izdaje se na bazi ispisa rezultata mjerenja pojedinih karakteristika tog vozila dobijenih na opremi sa automatskim ispisom podataka, op}eg stanja vozila, te na osnovu zapa`anja kontrolora o stanju pojedinih sklopova, agregata i komponenti tog vozila. Ministarstvo, na prijedlog Asocijacije stanica tehni~kog pregleda pri Privrednoj komori Federacije Bosne i Hercegovine, utvr|uje jedinstven cjenovnik usluga pojedinih vrsta tehni~kog pregleda vozila. ^lan 76. Dio poslova iz svoje nadle`nosti, koji se odnose na rad stanica tehni~kog pregleda, Ministarstvo mo`e prenijeti na odgovaraju}u stru~nu instituciju koja bude izabrana putem javnog oglasa. Stru~na institucija koja }e obavljati poslove iz stava 1. ovog ~lana mora ispunjavati sljede}e uvjete: – biti upisana u sudski registar za obavljanje djelatnosti iz oblasti za koju se prenosi javno ovla{tenje; – imati kadrove sposobne za obavljanje djelatnosti iz oblasti za koju se prenosi javno ovla{tenje; – biti stru~no i tehni~ki osposobljena za vr{enje obuke za obavljanje poslova tehni~kog pregleda vozila, ba`darenja tahografa; – biti stru~no i tehni~ki osposobljena za vr{enje stru~nog nadzora nad radom stanica tehni~kog pregleda, kontrolora tehni~ke ispravnosti vozila, voditelja stanice tehni~kog pregleda; – imati kadar i opremu za vr{enje kontrole ispravnosti ba`darenja opreme i ure|aja na stanici tehni~kog pregleda; – dokazati da mo`e pratiti referentnu literaturu evropske zajednice iz ove oblasti i vr{iti primjenu savremenih dostignu}a na stanicama tehni~kog pregleda i davati prijedloge za dopunu postoje}ih normativnih akata iz ove oblasti u skladu sa evropskim standardima; – posjedovati ra~unare, stru~nu literaturu, laboratoriju sa tipski odobrenom opremom, kabinete i drugu opremu neophodnu za obavljanje djelatnosti koje se prenose; – ispunjavati uvjete propisane pozitivnim zakonskim propisima Bosne i Hercegovine. Stru~na institucija iz stava 1. ovog ~lana obavlja sljede}e poslove: – prati propise iz oblasti kontrole ispavnosti vozila koje donose susjedne zemlje, Evropska unija i druge me|unarodne organizacije i integracije; – utvr|uje uvjete za rad stanica za tehni~ki pregled vozila i izdaje certifikate i vodi slu`benu evidenciju o njima na osnovu kojih Ministarstvo prenosi javno ovla{tenje stanici tehni~kog pregleda vozila za obavljanje pojedinih vrsta tehni~kog pregleda vozila i izdavanja potvrda o njihovoj ispravnosti; – vr{i stru~no osposobljavanje kadrova za obavljanje poslova kontrolora tehni~ke ispravnosti vozila i drugih osoba koje rade na stru~nim poslovima tehni~kog pregleda i registracije motornih vozila; – organizira periodi~nu provjeru znanja kontrolora tehni~ke ispravnosti vozila i drugog osoblja; – organizira kontrolu ba`darenja opreme kojom se vr{i kontrola tehni~ke ispravnosti vozila; – organizira uvezivanje stanica za tehni~ki pregled vozila i drugih zainteresiranih subjekata u jedinstven informati~ ki sistem vezan za poslove tehni~kog pregleda vozila; – vr{i obradu podataka i izradu analiza iz oblasti tehni~kog pregleda vozila; – ostvaruje saradnju sa stru~nim, nau~nim organizacijama, institutima, preduze}ima i drugim pravnim licima iz oblasti tehni~kog pregleda vozila; – daje pisana uputstva i informacije, te izra|uje stru~ne publikacije iz oblasti tehni~kog pregleda vozila; – na zahtjev organa koji vr{i upravni nadzor nad radom stru~ne institucije iz stava 1. ovog ~lana, a najmanje dva puta godi{nje, dostavlja izvje{taje, podatke i dokumenta od zna~aja za vr{enje upravnog nadzora. Bli`e odredbe o na~inu obavljanja pojedinih poslova i zadataka iz stava 3. ovog ~lana propisat }e se pravilnicima iz ~lana 74. ovog Zakona. ^lan 77. Stru~na institucija iz ~lana 76. stav 1. ovog Zakona gubi javna ovla{tenja za obavljanje poslova iz stava 3. ~lana 76. ovog Zakona ukoliko: – poslove ne obavlja stru~no i blagovremeno, – ne podnosi izvje{taje, podatke, ili drugu dokumentaciju u skladu sa ~lanom 76. stav 3. alineja 10., – izvje{taj o radu ne bude pozitivno ocijenjen od Ministarstva. ^lan 78. U ostvarivanju svoje funkcije, vezano za rad stanica tehni~kog pregleda, Ministarstvo je nadle`no da: – donosi propise i op}e akte iz oblasti tehni~kog pregleda vozila i rada stanica za tehni~ki pregled vozila, – vr{i upravni nadzor nad radom stanica za tehni~ki pregled vozila, – vr{i upravni nadzor nad radom stru~ne institucije iz ~lana 76. stav 1. ovog Zakona. VI. INSPEKCIJSKI NADZOR ^lan 79. Poslove inspekcijskog nadzora nad provo|enjem odredbi ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu njega vr{i Ministarstvo. Neposredne poslove inspekcijskog nadzora obavljaju federalni inspektori za cestovni promet (u daljnjem tekstu: inspektor). ^lan 80. Inspektor mo`e biti osoba koja ima visoku {kolsku spremu, diplomirani in`injer prometa cestovnog smjera, polo`en stru~ni upravni ispit i najmanje tri godine radnog iskustva na najslo`enijim upravnim poslovima poslije polo`enog stru~nog ispita. Federalni ministar mo`e, po potrebi, rje{enjem privremeno ovlastiti i drugu osobu koja ispunjava uvjete iz stava 1. ovog ~lana da izvr{i odre|ene poslove inspekcijskog nadzora sa svim ovla{tenjima inspektora. ^lan 81. Inspektor vodi evidenciju o obavljenim inspekcijskim pregledima i preduzetim mjerama. Sadr`aj i na~in vo|enja evidencije iz stava 1. ovog ~lana propisuje federalni ministar pravde. ^lan 82. Nadzor nad provo|enjem odredbi ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu njega inspektor vr{i u sjedi{tu i drugim poslovnim prostorijama pravnog ili fizi~kog lica. Inspektor u obavljanju poslova inspekcijskog nadzora ovla{ten je zaustaviti vozila koja su predmet ovog Zakona. Zaustavljanje vozila, u smislu prethodnog stava ovog ~lana, inspektor vr{i isticanjem tablice koja je u obliku prometnog znaka "zabranjen promet svim vozilima u oba smjera" na kojoj je ispisano "STOP INSPEKCIJA". Voza~ motornog vozila na znak iz prethodnog stava du`an je zaustaviti vozilo i postupiti po nalozima inspektora. Za vr{enje inspekcijskog nadzora inspektor koristi posebnu tehni~ku opremu i ozna~ena slu`bena vozila. Federalni ministar svojim uputstvom odredit }e na~in obilje`avanja slu`benog vozila te potrebnu tehni~ku opremu za pregled. ^lan 83. Prilikom vr{enja inspekcijskog nadzora inspektor mora imati iskaznicu. Oblik i sadr`aj iskaznice propisuje federalni ministar pravde a iskaznicu inspektoru izdaje federalni ministar. ^lan 84. U vr{enju inspekcijskog nadzora inspektori posebno nadziru: – ispunjavanje uvjeta za obavljanje djelatnosti javnog prijevoza i prijevoza za vlastite potrebe; – na~in vr{enja prijevoza osoba, tereta, ili osoba i tereta na podru~ju Federacije Bosne i Hercegovine; – ispunjavanje propisanih uvjeta za vozila kojima se vr{i prijevoz na podru~ju Federacije Bosne i Hercegovine; – ispunjavanje propisanih uvjeta i na~ina rada i kori{tenja autobusnih i teretnih stanica; – da li je preventivni tehni~ki pregled vozila va`e}i i obavljen kod ovla{tene stanice tehni~kog i preventivnog pregleda vozila. ^lan 85. U vr{enju inspekcijskog nadzora inspektor je ovla{ten: 1) pregledati: – poslovne i druge prostorije, – vozila, ure|aje, opremu, voznu dokumentaciju putnika i tereta, – poslovne knjige, sporazume, ugovore i druge isprave u vezi sa prijevozni~kom djelatnosti, – rje{enje za rad stanice tehni~kog pregleda kao i dokumentaciju na osnovu koje zaposleni obavljaju tehni~ki pregled vozila, ba`darenost opreme i primjenu jedinstvenog cjenovnika na stanici tehni~kog pregleda, – dokumentaciju i evidenciju, ra~unarsku bazu podataka koje omogu}avaju uvid u poslovanje i primjenu propisa u vezi s prijevozni~kom djelatnosti; 2) narediti otklanjanje nedostataka u pogledu: – ispunjavanja propisanih uvjeta za obavljanje odre|ene vrste prijevoza, – ispunjavanja uvjeta za rad autobusnih i teretnih stanica, – ispunjavanja propisanih tehni~ko-eksploatacionih uvjeta i svojstava predvi|enih standardima za vozila, – obavljanja preventivnih tehni~kih pregleda vozila i urednosti kontrole tehni~ke ispravnosti vozila, – odr`avanja reda vo`nje, – kao i u svim drugim slu~ajevima neprimjenjivanja propisa nad kojima se vr{i nadzor; 3) privremeno zabraniti: – vr{enje prijevoza osoba ili tereta, ili osoba i tereta, ako utvrdi da se vr{i bez odgovaraju}e licence, odnosno bez rje{enja za vr{enje prijevoza za vlastite potrebe, – kori{tenje vozila ako ono ne ispunjava propisane uvjete prema odredbama ovog Zakona, – vr{enje javnog linijskog prijevoza osoba u cestovnom prijevozu na liniji za koju red vo`nje nije registriran, ili na liniji na kojoj prijevoznik vr{i prijevoz bez odobrene izmjene reda vo`nje, ili suprotno roku va`enja registriranog reda vo`nje, – vr{enje javnog vanlinijskog prijevoza osoba, ako utvrdi da ga prijevoznik vr{i suprotno pravilima o na~inu vr{enja vanlinijskog prijevoza shodno deklarisanoj vrsti iz putnog lista, ili ukoliko nema va`e}i putni list, – obavljanje poslova voza~a, odnosno ~lana posade motornog vozila, ako utvrdi da voza~, odnosno ~lan posade vozila nema iskaznicu za voza~a, nije u radnom odnosu kod nadziranog pravnog subjekta, odnosno vlasnika vozila, onemogu}i izvr{enje inspekcijskog pregleda, ili odbije izvr{iti nare|enje inspektora, – vr{enje taksiprijevoza, ako utvrdi da prijevoznik ne ispunjava uvjete propisane odredbama ovog Zakona i drugih propisa, – pru`anje stani~nih usluga, ako utvrdi da su radom autobusne ili teretne stanice ugro`eni zdravlje ili `ivot ljudi. Mjera privremene zabrane iz ta~ke 3. ovog ~lana traje do otklanjanja nedostataka. ^lan 86. Inspektor }e donijeti rje{enje i odmah primijeniti mjeru isklju~enja vozila iz prometa, odnosno udaljiti voza~a ili ~lana posade iz vozila, ako utvrdi da: – vozilom se ~ine radnje za koje je izre~ena mjera privremene zabrane iz ~lana 85. stav 1. ta~ka 3. alineje 1., 2., 3., 4. i 6. ovog Zakona, – voza~ ili ~lan posade vozila obavlja poslove i zadatke i pored izre~ene mjere privremene zabrane iz ~lana 85. stav 1. ta~ka 3. alineja 5. ovog Zakona. Prilikom isklju~enja vozila iz prometa inspektor oduzima prometnu dozvolu za vozilo i registarske tablice i o tome izdaje odgovaraju}u potvrdu. Obavezu skidanja registarskih tablica izvr{it }e voza~ i predati ih inspektoru. Ukoliko voza~ odbije da skine registarske tablice vozilo se o tro{ku vlasnika ili voza~a vozila upu}uje na najbli`u stanicu tehni~kog pregleda, ili u najbli`u automehani~arsku radionicu u kojoj }e se obaviti skidanje registarskih tablica. Mjera iz stava 2. ovog ~lana u prvom slu~aju izri~e se u trajanju od sedam dana a u ponovljenom slu~aju u vremenskom trajanju od 30 dana. Sve posljedice i tro{kove nastale zbog isklju~enja vozila iz prometa i zabrane obavljanja poslova na radnom mjestu voza~a, odnosno ~lana posade vozila snosi u cijelosti nadzirano pravno ili fizi~ko lice. Na~in izvr{enja mjera iz ovog ~lana propisat }e se posebnim pravilnikom kojeg donosi federalni ministar. ^lan 87. Inspektor }e donijeti rje{enje i odmah narediti njegovo izvr{enje kada utvrdi da nadzirano pravno lice postupa protivno ranije izre~enoj mjeri privremene zabrane iz ~lana 85. stav 1. ta~ka 3. alineja 7. ovog Zakona. U provedbi rje{enja iz stava 1. ovog ~lana inspektor }e pe~a}enjem ili na drugi pogodan na~in privremeno zatvoriti prostorije i onemogu}iti kori{tenje strojeva, ure|aja i drugih sredstava za rad u kojima se ili kojima se obavlja djelatnost. ^lan 88. Inspektor je ovla{ten odmah uputiti vozilo na vanredni tehni~ki pregled ako utvrdi da ne ispunjava uvjete iz ~lana 5. ili ~lana 8. ovog Zakona, ili ako postoji osnovana sumnja da bi upotreba tih vozila ugrozila sigurnost prometa. Vozilo iz stava 1. ovog ~lana mo`e se uklju~iti u promet poslije obavljenog vanrednog tehni~kog pregleda na kojem je utvr|eno da su otklonjeni nedostaci zbog kojih je vozilo isklju~eno iz prometa. Broj 28 – Strana 3006 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 7.6.2006. Srijeda, 7.6.2006. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 28 – Strana 3007 U slu~aju utvr|ene neispravnosti vozila na vanrednom tehni~kom pregledu tro{kove obavljenog tehni~kog pregleda snosi vlasnik vozila. Inspektor donosi rje{enje o isklju~enju vozila iz prometa. ^lan 89. U vr{enju inspekcijskog nadzora inspektor mo`e oduzeti pravnom ili fizi~kom licu dokumentaciju, isprave, kopije-izvode iz ra~unarskih baza podataka (ispis itd.), ako posumnja u njihovu ispravnost, odnosno ako poslovanje ne obavljaju u skladu sa tom dokumentacijom, ispravama i evidencijom iz ra~unarske baze podataka. Dokumentacija, isprave i kopije-izvodi iz ra~unarske baze podataka oduzimaju se privremeno, odnosno na vrijeme potrebno za utvr|ivanje njihove ispravnosti, ili do dono{enja kona~nog rje{enja pri ~emu se nadziranom pravnom ili fizi~kom licu izdaje potvrda. ^lan 90. O preduzimanju upravnih mjera kojim se nare|uje otklanjanje utvr|enih nedostataka i nepravilnosti i preduzimanje drugih upravnih mjera i radnji za koje je ovim Zakonom i propisima donesenim na osnovu njega ovla{ten, inspektor donosi rje{enje. Protiv rje{enja koje donosi inspektor mo`e se izjaviti `alba federalnom ministru u roku od osam dana od dana prijema rje{enja. @alba protiv rje{enja iz ~lana 85. stav 1. ta~ka 3. i ~l. od 86. do 88. ovog Zakona ne odga|a njegovo izvr{enje. ^lan 91. Pravna ili fizi~ka lica du`na su omogu}iti inspektoru obavljanje poslova iz ~l. od 85. do 89. ovog Zakona. Pravna ili fizi~ka lica ~ije je poslovanje podvrgnuto nadzoru inspektora du`na su na njegov zahtjev i u ostavljenom roku dostaviti ta~ne podatke i dokumentaciju potrebnu za obavljanje poslova iz njegove nadle`nosti. ^lan 92. Inspektor je du`an preduzeti odgovaraju}e mjere i preventivne aktivnosti u cilju spre~avanja nastupanja {tetnih posljedica zbog nedostataka i nepravilnosti u provo|enju zakona i propisa donesenih na osnovu zakona ~ije izvr{enje nadzire. VII. KAZNENE ODREDBE ^lan 93. Nov~anom kaznom u iznosu od 1.500,00 KM do 15.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravno lice ako: 1. obavlja periodi~ne preventivne tehni~ke preglede bez registrirane djelatnosti (~lan 8. stav 3. ovog Zakona); 2. obavlja periodi~ne preventivne tehni~ke preglede bez registrirane djelatnosti (~lan 8. stav 4. ovog Zakona); 3. vr{i javni prijevoz bez registrirane djelatnosti javnog prijevoza (~lan 11. stav 2. ovog Zakona); 4. vr{i javni prijevoz bez posjedovanja licence iz ~lana 13. ovog Zakona; 5. povjeri ili ustupi vr{enje javnog prijevoza u linijskom cestovnom prijevozu drugom prijevozniku (~lan 18. ovog Zakona); 6. prijevoz za posebne namjene vr{i bez dozvole nadle`nog organa (~lan 51. stav 2. ovog Zakona); 7. prijevoz za vlastite potrebe vr{i bez rje{enja za vr{enje tog prijevoza (~lan 54. stav 1. ovog Zakona); 8. pru`a rentakar usluge, a nije registriran za obavljanje te djelatnosti (~lan 57. stav 3. ovog Zakona); 9. pru`a usluge autostanica bez registrirane djelatnosti (~lan 60. ovog Zakona); 10. pru`a usluge tehni~kog pregleda vozila bez registrirane djelatnosti (~lan 72. stav 3. ovog Zakona); 11. kontrolu tehni~ke ispravnosti vozila ne obavlja u skladu sa va`e}im propisima, usvojenim standardom i va`e}im normativima (~lan 75. st. 1. i 2. ovog Zakona); 12. dokumentaciju o obavljenom tehni~kom pregledu vozila ne izdaje na bazi ispisa rezultata mjerenja dobivenih na mjernoj opremi, ili izda dokumentaciju sa pozitivnim rezultatom pregleda, a osobnim zapa`anjem je mogao uo~iti da stanje pojedinih sklopova, agregata ili komponenti vozila ne odgovara propisanim normama (~lan 75. stav 2. ovog Zakona); 13. onemogu}i ili ometa inspektora u obavljanju poslova inspekcije (~lan 91. stav 1. ovog Zakona). Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 2.000,00 KM i odgovorno lice pravnog lica ili voza~ stranog prijevoznika. Za prekr{aje iz stava 1. ovog ~lana pored nov~ane kazne izri~e se i za{titna mjera zabrane obavljanja djelatnosti za koju je izre~ena kazna u trajanju od tri mjeseca do jedne godine i za{titna mjera oduzimanja imovinske koristi ostvarene izvr{enjem prekr{aja. ^lan 94. Nov~anom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravno lice ako: 1. preventivne periodi~ne preglede obavlja bez ovla{tenja Ministarstva (~lan 8. stav 3. ovog Zakona); 2. preventivne periodi~ne preglede obavlja bez ovla{tenja Ministarstva (~lan 8. stav 4. ovog Zakona); 3. javni prijevoz vr{i vozilom suprotno odredbama ~lana 19. ovog Zakona; 4. vr{i javni linijski prijevoz putnika bez registriranog reda vo`nje, ili bez izdate dozvole za prijevoz (~lan 23. ovog Zakona); 5. javni prijevoz putnika u vanlinijskom cestovnom prijevozu vr{i suprotno odredbama ~lana 35. stav 1. ovog Zakona; 6. ugovoreni prijevoz putnika vr{i suprotno odredbama ~lana 36. stav 1. ovog Zakona; 7. linijski prijevoz tereta vr{i bez registriranog reda vo`nje, odnosno bez dozvole za vr{enje linijskog prijevoza tereta (~lan 46. ovog Zakona); 8. pru`a usluge autobusnih stanica bez rje{enja Ministarstva (~lan 62. stav 3. ovog Zakona); 9. pru`a usluge teretnih stanica bez rje{enja nadle`nog organa, odnosno suprotno donesenom rje{enju iz ~lana 70. stav 3. ovog Zakona; 10. pru`a usluge tehni~kog pregleda vozila bez odobrenja za rad Ministarstva (~lan 72. stav 3. ovog Zakona); 11. ne izvr{i pravomo}no rje{enje koje je na osnovu odredbe ovog Zakona donio inspektor, ili ne izvr{i rje{enje na koje `alba nema suspenzivno djelovanje; 12. u ostavljenom roku inspektoru ne dostavi ta~ne podatke i dokumentaciju potrebnu za rad (~lan 91. stav 2. ovog Zakona). Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.000,00 KM i odgovorno lice pravnog lica ili voza~ stranog prijevoznika. Za prekr{aje iz stava 1. ovog ~lana pored nov~ane kazne izri~e se i za{titna mjera oduzimanja imovinske koristi ostvarene izvr{enjem prekr{aja. ^lan 95. Nov~anom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 5.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravno lice ako: 1. vr{i javni prijevoz ili prijevoz za vlastite potrebe vozilom za koje ne posjeduje va`e}e rje{enje o ispunjavanju tehni~ko-eksploatacionih uvjeta iz ~lana 5. stav 3. ovog Zakona; 2. vr{i prijevoz vozilom na kojem nije obavljen preventivni tehni~ki pregled, ili je istekao, ili je obavljen kod neovla{tene stanice tehni~kog pregleda (~lan 8. ovog Zakona); 3. obavlja djelatnost prijevoza suprotno organizaciji i na~inu koji je propisao nadle`ni organ iz ~lana 10. ovog Zakona; 4. javni prijevoz vr{i ne pridr`avaju}i se odredbi ovog Zakona, uvjeta iz dozvole, ili druge va`e}e dokumentacije (~lan 12. ovog Zakona); 5. prijevoz osoba u linijskom cestovnom prijevozu ne vr{i u skladu sa registriranim redom vo`nje (~lan 23. ovog Zakona); 6. karte za prijevoz prodaje za red vo`nje koji nije registriran ili je van utvr|enog cjenovnika (~lan 29. stav 5. ovog Zakona); 7. karte za prijevoz prodaje u autobusu na autobusnoj stanici u terminu kada je organizirana prodaja karata (~lan 29. stav 6. ovog Zakona); 8. ne otpo~ne, ili obustavi vr{enje javnog prijevoza osoba u linijskom cestovnom prijevozu po registriranom redu vo`nje (~lan 32. stav 1. ovog Zakona); 9. ne postupi u skladu sa odredbama ~lana 37. st. 1. i 2. ovog Zakona; 10. obavlja djelatnost taksiprijevoza suprotno organizaciji i na~inu koji je propisao nadle`ni organ iz ~lana 42. ovog Zakona; 11. vr{i javni prijevoz tereta bez tovarnog lista (~lan 45. stav 1. ovog Zakona); 12. linijski prijevoz tereta vr{i suprotno odredbama ovog Zakona, ili suprotno uvjetima iz rje{enja (~lan 49. ovog Zakona); 13. vanlinijski prijevoz tereta vr{i bez sklopljenog ugovora iz ~lana 50. ovog Zakona; 14. prijevoz za vlastite potrebe vr{i suprotno odredbama ~lana 52. st. 2., 3. i 5. ovog Zakona; 15. vr{i prijevoz tereta bez tovarnog lista (~lan 55. stav 2. ovog Zakona); 16. prijevoz osoba rentakar vozilom ne vr{i za vlastite potrebe, ili ga vr{i bez zaklju~enog ugovora, ili bez unaprijed utvr|enog cjenovnika (~lan 57. stav 1. ovog Zakona); 17. iznajmljuje vozilo sa voza~ima koji nisu kod njega zaposleni, ili ne ispunjavaju uvjete za voza~a propisane ovim Zakonom (~lan 57. stav 2.); 18. vozilo za pru`anje rentakar usluga ne ispunjava uvjete iz ~lana 58. stav 1. ovog Zakona; 19. autobusna stanica svoje usluge ne pru`a pod jednakim uvjetima svim prijevoznicima koji imaju u registriranom redu vo`nje upisanu tu stanicu, ili usluge ne napla}uje u skladu sa cjenovnikom u zavisnosti od kategorije autobusne stanice (~lan 65. stav 1. ovog Zakona); 20. autobusna stanica napla}uje svoje usluge, iako nije izvr{ena kategorizacija te stanice i bez rje{enja o utvr|enoj kategoriji (~lan 65. stav 2. ovog Zakona); 21. prijevoznik ne povjeri autobusnoj stanici prodaju i rezervaciju karata za prijevoz (~lan 65. stav 4. ovog Zakona); 22. autobusna stanica ne pridr`ava se odredbi ugovora sklopljenog sa prijevoznikom (~lan 65. stav 5. ovog Zakona); 23. prijevoznik se ne pridr`ava odredbi ugovora sklopljenog sa autobusnom stanicom (~lan 65. stav 5. ovog Zakona); 24. teretna stanica ne pru`a svoje usluge svim prijevoznicima pod jednakim uvjetima (~lan 71. stav 1. ovog Zakona). Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.000,00 KM i odgovorno lice pravnog lica ili voza~ stranog prijevoznika. ^lan 96. Nov~anom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 2.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravno lice ako: 1. prijevoz vr{i vozilom na kojem nije izvr{en dnevni tehni~ki pregled ili nije potpisan na putnom nalogu (~lan 8. stav 2. ovog Zakona); 2. povjeri upravljanje motornim vozilom voza~u koji ne ispunjava uvjete iz ~lana 9. stav 2. ovog Zakona; 3. ne donese pravilnik kojim se reguliraju prava i obaveze ~lanova posade vozila (~lan 15. stav 2. ovog Zakona); 4. vr{i prijevoz putnika ili tereta u linijskom cestovnom prijevozu bez utvr|enog cjenovnika (~lan 17. stav 1. ovog Zakona), ili ne utvrdi cjenovnik za svaku liniju posebno sa cijenama izme|u stanica i stajali{ta (~lan 17. stav 2. ovog Zakona); 5. prijevoz u linijskom cestovnom prijevozu vr{i neuredno ili neredovno (~lan 27. stav 1. ovog Zakona); 6. bis vo`nju ne vr{i svim vozilima na cijeloj relaciji za koju je red vo`nje registriran (~lan 27. stav 3. ovog Zakona); 7. prijevoznik u linijskom cestovnom prometu ne pridr`ava se utvr|ene minimalne cijene prijevozne usluge, odnosno svoje usluge u linijskom cestovnom prijevozu napla}uje manje od utvr|ene minimalne cijene prijevozne usluge (~lan 28. st. 5. ovog Zakona); 8. vr{i prodaju karata za prijevoz na prodajnom mjestu u autobusnoj stanici, turisti~koj agenciji, u poslovnici ili u autobusu po cijenama koje se razlikuju od cijena utvr|enih cjenovnikom prijevoznika za tra`enu relaciju (~lan 29. stav 4. ovog Zakona); 9. postupa suprotno odredbama ~lana 31. ovog Zakona; 10. o obustavi prijevoza (~lan 32. stav 2. ovog Zakona) ne obavijesti korisnike prijevoza, ili autobusne stanice ili to ne prijavi nadle`nom organu koji je registrirao red vo`nje i Federalnoj inspekciji cestovnog prometa (~lan 32. st. 3. i 4. ovog Zakona); 11. u autobusu kojim se vr{i ugovoreni prijevoz ne nalazi se zaklju~en ugovor o prijevozu, ili njegova ovjerena kopija (~lan 36. stav 2. ovog Zakona); 12. ne postupi u skladu sa odredbama ~lana 37. stav 3. ovog Zakona; 13. vr{i javni prijevoz tereta u cestovnom prijevozu, a ne utvrdi cjenovnik pojedina~nih usluga prijevoza, ili se ne pridr`ava cjenovnika minimalnih cijena prijevoznih usluga, tj. postupa suprotno odredbama ~lana 44. stav 1. ili stav 4. ovog Zakona; 14. autobusna ili teretna stanica nije ozna~ena u skladu sa odredbama ~lana 61. ovog Zakona; 15. dopusti da se ulaz osoba u autobus ili izlaz osoba iz autobusa obavlja van autobusnih stanica ili stajali{ta upisanih u registrirani red vo`nje (~lan 63. stav 1. ovog Zakona); 16. u autobusnoj stanici se ne vodi prometni dnevnik u skladu sa ~lanom 67. stav 1. ovog Zakona. Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 500,00 KM i odgovorno lice pravnog lica ili voza~ stranog prijevoznika. ^lan 97. Nov~anom kaznom u iznosu od 100,00 KM do 1.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravno lice ako: 1. na motornom vozilu nije ispisana firma, ili nije ispisana na propisan na~in (~lan 6. stav 1. ovog Zakona); 2. u motornom vozilu ne nalazi se putni nalog popunjen i ovjeren na propisan na~in (~lan 7. stav 1. ovog Zakona); 3. izda novi putni nalog za vozilo prije vra}anja putnog naloga za prethodnu vo`nju (~lan 7. stav 2. ovog Zakona); 4. povjeri vr{enje javnog prijevoza ~lanu posade bez iskaznice iz ~lana 13. stav 4. ovog Zakona; 5. ne vr{i prijevoz u skladu sa odredbama ~lana 14. stav 1. ovog Zakona; 6. prijevoz osoba u linijskom prijevozu vr{i bez postavljene table sa ispisanim podacima o polaznoj, zavr{noj i najmanje jednoj od usputnih stanica (~lan 27. stav 2. ovog Zakona), osim ako je vozilo obilje`eno na na~in predvi|en stavom 5. istog ~lana, ili bis vo`nju vr{i bez postavljene table sa natpisom"bis vo`nja" (~lan 27. stav 4. ovog Zakona); 7. nema ovjeren i potpisan cjenovnik u skladu sa odredbama ~lana 28. stav 1. ovog Zakona; 8. karte za prijevoz izdaje bez podataka propisanih odredbama ~lana 28. stav. 3. ovog Zakona; 9. ne pridr`ava se minimalnih cijena prijevoznih usluga (~lan 28. stav 5. ovog Zakona); 10. na vozilu ne istakne tablu sa oznakom "vanlinijski prijevoz" (~lan 35. stav 2.); 11. na vozilu ne istakne tablu sa oznakom "ugovoreni prijevoz" (~lan 36. stav 3.); 12. vr{i taksiprijevoz suprotno odredbama ~lana 38. ovog Zakona; 13. nema dozvolu za vr{enje linijskog prijevoza tereta u vozilu za vrijeme vr{enja prijevoza (~lan 47. stav 2. ovog Zakona); 14. o registriranoj liniji, ili o promjenama na liniji ne obavijesti sve teretne stanice koje su upisane u rje{enju najkasnije pet dana prije otpo~injanja prijevoza, ili ne dostavi utvr|en cjenovnik svim teretnim stanicama koje koristi na registriranoj liniji (~lan 48. st. 1. i 2. ovog Zakona); Broj 28 – Strana 3008 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 7.6.2006. Srijeda, 7.6.2006. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 28 – Strana 3009 15. upravlja vozilom, a nije u radnom odnosu kod vlasnika vozila (~lan 53. stav 2. ovog Zakona); 16. autobusna stanica ne dostavlja pisane izvje{taje (~lan 66. stav 1. ovog Zakona); 17. ne postupi u skladu sa odredbama ~lana 68. ovog Zakona; 18. ne postupi u skladu sa odredbama ~lana 69. st. 1. i 2. ovog Zakona. Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 150,00 KM do 500,00 KM i odgovorno lice pravnog lica ili voza~ stranog prijevoznika. ^lan 98. Nov~anom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 2.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj fizi~ko lice, odnosno drugo lice ako: 1. vr{i javni prijevoz bez va`e}eg rje{enja za vr{enje javnog prijevoza (~lan 11. stav 3. ovog Zakona); 2. obavlja djelatnost prijevoza suprotno organizaciji i na~inu koji je propisao nadle`ni organ iz ~lana 10. ovog Zakona; 3. vr{i javni prijevoz bez posjedovanja licence iz ~lana 13. ovog Zakona; 4. vr{i javni prijevoz vozilom suprotno odredbama ~lana 19. ovog Zakona; 5. javni prijevoz osoba u vanlinijskom cestovnom prijevozu vr{i suprotno odredbama ~lana 35. stav 1. ovog Zakona; 6. prijevoz za posebne namjene vr{i bez dozvole nadle`nog organa (~lan 51. stav 2. ovog Zakona); 7. prijevoz za vlastite potrebe vr{i bez rje{enja za vr{enje tog prijevoza (~lan 54. stav 1. ovog Zakona); 8. pru`a rentakar usluge, a nije registrirao obavljanje djelatnosti (~lan 57. stav 3. ovog Zakona); 9. onemogu}i, ili ometa inspektora u obavljanju poslova inspekcije (~lan 91. stav 1. ovog Zakona); 10. ne izvr{i pravomo}no rje{enje koje je na osnovu odredaba ovog Zakona donio inspektor, ili ne izvr{i rje{enje na koje `alba nema suspenzivno djelovanje; 11. u ostavljenom roku inspektoru ne dostavi ta~ne podatke i dokumentaciju potrebnu za rad (~lan 91. stav 2. ovog Zakona). Za prekr{aje iz stava 1. ovog ~lana pored nov~ane kazne izri~e se i za{titna mjera zabrane obavljanja djelatnosti za koju je izre~ena kazna u trajanju od tri mjeseca do jedne godine i za{titna mjera oduzimanja imovinske koristi ostvarene izvr{enjem prekr{aja. ^lan 99. Nov~anom kaznom u iznosu od 100,00 KM do 1.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj fizi~ko lice, odnosno drugo lice ako: 1. vr{i javni prijevoz ili prijevoz za vlastite potrebe vozilom za koje ne posjeduje va`e}e rje{enje o ispunjavanju tehni~ko-eksploatacionih uvjeta iz ~lana 5. stav 3. ovog Zakona; 2. na motornom vozilu nije ispisana firma, ili nije ispisana na propisan na~in (~lan 6. stav 1. ovog Zakona); 3. vr{i prijevoz vozilom na kojem nije obavljen preventivni tehni~ki pregled, ili je istekao, ili je obavljen kod neovla{tene stanice tehni~kog pregleda (~lan 8. stav 1. ovog Zakona); 4. prijevoz vr{i vozilom na kojem nije izvr{en dnevni tehni~ki pregled ili nije potpisan na putnom nalogu (~lan 8. stav 2. ovog Zakona); 5. povjeri upravljanje motornim vozilom voza~u koji ne ispunjava uvjete iz ~lana 9. stav 2. ovog Zakona; 6. ne registrira djelatnost javnog prijevoza kao pravno lice, odnosno postupi suprotno odredbama ~lana 11. stav 4. ovog Zakona; 7. ne vr{i prijevoz u skladu sa odredbama ~lana 14. stav 1. ovog Zakona; 8. na vozilu ne istakne tablu sa oznakom "vanlinijski prijevoz" (~lan 35. stav 2.); 9. ugovoreni prijevoz osoba vr{i suprotno odredbama ~lana 36. stav 1. ovog Zakona; 10. na vozilu ne istakne tablu sa oznakom "ugovoreni prijevoz" (~lan 36. stav 3.); 11. vr{i taksiprijevoz suprotno odredbama ~lana 38. ovog Zakona; 12. obavlja djelatnost taksiprijevoza suprotno organizaciji i na~inu koji je propisao nadle`ni organ iz ~lana 42. ovog Zakona; 13. postupa suprotno odredbama ~lana 44. stav 1. ili stav 4. ovog Zakona; 14. vr{i javni prijevoz tereta bez tovarnog lista (~lan 45. stav 1. ovog Zakona); 15. vanlinijski prijevoz tereta vr{i bez sklopljenog ugovora iz ~lana 50. ovog Zakona; 16. prijevoz za vlastite potrebe vr{i suprotno odredbama ~lana 52. st. 2., 3. i 5. ovog Zakona; 17. upravlja vozilom, a nije u radnom odnosu kod vlasnika vozila (~lan 53. stav 2. ovog Zakona); 18. vr{i javni prijevoz tereta bez tovarnog lista (~lan 55. stav 2. ovog Zakona). Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 100,00 KM do 200,00 KM i voza~ vozila. Za prekr{aje iz stava 1. ta~ka 13. ovog ~lana, pored nov~ane kazne, izri~e se i za{titna mjera zabrane obavljanja djelatnosti za koju je izre~ena kazna u trajanju od tri mjeseca do jedne godine, a za prekr{aje iz stava 1. ta~ke 6., 11., 12., 13. i 15. izri~e se i za{titna mjera oduzimanja imovinske koristi ostvarene izvr{enjem prekr{aja. ^lan 100. Nov~anom kaznom u iznosu od 100,00 KM na licu mjesta kaznit }e se za prekr{aj ~lan posade vozila, ili slu`beno lice na autobusnoj stanici, ili osoba u poslovnici, odnosno agenciji ili putnik koji se prevozi ako: 1. za vrijeme vr{enja prijevoza u vozilu ne posjeduje va`e}e rje{enje o ispunjavanju tehni~ko-eksploatacionih uvjeta ili njegovu ovjerenu kopiju (~lan 5. stav 4. ovog Zakona); 2. upravlja vozilom kojim se vr{i prijevoz bez putnog naloga (~lan 7. stav 1. ovog Zakona); 3. poslove voza~a obavlja bez ispunjavanja uvjeta predvi|enih ~lanom 9. stav 2. ovog Zakona; 4. u vozilu se ne nalazi rje{enje za vr{enje javnog prijevoza (~lan 11. stav 5. ovog Zakona); 5. u vozilu se ne nalazi va`e}i obrazac licence iz ~lana 13. stav 4. ovog Zakona; 6. voza~ vozila ne nosi istaknutu identifikacijsku iskaznicu (~lan 13. stav 4. ovog Zakona); 7. u vr{enju javnog prijevoza ne pridr`ava se odredbi ovog Zakona i propisa o na~inu obavljanja poslova ~lana posade vozila (~lan 15. stav 1. ovog Zakona); 8. ne primi na prijevoz osobu ili teret koji prema postoje}im propisima nisu izuzeti od prijevoza (~lan 16. stav 3. ovog Zakona); 9. primi na prijevoz putnika, teret ili `ivotinje suprotno odredbama ~lana 21. stav 1. ovog Zakona; 10. u autobusu se ne nalazi red vo`nje iz ~lana 24. stav 3. ovog Zakona; 11. u vozilu se ne nalazi red vo`nje ili dokumentacija iz ~lana 27. stav 5. ovog Zakona; 12. u autobusu, autobusnoj stanici, turisti~koj agenciji ne nalazi se ovjeren i potpisan cjenovnik za tu liniju (~lan 28. stav 1. ovog Zakona); 13. ~lan posade vozila postupa suprotno odredbi ~lana 28. stav 2. ovog Zakona; 14. ~lan posade vozila izdaje karte suprotno odredbi ~lana 28. stav 3. ovog Zakona; 15. prodaju karata za prijevoz vr{i suprotno odredbi ~lana 29. stav 6. ovog Zakona; 16. ~lan posade vozila postupi suprotno odredbi ~lana 30. stav 2. ovog Zakona; 17. u autobusu se ne nalazi kopija ugovora o prijevozu iz ~lana 36. stav 2. ovog Zakona; 18. u autobusu se ne nalazi ugovor o prijevozu, ili putni list sa spiskom putnika (~lan 37. stav 1. ovog Zakona); 19. cijenu prijevoza ne odre|uje taksimetrom (~lan 38. stav 1. ovog Zakona); 20. postupi suprotno odredbi ~lana 38. st. 3., 4., 5. i 6. ovog Zakona; 21. postupi suprotno odredbi ~lana 39. ovog Zakona; 22. taksiprijevoz vr{i suprotno odredbi ~lana 40. stav 2. ovog Zakona; 23. postupi suprotno odredbama ~lana 44. stav 2. ovog Zakona; 24. nema uredno popunjen i ovjeren tovarni list u vozilu (~lan 45. stav 1. ovog Zakona); 25. nema dozvolu u vozilu za vrijeme vr{enja linijskog prijevoza tereta (~lan 47. stav 2. ovog Zakona); 26. dozvola iz ~lana 51. stav 3. ovog Zakona ne nalazi se u vozilu za vrijeme vr{enja prijevoza za posebne namjene; 27. prijevoz za vlastite potrebe vr{i suprotno odredbama ~lana 52. st. 2., 3., 4. i 5. ovog Zakona; 28. prijevoz za vlastite potrebe vr{i suprotno odredbama ~lana 56. ovog Zakona; 29. rentakar prijevoz vr{i suprotno odredbama ~lana 57. stav 4. ovog Zakona; 30. iznajmljenim vozilom rentakara vr{i javni prijevoz (~lan 58. stav 2. ovog Zakona); 31. ulaz ili izlaz osoba obavlja se suprotno odredbi ~lana 63. stav 1. ovog Zakona; 32. ~lan posade vozila ne koristi usluge autobusne stanice koju ima upisanu u redu vo`nje (~lan 63. stav 3. ovog Zakona); 33. u autobusnoj stanici ne vodi prometni dnevnik u skladu sa odredbom ~lana 67. stav 1. ovog Zakona; 34. ne obavijesti narednu stanicu po redu vo`nje, odnosno postupi suprotno odredbi ~lana 69. stav 2. ovog Zakona; 35. voza~ za koga se utvrdi da je vozio vozilo i nije se zaustavio na dati znak iz ~lana 82. stav 4. ovog Zakona. Nov~anu kaznu na licu mjesta izri~e i napla}uje inspektor. Ako u~inilac prekr{aja ne plati nov~anu kaznu na licu mjesta du`an je to u~initi najkasnije u roku od 15 dana od dana kada je na~inio prekr{aj. Ako u~inilac prekr{aja ne plati nov~anu kaznu u roku iz stava 3. ovog ~lana inspektor }e podnijeti prijavu za pokretanje prekr{ajnog postupka protiv u~inioca prekr{aja. ^lan 101. Nov~anom kaznom u iznosu od 50,00 KM na licu mjesta kaznit }e se za prekr{aj ~lan posade vozila, ili slu`beno lice na autobusnoj stanici, ili osoba u poslovnici, odnosno agenciji ili putnik koji se prevozi ako: 1. vr{i prijevoz suprotno odredbama ~lana 8. stav 2. ovog Zakona; 2. postupa suprotno odredbama ~lana 20. ovog Zakona; 3. u vozilu kojim se vr{i javni prijevoz nije istaknuta tabla prema odredbi ~lana 27. stav 2. ovog Zakona; 4. putnik koji se prevozi nema va`e}u kartu za prijevoz (~lan 29. stav 1. ovog Zakona); 5. ru~ni prtljag odla`e suprotno odredbama ~lana 30. stav 1. ovog Zakona; 6. za vrijeme vr{enja vanlinijskog prijevoza nije istaknuta tabla iz ~lana 35. stav 2. ovog Zakona; 7. za vrijeme vr{enja vanlinijskog prijevoza nije istaknuta tabla iz ~lana 36. stav 3. ovog Zakona; 8. u vozilu nema dokaza o uplati aran`mana iz ~lana 37. stav 2. ovog Zakona; 9. putnik koji se prevozi nema iskaznicu iz ~lana 37. stav 3. ovog Zakona; 10. cjenovnik usluga nije istaknut na vidnom mjestu u vozilu (~lan 38. stav 2. ovog Zakona); 11. u vozilu se ne nalazi rje{enje iz ~lana 55. stav 1. ovog Zakona; 12. u vozilu se ne nalazi tovarni list iz ~lana 55. stav 2. ovog Zakona; 13. voza~ ne koristi usluge autobusne stanice koja je upisana u red vo`nje (~lan 63. stav 3. ovog Zakona); 14. ne nosi identifikacijsku iskaznicu na vidnom mjestu za vrijeme rada (~lan 65. stav 6. ovog Zakona); 15. ne prijavi dolazak autobusa, ili ne ovjeri putni nalog (~lan 66. stav 2. ovog Zakona); 16. otprema autobuse suprotno odredbama ~lana 66. stav 3. ovog Zakona; 17. po|e sa autobusne stanice suprotno odredbi ~lana 66. stav 4. ovog Zakona. VIII. PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 102. Federalni ministar na osnovu odredbi ovog Zakona u roku od {est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona donijet }e sljede}e propise: 1. pravilnik iz ~lana 5. stav 2. ovog Zakona; 2. pravilnik iz ~lana 6. stav 1. ovog Zakona; 3. pravilnik iz ~lana 7. stav 1. ovog Zakona; 4. pravilnik iz ~lana 8. stav 1. ovog Zakona; 5. pravilnik iz ~lana 13. stav 3. ovog Zakona; 6. pravilnik iz ~lana 24. stav 4. ovog Zakona; 7. pravilnik iz ~lana 26. stav 2. ovog Zakona; 8. pravilnik iz ~lana 37. stav 4. ovog Zakona; 9. pravilnik iz ~lana 47. stav 3. ovog Zakona; 10. pravilnik iz ~lana 64. stav 3. ovog Zakona; 11. pravilnik iz ~lana 67. stav 1. ovog Zakona; 12. pravilnik iz ~lana 70. stav 4. ovog Zakona; 13. pravilnike iz ~lana 74. stav 1. ovog Zakona; 14. pravilnik iz ~lana 86. stav 7. ovog Zakona. ^lan 103. Nadle`ni or gan kantona, odnosno grada i op}ine uskladit }e propise iz ~l. 10. i 42. ovog Zakona u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Do dono{enja propisa iz stava 1. ovog ~lana primjenjivat }e se va`e}i propisi kantona, odnosno grada i op}ine ukoliko nisu u suprotnosti sa ovim Zakonom. ^lan 104. Odredbe ~lana 9. stav 2. ovog Zakona, u pogledu stru~ne spreme za zanimanje voza~ motornih vozila, ne}e se primjenjivati dvije godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona. ^lan 105. Stru~na institucija na koju su prenesena ovla{tenja po ranijim propisima, koja se odnose na rad stanica tehni~kog pregleda i nazna~ena su u ~lanu 76. ovog Zakona, nastavlja sa radom ukoliko su ovla{tenja prenesena na na~in kako je to propisano i ukoliko se utvrdi da prenesena ovla{tenja obavlja u skladu sa ovim Zakonom. ^lan 106. U prijelaznom periodu od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona neposredne poslove inspekcijskog nadzora obavljat }e i ovla{teni kantonalni inspektori za cestovni promet. ^lan 107. Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje da va`i Zakon o prijevozu u unutarnjem cestovnom prometu ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 23/98). Do dono{enja podzakonskih akata iz ~lana 102. ovog Zakona primjenjivat }e se podzakonski propisi doneseni na osnovu Zakona iz stava 1. ovog ~lana, ako nisu u suprotnosti sa odredbama ovog Zakona. ^lan 108. Ovaj Zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Slavko Mati}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Muhamed Ibrahimovi}, s. r. Temeljem ~lanka IV.B.7.a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O CESTOVNOM PRIJEVOZU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Progla{ava se Zakon o cestovnom prijevozu Federacije Bosne i Hercegovine koji je donio Parlament Federacije BiH, na Broj 28 – Strana 3010 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 7.6.2006. Srijeda, 7.6.2006. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 28 – Strana 3011 sjednici Zastupni~kog doma od 18. travnja 2006. godine i na sjednici Doma naroda od 4. travnja 2006. godine. Broj 01-02-377/06 30. svibnja 2006. godine Sarajevo Predsjednik Niko Lozan~i}, v. r. ZAKON O CESTOVNOM PRIJEVOZU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE I. OP]E ODREDBE ^lanak 1. Ovim Zakonom ure|uju se uvjeti i na~in obavljanja djelatnosti prijevoza osoba i tereta motornim, priklju~nim i zapre`nim vozilima u cestovnom prijevozu (u daljnjem tekstu: cestovni prijevoz); rad stanica tehni~kog pregleda na podru~ju Federacije Bosne i Hercegovine; djelatnost javnog prijevoza putnika i tereta u linijskom i izvanlinijskom cestovnom prijevozu; prijevoz za osobne potrebe; rad autostanica; inspekcijski nadzor; kaznene odredbe, te prijelazne i zavr{ne odredbe. ^lanak 2. Odredbe ovog Zakona ne odnose se na prijevoz koji se obavlja vozilima Oru`anih snaga Bosne i Hercegovine, ministarstava unutarnjih poslova, Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPA) i Dr`avne grani~ne slu`be (DGS), te vozilima stranih organizacija. ^lanak 3. Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom Zakonu imaju sljede}a zna~enja: 1. "autostanica" je autobusni kolodvor na kojem se vr{i prihvat i otprema autobusa, ulazak ili izlazak putnika, utovar ili istovar prtljaga i druge usluge, ili teretni kolodvor na kojem se vr{i prihvat i otprema teretnih motornih i priklju~nih vozila i pru`anje drugih usluga vezanih za prijevoz tereta; 2. "bis vo`nja" je prijevoz koji se obavlja s dva ili vi{e vozila na cijeloj liniji po istom voznom redu; 3. "cjenik" je dokument izdat od strane prijevoznika kojim su utvr|ene cijene za pojedine usluge prijevoza; 4. "~lan posade" je voza~ i druga osoba koja se nalazi u vozilu s ciljem obavljanja poslova vezanih za prijevozni proces; 5. "izravni prijevoz" je linijski prijevoz na relaciji du`oj od 100 kilometara bez usputnih kolodvora i stajali{ta; 6. "fizi~ka osoba" je osoba koja vozilom vr{i prijevoz u cestovnom prometu; 7. "javni prijevoz" je prijevoz, koji je pod jednakim uvjetima dostupan svim korisnicima usluga prijevoza i realizira se u komercijalne svrhe; 8. "kabota`a" je prijevoz putnika ili robe izme|u pojedinih mjesta unutar Bosne i Hercegovine; 9. "karta za prijevoz" je dokument izdat od strane prijevoznika korisniku prijevoza, kojim se potvr|uje da je korisnik prijevoza platio prijevozniku odgovaraju}i iznos za uslugu prijevoza i time stekao pravo na kori{tenje prijevoza; 10. "kooperacija" je prijevoz na liniji prema voznom redu koji sporazumno odr`avaju dva ili vi{e prijevoznika; 11. "licenca" je dokument kojim prijevoznik potvr|uje da ispunjava temeljne uvjete za obavljanje javnog prijevoza propisane ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega; 12. "linija" je relacija odvijanja prijevoza od po~etnog do zavr{nog kolodvora na kojoj se prevoze putnici ili teret po registriranom i ovjerenom voznom redu s jednim ili vi{e polazaka; 13. "linijski prijevoz" je prijevoz osoba ili tereta, koji se obavlja na odre|enim linijama po unaprijed utvr|enoj skici puta, voznom redu, utvr|enoj i objavljenoj cijeni i drugim uvjetima prijevoza; 14. "neuredno odr`avanje linije" podrazumijeva da prijevoznik ne koristi kolodvor ili stajali{te upisano u registrirani vozni red ili koristi kolodvor ili stajali{te za izlazak ili ulazak putnika, a isti nije upisan u registrirani vozni red ili se ne pridr`ava skice puta iz registriranog voznog reda, ili dolazi ranije na kolodvor ili stajali{te prije vremena upisanog u registriranom voznom redu, ili polazi ranije ili kasni u dolasku na kolodvor ili stajali{te vi{e od 10 minuta; 15. "prijevoz" je svaki prijevoz putnika ili tereta u cestovnom prometu, odnosno vo`nja praznog ili nenatovarenog vozila po javnim i nekategoriziranim cestama; 16. "prijevoz za osobne potrebe" je prijevoz koji pravne ili fizi~ke osobe obavljaju radi zadovoljenja svojih potreba u svezi s obavljanjem gospodarske ili druge djelatnosti za koju su registrirani, odnosno za koju imaju rje{enje, kao i rent-a-car prijevoz; 17. "prijevoznik", u smislu ovog Zakona, je pravna osoba upisana u sudski registar za obavljanje javnog prijevoza i koja ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom, kao i fizi~ka osoba koja obavlja javni prijevoz za koji ima rje{enje u skladu s odredbama ovog Zakona, Zakona o obrtu, kao i propisa donesenih temeljem ovih zakona; 18. "putnik" je svaka osoba koja se prevozi, izuzev voza~a i ~lanova posade vozila; 19. "vozni red" je akt kojim se utvr|uju elementi za obavljanje linijskog prijevoza osoba u cestovnom prijevozu i sadr`i: naziv prijevoznika, ili naziv svih prijevoznika ako se vozni red odr`ava u kooperaciji, relaciju na kojoj se obavlja prijevoz (itinerer linije), vrstu linije, redoslijed kolodvora i stajali{ta i njihovu udaljenost od mjesta gdje po~inje linija, vrijeme polaska, te vrijeme polaska i dolaska na svaki autobusni kolodvor, odnosno stajali{te, najmanje jedan polazak i povratak, vremensko razdoblje odr`avanja linije, u~estalost odr`avanja linije i rok va`enja voznog reda; 20. "registar voznih redova" je zvani~ni popis registriranih voznih redova istoga ranga, koji je napravilo mjerodavno tijelo za registraciju nakon provedenog postupka uskla|ivanja i koji va`i u teku}em registracijskom razdoblju; 21. "relacija" je dio linije na kojoj se vr{i prijevoz izme|u dva mjesta na kojima se vr{i ulazak ili izlazak putnika, odnosno utovar ili istovar tereta; 22. "skica puta (itinerer)" je grafi~ki prikaz linije; 23. "stajali{te" je mjesto na liniji predvi|eno u voznom redu za ulazak ili izlazak putnika ili utovar ili istovar tereta; 24. "stanica tehni~kog pregleda" je pravna osoba koja je registrirana, ovla{tena i osposobljena za utvr|ivanje tehni~ke ispravnosti vozila; 25. "teret" je zajedni~ki naziv za stvari koje se prevoze teretnim motornim vozilom ili skupom vozila; 26. "tovarni list" je dokument za teret koji izdaje prijevoznik na propisanom obrascu; 27. "izvanlinijski prijevoz" je prijevoz u kojeg se relacija, cijena i drugi uvjeti prijevoza utvr|uju ponaosob za svaki prijevoz; 28. "voza~" je osoba kvalificirana za upravljanje vozilom; 29. "vozilo" je motorno ili priklju~no vozilo kojim se obavlja prijevoz. ^lanak 4. Prijevoz osoba ili tereta, odnosno osoba i tereta u cestovnom prijevozu mo`e se obavljati kao javni prijevoz ili kao prijevoz za osobne potrebe. ^lanak 5. Javni prijevoz i prijevoz za osobne potrebe mo`e se obavljati samo ako su ispunjeni posebni eksploatacijski uvjeti za pojedine vrste prijevoza i ako vozilo ili skup vozila kojim se obavlja prijevoz, pored uvjeta utvr|enih propisima o sigurnosti prijevoza na cestama i drugim propisima, ispunjavaju tehni~ko-eksploatacijske uvjete.
Pravilnik o preventivnim tehničkim pregledima motornih i priključnih vozila FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 51/06 09.06.2006 SN FBiH 56/10, SN FBiH 11/09, SN FBiH 79/06 tehnički pregled Srijeda, 6.9.2006. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 51 - Stranica 5333 Na osnovu ~lana 8. stav 6. Zakona o cestovnom prijevozu Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 28/06), federalni ministar prometa i komunikacija donosi PRAVILNIK O PREVENTIVNIM TEHNI^KIM PREGLEDIMA MOTORNIH I PRIKLJU^NIH VOZILA I. OP]E ODREDBE ^lan 1. Ovim Pravilnikom propisuju se minimalni uslovi u pogledu objekta, opreme i kadrova koje mora da ispunjava privredno dru{tvo, odnosno drugo pravno lice za obavljanje preventivnih tehni~kih pregleda motornih i priklju~nih vozila (u daljnjem tekstu: vozila), uslovi, na~in i rokovi obavljanja preventivnih tehni~kih pregleda vozila i na~in vo|enja evidencija o tim pregledima. ^lan 2. Preventivni tehni~ki pregledi mogu biti dnevni i periodi~ni. Dnevni tehni~ki pregled vozila obavlja se dnevno, a periodi~ni tehni~ki pregled u rokovima utvr|enim ovim Pravilnikom. ^lan 3. Preventivnom tehni~kom pregledu mo`e se pristupiti samo ako je vozilo ~isto i uredno obojeno, ako su mu svi sklopovi podmazani i bez uo~enih nedostataka. Preventivni tehni~ki pregled vozila mora se obaviti u potpunosti bez obzira da li je u toku pregleda utvr|ena neka neispravnost. ^lan 4. Periodi~ni tehni~ki pregled ne smije se obavljati za vrijeme dok se ispituje ispravnost ure|aja i opreme na kojima se vr{i tehni~ki pregled. ^lan 5. Ako se periodi~ni tehni~ki pregled vozila vremenski podudara sa redovnim tehni~kim pregledom i/ili pregledom u svrhu utvr|ivanja tehni~ko-eksploatacionih uslova za vozila, postupit }e se prema prioritetu pregleda. Prvi prioritet ima pregled za tehni~ko-eksploatacione uslove, drugi prioritet pripada redovnom tehni~kom pregledu, a tre}i periodi~nom pregledu. Dovoljno je obaviti pregled vi{eg prioriteta, te ukoliko je rezultat pozitivan za preostale preglede vr{i se samo ovjera. II. OBJEKAT, OPREMA I KADROVI ZA OBAVLJANJE PREVENTIVNIH TEHNI^KIH PREGLEDA VOZILA ^lan 6. Periodi~ni tehni~ki pregledi mogu se obavljati u stanicama tehni~kog pregleda koje ispunjavaju uslove propisane provedbenim propisom kojim se reguli{u uslovi rada, organizacioni i drugi uslovi za rad stanica tehni~kog pregleda i koje su ovla{tene od strane Federalnog ministarstva prometa i komunikacija za vr{enje tih pregleda. Periodi~ni tehni~ki pregled motornih i priklju~nih vozila za svoje potrebe mo`e obavljati pravna osoba, odnosno servisna radionica koja je opremljena na na~in predvi|en ovim Pravilnikom i ispunjava uslove predvi|ene ~lanom 8. stav 4. Zakona o cestovnom prijevozu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Zakon). ^lan 7. Objekat u kome se vr{i periodi~ni tehni~ki pregled, tehnolo{ka linija i njena opremljenost kod pravnog lica, odnosno servisne radionice iz stava 2. ~lan 6. ovog Pravilnika moraju biti prilago|eni vrsti vozila na kojima se obavljaju povjereni tehni~ki pregledi. ^lan 8. Pravnim osobama iz ~lana 6. stav 2. ovog Pravilnika mo`e se povjeriti obavljanje pojedinih vrsta periodi~nih tehni~kih pregleda samo ukoliko imaju opremu sa automatskim ispisom rezultata mjerenja za tu vrstu pregleda i zapo{ljavaju osobu sa polo`enim ispitom za kontrolora tehni~ke ispravnosti vozila koja vr{i taj pregled. Oprema mora biti ispravna i najmanje jednom godi{nje umjerena, za {ta se izdaju posebni certifikati i kontrolne markice. Kontrolor tehni~ke ispravnosti koji obavlja periodi~ni pregled mora biti zaposlen kod pravne osobe i mora ispunjavati uslove propisane Pravilnikom o programu i na~inu stru~nog usavr{avanja, provjeri stru~nosti i polaganju stru~nih ispita za voditelje stanica tehni~kog pregleda i kontrolore tehni~ke ispravnosti vozila i provjeri stru~nosti zaposlenih koji rade na stru~nim poslovima tehni~kih pregleda vozila. III. USLOVI ZA OBAVLJANJE PREVENTIVNIH TEHNI^KIH PREGLEDA VOZILA III-1. Dnevni preventivni tehni~ki pregled vozila ^lan 9. Dnevni tehni~ki pregledi vozila obavljaju se svakog dana prije uklju~ivanja vozila u promet. ^lan 10. Dnevni tehni~ki pregled vozila obavlja voza~ koji }e upravljati vozilom. Lice iz stava 1. ovog ~lana koje obavlja dnevni tehni~ki pregled vozila, ispravnost vozila potvr|uje i ovjerava svojim potpisom na putnom nalogu. Ukoliko se prijevozni zadatak vozilom obavlja du`e od 24 sata, voza~ je du`an svakog dana prije uklju~ivanja vozila u promet, izvr{iti dnevni tehni~ki pregled na vozilu. ^lan 11. Prilikom obavljanja dnevnog tehni~kog pregleda vozila, (u skladu sa kategorizacijom vozila: M-putni~ki automobili i autobusi, N-teretni automobili, i O-priklju~na vozila), voza~ je du`an provjeriti: Ure|aji, oprema i dijelovi koji moraju biti provjereni: Na~in provjere Utvr|ena ispravnost (DA/NE) Kategorija vozila na kojoj se ure|aj provjerava 1. URE\AJ ZA UPRAVLJANJE 1.1. To~ak upravlja~a slobodan hod - vizuelnim pregledom, rukom i aktiviranjem M, N 1.2. Poluge za upravljanje i rukavci vizuelnim pregledom, rukom i aktiviranjem M, N 1.3. Zakretno postolje priklju~nog vozila vizuelnim pregledom O Broj 51 - Stranica 5334 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 6.9.2006. Ure|aji, oprema i dijelovi koji moraju biti provjereni: Na~in provjere Utvr|ena ispravnost (DA/NE) Kategorija vozila na kojoj se ure|aj provjerava 2. URE\AJ ZA ZAUSTAVLJANJE 2.1. Radna, pomo}na i parkirna, ko~nica aktiviranjem u mjestu, po potrebi i u pokretu (hod pedale do 2/3 slobodnog hoda) M, N, O 3. URE\AJI ZA OSVJETLJAVANJE I SVJETLOSNU SIGNALIZACIJU 3.1. Kratko svjetlo vizuelnim pregledom i aktiviranjem M, N 3.2. Dugo svjetlo M, N 3.3. Prednje svjetlo za maglu M, N 3.4. Svjetlo za vo`nju unatrag M, N, O 3.5. Prednja pozicijska svjetla M, N 3.6. Stra`nja pozicijska svjetla M, N, O 3.7. Stra`nje svjetlo za maglu M, N, O 3.8. Gabaritna svjetla M, N, O 3.9. Plava ili crvena rotacijska ili treptava svjetla M, N 3.10. Katadiopteri M, N, O 3.11. Stop svjetla M, N, O 3.12. Pokaziva~i smjera M, N, O 3.13. Ure|aj za istodobno uklju~ivanje svih pokaziva~a smjera M, N, O 4. URE\AJI KOJI OMOGU]UJU NORMALNU VIDLJIVOST 4.1. Vjetrobran i druge staklene povr{ine vizuelnim pregledom M, N, O 4.2. Brisa~i i pera~i vjetrobrana vizuelnim pregledom i aktiviranjem M, N 4.3. Voza~ka ogledala vizuelnim pregledom M, N 5. TO^KOVI 5.1. Gume i naplatak vizuelnim pregledom M, N, O 6. MO TOR 6.1. Nivo ulja, rashladne i ko~ione te~nosti vizuelnim pregledom i provjerom stanja M, N 7. ELEKTRO URE\AJI I PRIJENOSNI MEHANIZAM 7.1. Gen er a tor, akumulator vizuelnim pregledom M, N 7.2. Remenje, remenice, lanac, lan~anici vizuelnim pregledom M, N 8. KONTROLNI I SIGNALNI URE\AJI 8.1. Brzinomjer s putomjerom vizuelnim pregledom M, N 8.2. Kontrolne lampe na in stru - ment tabli vizuelnim pregledom M, N 8.3. Sirena vizuelnim pregledom i aktiviranjem M, N 8.4. Tahograf ili nadzorni ure|aj (euro tahograf) vizuelnim pregledom M, N 8.5. Ograni~iva~ brzine aktiviranjem M, N 8.6. Svjetlosni ili zvu~ni sig nal pokaziva~a smjera vizuelnim pregledom i aktiviranjem M, N 8.7. Ostali signalni ure|aji za kontrolu rada pojedinih mehanizama ugra|enih na vozilu vizuelnim pregledom M, N, O 9. URE\AJ ZA SPAJANJE VU^NOG I PRIKLJU^NOG VOZILA 9.1. Mehani~ko kva~ilo vizuelnim pregledom M, N, O 9.2. Elektri~ni priklju~ak kva~ila vizuelnim pregledom M, N, O 10. OSTALI URE\AJI I DIJELOVI VOZILA 10.1. Unutra{njost kabine, tovarni sanduk, sjedala i prostor za putnike vizuelnim pregledom M, N 10.2. Ure|aj za ventilaciju kabine i vjetrobrana vizuelnim pregledom M, N 10.3. Vrata i poklopci vozila vizuelnim pregledom M, N, O 10.4. Pokretni prozori i krovovi vizuelnim pregledom M, N, O 10.5. Brave vizuelnim pregledom M, N, O 10.6. Izlazi za slu~aj opasnosti vizuelnim pregledom M, N, O 10.7. Blatobrani vizuelnim pregledom M, N, O 10.8. Branici vizuelnim pregledom M, N, O 10.9. Izduvni sistem vizuelnim pregledom M, N 11. OPREMA VOZILA Srijeda, 6.9.2006. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 51 - Stranica 5335 Pregled ure|aja i opreme iz stava 1. ovog ~lana obavlja voza~ bez ure|aja za ispitivanje. ^lan 12. Ukoliko voza~ prilikom pregleda utvrdi nedostatak kojeg mo`e sam otkloniti, du`an je isti otkloniti prije uklju~ivanja vozila u promet. Ukoliko je nedostatak iz stava 1. ovog ~lana takav da ga voza~ ne mo`e sam otkloniti, du`an je preduzeti mjere kako bi se isti otklonio od strane stru~nog lica ili ovla{tene servisne radionice. III-2. Periodi~ni tehni~ki pregledi vozila ^lan 13. Periodi~ni tehni~ki pregled vozila obavlja se, u zavisnosti od starosne dobi, vrste i namjene vozila, prema odredbama ovog Pravilnika. ^lan 14. Periodi~ni tehni~ki pregled obavlja se u vremenskim rokovima nakon {to vozilo pre|e propisan broj kilometara od dana prethodno obavljenog tehni~kog pregleda ili isteka vremenskog perioda, kako je dato slijede}om tabelom: Ure|aji, oprema i dijelovi koji moraju biti provjereni: Na~in provjere Utvr|ena ispravnost (DA/NE) Kategorija vozila na kojoj se ure|aj provjerava 11.1. Aparat za ga{enje po`ara vizuelnim pregledom M, N, O 11.2. Sigurnosni trougao vizuelnim pregledom M, N, O 11.3. Kutija prve pomo}i vizuelnim pregledom M, N 11.4. Klinasti podmeta~i vizuelnim pregledom N 11.5. ^eki} za razbijanje stakla u slu~aju nu`de vizuelnim pregledom M 11.6. Rezervne sijalice vizuelnim pregledom M, N 11.7. Rezervni to~ak ili tuba zraka pod pritiskom i adekvatno ljepilo vizuelnim pregledom M, N, O vizuelnim pregledom 11.8. Sajla ili poluga za vu~u vizuelnim pregledom M, N, O 11.9. Zimska oprema vizuelnim pregledom M, N, O Vrsta vozila Starosna dob vozila do 5 godina Starosna dob vozila od 5 do 10 godina Starosna dob vozila od 10 do 20 godina Starosna dob vozila preko 20 godina vremenski pe riod ili pre|ena kilometra`a vremenski pe riod ili pre|ena kilometra`a vremenski pe riod ili pre|ena kilometra`a vremenski pe riod ili pre|ena kilometra`a Autobus i trolejbus koji saobra}a na relacijama do 60 km 6 mjeseci - 6 mjeseci 45.000 km 6 mjeseci 35.000 km 90 dana 15.000 km Autobus koji saobra}a na relacijama do 150 km 6 mjeseci - 6 mjeseci 60.000 km 6 mjeseci 45.000 km 90 dana 25.000 km Autobus koji saobra}a na relacijama do 350 km 6 mjeseci - 6 mjeseci 80.000 km 6 mjeseci 60.000 km 90 dana 30.000 km Autobus koji saobra}a na relacijama preko 350 km 6 mjeseci - 6 mjeseci 100.000 km 6 mjeseci 70.000 km - - Kombinovano vozilo 6 mjeseci - 6 mjeseci 50.000 km 6 mjeseci 35.000 km 90 dana 20.000 km Priklju~no vozilo 6 mjeseci - 6 mjeseci - 6 mjeseci - 90 dana - Putni~ki automobil kojim se obavlja taksiprijevoz i rentakar prijevoz 6 mjeseci - 6 mjeseci 35.000 km 6 mjeseci 25.000 km 90 dana 15.000 km Teretno motorno vozilo i vozilo posebne namjene najve}e dozvoljene mase manje od 7.500 kg 6 mjeseci - 6 mjeseci 50.000 km 6 mjeseci 35.000 km 90 dana 20.000 km Teretno motorno vozilo i vozilo posebne namjene najve}e dozvoljene mase ve}e od 7.500 kg 6 mjeseci - 6 mjeseci 100.000 km 6 mjeseci 70.000 km 90 dana 35.000 km Vozilo hitne pomo}i 6 mjeseci - 6 mjeseci 35.000 km 6 mjeseci 20.000 km 90 dana 15.000 km Vozilo za prijevoz opasnih materija 6 mjeseci - 6 mjeseci 50.000 km 6 mjeseci 30.000 km 90 dana 15.000 km Vu~no vozilo - teglja~ 6 mjeseci - 6 mjeseci 100.000 km 6 mjeseci 70.000 km 90 dana 35.000 km ^lan 15. Prilikom periodi~nog tehni~kog pregleda vozila provjerava se i utvr|uje ispravnost i funkcionisanje slijede}ih ure|aja i opreme: Broj 51 - Stranica 5336 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 6.9.2006. Dijelovi koji moraju biti provjereni: Nedostaci: Neispravnost ure|aja je razlog za neprolazak vozila na tehni~kom pregledu Kategorija vozila na kojoj se ure|aj provjerava 1. URE\AJ ZA UPRAVLJANJE 1.1. To~ak upravlja~a iskrivljenost, napuknutost, pri~vr{}enost, DA M, N te{ko se pomi~e prevelika zra~nost, slobodni hod 1.2. Zakretno postolje priklju~nog vozila zra~nost postolja DA O podmazanost 1.3. Poluge i zglobovi upravlja~a zra~nost, iskrivljenost, trag to~ka DA M, N, O 2. URE\AJ ZA ZAUSTAVLJANJE 2.1. Radna ko~nica efikasnost (koeficijent ko~enja) DA M, N, O razlika ko~enja lijevo - desno skokovit porast sile ko~enja 2.2. Pomo}na ko~nica efikasnost (koeficijent ko~enja) DA M, N, O razlika ko~enja lijevo - desno 2.3. Parkirna ko~nica funkcionalnost DA M, N, O stanje sajli (popucanost, zapletenost, korozija, svinutost, stanje `abica) komandni mehanizam - stanje 2.4. Komanda radne ko~nice hod (prevelik ili premalen) DA M, N, O jastu~i} protiv klizanja potro{en, nema ga ili je labav prevelika zra~nost u zglobnim elementima prevelik otpor pokretanju propu{tanje zraka 2.5. Komanda pomo}ne ko~nice poluga iskrivljena, slomljena DA M, N potro{eni zupci za dr`anje otpu{tanjem ko~nice poluga se ne vra}a samostalno u polo`aj »otko~eno« hod (prevelik ili premalen) propu{tanje zraka 2.6. Elementi prijenosa sile ko~enja (dijelovi zra~noga ko~nog sistema) kruti cjevovod (iskrivljenost, u~vr{}enost, propusnost, korozija, spojne glave) DA M, N, O elasti~na crijeva (u~vr{}enost, propusnost, ispucanost, bubrenje, spojne glave) kompresor (potro{nja ulja, vrijeme za postizanje pritiska) spremnici zraka (korodiranost, o{te}enost, lo{a postavljenost) kontrolni manometri u kabini (funkcionisanje) reg u la tor pritiska (funkcionisanje, nepravilno pode{eni pritisci, lo{a postavljenost) ko~ni cilindri (nije zaptiven, korodiranost, lo{a postavljenost) ko~no polu`je (iskrivljenost, korozija, nepodmazanost, funkcionalnost, lo{a postavljenost) regulacioni ventili (funkcionalnost, pode{enost, propu{tanje zraka, korozija, stanje polu`ja) elementi upravljanja i napajanja priklju~nog vozila (odziv i visina pritisaka) elementi ABS sistema (el. vodovi, senzori, sig nal ABS lampice) 2.7. Elementi prijenosa sile ko~enja (dijelovi hidrauli~noga ko~nog sistema) kruti cjevovod (iskrivljenost, u~vr{}enost, propusnost, korozija, spojne glave) DA M, N, O elasti~na crijeva (u~vr{}enost, propusnost, ispucanost, bubrenje, spojne glave) vakuum pumpa (o{te}enost, korodiranost, spoj s motorom) Srijeda, 6.9.2006. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 51 - Stranica 5337 Dijelovi koji moraju biti provjereni: Nedostaci: Neispravnost ure|aja je razlog za neprolazak vozila na tehni~kom pregledu Kategorija vozila na kojoj se ure|aj provjerava regulacioni (ARSK) ventili (funkcionalnost, propu{tanje ulja, korozija, stanje polu`ja) ko~ni cilindri (nisu zaptiveni, korodiranost, lo{a postavljenost, ko~na teku}ina (ta~ka klju~anja) 2.8. Elementi prijenosa sile ko~enja (dijelovi mehani~koga ko~nog sistema) ispucalost sajli DA M, N, O iskrivljenost ili puknu}e prijenosnih poluga 2.9. Izvr{ni ko~ni elementi ovalnost DA M, N, O 2.10. Spojne glave za ko~nicu prikolice propu{tanje zraka DA M, N, O ispucanost crijeva prikladna du`ina crijeva stanje zaptivki 3. URE\AJI ZA OSVJETLJAVANJE I SVJETLOSNU SIGNALIZACIJU 3.1. Kratko svjetlo pode{enost, DA M, N intenzitet, broj svjetala, boja, zamu}enost stakla, korozija sjenila, polo`aj, u~vr{}enost, me|usobna povezanost s ostalim svjetlima 3.2. Dugo svjetlo pode{enost, DA M, N intenzitet, broj svjetala, boja, zamu}enost stakla, korozija sjenila, polo`aj, u~vr{}enost, me|usobna povezanost s ostalim svjetlima 3.3. Prednje svjetlo za maglu pode{enost, DA M, N intenzitet, broj svjetala, boja, zamu}enost stakla, korozija sjenila, polo`aj, u~vr{}enost, me|usobna povezanost s ostalim svjetlima 3.4. Svjetlo za vo`nju unatrag intenzitet, boja, polo`aj, povezanost s mjenja~em DA M, N, O 3.5. Prednja pozicijska svjetla broj svjetala, boja, zamu}enost stakla, polo`aj, u~vr{}enost, me|usobna povezanost s ostalim svjetlima DA M, N 3.6. Stra`nja pozicijska svjetla broj svjetala, boja, zamu}enost stakla, polo`aj, u~vr{}enost, me|usobna povezanost s ostalim svjetlima DA M, N, O 3.7. Stra`nje svjetlo za maglu broj svjetala, boja, zamu}enost stakla, polo`aj, u~vr{}enost, me|usobna povezanost s ostalim svjetlima DA M, N, O 3.8. Gabaritna svjetla broj, boja, u~vr{}enost DA M, N, O 3.9. Plava ili crvena rotacijska ili treptava svjetla boja, u~vr{}enost, vidljivost sa svih strana vozila DA M, N smije li takvo vozilo biti opremljeno takvim svjetlom 3.10. Katadiopteri broj, boja, oblik, u~vr{}enost, funkcionisanje DA M, N, O 3.11. Stop svjetla broj, boja, u~vr{}enost, funkcionisanje DA M, N, O 3.12. Pokaziva~i smjera broj, boja, u~vr{}enost, funkcionisanje DA M, N, O 3.13. Ure|aj za istodobno uklju~ivanje svih pokaziva~a smjera funkcionisanje DA M, N, O 4. URE\AJI KOJI OMOGU]UJU NORMALNU VIDLJIVOST 4.1. Vjetrobran i druge staklene povr{ine neo{te}enost, pe~at, providnost, deformabilnost slike, funkcionalnost pokretnih prozora DA M, N, O postavljanje folija 4.2. Brisa~i i pera~i vjetrobrana funkcionisanje, broj DA M, N 4.3. Voza~ka ogledala u~vr{}enost, neo{te}enost, funkcionalnost, broj DA M, N 5. SAMONOSIVA KAROSERIJA, [ASIJA SA KABINOM I NADOGRADNJOM 5.1. Samonosiva karoserija korozija, boja, mehani~ka o{te}enja, izbo~enost pojedinih elemenata na karoseriji, otvor za nalijevanje goriva, pri~vr{}enost svih elemenata na karoseriju DA M, N 5.2. [asija broj {asije DA M, N, O korozija, boja, mehani~ka o{te}enja, pri~vr{}enost svih elemenata na {asiju, stanje varova, zakovica, vijaka, deformacije 5.3. Kabina korozija, boja, mehani~ka o{te}enja, izbo~enost pojedinih dijelova na karoseriji, pri~vr{}enost za {asiju, pri~vr{}enost drugih dijelova na kabinu DA N Broj 51 - Stranica 5338 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 6.9.2006. Dijelovi koji moraju biti provjereni: Nedostaci: Neispravnost ure|aja je razlog za neprolazak vozila na tehni~kom pregledu Kategorija vozila na kojoj se ure|aj provjerava 5.4. Nadogradnja korozija, boja, mehani~ka o{te}enja, izbo~enost pojedinih dijelova na karoseriji, pri~vr{}enost za {asiju, pri~vr{}enost drugih dijelova na nadogradnju (ljestve, arnjevi, stranice sanduka itd.) DA M, N, O 6. ELEMENTI OVJESA, OSOVINE, TO^KOVI 6.1. Polu`je ovjesa stanje poluga, mehani~ke deformacije, korozija DA M, N, O dodirivanje poluga o elemente karoserije vozila zra~nost i pri~vr{}enost stabiliziraju}ih poluga 6.2. Zglobovi ovjesa stanje gumenih elemenata DA M, N, O zra~nost 6.3. Gume dubina gaznog sloja DA M, N, O istovjetnost guma na istoj osovini odgovaraju}e karakteristike guma za posmatrano vozilo stanje bo~nog dijela gume 7. MO TOR 7.1. Oslonci motora stanje zglobnih elemenata ovjesa DA M, N 7.2. Zauljenost motora zauljenost motora oko svih zaptivki na motoru i mogu}nost kapanja ulja na cestu DA M, N 7.3. Izduvni sistem pri~vr{}enje, nepropusnost, mehani~ka o{te}enost, usmjerenost izduvne cijevi, prednabijanje, toplinska i mehani~ka za{tita katalizatora, spojni kablovi lambda sonde, karakteristika ispuha za posmatrano vozilo DA M, N 7.4. Razvodni mehanizam za{ti}enost od dodira, zauljenost, zategnutost, istro{enost DA M, N 8. BUKA VOZILA 8.1. Buka u mirovanju vozila s upaljenim motorom pretjerana buka izduvnog ili usisnog sistema motora DA M, N 9. KONTROLNI I SIGNALNI URE\AJI 9.1. Brzinomjer s putomjerom funkcionisanje DA M, N 9.2. Kontrolna plava lampa za dugo svjetlo funkcionisanje DA M, N 9.3. Sirena funkcionisanje DA M, N 9.4. Tahograf ili nadzorni ure|aj (euro tahograf) da li je obavljeno ispitivanje - certifikat DA M, N plombiranost kontrolna markica iskrivljenost iglica spoj sa mjenja~em 9.5. Ograni~iva~ brzine postojanje na vozilu sukladno propisima DA M, N 9.6. Svjetlosni ili zvu~ni sig nal pokaziva~a smjera funkcionisanje DA M, N 9.7. Ostali signalni ure|aji za kontrolu rada pojedinih mehanizama ugra|enih na vozilu funkcionisanje DA M, N, O 10. URE\AJ ZA SPAJANJE VU^NOG I PRIKLJU^NOG VOZILA 10.1. Mehani~ko kva~ilo mehani~ka potro{enost, korodiranost DA M, N, O postojanje dodatnog osigura~a pri~vr{}enost za vu~no vozilo 10.2. Elektri~ni priklju~ak kva~ila ispravna elektri~na spojenost DA M, N, O funkcionisanje 11.OSTALI URE\AJI I DIJELOVI VOZILA 11.1. Unutra{njost kabine, sjedala i prostora za putnike izbo~enost pojedinih o{trih predmeta DA M, N kvaliteta i ~vrsto}a sjedala, pri~vr{}enost unutarnja rasvjeta rasvjeta in stru ment ta ble 11.2. Ure|aj za ventilaciju kabine i vjetrobrana grijanje i hla|enje kabine (funkcionisanje) DA M, N 11.3. Vrata vozila zatvaranje DA M, N, O zaptivanje Srijeda, 6.9.2006. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 51 - Stranica 5339 ^lan 16. Prilikom obavljanja periodi~nih tehni~kih pregleda i utvr|ivanja ispravnosti pojedinih ure|aja i opreme na vozilu primjenjuju se propisi koji va`e pri pregledu za ispunjavanje tehni~ko-eksploatacionih uslova. ^lan 17. U slu~aju da se prilikom vr{enja periodi~nog tehni~kog pregleda utvrdi neispravnost ure|aja ili nedostatak opreme, ovjera pregleda se ne vr{i, vlasniku vozila odre|uje se rok od 7 dana da nedostatke otkloni. Ukoliko prijevoznik u ostavljenom roku ponovo doveze vozilo na pregled po otklanjanju nedostataka, vr{i se besplatan pregled onih pozicija za koje je prethodno utvr|en nedostatak, i ako je vozilo ispravno, ovjerava se tehni~ka ispravnost na propisanom obrascu. Ukoliko se vozilo ne pojavi na pregledu u ostavljenom roku za otklanjanje nedostataka, vlasnik pla}a punu cijenu pregleda, a ako se uop}e ne pojavi, pravno lice koje je utvrdilo nedostatak o takvim vozilima vodi posebnu evidenciju. ^lan 18. Ako se neki od mjernih ure|aja ili opreme pokvari, vr{ilac pregleda mora prestati sa obavljanjem pregleda vozila dok se isti ne popravi, odnosno dok ga ne pregleda ovla{teno privredno dru{tvo. IV. EVIDENCIJA O IZVR[ENIM PREGLEDIMA ^lan 19. Privredno dru{tvo koje vr{i periodi~ni tehni~ki pregled du`no je voditi registar o obavljenim pregledima. Registar o periodi~nim tehni~kim pregledima vodi se na Obrascu 1. koji je dat u prilogu ovog Pravilnika i ~ini njegov sastavni dio. ^lan 20. O izvr{enom periodi~nom tehni~kom pregledu vodi se zapisnik u dva primjerka, od kojih se jedan dostavlja stranci. U Zapisnik se unose rezultati ispitivanja ure|aja, odnosno opreme odmah poslije pregleda. Sastavni dio zapisnika su ispisi sa mjernih ure|aja u stanici tehni~kog pregleda ili u ovla{tenom pravnom licu - servisnoj radionici. Ukoliko se utvrdi da je vozilo neispravno stranci se izdaje jedan primjerak Zapisnika, u kojem je utvr|eno stanje ispravnosti ure|aja, dijelova i opreme na vozilu. Zapisnik se vodi na Obrascu 2. koji je dat u prilogu ovog Pravilnika i ~ini njegov sastavni dio. Ovjera periodi~nog pregleda obavlja se na kartonu izvr{enih preventivnih tehni~kih pregleda - Obrazac 3. koji je dat u prilogu Dijelovi koji moraju biti provjereni: Nedostaci: Neispravnost ure|aja je razlog za neprolazak vozila na tehni~kom pregledu Kategorija vozila na kojoj se ure|aj provjerava 11.4. Pokretni prozori i krovovi zatvaranje DA M, N, O zaptivanje 11.5. Brave postojanje i funkcionisanje DA M, N, O mehani~ka o{te}enost 11.6. Izlazi za slu~aj opasnosti ozna~enost DA M, N, O nezagra|enost pojedinim predmetima 11.7. Blatobrani postojanje DA M, N, O u~vr{}enost korozija 11.8. Branici postojanje DA M, N, O u~vr{}enost korozija 11.9. Sigurnosni pojasevi postojanje DA M, N funkcionisanje kop~i pojaseva neo{te}enost pojaseva funkcionisanje brzih spojki pojaseva 11.10. Dodatne komande za vozilo kojim upravlja osoba s tjelesnim nedostacima postojanje DA M ispravno funkcionisanje 12. OPREMA VOZILA 12.1. Aparat za ga{enje po`ara postojanje i adekvatni odabir aparata DA M, N, O provjera roka do kada vrijedi ispitivanje 12.2. Sigurnosni trougao postojanje DA M, N, O provjera ispravnosti 12.3. Kutija prve pomo}i postojanje i urednost materijala DA M, N 12.4. Klinasti podmeta~i postojanje DA N 12.5. ^eki} za razbijanje stakla u slu~aju nu`de postojanje DA M 12.6. Rezervne sijalice postojanje NE M, N 12.7. Rezervni to~ak ili tuba zraka pod pritiskom i adekvatno ljepilo postojanje, stanje DA M, N, O postojanje opreme koja zamjenjuje rezervni to~ak 12.8. Sajla ili poluga za vu~u postojanje, stanje, atestiranost DA M, N, O 12.9. Zimska oprema postojanje, stanje DA M, N, O ovog Pravilnika i ~ini njegov sastavni dio i koji se za vrijeme obavljanja prijevoza mora nalaziti u vozilu. ^lan 21. Registar i zapisnici o izvr{enim periodi~nim pregledima, rezultati mjerenja dobijenih na opremi, kao i druga dokumentacija na osnovu koje se mogu rekonstruisati izvr{ena mjerenja ~uvaju se u stanicama tehni~kog pregleda ili u ovla{tenom pravnom licu - servisnoj radionici u periodu od 5 godina. ^lan 22. Ovla{tenje stanici tehni~kog pregleda ili pravnom licu-servisnoj radionici, na prijedlog Komisije iz ~lana 73. Zakona (u daljnjem tekstu: Komisija) izdaje Federalno ministarstvo prometa i komunikacija. Ovla{tenje iz stava 1. ovog ~lana mo`e se izdati kada Komisija utvrdi da su ispunjeni uslovi iz Pravilnika o utvr|ivanju mre`e i kriterija o broju stanica za tehni~ki pregled vozila i Pravilnika o uslovima rada, organizacionim i drugim uslovima za rad stanica za tehni~ki pregled vozila. Ovla{tenje pravnom licu-servisnoj radionici mo`e se izdati kada Komisija utvrdi da su ispunjeni uslovi navedeni ovim Pravilnikom. V. PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 23. Odredbe ovog Pravilnika ne odnose se na putni~ki automobil kojim se vr{i prijevoz za vlastite potrebe. ^lan 24. Stanice tehni~kog pregleda i pravna osoba, odnosno servisna radionica koja vr{i periodi~ni tehni~ki pregled du`ne su svoje pro ce dure za pregled vozila uskladiti sa odredbama ovog Pravilnika u roku od tri mjeseca od dana njegovog stupanja na snagu. ^lan 25. Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika, periodi~ni pregledi obavljeni prema odredbama Pravilnika o preventivnim tehni~kim pregledima motornih i priklju~nih vozila ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 53/00, 45/01 i 24/03) nastavljaju da va`e do datuma njihovog isteka. Obrasci Zapisnika o preventivnom pregledu propisani odredbama Pravilnika o preventivnim tehni~kim pregledima motornih i priklju~nih vozila ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 53/00, 45/01 i 24/03) vrijede do isteka zaliha, a najdu`e godinu dana od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika. ^lan 26. Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika prestaje da va`i Pravilnik o preventivnim tehni~kim pregledima motornih i priklju~nih vozila ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 53/00, 45/01 i 24/03). ^lan 27. Ovaj Pravilnik stu pa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Broj 01/4-27-857-2/06 25. augusta 2006. godine
Zakon o zaštiti potrošača u BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 25/06 04.04.2006 SG BiH 88/15 potošači,zakon,zaštita potrošača Broj 25 - Strana 2468 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 4. 4. 2006. upotrijebiti prema njegovoj namjeni (~lan 26. stav (1) ovog Zakona); c) svoje servise, odnosno ovla{tene servise, servisere i tr`i{te redovno ne snabdijeva potrebnom vrstom i koli~inom rezervnih dijelova, pribora i drugih proizvoda bez kojih se tehni~ki slo`en proizvod ne mo`e upotrijebiti prema predvi|enoj namjeni (~lan 27. stav (1) ovog Zakona). (2) Ako je dobavlja~ pravno lice, za prekr{aje iz stava (1) ovog ~lana kaznit }e se i odgovorno lice u pravnom licu nov~anom kaznom u iznosu od 500 KM do 1.000 KM. XXI. PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 129. (1) UKZP entiteta uspostavljeni su na osnovu ~lana 9. Zakona o konkurenciji ("Slu`beni glasnik BiH", br. 30/01) i nastavljaju provoditi svoje nadle`nosti kako je propisano ~l.15., 16. i 17. tog zakona do 31. decembra 2005. godine. (2) Od 1. januara 2006.godine nadle`nosti UKZP iz oblasti za{tite potro{a~a provodit }e nadle`ni organi entiteta i Br~ko Distrikta BiH. ^lan 130. (1) Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje va`iti Zakon o za{titi potro{a~a u Bosni i Hercegovini ("Slu`beni glasnik BiH", br. 17/02 i 44/04). (2) Nadle`ni organi donijet }e propise za provo|enje ovog Zakona kao i za provo|enje relevantnih preporuka Evropske komisije u oblasti za{tite potro{a~a, u roku od {est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona. (3) Entiteti i Br~ko Distrikt BiH du`ni su uskladiti sve propise i druge akte, najkasnije u roku od {est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona. ^lan 131. Ovaj Zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benom glasniku BiH". PSBiH broj 271/ 06 21. februara 2006. godine Sarajevo Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH dr. Nikola [piri}, s. r. Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH Mustafa Pamuk, s. r. Na temelju ~lanka IV.4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine na 74. sjednici Zastupni~koga doma, odr`anoj 14. velja~e 2006, i na 54. sjednici Doma naroda, odr`anoj 21. velja~e 2006, usvojila je ZAKON O ZA[TITI POTRO[A^A U BOSNI I HERCEGOVINI I. OP]E ODREDBE ^lanak 1. (1) Zakon o za{titi potro{a~a u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu: Zakon) ure|uje odnose izme|u potro{a~a, proizvo|a~a i trgovaca na teritoriju Bosne i Hercegovine. (2) Na odnose i slu~ajeve iz podru~ja za{tite potro{a~a koji nisu propisani ovim Zakonom primjenjivat }e se odredbe Zakona o hrani ("Slu`beni glasnik BiH", broj 50/04), Zakona o op}oj sigurnosti proizvoda ("Slu`beni glasnik BiH", broj 45/04) te odgovaraju}e odredbe zakona kojima se ure|uju obligacijski odnosi u Bosni i Hercegovini. U slu~aju dvojbe ili sukoba odredaba, primjenjivat }e se odredba koja potro{a~ima pru`a ve}i stupanj za{tite. (3) Potro{a~ je svaka fizi~ka osoba koja kupuje, stje~e ili rabi proizvode ili usluge za svoje osobne potrebe i za potrebe svoga ku}anstva. (4) Proizvo|a~ je svaka fizi~ka ili pravna osoba koja posluje u Bosni i Hercegovini, bez obzira na vrstu ili oblik vlasni{tva, javna ili privatna, koja u cijelosti ili djelomi~no proizvodi proizvod ili pru`a uslugu. Prema definiciji, proizvo|a~ je: a) svaka osoba koja uvozi proizvod ili uslugu u Bosnu i Hercegovinu, b) svaka osoba koja stavljaju}i svoje ime, robni `ig, logotip, naljepnicu ili drugu karakteristi~nu oznaku na proizvod predstavlja sebe kao proizvo|a~a. (5) Trgovac je svaka osoba koja izravno ili u svojstvu posrednika izme|u drugih osoba prodaje proizvode ili pru`a usluge potro{a~u. (6) Proizvo|a~ koji izravno dostavlja robu ili usluge potro{a~ima tako|er se smatra trgovcem. (7) Proizvod je svaka stvar nastala kao ishod ljudske djelatnosti, namijenjena potro{a~ima ili je vjerojatno da }e je rabiti potro{a~i, isporu~ena, bez obzira ho}e li biti pla}ena ili ne, tijekom komercijalne djelatnosti i bez obzira je li nova, rabljena ili prera|ena. (8) Proizvodi obuhva}aju gotove proizvode, kao i sirovine i sastavne dijelove. Oni obuhva}aju sve vrste proizvoda, uklju~uju}i i poljoprivredne proizvode. (9) Robom se smatraju i proizvodi i nekretnine. (10) Usluga je svaka djelatnost ~ija je namjena da bude ponu|ena potro{a~ima. ^lanak 2. Potro{a~ se ne mo`e odre}i niti biti uskra}en za prava koja su mu dana ovim Zakonom. ^lanak 3. Temeljna potro{a~ka prava su: a) pravo pristupa osnovnim robama i uslugama; b) pravo na obrazovanje o potro{a~kim pitanjima, c) pravo na sigurnost i za{titu `ivota i zdravlja; d) pravo na informiranost; e) pravo na izbor; f) pravo da bude saslu{an i zastupan; g) pravo na naknadu {tete i kompenzaciju; h) pravo na `ivot i rad u zdravom i odr`ivom okoli{u. ^lanak 4. Nadle`na tijela za za{titu potro{a~a u Bosni i Hercegovini imaju glavnu odgovornost za promoviranje i provedbu potro{a~kih prava. ^lanak 5. Zahtjevi u podru~ju za{tite potro{a~a uzimat }e se u obzir kod definiranja i provedbe ostalih politika i aktivnosti nadle`nih tijela u Bosni i Hercegovini. ^lanak 6. Trgovci i druge pravne i fizi~ke osobe koje, sukladno ovome Zakonu, potro{a~ima isporu~uju proizvode ili pru`aju usluge obvezni su poslovati na jezicima u slu`benoj uporabi u Bosni i Hercegovini i u pisanim dokumentima navoditi puni naziv tvrtke i sjedi{ta ili skra}eni naziv tvrtke, ako je takav naziv upisan u sudski ili obrtni~ki registar i sjedi{te. II. OBVEZA OBAVLJANJA TRGOVINSKE DJELATNOSTI NA PO[TEN NA^IN ^lanak 7. (1) Trgovac je obvezan prodavati proizvod, odnosno pru`ati uslugu potro{a~u na na~in koji nije u suprotnosti s dobrim poslovnim obi~ajima. (2) Trgovac je obvezan prodavati proizvode, odnosno pru`ati usluge svim potro{a~ima pod jednakim uvjetima. Ako pojedinim skupinama odobrava posebne uvjete (rodilje, mladenci, invalidne osobe, umirovljenici i dr.), oni trebaju biti jasno istaknuti na prodajnom mjestu. (3) Trgovac je obvezan isporu~iti potro{a~u pla}eni proizvod ili uslugu. (4) Trgovcu je zabranjena diskriminacija bilo kojeg potro{a~a, osobito odbijanjem prodaje proizvoda koji je izlo`en ili na drugi na~in pripremljen za prodaju, ili odbijanjem pru`anja usluga koje se mogu obaviti, ili uvjetovanjem prodaje proizvoda, ili pru`anjem usluga prodajom drugih proizvoda ili pru`anjem drugih usluga. ^lanak 8. (1) Trgovac je du`an rasprodaju proizvoda objaviti na na~in uobi~ajen u mjestu prodaje. (2) Proizvod na rasprodaji treba biti jasno i vidljivo ozna~en prija{njom cijenom i cijenom nakon sni`enja. (3) Ako je postotak sni`enja cijena objavljen u rasponu, najve}i se postotak sni`enja treba odnositi na najmanje jednu petinu vrijednosti svih proizvoda na rasprodaji. ^lanak 9. Proizvod koji je na rasprodaji jer mu uskoro istje~e uporabni rok dodatno treba imati vidljivo istaknut krajnji uporabni rok. ^lanak 10. (1) Trgovac koji na rasprodaji prodaje proizvod s nedostatkom ili pogre{kom du`an je takav proizvod fizi~ki odvojiti od redovite prodaje ispravnog proizvoda i vidljivo istaknuti da se radi o prodaji proizvoda s nedostatkom ili pogre{kom, te svaki pojedina~ni proizvod posebno ozna~iti. (2) Trgovac je du`an upoznati kupca o tome u ~emu se sastoji nedostatak ili pogre{ka na proizvodu. (3) Trgovac koji prodaje proizvode kojima uskoro istje~e uporabni rok, du`an je takve proizvode fizi~ki odvojiti od redovite prodaje ostalih proizvoda i vidljivo istaknuti da se radi o prodaji proizvoda kojima uskoro istje~e uporabni rok. III. PRODAJA PROIZVODA I PRU@ANJE USLUGA ^lanak 11. (1) Trgovac je obvezan vidljivo istaknuti prodajnu cijenu proizvoda i usluga u slu`benoj valuti Bosne i Hercegovine. (2) Prodajna cijena proizvoda i usluga je kona~na cijena u koju su uklju~eni svi porezi, doprinosi i pristojbe i jednaka je prodajnoj cijeni iz popisne knjige. (3) Osim prodajne cijene proizvoda, vidljivo treba biti istaknuta i cijena za jedinicu mjere toga proizvoda te naziv i vrsta proizvoda. (4) Cijenu za jedinicu mjere nije potrebno isticati ako je jednaka prodajnoj cijeni proizvoda. (5) U rasutom su stanju oni proizvodi ponu|eni na prodaju koji nisu prethodno omotani i koji su izmjereni u nazo~nosti potro{a~a. Kod proizvoda u rasutom stanju isti~e se samo cijena za jedinicu mjere. (6) Prodajna cijena i cijena za jedinicu mjere trebaju biti jasno, vidljivo, ~itko i jednozna~no napisani na proizvodu, odnosno omotu, te na prodajnom mjestu proizvoda i usluge, kao i na proizvodu u izlogu. Na proizvodu, osim prodajne cijene iz stavka (2) ovoga ~lanka, ne smiju se isticati druge cijene, osim u slu~aju rasprodaje. (7) Trgovac je du`an za prodani proizvod, odnosno za pru`enu uslugu, izdati ra~un potro{a~u, sukladno zakonu i posebnim propisima. (8) Osim Zakonom propisanih sadr`aja, ra~un mo`e sadr`avati i druge sadr`aje korisne za potro{a~e. (9) Trgovac je du`an potro{a~u omogu}iti provjeru ispravnosti zara~unatog iznosa u odnosu na kvalitetu i koli~inu kupljenoga proizvoda, odnosno pru`ene usluge. (10) Trgovac je du`an pridr`avati se prodajne cijene proizvoda i usluga. ^lanak 12. Neovisno o op}im odredbama o ugovornim odnosima, potro{a~eva nov~ana obveza koju pla}a putem po{te, banke ili neke druge ustanove za platni promet smatrat }e se izmirenom na dan kada je takva ustanova od potro{a~a primila nalog za pla}anje. ^lanak 13. (1) Ako trgovac uz prodaju proizvoda potro{a~ima nudi dostavu proizvoda u ku}u ili stan ili na neko drugo mjesto, obvezan je potro{a~u proizvod dostaviti u ispravnom stanju, u ugovorenoj kvaliteti i koli~ini i u dogovorenom roku, te mu tom prilikom uru~iti sve pripadaju}e dokumente. (2) Dostavom proizvoda iz stavka (1) ovoga ~lanka ne smatra se ostavljanje proizvoda ispred potro{a~evih ulaznih vrata u ku}u ili stan. ^lanak 14. (1) Trgovac je du`an sa~uvati sva svojstva proizvoda namijenjenog za prodaju na na~in utvr|en valjanim propisima o kvaliteti proizvoda ili u preporuci proizvo|a~a, a osobito proizvoda s ograni~enim uporabnim rokom. (2) Na omotu proizvoda s propisanim uporabnim rokom on treba biti jasno, vidljivo i ~itko nazna~en. (3) Proizvod koji zbog svojih svojstava ne odgovara uobi~ajenoj uporabi i propisanoj kvaliteti, trgovac ne smije prodavati. ^lanak 15. (1) Trgovac je du`an, na zahtjev potro{a~a, upoznati ga o svojstvima ponu|enog proizvoda. (2) Na izabranom uzorku proizvoda trgovac je du`an prikazati rad proizvoda i dokazati njegovu ispravnost. Ako to nije mogu}e, trgovac je obvezan potro{a~u dati detaljne upute i obja{njenja o proizvodu koji prodaje. (3) Trgovac koji ne mo`e ispuniti obvezu iz stavka (1) ovoga ~lanka du`an je proizvod povu}i iz prodaje. ^lanak 16. Trgovac, prilikom prodaje proizvoda, potro{a~u treba osigurati dokumente iz ~l. 26. i 27. ovoga Zakona, propisane oznake, podatke i deklaraciju, te popis vlastitih i ovla{tenih servisa. Utorak, 4. 4. 2006. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 25 - Strana 2469 Broj 25 - Strana 2470 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 4. 4. 2006. ^lanak 17. (1) Trgovac treba prodavati proizvod u originalnom omotu ili ambala`i, a na zahtjev potro{a~a, du`an je proizvod posebno omotati. (2) U slu~aju ponude posebnog papira za omotavanje i uporabe dodatnih ukrasa, cijena tih dekoracija treba biti jasno i vidljivo istaknuta. (3) Omot (vre}ice, poseban papir i dr.) koji ima logotip i/ili naziv proizvo|a~a i/ili trgovca smatra se promid`benim sredstvom koje trgovac ne smije posebno zara~unati kupcu. (4) Omot treba biti ne{kodljiv za zdravlje, prilago|en obliku i masi proizvoda i ne smije stvarati zabunu kod potro{a~a u pogledu mase i veli~ine proizvoda. ^lanak 18. (1) U slu~aju nedostatka na proizvodu, trgovac je, na zahtjev i po izboru potro{a~a, du`an: a) zamijeniti proizvod s nedostatkom drugim istovjetnim novim ispravnim proizvodom; b) vratiti pla}eni iznos i naknaditi stvarne razumne tro{kove povrata proizvoda s nedostatkom; c) ukloniti nedostatak na proizvodu o svome tro{ku. (2) Ako je nedostatak vidljiv, potro{a~ zahtjev iz stavka (1) ovoga ~lanka u pisanom obliku treba dostaviti trgovcu u roku od osam dana od dana preuzimanja proizvoda. (3) Ako potro{a~ naknadno otkrije skriveni nedostatak na proizvodu, zahtjev u pisanom obliku treba podnijeti u roku od dva mjeseca od dana kada je skriveni nedostatak otkriven, a najkasnije u roku od dvije godine od dana preuzimanja proizvoda. Ovaj rok ne odnosi se na proizvode s jamstvom (jamstvenim listom). (4) Ako potro{a~ nakon jednoga mjeseca otkrije skriveni nedostatak na proizvodu, osim vra}enog pla}enoga iznosa iz stavka (1) to~ka b) ovoga ~lanka, potro{a~u pripadaju i kamate po stopama poslovne banke trgovca za oro~ene {tedne uloge na tri mjeseca, od dana kupnje do dana isplate. ^lanak 19. (1) Ako je usluga pru`ena nepravilno ili djelomi~no, trgovac je, na zahtjev i po izboru potro{a~a, du`an: a) uslugu ponovno pru`iti, odnosno dovr{iti ili b) umanjiti ugovorenu cijenu usluge zbog slabije kvalitete. (2) Ako je nedostatak vidljiv, potro{a~ zahtjev iz stavka (1) ovoga ~lanka u pisanom obliku treba dostaviti trgovcu u roku od osam dana od dana pru`anja usluge. (3) Ako potro{a~ naknadno otkrije skriveni nedostatak na pru`enoj usluzi, zahtjev u pisanom obliku treba podnijeti u roku od dva mjeseca od dana kada je skriveni nedostatak otkriven, a najkasnije u roku od dvije godine od dana pru`anja usluge. Ovaj rok ne odnosi se na usluge za koje je obvezan jamstveni list. (4) Ako potro{a~ nakon mjesec dana otkrije skriveni nedostatak na pru`enoj usluzi, osim vra}enog pla}enog iznosa iz stavka (1) to~ka b) ovoga ~lanka, potro{a~u pripadaju i kamate po stopi poslovne banke trgovca za oro~ene {tedne uloge na tri mjeseca, od dana pru`anja usluge do dana isplate. ^lanak 20. (1) Ako u slu~ajevima iz ~l. 18. i 19. ovoga Zakona trgovac ne osporava nedostatak, du`an je bez odgode udovoljiti zahtjevu potro{a~a. (2) Ako trgovac osporava nedostatak, du`an je u pisanom obliku odgovoriti potro{a~u u roku od osam dana od primitka zahtjeva. (3) Ako trgovac osporava nedostatak, a potro{a~ ne odustaje od svojeg zahtjeva, stru~no mi{ljenje o opravdanosti zahtjeva daje ovla{teni sudski vje{tak ili nadle`ni institut u Bosni i Hercegovini. (4) Ukoliko se vje{ta~enjem doka`e nedostatak na proizvodu ili usluzi, tro{kove vje{ta~enja namiruje trgovac. ^lanak 21. (1) Ukoliko proizvod koji je potro{a~ dao trgovcu ili ovla{tenom servisu na popravak, odr`avanje ili doradbu bude izgubljen ili uni{ten, trgovac je du`an prema potro{a~evom izboru: a) u roku od osam dana od dana podno{enja potro{a~evog zahtjeva isporu~iti novi proizvod s istim svojstvima i za istu namjenu ili b) bez odgode namiriti po~injenu {tetu u visini maloprodajne cijene novog proizvoda. (2) Ako trgovac ili ovla{teni servis o{teti ili pokvari proizvod koji je primio na popravak, odr`avanje ili doradbu, du`an je o vlastitom tro{ku popraviti o{te}enje, odnosno ukloniti kvar u roku od tri dana, ukoliko se na taj na~in ne smanjuje vrijednost i uporabljivost proizvoda. Ako to nije mogu}e, potro{a~u pripada pravo iz stavka (1) ovoga ~lanka. IV. DEKLARIRANJE PROIZVODA ^lanak 22. Proizvodi namijenjeni potro{a~ima moraju imati deklaraciju sukladno zakonu, tehni~kim i drugim propisima, odnosno standardima, napisanu na jednom od jezika u slu`benoj uporabi u Bosni i Hercegovini. ^lanak 23. (1) Deklariranje proizvoda je navo|enje podataka na proizvodu ili na omotu kojima se identificiraju proizvodi, njihova svojstva te podaci o proizvo|a~u i pravnoj ili fizi~koj osobi koja proizvod pu{ta u prodaju. (2) Deklaracijom se smatraju svi podaci, oznake, proizvo|a~ki ili trgova~ki `igovi, slike (ilustracije) i znakovi na proizvodu i na njegovom omotu. (3) Deklariranjem se smatra i pisani dodatak, plo~ica, karika, kop~a i druge upute dane na proizvodu i/ili na omotu, te prati proizvod ili se na njega odnosi. (4) Deklaracija je obvezna za svaki proizvod i treba sadr`avati najmanje sljede}e podatke: a) naziv proizvoda, naziv pod kojim se proizvod prodaje; b) vrstu proizvoda ili model proizvoda; c) naziv i punu adresu proizvo|a~a, a za uvozne proizvode i naziv i sjedi{te uvoznika, te zemlju podrijetla. (5) Kod prethodno omotanog proizvoda deklaracija treba sadr`avati i netomasu, minimalni rok valjanosti, te, ako postoje, modificirana svojstva proizvoda i organizama, sastavne dijelove i dodatke, kao i postupak kojim je to ostvareno. (6) Naziv pod kojim se proizvod prodaje je oznaka ili opis proizvoda i njegove uporabe, ako je potrebno, {to je dovoljno za to~no omogu}avanje kupcu da prepozna tra`eni proizvod i razlikuje ga od drugih sli~nih proizvoda s kojima bi ga bilo mogu}e zamijeniti. (7) Sadr`aj deklaracije za pojedine proizvode ili skupine proizvoda propisuje nadle`no tijelo. (8) Puna adresa iz stavka (4) to~ka c) ovoga ~lanka obvezno sadr`i: mjesto, ulicu i ku}ni broj, broj telefona i telefaksa te adresu elektronske po{te, a mo`e sadr`avati i broj po{tanskog pregratka. (9) Smatrat }e se da proizvod, njegovi sastojci ili dodaci, kao i organizmi, imaju modificirana svojstva u smislu stavka (5) ovoga ~lanka: a) ako stru~no mi{ljenje utemeljeno na odgovaraju}oj analizi mo`e pokazati da su utvr|ena svojstva razli~ita u uporedbi s uobi~ajenim za taj proizvod sastavom ili dodatkom, kao i organizmima, uzev{i u obzir prihva}ene granice prirodnih razli~itosti za ta svojstva; b) ako postoji prisutnost tvari u proizvodu, sastavu ili dodatku, kao i u organizmu, koje nema u istom takvom ve} postoje}em proizvodu, a koja mo`e ili za koju se procjenjuje da bi mogla utjecati na zdravlje; c) ako postoji prisutnost tvari u proizvodu, sastavu ili dodatku, kao i u organizmu, koje nema u istom takvom ve} postoje}em proizvodu, a koja izaziva opravdanu sumnju da proizvod nije pogodan za uporabu; d) ako postoji prisutnost genetski modificiranog organizma ili njegovih metabolita. (10) Na proizvodima se ne smiju uklanjati ili mijenjati oznake ili drugi podaci navedeni u deklaraciji. V. ODGOVORNOST ZA PROIZVOD ^lanak 24. (1) Proizvo|a~ je odgovoran za {tetu uzrokovanu pogre{kom u njegovom proizvodu, sukladno odredbama zakona kojima se ure|uju obligacijski odnosi u Bosni i Hercegovini. VI. JAMSTVO ZA PROIZVOD ILI USLUGU ^lanak 25. Prodavac je odgovoran za nedostatke na robi koji postoje u trenutku prijenosa rizika na potro{a~a, bez obzira je li on svjestan ove ~injenice, sukladno odredbama zakona kojim se ure|uju obligacijski odnosi u Bosni i Hercegovini. ^lanak 26. (1) Za tehni~ki slo`ene proizvode, proizvo|a~, odnosno dobavlja~ du`an je ustvrditi i u tehni~kom naputku navesti rok osiguranog servisiranja i tr`i{te opskrbiti rezervnim dijelovima, priborom i drugim proizvodima bez kojih se taj proizvod ne mo`e rabiti prema predvi|enoj namjeni (u daljnjem tekstu: rezervni dijelovi). (2) Rok iz stavka (1) ovoga ~lanka ne smije biti kra}i od tri godine za ku}anske aparate, odnosno pet godina za druge tehni~ki slo`ene proizvode, ako propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije druk~ije odre|eno. (3) Nakon prestanka proizvodnje odre|enog proizvoda, proizvo|a~ ili dobavlja~ du`an je osigurati nabavu rezervnih dijelova radi odr`avanja proizvoda u roku koji za tehni~ki slo`ene proizvode ne mo`e biti kra}i od deset godina. (4) Ako proizvo|a~, odnosno dobavlja~ nema vlastiti servis u Bosni i Hercegovini, du`an je za tehni~ki slo`ene proizvode osigurati popis pravnih i fizi~kih osoba (servisa) koje je ovlastio za pru`anje usluga u Bosni i Hercegovini. ^lanak 27. (1) Proizvo|a~, odnosno dobavlja~ du`an je ovla{tene servise i tr`i{te redovito opskrbljivati potrebnom vrstom i koli~inom rezervnih dijelova. (2) Ovla{ten je servis koji ima valjanu punomo} proizvo|a~a da mo`e servisirati proizvode i ima potpisan ugovor za nabavu rezervnih dijelova. VII. OGLA[AVANJE PROIZVODA I USLUGA ^lanak 28. (1) Ogla{avanje je bilo kakvo komuniciranje u svezi s trgovinom, poslovanjem, obrtom ili djelatno{}u kako bi se promovirala nabava roba i usluga, uklju~uju}i i sve oblike nepokretne imovine. (2) Ogla{avanjem se smatra i ponuda robe ili usluge u bilo kojem obliku, a osobito u obliku letka, plakata i postera. ^lanak 29. (1) Ogla{avanje proizvoda i usluga ne smije biti u suprotnosti sa zakonima i drugim propisima, ne smije vrije|ati ljudsko dostojanstvo niti kr{iti temeljna ljudska, gospodarska, dru{tvena i kulturna prava. (2) Oglasi ne smiju sadr`avati bilo kakvu izjavu ili vidljivi prikaz koji bi, neposredno ili posredno, izostavljanjem, nedore~eno{}u ili pretjerivanjem potro{a~e dovodio u zabludu, a naro~ito u pogledu: a) svojstava proizvoda ili usluge, kao {to su: priroda, sastav, postupak i da tum proizvodnje, mogu}nost uporabe, djelotvornost i u~inci, koli~ina, kvaliteta, trgova~ko ili zemljopisno podrijetlo ili utjecaj na okoli{; b) vrijednosti proizvoda ili usluge i ukupne cijene koju treba stvarno platiti; c) isporuke, zamjene, povrata ili odr`avanja; d) jamstvenih uvjeta; e) autorskih i srodnih prava i prava industrijskog vlasni{tva, kao {to su: patenti, `igovi, industrijski oblici, crte`i i modeli, oznake zemljopisnog podrijetla i planovi rasporeda integriranih sklopova (topografija) te trgova~kih imena; f) potvrde skladnosti (homogenizacije) i slu`benog priznavanja, dodjele medalja, nagrada i postignu}a ostvarenih u dobrotvorne ciljeve. (3) Ogla{avanje ne smije nedoli~no uporabiti rezultate istra`ivanja ili navode izdvojene iz tehni~kih i znanstvenih djela. Statisti~ki podaci ne smiju biti prikazivani radi pretjerivanja ispravnosti tvrdnji u oglasnim porukama. Ne smiju se uporabiti znanstveni pojmovi za neistinito pripisivanje znanstvenih vrijednosti u oglasnim porukama. (4) Ogla{avanje proizvoda i usluga ne smije biti neprimjereno, zavaravaju}e, dvojbeno i treba po{tivati dobre poslovne obi~aje. Oglasne poruke trebaju biti na jednom od jezika u slu`benoj uporabi u Bosni i Hercegovini, ako su namijenjene potro{a~ima u Bosni i Hercegovini. Iznimno, slogani ili drugi dijelovi oglasne poruke mogu biti na drugom jeziku ili na drugom pismu. (5) Neprimjerenim ogla{avanjem proizvoda i usluga smatraju se oglasne poruke koje imaju uvredljive dijelove ili koje bi mogle biti uvredljive za potro{a~e, ~itatelje, gledatelje ili slu{atelje. (6) Neprimjerenim ogla{avanjem proizvoda i usluga smatraju se oglasne poruke koje nisu eti~ne, te djeluju nedostojno, odnosno zavaravaju}e, ili sadr`e elemente koji prouzrokuju ili bi mogli prouzro~iti tjelesnu, du{evnu ili drugu {tetu kod djece ili sadr`e elemente koji ili iskori{tavaju ili zlouporabljuju ili bi mogli zlouporabiti njihovu lakovjernost ili neiskustvo. (7) Zavaravaju}im ogla{avanjem proizvoda i usluga smatraju se oglasne poruke i djelovanje kojima se potro{a~ vara ili ga se mo`e prevariti, te time utjecati na njegovo gospodarsko pona{anje ili {teti ili mo`e {tetiti drugim sudionicima u tr`i{nom natjecanju, uklju~uju}i prikazivanje manjim slovima, brojkama, slikama i znakovima (piktogramima) bitnih sastojaka ponude, naro~ito cijene. (8) Zavaravaju}e ogla{avanje proizvoda i usluga iskori{tava ili mo`e iskoristiti neiskustvo, neznanje ili odvu}i pozornost potro{a~a od bitnih sastojaka ponude, radi ostvarivanja Utorak, 4. 4. 2006. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 25 - Strana 2471 Broj 25 - Strana 2472 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 4. 4. 2006. dobiti, te ono ogla{avanje koje sadr`i nejasno}e, dvosmislenosti, neistinitosti, pretjerivanja, uveli~avanja, umanjivanja ili druge sli~ne sastavnice koje potro{a~a varaju ili bi ga mogle prevariti. (9) U oglasu obvezno trebaju biti navedeni ime ogla{iva~a i njegova adresa. ^lanak 30. (1) Usporedno ogla{avanje je svako ogla{avanje koje eksplicitno ili implicitno identificira konkurenta ili robe ili usluge koje ponudi konkurent. (2) Usporedno ogla{avanje bit }e dopu{teno pod uvjetom: a) usporedbe robe i usluge koja zadovoljava iste potrebe ili je namijenjena u istu svrhu; b) usporedbe jednog ili vi{e materijala, relevantnih, potvr|enih i reprezentativnih zna~ajki roba i usluga; c) nestvaranja pometnje na tr`i{tu izme|u promotora i konkurenta; d) nediskreditiranja ili degradiranja za{titnoga znaka, za{titnoga naziva ili druge konkurentove prepoznatljive oznake, robe ili usluge; e) nezlouporabe reputacije za{titnoga znaka, za{titnoga naziva, drugih prepoznatljivih konkurentskih oznaka ili nazna~enog podrijetla konkurentovog proizvoda; f) nepredstavljanja robe ili usluge kao imitacije ili replike roba i usluga koje nose za{titni znak ili za{titne nazive. ^lanak 31. (1) Ogla{iva~ i njegova agencija za ogla{avanje bit }e odgovorni za zavaravaju}e ogla{avanje, nezakonito usporedno ogla{avanje ili nekorektno ogla{avanje. (2) Postupke kojima je cilj zavaravaju}e ogla{avanje, nezakonito usporedno ogla{avanje ili nekorektno ogla{avanje nadle`na tijela moraju ih zabraniti. Tako|er, mogu narediti zabranu zavaravaju}eg ogla{avanja, nezakonitog usporednog ogla{avanja ili nekorektnog ogla{avanja koje jo{ nije objavljeno, ~ak i bez dokaza o stvarnom gubitku ili o {teti ili o namjeri ili o nemaru ogla{iva~a. (3) Nadle`na tijela mogu od ogla{iva~a zatra`iti dostavu dokaza o stvarnim tvrdnjama u oglasu. Stvarne tvrdnje mogu smatrati neto~nima ukoliko zahtijevani dokaz nije dostavljen ili se smatra nedostatnim. (4) Nadle`na tijela mogu narediti objavu: a) cjelovite odluke ili jednog njezinog dijela; b) korektivnog iskaza. ^lanak 32. Na zahtjev nadle`noga tijela ili organizacije za za{titu potro{a~a, nadle`no tijelo za informiranje daje stru~no mi{ljenje o tomu je li neka oglasna poruka nezakonita ili zavaravaju}a. VIII. EKONOMSKE USLUGE OD OP]EG INTERESA ^lanak 33. (1) Ekonomske usluge su usluge koje ispunjavaju osnovne potro{a~ke potrebe na tr`i{tu, tj. opskrbu energijom (struja, plin, energijom za grijanje) i vodom, telekomunikacijske usluge, po{tanske usluge i javni prijevoz. (2) Pru`anje ekonomskih usluga od op}eg interesa potro{a~u u re`imu je ugovornog odnosa. ^lanak 34. (1) Svaki potro{a~ koji zaklju~uje novi ugovor ili mu se, na njegov zahtjev, pru`aju ekonomske usluge od op}eg interesa mora dobiti, bez naplate, obrazac ugovora koji }e sadr`avati uvjete ugovora. (2) Obveza pla}anja usluga mora se odnositi samo na stvarnog korisnika i/ili na stranu koja je potpisala ugovor. ^lanak 35. (1) Prodaja energije (elektri~na energija, energija za grijanje, plin i sl.) i vode potro{a~ima obra~unava se na temelju stvarnih isporuka o~itanih na potro{a~evom brojilu. (2) Ukoliko se prodaja (isporuka energije) ne obra~unava na temelju mjerenja potro{nje na potro{a~evom brojilu, na zahtjev potro{a~a, isporu~itelj usluga za isporuku energije navedene u stavku (1) ovoga ~lanka du`an je potro{a~u omogu}iti ugradnju potro{a~kog mjerila na svoj tro{ak, na temelju projekta o tehni~koj izvodivosti. Projekt o tehni~koj izvodivosti izra|uje i ovjerava ovla{tena stru~na pravna ili fizi~ka osoba, sukladno zakonu. (3) Tijela nadle`na za energetiku i ovla{tene osobe za vodoopskrbu }e sporazumno s ovla{tenom osobom iz nadle`noga instituta u Bosni i Hercegovini propisati na~in mjerenja stvarno isporu~ene energije, odnosno vode. ^lanak 36. (1) Ra~un za pru`ene telekomunikacijske usluge potro{a~u treba sadr`avati sve potrebne podatke koji potro{a~u omogu}uju provjeru ispravnosti obra~una pru`enih usluga (pozivani broj s kojim je ostvarena veza, vrijeme trajanja poziva, broj impulsa i iznos) u obra~unskom razdoblju. (2) Ra~un za pru`anje usluge isporuke energije iz ~lanka 35. ovoga Zakona, telekomunikacijske, komunalne i druge usluge (RTV i sl.) potro{a~u se mora dostaviti posebno za svaku uslugu. (3) Tro{kovi izdavanja ra~una za korisnike ekonomskih usluga od op}eg interesa su besplatni. ^lanak 37. Ako trgovac ili pru`itelj usluga zahtijeva ili izri~ito uvjetuje kupnju proizvoda ili pru`anje usluge s djelomi~nim ili ukupnim predujmom i isporu~i proizvod ili pru`i uslugu nakon primitka predujma, du`an je potro{a~u nakon isporuke proizvoda ili pru`ane usluge obra~unati i isplatiti kamate po stopi poslovne banke trgovca za oro~ene {tedne uloge na tri mjeseca, ukoliko je rok isporuke dulji od jednoga mjeseca. ^lanak 38. Kriteriji koji osiguravaju u~inkovito pru`anje ekonomskih usluga od op}ega interesa u korist potro{a~a bit }e definirani zakonom, osiguravaju}i: a) kvalitetu i stalnost usluge; b) temeljnu univerzalnu uslugu; c) jednakost u pristupu i tretmanu svih potro{a~a; d) odgovaraju}e informiranje potro{a~a o korisniku; e) u~inkovita kompenzacijska sredstva i na~ine za rje{avanje potro{a~kih sporova; f) odgovaraju}e usluge u smislu tehnolo{ke evolucije i strukturalnih i organizacijskih promjena; g) transparentnost financiranja i tarifa; h) u~inkovito savjetovanje i predstavljanje potro{a~a u dono{enju odluka. IX. UGOVORI ZAKLJU^ENI IZVAN POSLOVNIH PROSTORIJA ^lanak 39. (1) Ugovori zaklju~eni izvan poslovnih prostorija su ugovori na temelju kojih trgovac prodaje robu ili usluge potro{a~u i koji se zaklju~uju: a) tijekom poslovnoga putovanja trgovca izvan njegovih poslovnih prostorija; b) tijekom posjeta trgovca potro{a~evoj ku}i ili njegovom radnom mjestu kada se taj posjet ne odvija na zahtjev potro{a~a; c) kao ishod neo~ekivanog pristupa trgovca potro{a~u u sredstvima javnog prijevoza ili na bilo kojem drugom javnom mjestu. (2) Trgovac koji sklapa ugovor na na~in iz stavka (1) to~. a), b) i c) ovoga ~lanka mora se potro{a~u legitimirati identifikacijskom karticom. ^lanak 40. (1) U slu~aju ugovora zaklju~enih izvan poslovnih prostorija, trgovac je obvezan potro{a~ima dati pisanu obavijest o njihovom pravu da raskinu ugovor u roku iz ~lanka 41. ovoga Zakona, zajedno s imenom i adresom osobe kojoj se raskid upu}uje. (2) Obavijest mora sadr`avati: ime, odnosno tvrtku trgovca, njegovu adresu, da tum slanja obavijesti, podatke potrebne radi identificiranja ugovora, posebno naznaku ugovornih strana, predmet ugovora i njegovu cijenu te rok za raskid ugovora iz ~lanka 41. ovoga Zakona. (3) U slu~aju spora, trgovac je du`an dokazati da je potro{a~ na vrijeme predao obavijest iz ovoga ~lanka. ^lanak 41. (1) Potro{a~ ima pravo ne prihvatiti posljedice ugovora, tako {to }e poslati pisanu obavijest trgovcu u roku od 15 dana od dana zaklju~enja ugovora. (2) Potro{a~ nije obvezan navesti bilo koji razlog za raskid ugovora niti platiti bilo kakve tro{kove ili naknadu u svezi s tim. Potro{a~ je jedino obvezan platiti tro{kove povrata proizvoda. (3) Dostava obavijesti iz stavka (1) ovoga ~lanka imat }e za posljedicu osloba|anje potro{a~a od bilo koje obveze iz zaklju~enog ugovora, osim obveze povrata proizvoda koji mu je isporu~en. (4) Teret dokazivanja obvezom je trgovca, od trenutka nastupanja roka za raskid ugovora. (5) Kada potro{a~ iskoristi svoje pravo raskida ugovora, trgovac je du`an, bez odgode, vratiti novac upla}en za proizvod u roku od 15 dana od dana kada je primio obavijest o raskidu ugovora. X. PRODAJA NA TEMELJU UGOVORA NA DALJINU ^lanak 42. (1) Ugovor o prodaji na daljinu je svaki ugovor koji se odnosi na prodaju proizvoda ili usluga, koju organizira trgovac putem kojeg sredstva za prodaju na daljinu, a zaklju~uje se izme|u trgovca i potro{a~a. Do kona~nog zaklju~enja ugovora koristi se jedno ili vi{e sredstava za daljinsko komuniciranje. (2) Sredstva za daljinsko komuniciranje, u smislu ovoga Zakona, su sva sredstva koja bez stvarne fizi~ke nazo~nosti trgovca i potro{a~a mogu biti kori{tena za zaklju~enje ugovora izme|u dviju strana (tiskani materijal, pisma, tiskana reklamna poruka s narud`benicom, katalog, telefon, videofon-telefon sa zaslonom, telefaks, ra dio, televizija, kablovska televizija, elektronska po{ta i dr.). ^lanak 43. Odredbe o za{titi potro{a~a u ugovorima o prodaji na daljinu ne odnose se na ugovore zaklju~ene putem prodajnih au tom ata ili na automatiziranim prodajnim mjestima, ugovore koji se odnose na nekretnine, osim ugovora o najmu, i ugovore zaklju~ene na dra`bama. ^lanak 44. (1) Prije zaklju~enja ugovora na daljinu, trgovac je du`an putem sredstva za daljinsko komuniciranje obavijestiti potro{a~a: a) o imenu, mati~nom broju i punoj adresi trgovca i dobavlja~a, poreznom broju, brojevima telefona i telefafaksa te o e-mail adresi, ako postoji; b) o imenu proizvoda ili usluge, nazivu pod kojim se proizvod prodaje; c) o glavnim svojstvima i uporabnim vrijednostima proizvoda, odnosno usluge; d) o cijeni i svim dodanim tro{kovima za potro{a~a, uklju~uju}i sve poreze; e) o bilo kojim ostalim tro{kovima, uklju~uju}i i tro{kove isporuke; f) o na~inu pla}anja, te o na~inu i predvi|enom roku isporuke proizvoda ili pru`anja usluge; g) o uvjetima za ispunjenje i raskid ugovora; h) o podacima u svezi s jamstvima i uslugama poslije prodaje (servisiranje i prodaja rezervnih dijelova za vrijeme i nakon jamstvenog roka i dr.); i) o pravu i o roku za odustajanje od ugovora, osim u slu~ajevima iz ~lanka 48. ovoga Zakona; j) o razdoblju (opciji) za koji vrijedi ponudba ili cijena; k) o najkra}em roku trajanja ugovora, ako se radi o neprekinutoj ili redovitoj ponavljaju}oj za{titi; l) o sudskoj nadle`nosti i primjeni odre|enoga materijalnog prava u slu~aju spora. (2) Obavijest iz stavka (1) ovoga ~lanka treba biti jednozna~no, jasno, lakorazumljivo, prilago|eno sredstvu za daljinsko komuniciranje, uz po{tivanje dobre vjere u trgovini, dobrih poslovnih obi~aja i na~ela koja ure|uju za{titu maloljetnika i drugih osoba koja nisu ovla{tena za davanje pristanka na kupnju. (3) Prilikom prodaje na daljinu putem sredstava za daljinsko komuniciranje, na po~etku svake komunikacije trgovac treba priop}iti svoj identitet i jasnu trgova~ku namjeru. ^lanak 45. (1) Za vrijeme ugovaranja, a najkasnije prije isporuke, potro{a~ treba dobiti obavijest u pisanom ili u drugom trajnom obliku, uz sve podatke iz ~lanka 44. ovoga Zakona. (2) Neposredno nakon otpreme proizvoda, trgovac je du`an na prikladan na~in obavijestiti potro{a~a o vremenu i na~inu otpreme. ^lanak 46. Obavijest iz ~l. 44. i 45. ovoga Zakona treba sadr`avati trgov~evu obvezu da podatke o potro{a~u ne}e priop}iti tre}oj strani niti strani koja kao pravna ili fizi~ka osoba djeluje unutar iste skupine poduze}a (koncern) kojoj pripada trgovac, osim ukoliko to potro{a~ odobri trgovcu u pisanom obliku. Utorak, 4. 4. 2006. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 25 - Strana 2473 Broj 25 - Strana 2474 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 4. 4. 2006. ^lanak 47. (1) Potro{a~ ima pravo, bez tro{kova i bez obrazlo`enja, odustati od ugovora na daljinu u roku od 15 dana. U slu~aju odustajanja, potro{a~ nakna|uje samo tro{ak povrata proizvoda. (2) Rok za odustajanje po~inje te}i od dana kada je potro{a~ primio proizvod. (3) Kod usluga, rok za odustajanje po~inje te}i od dana zaklju~enja ugovora. (4) Ako trgovac potro{a~u nije dostavio obavijest iz ~lanka 44. ovoga Zakona, rok za povrat traje tri mjeseca, i to: a) kada se radi o proizvodu - od dana kada ga je potro{a~ primio; b) kada se radi o usluzi - od dana zaklju~enja ugovora. (5) Ako trgovac potro{a~u dostavi obavijest iz ~lanka 44. ovoga Zakona u roku od tri mjeseca, rok za povrat od 15 dana iz stavka (1) ovoga ~lanka po~inje te}i od dana primitka pisane obavijesti. (6) Kada potro{a~ odustane od ugovora o prodaji na daljinu, trgovac mu je du`an, bez odgode, vratiti pla}eni iznos novca, a u svakom slu~aju u roku od 15 dana od dana kada je primio pisanu obavijest od potro{a~a. (7) Ako trgovac ne vrati pla}eni iznos, du`an je, osim cijene, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama, platiti i dodanih 10 % od iznosa za svakih 30 dana ka{njenja. ^lanak 48. (1) Ako se strane nisu druk~ije dogovorile, potro{a~ ne mo`e odustati od prava na raskid ugovora iz ~lanka 47. ovoga Zakona u svezi s ugovorima: a) o pru`anju usluga - ako je uz njihov pristanak po~eo raditi prije nego je istekao rok od 15 dana za odustajanje iz ~lanka 47. ovoga Zakona; b) o uslugama igara na sre}u; c) o prodaji robe ili usluga - ako cijena proizvoda ili usluga ovisi o promjenama na financijskom tr`i{tu na koje potro{a~ ne mo`e utjecati; d) o prodaji robe - kada je potro{a~ dao osobnu pisanu narud`bu ili specifikaciju za proizvod; e) o prodaji robe - kada se proizvod zbog njegove naravi ne mo`e vratiti; f) za isporuke au dio i video snimki ili ra~unalnog naputka koje je potro{a~ uporabio; g) za isporuke tiska, periodike i ~asopisa. (2) Ako trgovac ugovorom o prodaji na daljinu potro{a~u osigurava kredit sam ili posredstvom tre}e osobe, u slu~aju odustajanja od ugovora ne mo`e zahtijevati zatezne kamate ili druge tro{kove za raskid ugovora o kreditu kada potro{a~ koristi svoje pravo na raskid iz ~lanka 47. ovoga Zakona. (3) Ako je do{lo do prijevare u uporabi platne kartice u svezi s ugovorom na daljinu, potro{a~ ima pravo povrata cjelokupnih sredstava u novcu ili na platnoj kartici. ^lanak 49. (1) Trgovac treba isporu~iti proizvod ili pru`iti uslugu u roku od 15 dana od dana kada mu je potro{a~ poslao narud`bu. (2) Kada trgovac ne izvr{i svoju obvezu isporuke naru~ene robe ili usluge zbog toga {to je nema ili mu nije na raspolaganju, potro{a~ mora biti obavije{ten o tomu i mora mu se vratiti bilo koji iznos novca koji je uplatio ~im je prije to mogu}e, a u bilo kom slu~aju, u roku od 15 dana od dana primitka obavijesti o nemogu}nosti isporuke. ^lanak 50. (1) Zabranjuje se isporuka proizvoda ili usluga potro{a~u koje nije naru~io, ako takva isporuka zahtijeva pla}anje. (2) Potro{a~ koji primi proizvod ili uslugu koje nije naru~io ima ih pravo zadr`ati, bez obveze pla}anja ili obavijesti trgovca o tome. Njegova se {utnja ne mo`e smatrati pristankom na ugovor. ^lanak 51. Bez prethodnog pristanka potro{a~a, trgovac ne smije prema potro{a~u uporabiti pojedina~na sredstva za daljinsko komuniciranje (telefon, telefaks, elektronsku po{tu i dr.). XI. POTRO[A^KI KREDIT ^lanak 52. Ugovori o kreditu su ugovori kojima kreditor dodjeljuje ili obe}ava da }e dodijeliti potro{a~u kredit u obliku odgo|enog pla}anja, zajam ili sli~nu financijsku pogodnost. ^lanak 53. Odredbe ovoga Poglavlja ne primjenjuju se na ugovore o kreditu ~ija je namjena kupnja, iznajmljivanje ili renoviranje nekretnina. ^lanak 54. (1) Potro{a~, prije zaklju~enja ugovora o kreditu, mora biti upoznat o svim ugovornim odredbama u pisanom obliku. (2) Informacija iz stavka (1) ovoga ~lanka treba sadr`avati: a) op}enito za sve ugovore o kreditu: 1) netoiznos kredita; 2) ukupne tro{kove kredita; 3) uvjete za raniju otplatu kredita; 4) uvjete za raskid ugovora, uklju~uju}i i one kada potro{a~ kasni s pla}anjem; 5) godi{nju kamatu za kredit obra~unatu na godi{njoj razini; 6) uvjete za promjene godi{nje kamatne stope; 7) tro{kove osiguranja za postoje}i dug ili bilo koje drugo osiguranje zaklju~eno u svezi s kreditom; 8) zalog koji se mora dati; b) za ugovore o kreditiranju kupnje roba ili usluga koji predvi|aju obro~nu otplatu: 1) ukupna kupovna cijena; 2) obro~ni iznos; 3) iznos i broj obroka, plan otplate, uklju~uju}i kamatnu stopu i druge tro{kove; 4) realnu godi{nju kamatnu stopu; 5) tro{kove osiguranja vezane uz ugovor o kreditu; 6) odredba o pridr`aju prava vlasni{tva ili o bilo kojem zalogu koji je dan. ^lanak 55. (1) Ukupni tro{kovi kredita su svi tro{kovi, uklju~uju}i kamate i sva druga davanja koja je potro{a~ du`an platiti za odobreni kredit. (2) Ukupni tro{kovi kredita koje snosi potro{a~ ne uklju~uju: a) tro{kove koje potro{a~ pla}a ako uredno ne ispunjava obveze iz ugovora o kreditu; b) tro{kove doznaka i tro{kove za vo|enje ra~una za pla}anje otplate, kamate i ostale izdatke u svezi s ugovorenim kreditom; c) tro{kove osiguranja otplate kredita ~iji najve}i iznos mo`e biti ukupan iznos kredita, uklju~uju}i kamate i ostale tro{kove; d) tro{kove ~lanarina u odre|enim udrugama ili skupinama koje proizilaze iz posebnih ugovora, a utje~u na uvjete potro{a~kog kredita; e) druge tro{kove, kao {to su tro{kovi koje treba platiti potro{a~ pri kupovini odre|enog proizvoda, a ne smatraju se prodajnom cijenom proizvoda. ^lanak 56. (1) Realna godi{nja kamata na kredit je godi{nja stopa tro{kova kredita kojom su za potro{a~a ukupni tro{kovi kredita izra`eni u godi{njem postotku za odobreni kredit, a kojim se na godi{njoj razini izjedna~ava vrijednost svih obveza po kreditu (zajmova, otplata i tro{kova) o kojima su se sporazumjeli vjerovnik i potro{a~ u ugovoru o kreditu. (2) Godi{nja stopa tro{kova kredita obra~unava se u vrijeme zaklju~enja ugovora i vrijedi za vrijeme trajanja kredita i za ugovorne obveze, pod pretpostavkom valjanosti ugovora za ugovoreno vrijeme i urednog ispunjavanja obveza vjerovnika i potro{a~a. ^lanak 57. (1) Ugovor o potro{a~kom kreditu zaklju~uje se u pisanom obliku. (2) Ugovor koji potpisuje potro{a~ mora sadr`avati sve informacije propisane u ~lanku 54. ovoga Zakona. (3) Kreditor je du`an uru~iti potro{a~u jedan primjerak potpisanog ugovora. ^lanak 58. (1) Odredbe ~lanka 57. stavak (2) ovoga Zakona ne}e se primjenjivati na ugovore o potro{a~kom kreditu kod kojih kreditor priznaje pravo potro{a~u da prekora~i dopu{teni iznos na svom teku}em ra~unu, pod uvjetom da, osim kamate obra~unate na taj kredit, ne}e obra~unati druge tro{kove za razdoblje kra}e od tri mjeseca. (2) Kreditor, prije zaklju~enja ugovora, mora u pisanom obliku obavijestiti potro{a~a: a) o dopu{tenoj gornjoj granici prekora~enja na teku}em ra~unu potro{a~a; b) o godi{njoj kamatnoj stopi; c) o uvjetima za promjenu kamatne stope; d) o na~inima raskida ugovora. (3) Kreditor je du`an u pisanom obliku obavijestiti potro{a~a o svakoj promjeni godi{nje kamatne stope i tro{kova osam dana prije nastanka promjene ili, iznimno, u vrijeme saznanja promjene, ako je taj rok kra}i od osam dana, kao i prilikom tere}enja teku}eg ra~una potro{a~a. (4) Ako kreditor pre{utno dopusti prekora~enje teku}eg ra~una potro{a~a, du`an je u pisanom obliku obavijestiti potro{a~a o iznosu godi{njih kamata i kamatnih stopa, o promjeni kamatnih stopa kod prekora~enja na teku}em ra~unu duljem od tri mjeseca i tro{kovima kojima }e teretiti teku}i ra~un potro{a~a zbog prekora~enja, kao i o svim obvezama koje nastanu za potro{a~a zbog prekora~enja na njegovom teku}em ra~unu. ^lanak 59. (1) Kada ugovor nije sa~injen u pisanom obliku ili kada nedostaje neki od podataka iz ~lanka 57. stavak (2) ovoga Zakona, potro{a~ ima pravo zatra`iti raskid ugovora. (2) Ako potro{a~ ostaje pri ugovoru, njegove su obveze pla}anje netoiznosa kredita i kamate po zakonskoj kamatnoj stopi. ^lanak 60. Potro{a~ ima pravo raskinuti ugovor, pod uvjetom da pisano obavijesti kreditora u roku od 15 dana od dana zaklju~enja ugovora. ^lanak 61. Kada u namjeri kupnje robe ili dobivanja usluge potro{a~ zaklju~i ugovor o kreditu s tre}om osobom, a ne s opskrbljiva~em, a kreditor i opskrbljiva~ su u neposrednom trgova~kom odnosu, potro{a~ ima pravo na iste pravne lijekove prema kreditoru kao i prema opskrbljiva~u robom ili uslugama, u slu~aju da roba ili usluga nije isporu~ena ili je djelomi~no isporu~ena ili ne odgovara odredbama ugovora o prodaji. ^lanak 62. (1) Bilo koji sporazum koji potro{a~u daje pravo odricanja istih pravnih lijekova prema kreditoru ili obra~una svojih tra`bina s tra`bnama kreditora prema njemu ni{tav je. (2) Zabranjena je uporaba mjenica i ~ekova prilikom zaklju~enja ugovora o potro{a~kom kreditu. ^lanak 63. (1) Kreditor mo`e raskinuti ugovor zbog neizvr{enja obveze potro{a~a, pod uvjetom: a) da potro{a~ kasni s uplatom najmanje dva uzastopna obroka kredita u cijelosti ili djelomi~no, ali ne manje od jedne osmine ukupnoga iznosa kredita ili ukupnoga iznosa svih obroka, b) da je kreditor obvezno obavijestio potro{a~a u pisanom obliku da }e, u slu~aju ka{njenja potro{a~a s otplatom, zatra`iti pla}anje cijelog preostalog iznosa i ostavio potro{a~u rok od 15 dana da to u~ini, s tim {to potro{a~ nije postupio prema toj obavijesti. Potro{a~u mora biti dana mogu}nost rje{avanja spora na prijateljski na~in. (2) U slu~aju raskida ugovora na temelju stavka (1) ovoga ~lanka, preostali se iznos duga smanjuje za kamatu i ostale tro{kove koji se obra~unavaju za razdoblje nakon obavijesti o raskidu. ^lanak 64. (1) Kreditor mo`e raskinuti ugovor zbog potro{a~evog ka{njenja otplate kada se radi o ugovoru o isporuci robe ili usluga s obro~nim pla}anjem jedino na temelju razloga propisanih u ~lanku 63. stavak (1) ovoga Zakona. (2) Kada kreditor do|e u posjed robe, obra~un izme|u ugovornih strana mora biti sa~injen na na~in kojim ne}e do}i do neopravdanog boga}enja kreditora ponovnim dola`enjem u posjed. Prilikom procjene obe{te}enja za uporabu robe koja podlije`e vra}anju, mora se voditi ra~una o smanjenju njezine vrijednosti nastalom njezinom uporabom. (3) Potro{a~ je obvezan vratiti proizvod u neizmijenjenom stanju i koli~ini ili platiti naknadu zbog smanjene vrijednosti proizvoda nastale uporabom proizvoda do datuma raskida ugovora. ^lanak 65. (1) Potro{a~ ima pravo izvr{iti svoje obveze po ugovoru prije ugovorenog roka. (2) U tom slu~aju ukupni tro{kovi kredita smanjuju se za kamate i ostale tro{kove koji su bili obra~unati za razdoblje nakon prijevremene otplate. Utorak, 4. 4. 2006. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 25 - Strana 2475 Broj 25 - Strana 2476 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 4. 4. 2006. ^lanak 66. U slu~aju iznimnih okolnosti, sud mo`e, na zahtjev potro{a~a, produljiti rok za pla}anje zaka{njelih obroka ako potro{a~ pru`i jamstvo da }e izvr{iti svoju obvezu i ako trgovac zbog toga ne trpi {tetu. ^lanak 67. (1) Ugovor o kreditnom posredovanju je ugovor u kome kreditni posrednik preuzima obvezu posredovanja u korist potro{a~a prilikom odobravanja kredita za odre|enu proviziju ili informiranja potro{a~a o povoljnom kreditiranju. (2) Ugovor o kreditnom posredovanju mora biti sa~injen u pisanom obliku i jedan primjerak ugovora mora se dati potro{a~u. (3) Tekst ugovora mora sadr`avati jasno odre|enu naknadu za kreditnog posrednika. Ova naknada mora uklju~ivati sve tro{kove u svezi s posredovanjem. (4) Neispunjenje navedenih uvjeta ~ini posredovanje ni{tavim. (5) Potro{a~ je obvezan platiti naknadu posredniku jedino ako i kada dobije tra`eni kredit kao ishod posredovanja. XII. OSIGURANJE ^lanak 68. Ugovori o osiguranju koji se zaklju~uju ili se nude potro{a~ima moraju biti sukladni propisima koji reguliraju obligacijske odnose u Bosni i Hercegovini, kao i s posebnim propisima o osiguranju. ^lanak 69. Potro{a~ ima pravo, bez navo|enja posebnih razloga bilo koje vrste, raskinuti ugovor, s tim {to o tome obavje{tava osiguravatelja u pisanom obliku u roku od 15 dana od dana sklapanja ugovora. XIII. ELEKTRONSKI INSTRUMENTI PLA]ANJA ^lanak 70. (1) Elektronskim instrumentima pla}anja (u daljnjem tekstu: EIP) smatraju se instrumenti pla}anja na daljinu koji korisniku i vlasniku omogu}uju pristup financijskim sredstvima na njihovom ra~unu kod neke financijske institucije, radi prijenosa nov~ane vrijednosti (transakcije) prilikom kojeg se redovito tra`i identifikacijski broj i/ili sli~an dokaz identiteta. (2) Instrumenti pla}anja na daljinu mogu biti kartice za pla}anje, kao {to su: kreditne i debitne kartice, prodajne kartice (kartice trgova~kih dru{tava), s pomo}u kojih se omogu}uje odgoda tere}enja ra~una, kao i primjena telekomunikacijskog i ku}nog bankarstva. (3) Elektronski novac (e-novac) je in stru ment koji obuhva}a karticu za pam}enje (memoriranje) nov~anih vrijednosti ili ra~unalnu memoriju u koji se nov~ane vrijednosne elektronski jedinice pohranjuju, omogu}uju}i njegovom vlasniku ili korisniku prijenos nov~ane vrijednosti. (4) Neke vrste e-novca mogu se ponovno napuniti jedinicama nov~ane vrijednosti. E-novac ne smatra se instrumentom pla}anja na daljinu. (5) Odredbe o EIP-u odnose se: a) na dozna~avanje novca posredstvom EIP-a, osim pla}anja naru~enih ili ostvarenih posredstvom financijskih institucija; b) ulaganje i povla~enje gotovine s pomo}u EIP-a iz ure|aja, kao {to su bankomati, u ili izvan zgrada izdavatelja EIP-a ili drugih pravnih osoba koji, na temelju ugovora, smiju prihvatiti EIP. (6) Odredbe o EIP-u ne odnose se na pla}anja ~ekom i na jamstvene uloge EIP-a kod odre|enih kartica EIP-a u svezi s pla}anjem ~ekom. ^lanak 71. (1) Izdavatelj EIP-a je osoba koja drugoj osobi, u sklopu svojeg poslovanja, stavlja na raspolaganje EIP, na temelju me|usobno zaklju~enog ugovora u pisanom obliku. (2) Vlasnik EIP-a je osoba koja je, na temelju zaklju~enog ugovora s izdavateljem u pisanom obliku, vlasnikom EIP-a. (3) Korisnik EIP-a je osoba koja, na temelju zaklju~enog ugovora s vlasnikom u pisanom obliku, raspola`e EIP-om. Korisnik mo`e biti i sam vlasnik EIP-a. ^lanak 72. (1) Izdavatelj EIP-a, prilikom zaklju~enja ugovora, a u svakom slu~aju prije isporuke EIP-a, u pisanom, a po mogu}nosti i u elektronskom obliku, zainteresiranoj stranci (mogu}em korisniku) treba priop}iti sljede}e podatke: a) opis EIP-a, a po potrebi, i tehni~ke zahtjeve koji se odnose na primjenu odgovaraju}e komunikacijske opreme vlasnika i korisnika EIP-a te vrstu i na~in uporabe EIP-a, uklju~uju}i, ukoliko postoji, gornju financijsku granicu pla}anja; b) pregled odgovaraju}ih obveza i odgovornosti vlasnika i/ili korisnika i izdavatelja EIP-a, a naro~ito opis mjera koje izdavatelj EIP-a treba poduzeti kako bi EIP u~inio sigurnim i sredstva koja omogu}uju njegovu uporabu (npr. uno{enje i uporaba {ifre u EIP u obliku osobnog mati~nog broja ili neke druge {ifre); c) uobi~ajeno vrijeme u kojem se debitira ili kreditira ra~un vlasnika ili korisnika EIP-a, uklju~uju}i i da tum pretvaranja, odnosno ako vlasnik ili korisnik EIP-a nema ra~un kod izdavatelja EIP-a, uobi~ajeno vrijeme u kojem }e primati ra~une; d) sve tro{kove koji terete vlasnika, a posebice visinu po~etnih i godi{njih pristojbi, provizije i tro{kove koje vlasnik ili korisnik EIP-a pla}a izdavatelju EIP-a za obavljene poslove, a po potrebi, i kamate i na~in njihova obra~una; e) vrijeme u kojem vlasnik ili korisnik EIP-a mo`e staviti prigovor na odre|eni prijenos nov~ane vrijednosti, kao i naputak o postupku za pomo} i od{tetu koji su vlasniku ili korisniku na raspolaganju, stavljanje prigovora, kao i pristup tom postupku; f) pravo koje se primjenjuje na ugovor. (2) Ako se EIP mo`e uporabiti za poslove s inozemstvom (izvan zemlje izdavatelja EIP-a, odnosno priklju~enja), izdavatelj EIP-a }e vlasniku ili korisniku EIP-a priop}iti: a) iznos svih pristojbi i cijena za zamjenu stranog sredstva pla}anja, a po potrebi, i devizni te~aj; b) referentni te~aj za obra~un posla, uklju~uju}i i da tum deviznog te~aja. ^lanak 73. (1) Nakon izvr{enog prijenosa nov~ane vrijednosti, izdavatelj EIP-a treba korisniku EIP-a uputiti pisanu, a po mogu}nosti i u elektronskom obliku, obavijest koja najmanje sadr`i: a) podatke s pomo}u kojih korisnik EIP-a mo`e identificirati prijenos nov~ane vrijednosti i podatke o prihvatitelju prijenosa; b) iznos prijenosa koji }e u obra~unskoj vrijednosti teretiti vlasnika; c) valuti u kojoj }e iznos prijenosa teretiti korisnika EIP-a; d) iznos pristojbe i tro{kova za izvr{eni prijenos. (2) Izdavatelj EIP-a du`an je vlasniku i korisniku EIP-a omogu}iti provjeru najmanje pet posljednjih prijenosa nov~anih vrijednosti izvr{enih na taj na~in, kao i preostali iznos nov~anih sredstava na tom ra~unu. ^lanak 74. (1) Vlasnik i korisnik EIP-a treba uporabiti EIP sukladno uvjetima koji vrijede za izdavanje i uporabu EIP-a. Vlasnik i korisnik EIP-a trebaju poduzeti sve mjere kako bi EIP i njegovu uporabu u~inili sigurnima, a posebice sredstva (osobni identifikacijski broj ili drugu {ifru) koja omogu}uje njegovu uporabu. (2) Korisnik EIP-a, prema svom saznanju, izdavatelju EIP-a ili ustanovi koju on nazna~i, bez odgode, treba priop}iti: a) gubitak ili kra|u EIP-a ili sredstva koje omogu}uje njegovu uporabu; b) knji`enje neodobrenog prijenosa nov~ane vrijednosti na njegovom ra~unu; c) svaku pogre{ku i svaku nepravilnost u vo|enju ra~una kod izdavatelja EIP-a. (3) Korisnik EIP-a ne smije zabilje`iti u prepoznatljivom obliku svoj osobni identifikacijski broj ili drugu {ifru, a naro~ito ne na EIP-u niti na bilo kojem predmetu koji s EIP-om nosi uz sebe. (4) Korisnik EIP-a ne smije poni{titi narud`bu koju je ispostavio posredstvom svoga EIP-a, osim ako iznos nije bio utvr|en kada je narud`ba ispostavljena. ^lanak 75. (1) Do trenutka prijave gubitka ili kra|e korisnik EIP-a sam nakna|uje nastale tro{kove, najvi{e do 300 KM, osim ako je gubitak nastao krajnjom nepa`njom korisnika EIP-a, prijevarom ili kr{enjem odredaba ~lanka 74. stavak (2) ovoga Zakona. (2) Od vremena kada korisnik EIP-a obavijesti izdavatelja EIP-a o gubitku ili kra|i EIP-a (ili osoba koju odredi izdavatelj), on vi{e nije odgovoran za posljedice tog gubitka ili kra|e, osim u slu~aju krajnje nepa`nje, prijevare ili kr{enja odredaba ovoga Zakona od korisnika EIP-a. (3) Korisnik nije odgovoran ako je EIP uporabljen bez njegove nazo~nosti ili bez njegove identifikacijske kartice. Primjena povjerljive {ifre ili drugog identifikacijskog sredstva nije dostatna za njegovu odgovornost. ^lanak 76. (1) Izdavatelj EIP-a mo`e mijenjati ugovorne uvjete, ako su te promjene pravodobno priop}ene osobno vlasniku ili korisniku EIP-a, tako da vlasnik mo`e zbog promjene uvjeta odustati od ugovora u roku od jednog mjeseca od primitka takve obavijesti. (2) Odredbe stavka (1) ovoga ~lanka ne odnose se na promjenu kamatne stope koja vrijedi od dana objave ako izdavatelj EIP-a o tomu bez odgode obavijesti osobno vlasnika ili korisnika EIP-a, {to ne utje~e na pravo vlasnika EIP-a da odustane od ugovora. (3) Izdavatelj EIP-a: a) ne smije otkriti osobni identifikacijski broj vlasnika EIP-a ili bilo koju {ifru vlasnika EIP-a, osim vlasniku; b) ne smije poslati nezatra`eni EIP, osim ako se radi o zamjenskom EIP-u za EIP koji vlasnik ili korisnik EIP-a ve} posjeduje; c) treba dovoljno dugo ~uvati unutarnje zapise radi omogu}enja provjere i ispravka pogre{aka u prijenosima nov~anih vrijednosti iz ~lanka 70. ovoga Zakona; d) du`an je vlasniku i korisniku EIP-a osigurati prikladno sredstvo radi dostave potrebnih priop}enja. Kada korisnik EIP-a obavijest predaje putem telefona, izdavatelj EIP-a du`an je korisniku EIP-a potvrditi primitak obavijesti u pisanom obliku. (4) U slu~aju spora s vlasnikom EIP-a oko prijenosa nov~anih vrijednosti iz ~lanka 70. ovoga Zakona, izdavatelj EIP-a uz zadr`avanje prava dokaza druge strane treba dokazati: a) da je prijenos uredno zabilje`en i proknji`en; b) da na prijenos nije utjecao tehni~ki kvar ili sli~an nedostatak. ^lanak 77. (1) Izdavatelj EIP-a odgovoran je: a) za neobavljen ili pogre{no obavljen prijenos nov~ane vrijednosti vlasnika ili korisnika EIP-a i kada je prijenos obavljen preko ure|aja/terminala koji nije pod izravnim i isklju~ivim nadzorom izdavatelja EIP-a, pod uvjetom da prijenos nije proveden preko ure|aja ~iju uporabu izdavatelj EIP-a nije odobrio; b) za prijenose koje vlasnik ili korisnik EIP-a nije odobrio, kao i za svaku pogre{ku ili neispravno vo|enje ra~una vlasnika ili korisnika EIP-a; c) za iznos izvr{enog ili djelomi~no izvr{enog prijenosa nov~anih vrijednosti s obra~unatim kamatama; d) za iznos potreban kako bi ra~un vlasnika ili korisnika EIP-a bio vra}en u stanje u kojem se nalazio prije proknji`enog iznosa koji nije odobren; e) za financijske posljedice, a posebice one koje se odnose na opseg i naknadu {tete prema odredbama zaklju~enog ugovora izme|u izdavatelja EIP-a i vlasnika EIP-a. (2) Izdavatelj EIP-a odgovara vlasniku EIP-a za gubitak upisane vrijednosti ili za manjkavo izvr{enje prijenosa nov~anih vrijednosti zbog funkcionalne pogre{ke ure|aja ili EIP-a, sve dok gubitak ili manjkavost ne budu ponovno ispravljeni, pod uvjetom da funkcionalnu pogre{ku nije prouzro~io korisnik namjerno ili u suprotnosti s odredbom ~lanka 73. stavak (1) to~ka a) ovoga Zakona. (3) Funkcionalne pogre{ke ure|aja ili EIP-a ne smiju za vlasnika ili korisnika EIP-a prouzro~iti {tetu koju izdavatelj EIP-a ne bi razumno naknadio. ^lanak 78. (1) Izdavatelj EIP-a brine o tomu da korisnik EIP-a mo`e u svako doba dana i no}i prijaviti gubitak ili kra|u EIP-a. (2) Izdavatelj je EIP-a nakon primitka obavijesti o gubitku ili kra|i EIP-a du`an, ~ak i kada je vlasnik ili korisnik EIP-a grubo nemaran ili prijevarnog pona{anja, poduzeti sve mjere radi spre~avanja daljnje uporabe EIP-a. XIV. TURISTI^KI PAKET ARAN@MANI ^lanak 79. (1) Turisti~ki paket aran`mani su oni ugovori o putovanju koji organizatora putovanja obvezuju da potro{a~u pru`i najmanje dvije usluge, i to prijevoz i smje{taj, kao i druge turisti~ke usluge koje nisu sporedne usluge prijevoza i/ili smje{taja, a ~ine zna~ajan dio ukupne cijene, s tim {to je potro{a~ du`an platiti organizatoru putovanja jedinstvenu cijenu. (2) Ugovor iz stavka (1) ovoga ~lanka isklju~ivo se odnosi na putovanja koja traju dulje od 24 sata ili uklju~uju barem jedno no}enje. (3) Izjava organizatora putovanja da je on jedini posrednik prilikom sklapanja ugovora s osobama koje trebaju pru`iti usluge putovanja (davatelji usluga) ne}e se smatrati Utorak, 4. 4. 2006. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 25 - Strana 2477 Broj 25 - Strana 2478 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 4. 4. 2006. pravovaljanom ako je potro{a~, s obzirom na ostale okolnosti koje prate ugovor, mogao imati dojam da je organizator putovanja osobno odgovoran za pru`anje ugovorenih usluga. ^lanak 80. (1) Ako organizator putovanja nudi pro gram putovanja, pro - gram mora sadr`avati razumljive, to~ne i jasne informacije o cijeni putovanja, o kapari, o roku za pla}anje preostalog iznosa kao i slijede}e precizne podatke ukoliko su bitni za ugovor: a) odredi{te; b) vrstu prijevoznog sredstva, njegove oznake i razred; c) smje{taj (vrsta, polo`aj, kategorija ili udobnost i druge glavne oznake, uklju~uju}i eventualnu registraciju i turisti~ku kategorizaciju); d) ishrana; e) opis plana putovanja (itinerar); f) ukupan broj dana i no}enja u aran`manu; g) uvjeti koji se odnose na viziranje putovnica za gra|ane Bosne i Hercegovine, kao i informacije o medicinskim i policijskim formalnostima va`nim za aran`man; h) minimalan broj sudionika putovanja, ukoliko je to uvjetom, kao i informacije o kona~nom roku prije odlaska kada se potro{a~ mora pisano obavijestiti da minimalni broj sudionika nije dostignut te da se putovanje ne mo`e realizirati; i) ostali podaci va`ni za potro{a~a (klima, vrste va luta i dr.). (2) Podaci objavljeni u programu obvezuju}i su za organizatora putovanja. Me|utim, prije zaklju~enja ugovora, organizator mo`e unijeti izmjene, pod uvjetom da je to pravo sebi zadr`ao u programu. Organizator putovanja i potro{a~ mogu se dogovoriti o uvjetima aran`amana koji su druk~iji od onih navedenih u programu. (3) Stavak (1) ovoga ~lanka primjenjuje se bez mogu}ih izmjena ukoliko se informacije o aran`manu nalaze na nosa~u slike ili zvuka koje nudi organizator putovanja. ^lanak 81. (1) Prije zaklju~enja ugovora, organizator putovanja mora obavijestiti potro{a~a: a) o zahtjevu za viziranje putovnice, a posebice o vremenu za dobivanje vize. Ova obveza odnosi se na formalnosti koje se ti~u gra|ana Bosne i Hercegovine, b) o medicinskim i policijskim formalnostima, ako ti uvjeti nisu ve} navedeni u programu putovanja koje se organizira i u~injeni dostupnim potro{a~u, s tim da u me|uvremenu nije bilo izmjena programa. (2) Potro{a~u trebaju biti priop}ene sve ugovorne odredbe prije zaklju~enja ugovora i treba mu biti uru~en primjerak ugovora. Ugovor obvezno sadr`i sve odredbe iz programa, prospekta ili kataloga iz ~lanka 80. stavak (1) ovoga Zakona, koji je osobno uru~en potro{a~u. ^lanak 82. (1) U trenutku zaklju~enja ugovora ili neposredno nakon toga, organizator putovanja mora izdati potro{a~u potvrdu o putovanju. (2) Potvrda o putovanju uz cijenu mora sadr`avati uvjete pla}anja iz ~lanka 80. stavak (1) ovoga Zakona i ostale podatke o putovanju iz ~lanka 80. stavak (1) to~. b), c ), d), f) i h) te sljede}e podatke: a) kona~no odredi{te ili ukoliko putovanje ima vi{e odredi{ta - navesti ih zasebno s vremenom boravka i datumima; b) da tum i planirana vremena odlaska i povratka; c) posjeti, ekskurzije i druge usluge uklju~ene u cijenu aran`mana; d) obavijest o zadr`anom pravu na izmjenu cijena i faktora koji utje~u na njihovo izra~unavanje, kao i o ~injenicama koje ne uklju~uje cijena putovanja; e) ugovoreni posebni zahtjevi potro{a~a; f) ime i adresa organizatora putovanja; g) ime, adresa i broj telefona lokalnog predstavnika organizatora putovanja komu se potro{a~ mo`e obratiti za pomo} u slu~aju potrebe, a ukoliko nema takvoga predstavnika, broj telefona za hitne pozive; h) informacije o mogu}oj uplati osiguranja za pokri}e tro{kova u slu~aju potro{a~evog otkazivanja aran`mana, ozljede, bolesti, smrtnog slu~aja, povratka u zemlju, uklju~uju}i ime i adresu osiguravatelja; i) sve uvjete i zahtjeve koji se ti~u ugovora. ^lanak 83. (1) Ugovorom utvr|ena cijena ne smije se mijenjati, osim ako je to u ugovoru izri~ito dopu{teno i ako ugovor sadr`i podatke za izra~unavanje nove cijene. Pritom, do naknadne promjene obra~una smije do}i samo: a) ako dolazi do promjene tro{kova prijevoza ve}e od 5 % radi promjene cijene pogonskog goriva; b) ako dolazi do promjene pristojbe za odre|ene usluge, kao {to su: pristajanje u morskim, slatkovodnim i zra~nim lukama, peljarenje i putni~ke pristojbe na zra~nim lukama; c) ako dolazi do utjecaja promjene deviznog te~aja, ukoliko ta promjena utje~e na pove}anje cijene aran`mana vi{e od 5 %. (2) Organizator putovanja mora obavijestiti potro{a~a o pove}anju cijene ~im dozna za okolnosti koje su dovele do pove}anja. (3) Ukoliko organizator putovanja tra`i pove}anje cijene, potro{a~ ima pravo odustati od ugovora, pod uvjetom da to odmah priop}i organizatoru putovanja. (4) Ugovorena se cijena ni u kom slu~aju ne smije pove}ati u razdoblju od 20 radnih dana prije ugovorenog datuma polaska. ^lanak 84. (1) Prije nego putovanje po~ne, potro{a~ mo`e prenijeti svoj aran`man na drugoga potro{a~a koji ispunjava sve uvjete za putovanje, s tim da o tome pravodobno obavijesti organizatora putovanja. (2) Drugi potro{a~ koji preuzima aran`man i njegov prethodnik zajedni~ki su solidarno odgovorni organizatoru putovanja za pla}anje cijene i tro{kova prijenosa ugovornih obveza. ^lanak 85. (1) Potro{a~ mo`e odustati od ugovora u bilo koje vrijeme prije polaska na putovanje. (2) Ukoliko potro{a~ odustane od ugovora, organizator putovanja gubi pravo na naplatu ugovorene cijene. Me|utim, on ima pravo na odgovaraju}u naknadu {tete. Iznos naknade odre|uje se tako {to se od cijene aran`mana oduzmu tro{kovi koje nije uzrokovao organizator putovanja i iznos koji organizator putovanja mo`e naplatiti razli~ito obra~unavaju}i usluge unutar aran`mana. (3) Uzimaju}i u obzir uobi~ajeno u{te|ene tro{kove i uobi~ajenu mogu}u dobit od razli~itog obra~una usluga, ugovor za svaku vrstu aran`mana mo`e definirati poseban postotak cijene aran`mana kao osnovu za naknadu {tete. ^lanak 86. (1) Ukoliko organizator putovanja otka`e aran`man prije polaska ili na~ini zna~ajnu izmjenu aran`mana, mora o tomu bez odgode obavijestiti potro{a~a u pisanom obliku, kako bi potro{a~ donio odluku u svezi s otkazivanjem ili izmjenom cijene. (2) U tim slu~ajevima potro{a~ ima pravo: a) prihvatiti otkazivanje aran`mana; b) prihvatiti izmijenjene ugovorne odredbe i novu cijenu, s tim da, ako je drugi ponu|eni aran`man lo{ije kvalitete ili jeftiniji, organizator putovanja potro{a~u mora refundirati za razliku u cijeni, a ako je drugi ponu|eni aran`man skuplji, organizator putovanja ne smije tra`iti razliku u cijeni od potro{a~a; c) zatra`iti otkazivanje ugovora bez obveze pla}anja naknade {tete; d) na aran`man jednake ili ve}e vrijednosti ukoliko organizator putovanja mo`e ponuditi takav aran`man, s tim {to u slu~aju vi{e cijene potro{a~ nije obvezan doplatiti cjenovnu razliku. (3) Potro{a~ mora bez odgode obavijestiti organizatora putovanja o svojoj odluci. (4) U slu~aju otkazivanja ugovora prije polaska, potro{a~u se mora refundirati kapara koju je uplatio, i to u roku od 30 dana od dana primitka pisane obavijesti. Ne mo`e se tra`iti od potro{a~a da plati naknadu {tete u slu~aju otkazivanja ugovora prije polaska, a potro{a~ ima i pravo na isplatu kamata na njegovu upla}enu kaparu po stopi koju obra~unava komercijalna banka na tromjese~ne depozite za razdoblje od dana uplate kapare do dana otkazivanja ugovora. (5) Ukoliko do izmjena u aran`manu do|e tijekom izvr{enja ugovora, potro{a~, ako odlu~i odustati od ugovora, snosi samo realne tro{kove pru`enih usluga do trenutka odustajanja. (6) Bez obzira na vrstu odluke koju donese, potro{a~ ima pravo tra`iti naknadu {tete. (7) O svakom propustu u svezi s izvr{enjem ugovora koji primijeti na licu mjesta, potro{a~ mora obavijestiti pru`atelja odgovaraju}ih usluga i organizatora i/ili trgovca na malo u pisanom obliku ili na bilo koji drugi odgovaraju}i na~in {to je prije mogu}e. ^lanak 87. (1) Potro{a~ nema pravo primiti naknadu za neizvr{enje ugovora od organizatora putovanja u sljede}im slu~ajevima: a) ako je ugovor otkazan zbog nedovoljnog broja sudionika, pod uvjetom da je potro{a~ bio unaprijed obavije{ten o toj klauzuli ugovora; b) ako je ugovor otkazan zbog vi{e sile kao posljedice nepredvidivog i iznimnog doga|aja, ~ije su posljedice takve naravi da se nisu mogle izbje}i ni uz du`nu pa`nju. (2) Prebukiranje kapaciteta ne smatra se vi{om silom u smislu stavka (1) to~ke b) ovoga ~lanka. ^lanak 88. (1) Organizator putovanja mora poduzeti sve nu`ne mjere u slu~aju otkazivanja ugovora, a posebice u svezi s povratkom potro{a~a, ako je povratna karta bila ugovorena. (2) Organizator putovanja snosi sve ostale tro{kove u svezi sa slu~ajem iz stavka (1) ovoga ~lanka. ^lanak 89. (1) Organizator putovanja i posrednik zajedni~ki su solidarno odgovorni potro{a~u za pru`anje ugovorenih usluga, kao i za {tetu nastalu usljed neizvr{enja ugovora, ~ak i u slu~aju kada je ugovor zaklju~io posrednik u njegovo ime a za ra~un organizatora putovanja. (2) Osobe koje pru`aju usluge tijekom putovanja, na zahtjev organizatora putovanja i posrednika ili osobe koja naru~i te usluge, odgovorni su potro{a~u za pru`anje tih usluga, kao i za {tetu nastalu zbog neizvr{enja ili nepotpunog izvr{enja, a potro{a~ ima pravo uputiti od{tetni zahtjev bilo kojoj od navedenih osoba. ^lanak 90. (1) Organizator putovanja du`an je za svaki aran`man osigurati jamstvo kod banke ili osiguravaju}eg dru{tva radi nakna|ivanja potro{a~u: a) cijene aran`mana, ako zbog nelikvidnosti ili ste~aja organizatora izostanu usluge aran`mana; b) tro{kova koji nastanu uslijed nelikvidnosti ili ste~aja organizatora za povratak potro{a~a u mjesto polaska. (2) Jamstvo iz stavka (1) ovoga ~lanka daje se u obliku po lice osiguranja, gotovinskog pologa, bankovnog jamstva i sl. XV. VREMENSKI ZAKUP TURISTI^KOG OBJEKTA ^lanak 91. (1) Ugovor o izravnom i neizravnom stjecanju prava na uporabu turisti~kog objekta (nekretnine) na temelju zakupa na odre|eno vrijeme (u daljnjem tekstu: zakupni ugovor), mora biti sa~injen u pisanom obliku i zaklju~uje se na razdoblje koje ne mo`e biti kra}e od tri godine. (2) Zakupni ugovor mora sadr`avati sljede}e odredbe: a) naziv i sjedi{te, s punom adresom tvrtke koja prodaje vremenski zakup turisti~kog objekta; b) naziv (ime i prezime) i sjedi{te, s punom adresom pravne ili fizi~ke osobe koja je vlasnikom ili ima pravo raspolaganja turisti~kim objektom; c) ime, prezime i adresu potro{a~a; d) to~an opis prava koja potro{a~ ostvaruje zakupnim ugovorom; e) naziv i to~an opis turisti~kog objekta i njegove popunjenosti, ako se pravo odnosi na odre|enu nekretninu, dr`avu, pokrajinu, grad ili mjesto i naselje u kojem se nalazi turisti~ki objekt, polo`aj, kategorije, komunalnu opremljenost i druge podatke va`ne za njegovu uporabu; f) razdoblje u kojem se mogu ostvariti prava iz zakupnog ugovora i vrijeme njegova stupanja na snagu; g) ako turisti~ki objekt nije dovr{en u vrijeme zaklju~enja zakupnog ugovora, to~ne podatke o stanju gradnje i rok do kojega se predvi|a da }e on biti u uporabi, broj spisa gra|evinske dozvole, naziv i punu adresu tijela koji je izdao gra|evinsku dozvolu; h) podatke o zajedni~kim komunalnim uslugama kojima }e raspolagati turisti~ki objekt (priklju~ci za plin, elektri~nu i toplinsku energiju, vodu, telekomunikacije, kablovsku televiziju i dr.); i) jamstvo za uredno dovr{enje turisti~kog objekta i obe{te}enje ako objekt ne bude uop}e dovr{en ili ne bude dovr{en u ugovorenom roku te na~in ostvarenja jamstva; Utorak, 4. 4. 2006. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 25 - Strana 2479 Broj 25 - Strana 2480 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 4. 4. 2006. j) to~nu cijenu uporabe vremenskog zakupa turisti~kog objekta; k) poreze, prireze i druge pristojbe koje je potro{a~ du`an platiti, a koji nisu obuhva}eni cijenom iz to~ke j) ovoga ~lanka; l) tro{kove koje je potro{a~, osim cijene, du`an pla}ati u svezi s uporabom turisti~kog objekta i na~ela obra~una tih tro{kova (boravi{na pristojba, odr`avanje i upravljanje turisti~kim objektom, uporaba zajedni~kih prostorija i prostora, aparata i ure|aja, odlaganje (odvoz) sme}a, plin, elektri~na i toplinska energija, voda i dr.); m) podatke o zajedni~kim prostorijama, prostorima i ure|ajima (bazen, sauna, praonica i su{ionica rublja, terasa, vrt, podrum, drvarnica i dr.) i uvjetima za pristup potro{a~a tim prostorijama, prostorima i ure|ajima; n) pravila za odr`avanje, popravak, upravljanje i poslovno vo|enje turisti~kog objekta; o) prava potro{a~a prema odredbama ovoga Zakona; p) odredbu prema kojoj se potro{a~ ne mo`e teretiti za bilo kakve naknade, osim ugovorenih; r) mogu}nost zamjene ili daljnje prodaje iz zakupnog ugovora; s) uvjete za otkazivanje zakupnog ugovora; t) na~in rje{avanja sporova; u) odredbu o sudskoj nadle`nosti i primjeni odre|enog materijalnog prava u slu~aju spora; v) mjesto i da tum zaklju~enja zakupnog ugovora. (3) Puna adresa iz stavka (2) to~. a), b) i g) ovoga ~lanka obvezno sadr`i mjesto, ulicu i ku}ni broj, broj telefona i telefaksa te adresu elektronske po{te, a mo`e sadr`avati i broj po{tanskog pregratka. (4) Trgovac je du`an sve obavijesti iz ovoga ~lanka priop}iti svakom potro{a~u koji tra`i podatke o turisti~kom objektu. ^lanak 92. (1) Potro{a~ ima pravo, ne navode}i razloge, raskinuti zakupni ugovor, bez pla}anja bilo kakve kazne ili nekih drugih tro{kova, putem pisane obavijesti trgovcu u roku od 15 dana od dana zaklju~enja zakupnog ugovora. (2) Za vrijeme raskidnog roka iz stavka (1) ovoga ~lanka, trgovac ne smije tra`iti od potro{a~a bilo kakva pla}anja. (3) Ako zakupni ugovor ne sadr`i sve odredbe propisane u ~lanku 91. ovoga Zakona, vrijeme za raskid ugovora produljuje se na tri mjeseca od dana njegovog zaklju~enja. Ako potro{a~ dobije te podatke u roku od tri mjeseca, rok od 15 dana iz stavka (1) ovoga ~lanka po~inje se ra~unati od dana primitka obavijesti. XVI. NEPO[TENE ODREDBE U POTRO[A^KIM UGOVORIMA ^lanak 93. (1) Ugovorne odredbe obvezuju potro{a~a samo ako je prije zaklju~enja ugovora bio upoznat sa njegovim sadr`ajem, odnosno ako su mu ugovorni uvjeti bili poznati u vrijeme zaklju~enja ugovora. (2) Ugovorne odredbe trebaju biti razumljive i u svezi s drugim odredbama u istom ili u drugom ugovoru izme|u istih strana, uzimaju}i u obzir prirodu proizvoda ili usluge i svih drugih sudionika u svezi sa zaklju~enjem ugovora. (3) U slu~aju dvojbe u svezi sa zna~enjem pojedinih odredaba u ugovoru, va`it }e zna~enje koje je povoljnije za potro{a~a. (4) Smatra se da je potro{a~ bio upoznat s ugovornim odredbama ako ga je trgovac upozorio i ako su mu one bile dostupne. ^lanak 94. (1) Trgovac ne smije zahtijevati ugovorne odredbe koje su nepo{tene ili koje bi prouzro~ile {tetu potro{a~u. (2) Ugovorne odredbe iz stavka (1) ovoga ~lanka su ni{tave. ^lanak 95. Ugovorne odredbe koje potro{a~ nije osobno ugovarao smatrat }e se nepo{tenima: a) ako tvore znatnu nejednakost izme|u prava i obveza ugovornih strana na {tetu potro{a~a; b) ako bi ispunjenje ugovornih obveza znatno odstupilo od opravdanog o~ekivanja potro{a~a; c) ako su u suprotnosti s na~elom po{tenja, savjesti i dobrim poslovnim obi~ajima. ^lanak 96. U op}im uvjetima formularnih ugovora naro~ito nije pravovaljana odredba: a) kojom ugovorna strana sebi zadr`ava pravo na neprimjereno duge ili nedostatno odre|ene rokove za prihva}anje ili odbijanje neke ponudbe ili neke ~inidbe; b) kojom ugovorna strana sebi, odstupaju}i od pravnih propisa, zadr`ava pravo na neprimjereno dug ili nedostatno odre|en dodatni rok za ~inidbu na koju je obvezna; c) kojom ugovorna strana sebi predvi|a, bez stvarno opravdanog i u ugovoru navedenog razloga, osloba|anje od obveze izvr{enja; d) kojom ugovorna strana predvi|a izmijenu ili odstupanje od obe}ane ~inidbe, uzimaju}i u obzir isklju~ivo svoj interes; e) na temelju koje izjava ugovornog partnera ugovorne strane, kod poduzimanja ili propu{tanja odre|ene ~inidbe, vrijedi kao da ju je on dao ili kao da je nije dao, osim: 1) ako je ugovornom partneru odobren primjeren rok za davanje izri~ite izjave i 2) ako se ugovorna strana obvezuje da ugovornog partnera po~etkom roka uputi na predvi|eni zna~aj njegovog pona{anja; f) kojom se predvi|a da izjava ugovorne strane od posebnog zna~aja vrijedi kao da ju je druga ugovorna strana primila; g) kojom ugovorna strana, u slu~aju da jedna ugovorna strana odustane od ugovora ili ga otka`e: 1) mo`e zahtijevati neprimjereno visoku naknadu za kori{tenje ili uporabu neke stvari ili nekog prava ili za izvr{enje ~inidbe ili 2) mo`e zahtijevati neprimjereno visoku naknadu za izdatke; h) kojom ugovorna strana predvi|a osloba|anje od obveze ispunjenja ugovora u slu~aju nemogu}nosti raspolaganja ~inidbom, ako se ne obvezuje: 1) da bez odgode obavijesti ugovornog partnera o nemogu}nosti raspolaganja i 2) da bez odgode nadoknadi protu~inidbu ugovornog partnera; i) kojom se predvi|a pove}anje nov~ane naknade za robe ili ~inidbe koje su trebale biti isporu~ene ili ispunjene u roku od ~etiri mjeseca nakon zaklju~enja ugovora; j) kojom se isklju~uje ili ograni~ava pravo odbijanja ~inidbe ili pravo zadr`avanja, koje ugovornom partneru ugovorne strane pripada prema pravilima o istodobnom ispunjenju obveza; k) kojom se ugovornom partneru ugovorne strane oduzima ovlast izvr{enja prijeboja s vremenski neograni~enim ili pravomo}no utvr|enim tra`binama; l) kojom se ugovorna strana osloba|a zakonske obveze opominjanja druge ugovorne strane ili davanja roka za ispunjenje ~inidbe; m) kojom ugovorna strana ugovara pau{alni iznos naknade {tete ili naknade umanjene vrijednosti: 1) ako pau{alni iznos prema{uje {tetu koja se u propisanim slu~ajevima i prema uobi~ajenom tijeku stvari mo`e o~ekivati ili prema{uje umanjenje vrijednosti koje uobi~ajeno nastaje ili 2) ako drugoj ugovornoj strani bude onemogu}en dokaz o tomu da {teta ili umanjenje vrijednosti uop}e nije ni nastalo ili je znatno manje od pau{ala; n) kojom se ugovornoj strani, u slu~aju neprimanja ili zaka{njelog primanja ~inidbe ili u slu~aju da druga ugovorna strana raskine ugovor, obe}a pla}anje ugovorne kazne; o) kojom se, u slu~aju skrivljene povrede ugovorne obveze ugovorne strane, isklju~uje ili ograni~ava pravo druge ugovorne strane da raskine ugovor ili da zahtijeva naknadu {tete zbog neispunjenja ugovora; p) kojom se isklju~uje pravo druge ugovorne strane da zahtijeva naknadu {tete zbog neispunjenja cijeloga ugovora ili da raskine cjelokupni ugovor, ako djelomi~no ispunjenje ugovora za nju ne predstavlja nikakav interes, u slu~aju da je ugovorna strana djelomi~no odgovorna za povredu ugovorne obveze; r) kojom se u ugovoru o isporukama novoproizvedenih stvari i ~inidbi: 1) odgovornost ugovorne strane za nedostatke u cijelosti ili djelomi~no isklju~uje, odnosno ograni~ava prethodnim upu}ivanjem na ostvarenje prava prema tre}im osobama (proizvo|a~ima dijelova) sudskim putem, ili se ograni~ava na priznavanje zahtjeva protiv tre}ih osoba, 2) zahtjevi protiv ugovorne strane ograni~avaju samo na naknadno ispunjenje - otklanjanje nedostataka, ako ugovorom nije izri~ito druk~ije predvi|eno, 3) isklju~uje ili ograni~ava obveza ugovorne strane da snosi potrebne tro{kove naknadnog ispunjenja-otklanjanja nedostataka, 4) ugovorna strana uvjetuje naknadno ispunjenje-otklanjanje nedostataka prethodnom isplatom cjelokupne ugovorene cijene ili njezinog ve}eg dijela, nerazmjerno nedostacima, 5) ugovornoj strani odredi rok za prigovore zbog skrivenih nedostataka na stvari koji je kra}i od roka odre|enog to~kom f) ovoga stavka, 6) rok za stavljanje prigovora zbog nedostataka stvari skrati na rok kra}i od dvije godine ili se skrati rok za pravo na raskid ugovora, odnosno smanjenja obveze; s) kojom se kod nekog ugovornog odnosa, ~iji je predmet redovita isporuka roba ili redovito pru`anje usluga ili izvr{enja proizvodnih ~inidbi od ugovorne strane: 1) odredi da ugovor vezuje drugu stranu dulje od dvije godine, 2) odredi ugovorni odnos koji drugu stranu vezuje i pre{utno se produljuje za vi{e od jedne godine, 3) odredi otkazni rok dulji od tri mjeseca na teret druge ugovorne strane, prije isteka ranije dogovorenog ili pre{utno produljenog trajanja ugovora; t) kojom neka tre}a strana, umjesto ugovorne strane, mo`e preuzeti prava i obveze iz kupoprodajnih ugovora ili ugovora o djelu, osim ako je u toj odredbi: 1) tre}a strana imenom navedena ili 2) drugoj ugovornoj strani priznato pravo raskida ugovora; u) kojom ugovorna strana zastupniku druge ugovorne strane: 1) nametne vlastitu odgovornost ili obvezu preuzimanja posljedica, bez posebne izri~ite izjave koja je na to usmjerena ili 2) u slu~aju zastupanja bez punomo}i, nametne odgovornost koja prelazi odgovornost propisanu ovim Zakonom za takav slu~aj; v) kojom ugovorna strana mijenja obvezu dokazivanja na {tetu druge ugovorne strane, a naro~ito na na~in kojim: 1) nametne odgovornost za okolnosti za koje, prema zakonu, odgovara ugovorna strana, 2) nametne pretpostavku da je druga ugovorna strana potvrdila postojanje odre|enih ~injenica i bez njezine izri~ite izjave; z) kojom su izjave koje se imaju dati ugovornoj strani ili nekoj tre}oj strani vezane uz stro`iji oblik od pisanog ili od zakonom propisanih za posebne slu~ajeve. ^lanak 97. (1) Za ugovore zaklju~ene u Bosni i Hercegovini izme|u doma}eg potro{a~a i inozemne pravne ili fizi~ke osobe, obvezno se, kao pravna za{tita potro{a~a, ugovara nadle`nost Suda Bosne i Hercegovine. (2) Odredba koja je u suprotnosti sa stavkom (1) ovoga ~lanka ni{tava je. (3) Ugovor izme|u doma}eg potro{a~a i inozemne pravne ili fizi~ke osobe i svaki ugovor o prodaji na daljinu, bez obzira na sjedi{te trgovca, smatrat }e se ugovorom zaklju~enim u Bosni i Hercegovini. XVII. NOSITELJI ZA[TITE POTRO[A^A ^lanak 98. Subjekti odgovorni za za{titu potro{a~a u Bosni i Hercegovini su: a) Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ministarstvo); b) Om buds man za za{titu potro{a~a u Bosni i Hercegovini; c) Vije}e za za{titu potro{a~a Bosne i Hercegovine; d) Konkurencijsko vije}e Bosne i Hercegovine; e) nadle`na entitetska i tijela Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine; f) Ured za konkurenciju i za{titu potro{a~a u Federaciji Bosne i Hercegovine i u Republici Srpskoj (u daljnjem tekstu: entitetski UKZP); g) udruge potro{a~a; h) obrazovne institucije i mediji; i) inspekcijska i druga tijela, sukladno zakonu. ^lanak 99. Ministarstvo, u sklopu svoje djelatnosti, obavlja poslove iz podru~ja za{tite potro{a~a, a naro~ito: Utorak, 4. 4. 2006. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 25 - Strana 2481 Broj 25 - Strana 2482 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 4. 4. 2006. a) koordinira izradbu dr`avnog godi{njeg programa za za{titu potro{a~a; b) koordinira rad i aktivnosti na za{titi potro{a~a s nadle`nim entitetskim i tijelima Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine, Konkurencijskim vije}em Bosne i Hercegovine, Vije}em za za{titu potro{a~a Bosne i Hercegovine i entitetskim UKZP; c) prati stanje u podru~ju za{tite potro{a~a i nadle`nim tijelima predla`e, u okviru svoje nadle`nosti, izmjene propisa u svezi sa za{titom potro{a~a; d) sura|uje i razmjenjuje infomacije i podatke sa svim subjektima odgovornim za za{titu potro{a~a; e) vodi evidenciju dodijeljenih javnih poslova Savezu udruga potro{a~a Bosne i Hercegovine. ^lanak 100. (1) Om buds man za za{titu potro{a~a u Bosni i Hercegovini je neovisna institucija uspostavljena s ciljem promoviranja dobre i u~inkovite provedbe politike za{tite potro{a~a u Bosni i Hercegovini. (2) Ombudsmana za za{titu potro{a~a u Bosni i Hercegovini imenuje Vije}e ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Ministarstva. (3) Om buds man za za{titu potro{a~a u Bosni i Hercegovini imenuje se na mandat od pet godina, s mogu}no{}u jo{ jednog ponovnog imenovanja. (4) Svaki gra|anin Bosne i Hercegovine u godinama kada u`iva puna gra|anska i politi~ka prava, a koji je pokazao iskustvo na polju za{tite potro{a~a i posjeduje visoke moralne vrijednosti, mo`e biti izabran za ombudsmana za za{titu potro{a~a u Bosni i Hercegovini. (5) Institucija ombudsmana za za{titu potro{a~a u Bosni i Hercegovini ima sta tus pravne osobe, sa sjedi{tem u Mostaru. (6) Na Statut i pravila rada Institucije ombudsmana za za{titu potro{a~a u Bosni i Hercegovini suglasnost daje Vije}e ministara Bosne i Hercegovine. (7) Sredstva za rad Institucije ombudsmana za za{titu potro{a~a u Bosni i Hercegovini osiguravaju se u prora~unu institucija Bosne i Hercegovine. ^lanak 101. Obveze Ombudsmana za za{titu potro{a~a u Bosni i Hercegovini su: a) pru`anje informacija o pravima i obvezama potro{a~a i davanje potpore udrugama potro{a~a u njihovim aktivnostima; b) pra}enje ili predlaganje djelovanja u svezi s odnosom kompanija - potro{a~, kako je propisano ovim Zakonom, propisima koji reguliraju obligacijske odnose ili nekim drugim zakonom; c) istra`ivanje tr`i{nih praksi usmjerenih prema potro{a~ima, po slu`benoj du`nosti ili slijedom `albi, i koordiniranje svoje aktivnosti s entitetskim tr`i{nim inspekcijama; d) dono{enje odluka i poduzimanje drugih mjera u slu~ajevima pritu`bi potro{a~a ili kr{enja dobrih poslovnih obi~aja; e) izdavanje smjernica ili preporuka o posebnim standardnim uvjetima ili praksama koji se primjenjuju u posebnim sektorima poslovanja ili koje primjenjuju specifi~ni ekonomski operatori; f) preporu~ivanje uporabe odre|enih ugovornih uvjeta u ugovorima koji se primjenjuju u posebnim sektorima poslovanja; g) pregovaranje s predstavnicima odre|enih trgovinskih udruga o modelima ugovora koji se primjenjuju u specifi~nim sektorima poslovanja; h) predlaganje i iniciranje rje{enja potro{a~kih sporova primjenom mehanizama za alternativno rje{avanje sporova; i) kontaktiranje s Institucijom ombudsmena za ljudska prava BiH o zajedni~kim problemima, posebice o uslugama od op}eg interesa ili javnim uslugama; j) predlaganje Vije}u za za{titu potro{a~a Bosne i Hercegovine i Vije}u ministara Bosne i Hercegovine potrebnih unapre|enja Zakona o za{titi potro{a~a, te doprino{enje usmjeravanju i u~inkovitosti politike u podru~ju za{tite potro{a~a; k) istra`ivanje utjecaja drugih inicijativa tijela vlasti na za{titu potro{a~a. ^lanak 102. Na odluke Ombudsmana za za{titu potro{a~a u Bosni i Hercegovini mogu se ulo`iti `albe u mjeri u kojoj ovaj Zakon ili bilo koji drugi relevantni propis izri~ito dopu{ta takvu `albu. ^lanak 103. Om buds man za za{titu potro{a~a u Bosni i Hercegovini ovla{ten je: a) izdati smjernice za prestanak praksi koje su u suprotnosti s potro{a~kim zakonodavstvom i iznositi te smjernice pred sud; b) pokrenuti postupak pred nadle`nim sudom; c) pokrenuti postupak pred nadle`nim sudom u slu~aju spora za naknadu {tete nanesene kolektivnom interesu potro{a~a, sukladno odredbama ovoga Zakona. ^lanak 104. U obavljanju svojih poslova, Ombudsman za za{titu potro{a~a u Bosni i Hercegovini davat }e prednost onim problemima ~ije je rje{avanje od najve}eg zna~aja za potro{a~e i ovla{ten je ne poduzimati mjere o pitanjima pritu`bi potro{a~a koje su manje va`nosti. ^lanak 105. (1) Om buds man za za{titu potro{a~a u Bosni i Hercegovini svake godine podnosi izvje{}e o svome radu Vije}u ministara Bosne i Hercegovine. (2) Sva izvje{}a koja Om buds man za za{titu potro{a~a u Bosni i Hercegovini bude podnosio, uklju~uju}i i godi{nja izvje{}a, bit }e objavljena u "Slu`benom glasniku BiH". ^lanak 106. (1) Vije}e ministara Bosne i Hercegovine imenuje ~lanove Vije}a za za{titu potro{a~a Bosne i Hercegovine, u kojem su predstavnici: a) Ministarstva - predsjedatelj; b) Konkurencijskog vije}a Bosne i Hercegovine - ~lan; c) Ureda za veterinarstvo Bosne i Hercegovine - ~lan; d) Uprave za fitosanitarnu za{titu Bosne i Hercegovine - ~lan; e) Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine - ~lan; f) Instituta za standarde Bosne i Hercegovine - ~lan; g) Instituta za mjeriteljstvo Bosne i Hercegovine - ~lan; h) Instituta za intelektualno vlasni{tvo Bosne i Hercegovine - ~lan; i) Ministarstva trgovine Federacije Bosne i Hercegovine - ~lan; j) Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske - ~lan; k) nadle`noga tijela u Br~ko Distriktu Bosne i Hercegovine - ~lan; l) dva predstavnika Saveza udruga potro{a~a Bosne i Hercegovine - ~lanovi; m) po jednoga predstavnika entitetskih organizacija potro{a~a - ~lanovi. (2) Vije}e za za{titu potro{a~a u Bosni i Hercegovini }e se sastajati najmanje ~etiri puta godi{nje. ^lanak 107. (1) Vije}e za za{titu potro{a~a u Bosni i Hercegovini, u okviru svojih nadle`nosti, obavlja sljede}e poslove: a) predla`e Vije}u ministara Bosne i Hercegovine, radi usvajanja, dr`avni godi{nji pro gram za za{titu potro{a~a i prati njegovu provedbu; b) utvr|uje osnove politike za{tite potro{a~a; c) usmjerava opseg djelatnosti koje se financiraju, odnosno sufinanciraju iz prora~una Bosne i Hercegovine. ^lanak 108. Dr`avni godi{nji pro gram za za{titu potro{a~a naro~ito sadr`i: a) na~ela i ciljeve politike za za{titu potro{a~a; b) zada}e koje imaju prednost prilikom ostvarivanja politike za za{titu potro{a~a, a koje }e se izvr{avati preno{enjem javnih poslova udrugama za za{titu potro{a~a; c) okvirni opseg financijskih sredstava za izvr{enje zada}a; d) okvirni opseg financijskih sredstava za poticaj razvoja i djelovanja udruga za za{titu potro{a~a. ^lanak 109. Vije}e za za{titu potro{a~a Bosne i Hercegovine obavlja poslove za{tite potro{a~a sukladno zakonu i podzakonskim aktima koji propisuju ovo podru~je. ^lanak 110. (1) Entitetski UKZP, u suradnji s udrugama potro{a~a, pripremaju godi{nje programe za za{titu potro{a~a koji moraju biti uskla|eni s dr`avnim godi{njim programom za za{titu potro{a~a. Entitetski godi{nji programi za za{titu potro{a~a financiraju se iz prora~una Bosne i Hercegovine, kojima se odre|uju njihovi ciljevi i zada}e, odre|uju udruge potro{a~a kojima su, sukladno zakonu, dodijeljeni javni poslovi. (2) Entitetski UKZP, osim poslova iz stavka (1) ovoga ~lanka, obavljaju i: a) sve poslove prijenosa javnih poslova udrugama potro{a~a i prati njihov rad, usko sura|uju}i; b) ustrojava registar udruga potro{a~a kojima su preneseni javni poslovi; c) prati provedbu godi{njeg programa za za{titu potro{a~a; d) izvje{}uje javno mnijenje o povredama prava i interesa potro{a~a, sura|uje i razmjenjuje sve potrebne informacije sa subjektima nositeljima za{tite potro{a~a iz ~lanka 98. ovoga Zakona. ^lanak 111. (1) Djelatnost za{tite potro{a~a obavljaju udruge potro{a~a koje, upisom u registar udruga sukladno zakonu, stje~u svojstvo pravne osobe. (2) Udruge potro{a~a su neprofitne i nevladine organizacije i ne mogu se baviti gospodarskom djelatno{}u. (3) Udruge potro{a~a djeluju na razini Bosne i Hercegovine, entiteta, Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine, kantona, grada ili op}ine. (4) Udruge potro{a~a iz stavka (1) ovoga ~lanka mogu osnovati Savez udruga potro{a~a Bosne i Hercegovine, radi uzajamne pomo}i i ostvarivanja interesa za{tite potro{a~a u Bosni i Hercegovini i me|unarodnim organizacijama potro{a~a. (5) U Savez udruga potro{a~a Bosne i Hercegovine mogu se u~laniti entitetske i udruge potro{a~a Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine, pod jednakim uvjetima. ^lanak 112. (1) Udruge potro{a~a osnivaju potro{a~i radi predstavljanja i za{tite svojih prava i moraju djelovati neovisno o trgovacima, uvoznicima, dobavlja~ima i davateljima usluga. (2) U okviru svojih nadle`nosti, udruga potro{a~a: a) brine o za{titi pojedina~nih i zajedni~kih interesa potro{a~a; b) daje savjete i pru`a druge vrste pomo}i u ostvarivanju prava potro{a~a; c) informira potro{a~e o cijenama, kvaliteti, kontroli i sigurnosti proizvoda i usluga koji se nalaze ili }e se na}i na tr`i{tu; d) prema potrebi, u suradnji s Ministarstvom, entitetskim i UKZP Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine ili nadle`nim inspekcijskim tijelima, organizira usporedna ispitivanja kvalitete, utjecaja na zdravlje, cijenu prehrambenih proizvoda, za{tite okoli{a i o ishodima informiraju javnost; e) nadle`nim tijelima dostavlja informacije radi utvr|ivanja odgovornosti trgovca ili davatelja usluga koji prodaju proizvode ili pru`aju usluge koji ne odgovaraju propisanim uvjetima u pogledu sigurnosti i kvalitete; f) sura|uje sa svim nadle`nim tijelima, inspekcijama, udrugama potro{a~a i drugim subjektima u Bosni i Hercegovini kojima je, sukladno zakonu, propisana obveza za{tite potro{a~a. ^lanak 113. Udruge potro{a~a donose godi{nje planove rada i, u ovisnosti o podru~ju na kojem djeluju, odnosno za koje su registrirana, natje~u se za dobivanje javnih poslova u podru~ju za{tite potro{a~a. Ako dobiju javne poslove, sredstva za financiranje ili sufinanciranje dodjeljuju im se iz prora~una Bosne i Hercegovine. ^lanak 114. (1) Javni poslovi u podru~ju za{tite potro{a~a udrugama potro{a~a dodjeljuju se odlukom Vije}a ministara Bosne i Hercegovine, entitetskih i Vlade Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: prenositelji), na temelju javnog natje~aja. (2) Javni natje~aj iz stavka (1) ovoga ~lanka naro~ito sadr`i: a) predmet dodjele; b) uvjete za obavljanje javnih poslova; c) razdoblje za koje se dodjeljuju javni poslovi; d) rok do kojega se podnose ponude; e) rok do kojega }e podnositelj ponude biti obavije{ten o izboru. Utorak, 4. 4. 2006. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 25 - Strana 2483 Broj 25 - Strana 2484 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 4. 4. 2006. ^lanak 115. (1) Odnosi izme|u prenositelja i primatelja javnih poslova ure|uju se ugovorom o prijenosu javnih poslova. (2) Ugovorom iz stavka (1) ovoga ~lanka utvr|uju se naro~ito: a) opseg i dinamika obavljanja javnih poslova; b) po~etak obavljanja javnih poslova; c) uvjeti, na~in i rok za otkazivanje prenesenih javnih poslova; d) sredstva koja prenositelj osigurava za obavljanje javnih poslova. (3) Ugovor o prijenosu javnih poslova zaklju~uje se u pisanom obliku. ^lanak 116. Potro{a~i se obrazuju putem: a) posebnih te~ajeva, seminara i savjetovanja; b) sredstava javnog priop}avanja (tv, ra dio, tisak); c) specijalnih obrazovnih publikacija za potro{a~e. XVIII. NADZOR NAD TR@I[TEM I UPRAVNE MJERE ^lanak 117. Nadzor nad provedbom ovoga Zakona obavljaju nadle`na tijela utvr|ena ~lankom 98. stavak (1) to~. od a) do e) i to~ka i) ovoga Zakona, sukladno ovlastima utvr|enim posebnim zakonima i drugim propisima. ^lanak 118. Ako trgovac neopravdano odbije zahtjev potro{a~a, inspektor }e na zahtjev potro{a~a donijeti rje{enje kojim se trgovcu nare|uje da udovolji opravdanom zahtjevu potro{a~a. ^lanak 119. (1) Inspektor }e donijeti rje{enje kojim nare|uje obustavljanje prodaje proizvoda do otklanjanja utvr|enih nepravilnosti, ako ustanovi: a) da prodajna cijena proizvoda, odnosno usluge nije vidljivo istaknuta ili nije istaknuta u slu`benoj valuti Bosne i Hercegovine; b) da trgovac prilikom prodaje proizvoda potro{a~u nije osigurao propisane isprave, oznake, podatke i deklaraciju te popis vlastitih i ovla{tenih servisa; c) da trgovac rasprodaju proizvoda nije objavio na na~in uobi~ajen u mjestu prodaje; d) da proizvod na rasprodaji nije jasno i vidljivo ozna~en cijenom prije i cijenom nakon sni`enja; e) da najve}i postotak sni`enja cijene proizvoda na rasprodaji ne iznosi najmanje jednu petinu vrijednosti svih proizvoda na rasprodaji; f) da proizvod koji je na rasprodaji, jer mu uskoro istje~e uporabni rok, nema vidljivo istaknut krajnji uporabni rok; g) da trgovac koji na rasprodaji prodaje proizvod s nedostatkom ili pogre{kom nije takav proizvod fizi~ki odvojio od redovite prodaje ispravnog proizvoda i vidljivo istaknuo da se radi o prodaji proizvoda s nedostatkom ili s pogre{kom te da svaki pojedina~ni proizvod nije posebno ozna~io; h) da trgovac koji prodaje proizvode kojima uskoro istje~e uporabni rok nije takve proizvode fizi~ki odvojio od redovite prodaje ostalih proizvoda i vidljivo istakao da se radi o prodaji proizvoda kojima uskoro istje~e uporabni rok. (2) Inspektor }e donijeti rje{enje kojim zabranjuje prodaju proizvoda ako ustanovi: a) da propisani uporabni rok nije jasno, vidljivo i ~itko ozna~en na omotu proizvoda; b) da je trgovac pustio u prodaju proizvod koji zbog njegovih svojstava ne odgovara uobi~ajenoj uporabi ili kvaliteti, odnosno da na njegovom omotu nema oznake za koje je namjene uporabljiv; c) da trgovac proizvod ne prodaje u odgovaraju}em omotu; (3) @alba na rje{enje iz st.(1) i (2) ovoga ~lanka ne odga|a izvr{enje rje{enja. XIX. PRAVNA ZA[TITA POTRO[A^A ^lanak 120. Nadle`ni sud }e svojim aktom narediti prestanak bilo kakve ~inidbe ili prakse koji su u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona ili drugih propisa, a koji {tete zajedni~kim interesima potro{a~a. ^lanak 121. Institucije i udruge iz ~lanka 98. ovoga Zakona, osim onih pod to~kom h), ovla{tene su pokrenuti postupak pred nadle`nim sudom za dono{enje akta iz ~lanka 120. ovoga Zakona. ^lanak 122. (1) Postupak iz ~l. 120. i 121. ovoga Zakona provodi se prema odredbama `urnog postupka. (2) Sud je ovla{ten nalo`iti objavu presude u cijelosti ili djelimi~no u medijima ili tra`iti korektivni iskaz od tu`ene strane. (3) Sud mo`e odlu~iti o nametanju financijskih sankcija za svaki dan ka{njenja u izvr{enju sudske odluke. (4) U slu~aju kr{enja odredaba koje se odnose na prezentiranje ugovora ili na postavljanje nekorektnih uvjeta u potro{a~kim ugovorima, postupak pred nadle`nim sudom mo`e biti pokrenut zajedni~ki ili pojedina~no protiv trgovaca iz istog ekonomskog sektora ili njihovih asocijacija koje koriste ili preporu~uju jednake prakse ili postavljaju sli~ne nekorektne uvjete. ^lanak 123. U istom postupku, institucija ili udruga ovla{tena je zahtijevati kompenzaciju za {tetu nanesenu kolektivnim interesima potro{a~a. ^lanak 124. (1) Pro ce dure alternativnog rje{avanja sporova uspostavit }e ovla{tena tijela za za{titu potro{a~a u Bosni i Hercegovini, ~ija }e zada}a biti rje{avanje potro{a~kih tu`bi. (2) Takve }e se pro ce dure uspostaviti i primjenjivati sukladno kriterijima koje je postavio Om buds man za za{titu potro{a~a u Bosni i Hercegovini. XX. KAZNENE ODREDBE ^lanak 125. (1) Nov~anom kaznom u iznosu od 1.500 KM do 3.500 KM kaznit }e se za prekr{aj trgovac: a) ako prodajnu cijenu proizvoda i usluge ne istakne vidljivo i slu`benoj valuti Bosne i Hercegovine (~lanak 11. stavak (1) ovoga Zakona); b) ako cijenu za jedinicu mjere, naziv i vrstu proizvoda ne istakne vidljivo (~lanak 11. stavak (3) ovoga Zakona); c) ako prodajnu cijenu i cijenu za jedinicu mjere ne ozna~i jasno, vidljivo, ~itko i jednoobrazno na proizvodu, odnosno na omotu, na prodajnom mjestu proizvoda i usluga, kao i na proizvodu u izlogu (~lanak 11. stavak (6) ovoga Zakona); d) ako za prodajni proizvod, odnosno za pru`enu uslugu potro{a~u ne izda ra~un (~lanak 11. stavak (7) i ~lanak 38. st. (1) i (2) ovoga Zakona); e) ako se ne pridr`ava prodajne cijene proizvoda ili usluga (~lanak 11. stavak (10) ovoga Zakona); f) ako potro{a~a na njegov zahtjev ne upozna o svojstvima ponu|enog proizvoda (~lanak 15. stavak (1) ovoga Zakona); g) ako na izabranom proizvodnom uzorku ne prika`e rad proizvoda i doka`e njegovu ispravnost (~lanak 15. stavak (2) ovoga Zakona); h) ako iz prodaje ne povu~e proizvod na ~ijem izabranom uzorku ne mo`e ili ne zna prikazati na~in njegove uporabe ili dati potrebna upute i obja{njenja o proizvodu koji prodaje (~lanak 15. stavak (3) ovoga Zakona); i) ako cijenu posebnog papira za omotavanje i uporabu dodatnih ukrasa ne istakne jasno i vidljivo (~lanak 17. stavak (2) ovoga Zakona); j) ako proizvod na rasprodaji nije jasno i vidljivo ozna~en cijenom prije i cijenom nakon sni`enja (~lanak 8. stavak (2) ovoga Zakona); k) ako isporu~itelj usluga potro{a~u ne omogu}i ugradnju potro{a~og mjerila (~lanak 35. stavak (2) ovoga Zakona); l) ako za vrijeme ugovaranja, a najkasnije prije isporuke, potro{a~ ne dobije pisanu obavijest sa svim podacima (~lanak 44. stavak (1) ovoga Zakona); m) ako neposredno nakon otpreme proizvoda potro{a~a ne obavijesti o vremenu i na~inu otpreme (~lanak 45. stavak (2) ovoga Zakona); n) ako potro{a~a prije zaklju~enja ugovora o kreditu u pisanom obliku ne upozna sa svim ugovornim odredbama i ukupnim tro{kovima kredita ili ako oni nisu prikazani pojedina~no za svaku stavku ugovora o kreditu (~lanak 54. ovoga Zakona); o) ako u pisanom obliku ne obavijesti potro{a~a prije ili za vrijeme zaklju~enja ugovora o odredbama iz ~lanka 58. stavak (2) ovoga Zakona; p) ako na razuman na~in prilikom zaklju~enja ugovora i prije isporuke EIP-a u pisanom, a po mogu}nosti i u elektronskom obliku ne obavijesti zainteresiranu stranu o uvjetima uporabe EIP-a, sukladno odredbama ~lanka 72. ovoga Zakona; r) ako nakon izvr{enog prijenosa nov~ane vrijednosti u pisanom obliku ne obavijesti vlasnika o podacima iz ~lanka 73. stavak (1) ovoga Zakona; s) ako vlasniku ili korisniku EIP-a pravodobno osobno ne priop}i promjenu uvjeta u ugovoru (~lanak 76. stavak (1) ovoga Zakona); t) ako ne brine da korisnik EIP-a mo`e u svako doba dana i no}i prijaviti gubitak ili kra|u EIP-a (~lanak 78. stavak (1) ovoga Zakona). (2) Ako je trgovac pravna osoba, za radnje iz stavka (1) ovoga ~lanka kaznit }e se za prekr{aj odgovorna osoba u pravnoj osobi nov~anom kaznom u iznosu od 500 KM do 1.000 KM. (3) Nov~anom kaznom u iznosu od 150 KM inspektor }e na licu mjesta kazniti odgovornu osobu u pravnoj osobi, odnosno fizi~ku osobu - trgovca za prekr{aj iz stavka (1) ovoga ~lanka. ^lanak 126. (1) Nov~anom kaznom u iznosu od 2.500 KM do 5.500 KM kaznit }e se za prekr{aj trgovac: a) ako ne posluje na jezicima u slu`benoj uporabi u Bosni i Hercegovini i ako u pisanim dokumentima ne koristi puni naziv tvrtke i sjedi{ta ili skra}eni naziv tvrtke i sjedi{ta, ukoliko je skra}eni naziv upisan u sudski ili obrtni~ki registar (~lanak 6. ovoga Zakona); b) ako prodaje proizvod, odnosno pru`a uslugu potro{a~u na na~in koji je u suprotnosti s dobrim poslovnim obi~ajima (~lanak 7. stavak (1) ovoga Zakona); c) ako potro{a~u ne omogu}i provjeru ispravnosti zara~unatog iznosa u odnosu na kvalitetu i koli~inu kupljenog proizvoda, odnosno pru`ene usluge (~lanak 11. stavak (9) ovoga Zakona); d) ako potro{a~u proizvod ne dostavi u ispravnom stanju, u ugovorenoj koli~ini i kvaliteti u dogovorenom roku, i tom prilikom ne uru~i sve pripadaju}e dokumente (~lanak 13. stavak (1) ovoga Zakona); e) ako ne sa~uva sva svojstva proizvoda namijenjenog za prodaju, a naro~ito proizvoda koji ima ograni~eni uporabni rok (~lanak 14. stavak (1) ovoga Zakona); f) ako na omotu proizvoda s propisanim uporabnim rokom taj rok ne ozna~i jasno, vidljivo i ~itko (~lanak 14. stavak (2) ovoga Zakona); g) ako potro{a~u ne dade detaljne naputke i obja{njenja o proizvodu koji prodaje (~lanak 15. stavak (2) ovoga Zakona); h) ako proizvod prodaje bez odgovaraju}eg omota ili ambala`e ili na zahtjev potro{a~a posebno ne omota proizvod (~lanak 17. stavak (1) ovoga Zakona); i) ako omot koji ima logotip i/ili naziv proizvo|a~a i/ili trgovca posebno zara~una kupcu (~lanak 17 stavak (3) ovog Zakona); j) ako omot nije prilago|en obliku i masi proizvoda ili ako obmanjuje potro{a~a u pogledu mase i veli~ine proizvoda (~lanak 17. stavak (4) ovoga Zakona); k) ako u propisanom roku ne udovolji zahtjevu potro{a~a iz ~lanka 20. stavak (2) ovoga Zakona; l) ako proizvod nema deklaraciju i ako ona ne sadr`i propisane podatke (~lanak 23. stavak (4) ovoga Zakona); m) ako rasprodaju proizvoda ne objavi na na~in uobi~ajen u mjestu prodaje (~lanak 8. stavak (1) ovoga Zakona); n) ako se najve}i postotak sni`enja cijena ne odnosi na najmanje jednu petinu vrijednosti svih proizvoda na rasprodaji (~lanak 8. stavak (3) ovoga Zakona); o) ako proizvod na rasprodaji kojemu uskoro istje~e uporabni rok nema dodatno vidljivo istaknut krajnji uporabni rok (~lanak 9. ovoga Zakona); p) ako prodaju energije i vode potro{a~u ne obra~una na temelju stvarnih isporuka o~itanih na potro{a~evom brojilu (~lanak 35. stavak (1) ovoga Zakona) ili pru`enu uslugu ne obra~una sukladno ~lanku 35. stavak (3) ovoga Zakona; r) ako nema identifikacijsku karticu (~lanak 44. stavak (3) ovoga Zakona); s) ako ugovor o prodaji na daljinu nije sa~injen u pisanom obliku i ako ne sadr`i obvezne elemente (~lanak 44. stavak (1) ovoga Zakona); t) ako prije zaklju~enja ugovora na daljinu putem sredstava za daljinsko komuniciranje ne obavijesti potro{a~a o svim odredbama iz ~lanka 44. stavak (1) ovoga Zakona Utorak, 4. 4. 2006. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 25 - Strana 2485 Broj 25 - Strana 2486 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 4. 4. 2006. ili ako ta obavijest nije sukladna odredbama ~lanka 44. stavak (2) ovoga Zakona; u) ako pisana obavijest iz ~lanka 44. ovoga Zakona ne sadr`i trgov~evu obvezu da podatke o potro{a~u ne}e priop}iti tre}oj strani, niti strani koja kao pravna ili fizi~ka osoba djeluje unutar iste skupine poduze}a (koncern) kojoj pripada trgovac, osim ako to potro{a~ odobri trgovcu u pisanom obliku (~lanak 46. ovoga Zakona); v) ako potro{a~u bez odgode ne vrati pla}eni iznos novca (~lanak 47. stavak (6) ovoga Zakona); z) ako ugovorom o prodaji na daljinu potro{a~u osigura kredit sam ili putem tre}e osobe, a u slu~aju odustanka potro{a~a od ugovora zahtijeva zatezne kamate ili druge tro{kove zbog raskida ugovora o kreditu (~lanak 48. stavak (2) ovoga Zakona); aa) ako potro{a~u isporu~i robu ili uslugu koje nije naru~io, ukoliko takva isporuka zahtijeva pla}anje (~lanak 48. stavak (1) ovoga Zakona); bb) ako bez prethodnog potro{a~evog pristanka prema potro{a~u uporabljuje pojedina~na sredstva za daljinsko komuniciranje (~lanak 51. ovoga Zakona); cc) ako ugovor o kreditu ne sadr`i sve odredbe iz ~lanka 54. ovoga Zakona; dd) ako potro{a~a u pisanom obliku ne obavijesti o svakoj promjeni godi{nje kamatne stope i tro{kova osam dana prije nastanka promjene i prilikom tere}enja potro{a~evog teku}eg ra~una (~lanak 58. stavak (3) ovoga Zakona); ee) ako u pisanom obliku ne obavijesti potro{a~a o iznosu godi{njih kamata i kamatnih stopa i tro{kovima kojima }e teretiti potro{a~ev teku}i ra~un zbog dopu{tenog prekora~enja teku}eg ra~una, kao i o svim obvezama koje nastanu za potro{a~a zbog prekora~enja njegovog teku}eg ra~una (~lanak 58. stavak (4) ovoga Zakona); ff) ako prekr{i koju od odredaba ~lanka 76. stavak (3) ovoga Zakona; gg) ako ne postupi sukladno odredbama ~lanka 81. stavak (1) ovoga Zakona; hh) ako potro{a~a ne upozna sa svim ugovornim odredbama prije zaklju~enja ugovora, tako {to }e mu uru~iti primjerak ugovora (~lanak 81. stavak (2) ovoga Zakona); ii) ako pravodobno prije po~etka putovanja ne priop}i potro{a~u u pisanom obliku podatke propisane odredbama ~lanka 82. ovoga Zakona; jj) ako organizator koji je prisiljen prije polaska izvr{iti zna~ajnu promjenu neke bitne ugovorne odredbe - naro~ito promjenu cijene - bez odgode to ne priop}i potro{a~u u pisanom obliku, kako bi mu pru`io mogu}nost dono{enja odgovaraju}e odluke (~lanak 86. stavak (1) ovoga Zakona); kk) ako od potro{a~a tra`i uplatu cjenovne razlike ukoliko je drugi ponu|eni paket aran`man vredniji od aran`mana iz ugovora (~lanak 86. stavak (2) to~ka b) ovoga Zakona); ll) ako, osim obe{te}enja, za razliku izme|u predvi|ene i ostvarene cijene usluge ne obra~una i isplati pripadaju}e kamate (~lanak 86. stavak (4) ovoga Zakona); mm) ako ugovor o vremenskom zakupu turisti~kog objekta nije sa~injen u pisanom obliku i ako ne sadr`i sve elemente iz ~lanka 91. st. (1), (2) i (3) ovoga Zakona; nn) ako u vrijeme roka za odustajanje od ugovora o vremenskom zakupu turisti~kog objekta potra`uje pla}anja od potro{a~a (~lanak 92. stavak (2) ovoga Zakona). (2) Ako je trgovac pravna osoba, za prekr{aje iz stavka (1) ovoga ~lanka kaznit }e se i odgovorna osoba u pravnoj osobi nov~anom kaznom u iznosu od 500 KM do 1.000 KM. ^lanak 127. (1) Nov~anom kaznom u iznosu od 4.000 KM do 8.000 KM kaznit }e se za prekr{aj trgovac: a) ako ne prodaje proizvod, odnosno ne pru`a usluge svim potro{a~ima pod jednakim uvjetima (~lanak 7. stavak (2) ovoga Zakona); b) ako u prodajnu cijenu ne uklju~i sve poreze, doprinose i pristojbe i ako prodajna cijena nije jednaka prodajnoj cijeni iz popisne knjige (~lanak 11. stavak (2) ovoga Zakona); c) ako prodaje proizvod koji zbog svojih svojstava ne odgovara uobi~ajenoj uporabi ili propisanoj kvaliteti (~lanak 14 stavak (3) ovoga Zakona); d) ako prilikom prodaje proizvoda potro{a~u ne osigura propisane dokumente, oznake, podatke i deklaraciju, te popis vlastitih i ovla{tenih servisa (~lanak 16. ovoga Zakona); e) ako je omot {kodljiv za zdravlje (~lanak 17. stavak (4) ovoga Zakona); f) ako u slu~aju nedostatka na proizvodu, na zahtjev i po izboru potro{a~a, ne postupi sukladno odredbama ~lanka 18. ovoga Zakona; g) ako kod usluge koju je obavio nepravilno ili djelomi~no ne postupi sukladno odredbama ~lanka 19. stavak (1) ovoga Zakona; h) ako izgubi ili uni{ti proizvod koji je potro{a~ dao na popravak, odr`avanje ili doradbu, a po izboru potro{a~a u roku od osam dana od potro{a~evog zahtjeva ne isporu~i novi proizvod jednakih svojstava i za istu namjenu ili mu bez odgode ne namiri pri~injenu {tetu u visini maloprodajne cijene novoga proizvoda (~lanak 21. stavak (1) ovoga Zakona); i) ako o{teti ili pokvari proizvod koji je primio na popravak, odr`avanje ili doradbu, te o vlastitom tro{ku ne popravi o{te}enje, odnosno ne ukloni kvar u roku od tri dana, ukoliko se na taj na~in ne smanjuje uporabna vrijednost proizvoda (~lanak 21. stavak (2) ovoga Zakona); j) ako ra~un za pru`ene telekomunikacijske usluge ne sadr`i sve potrebne podatke koji potro{a~u omogu}uju provjeru ispravnosti obra~una pru`enih usluga ili ra~un za prodaju energije, vode, telekomunikacijskih, komunalnih i drugih usluga ne dostavi pojedina~no za svaku uslugu (~lanak 36. ovoga Zakona); k) ako zahtijeva ili izri~ito uvjetuje kupnju proizvoda ili pru`anje usluge s djelomi~nim ili ukupnim predujmom, isporu~i proizvod ili pru`i uslugu nakon primitka predujma, te potro{a~u nakon isporuke proizvoda ili pru`ene usluge ne obra~una i ne isplati kamate po stopi poslovne banke trgovca za oro~ene {tedne uloge na tri mjeseca, ukoliko je rok isporuke dulji od jednoga mjeseca (~lanak 37. ovoga Zakona); l) ako potro{a~u, osim cijene, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama ne plati i dodatnih 10 % iznosa kupovne cijene za svakih 30 dana ka{njenja (~lanak 47. stavak (7) ovoga Zakona); m) ako ne isporu~i proizvod ili ne pru`i uslugu u roku od 15 dana od dana kada mu je potro{a~ poslao narud`bu i, u suprotnom, ako potro{a~u bez odgode ne vrati pla}eni iznos novca ukoliko je platio predujam (~lanak 49. ovoga Zakona); n) ako onemogu}i potro{a~a da svoje obveze iz ugovora o potro{a~kom kreditu ispuni prijevremeno ili mu ne odobrava razmjerno smanjenje ukupnih kreditnih tro{kova (~lanak 65. ovoga Zakona); o) ako mijenja ugovorom utvr|enu cijenu kada u ugovoru to nije izri~ito dopu{teno i kada ugovor ne sadr`i podatke za izra~unavanje nove cijene (~lanak 83. stavak (1) ovoga Zakona); p) ako pove}ava ugovorenu cijenu u razdoblju od 20 dana prije ugovorenog dana polaska (~lanak 83. stavak (4) ovoga Zakona); r) ako otka`e ugovor prije polaska i ne obe{teti potro{a~a (~lanak 86. stavak (4) ovoga Zakona); s) ako ne provede ugovorne odredbe i ne obe{teti potro{a~a (~lanak 87. stavak (1) ovoga Zakona); t) ako potro{a~ nije u mogu}nosti platiti tro{kove povratka, a organizator ne osigura njegov povratak (~lanak 88. stavak (1) ovoga Zakona); u) ako za svaki aran`man ne osigura jamstvo kod banke ili osiguravaju}eg dru{tva (~lanak 90. stavak (1) ovoga Zakona); v) ako ogla{avanje proizvoda i usluga nije sukladno odredbama ~lanka 29. i ~lanka 94. stavak (1) ovoga Zakona; 2.Ako je trgovac pravna osoba, za prekr{aje iz stavka (1) ovoga ~lanka kaznit }e se i odgovorna osoba u pravnoj osobi nov~anom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 2.000 KM. ^lanak 128. (1) Nov~anom kaznom u iznosu od 2.500 KM do 5.500 KM kaznit }e se za prekr{aj dobavlja~: a) ako proizvod pusti u prodaju s deklaracijom koja ne sadr`i podatke propisane u ~lanku 23. stavak (4) i podzakonskim aktima iz ~lanka 23. stavak (7) ovoga Zakona; b) ako za tehni~ki slo`ene proizvode ne utvrdi i u tehni~kom naputku ne navede rok osiguranog servisiranja i opskrbe tr`i{ta rezervnim dijelovima, priborom i drugim proizvodima bez kojih se taj proizvod ne mo`e rabiti prema njegovoj namjeni (~lanak 26. stavak (1) ovoga Zakona); c) ako svoje servise, odnosno ovla{tene servise, servisere i tr`i{te redovito ne opskrbljuje potrebnom vrstom i koli~inom rezervnih dijelova, pribora i drugih proizvoda bez kojih se tehni~ki slo`en proizvod ne mo`e rabiti prema predvi|enoj namjeni (~lanak 27. stavak (1) ovoga Zakona). (2) Ako je dobavlja~ pravna osoba, za prekr{aje iz stavka (1) ovoga ~lana kaznit }e se i odgovorna osoba u pravnoj osobi nov~anom kaznom u iznosu od 500 KM do 1.000 KM. XXI. PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lanak 129. (1) Entitetski UKZP osnovani na temelju ~lanka 9. Zakona o konkurenciji ("Slu`beni glasnik BiH", broj 30/01) nastavljaju provedbu svojih nadle`nosti kako je propisano ~l. 15, 16. i 17. toga Zakona do 31. prosinca 2005. godine. (2) Od 1. sije~nja 2006. godine nadle`nosti UKZP iz podru~ja za{tite potro{a~a obavljat }e nadle`na entitetska i tijela Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine. ^lanak 130. (1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje vrijediti Zakon o za{titi potro{a~a u Bosni i Hercegovini ("Slu`beni glasnik BiH", br. 17/02 i 44/04). (2) Nadle`na tijela donijet }e propise za provedbu ovoga Zakona te za provedbu relevantnih preporuka Europske komisije u podru~ju za{tite potro{a~a u roku od {est mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. (3) Entiteti i Br~ko Distrikt Bosne i Hercegovine du`ni su uskladiti sve propise i druge akte, najkasnije u roku od {est mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. ^lanak 131. Ovaj Zakon stu pa na snagu osmoga dana od dana objave u "Slu`benom glasniku Bi H". PSBiH broj 271/06 21. velja~e 2006. godine Sarajevo Predsjedatelj Zastupni~koga doma Parlamentarne skup{tine BiH dr. Nikola [piri}, v. r. Predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH Mustafa Pamuk, v. r. Na osnovu ~lana IV 4. a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine, na 74. sjednici Predstavni~kog doma, odr`anoj 14. februara 2006. godine, i na 54. sjednici Doma naroda, odr`anoj 21. februara 2006. godine, usvojila je ZAKON O ZA[TITI POTRO[A^A U BOSNI I HERCEGOVINI I - OP[TE ODREDBE ^lan 1. (1) Zakon o za{titi potro{a~a u Bosni i Hercegovini (u daqwem tekstu: Zakon) ure|uje odnose izme|u potro{a~a, proizvo|a~a i trgovaca na teritoriji Bosne i Hercegovine. (2) Na odnose i slu~ajeve iz oblasti za{tite potro{a~a koji nisu regulisani ovim Zakonom primjewiva}e se odredbe Zakona o hrani ("Slu`beni glasnik BiH", broj 50/04), Zakona o op{toj bezbjednosti proizvoda ("Slu`beni glasnik BiH", broj 45/04) te odgovaraju}e odredbe zakona kojima se ure|uju obligacioni odnosi u Bosni i Hercegovini. U slu~aju nedoumice ili sukoba odredaba, primjewiva}e se odredba koja pru`a ve}i stepen za{tite potro{a~ima. (3) Potro{a~ je svako fizi~ko lice koje kupuje, sti~e ili koristi proizvode ili usluge za svoje li~ne potrebe i za potrebe svog doma}instva. (4) Proizvo|a~ je svako fizi~ko ili pravno lice koje posluje u Bosni i Hercegovini, bez obzira na vrstu ili oblik vlasni{tva, javno ili privatno, koji u cjelini ili djelimi~no proizvodi proizvod ili pru`a uslugu. Prema definiciji, proizvo|a~ je: a) svako lice koje uvozi proizvod ili uslugu u Bosnu i Hercegovinu; b) svako lice koje stavqaju}i svoje ime, robni `ig, logotip, etiketu ili drugu karakteristi~nu oznaku na proizvod predstavqa sebe kao proizvo|a~a. (5) Trgovac je svako lice koje direktno ili kao posrednik me|u drugim licima prodaje proizvode ili pru`a usluge potro{a~u. Utorak, 4. 4. 2006. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 25 - Strana 2487
Zakon o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 06/06 31.01.2006 SG BiH 09/18, SG BiH 89/17, SG BiH 08/17, SG BiH 18/13, SG BiH 48/10, SG BiH 84/09, SG BiH 44/07, SG BiH 75/06 saobraćaj,putevi Broj 6 - Strana 454 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 31. 1. 2006. voza~ka dozvola za upravqawe motornim i prikqu~nim vozilima odre|ene kategorije tako da: 1) voza~ima koji imaju pravo da upravqaju vozilom kategorije A - bi}e izdata voza~ka dozvola za upravqawe vozilima kategorije A i potkategorije A1; 2) voza~ima koji imaju pravo da upravqaju vozilom kategorije B - bi}e izdata voza~ka dozvola za upravqawe vozilima kategorija B i BE i potkategorije B1; 3) voza~ima koji imaju pravo da upravqaju vozilom kategorije C - bi}e izdata voza~ka dozvola za upravqawe vozilima kategorija B i C i potkategorija B1 i C1; 4) voza~ima koji imaju pravo da upravqaju vozilom kategorije D - bi}e izdata voza~ka dozvola za upravqawe vozilima kategorija B, C i D i potkategorija B1, C1 i D1; 5) voza~ima koji imaju pravo da upravqaju prikqu~nim vozilom kategorije E, koja je va`ila uz kategoriju C - bi}e izdata voza~ka dozvola za upravqawe vozilima kategorija BE, CE i DE i potkategorija C1E i D1E. (2) Kandidati za voza~a motornih vozila koji su obuku po~eli u skladu sa zakonodavstvom koje je bilo na snazi u vrijeme po~etka obuke zavr{i}e obuku u skladu s istim zakonodavstvom. ^lan 255. (1) Nadle`ni organi uskladi}e zakone iz svoje nadle`nosti s ovim zakonom u roku od {est mjeseci od dana stupawa na snagu ovog zakona. (2) Nadle`ni organi uredi}e sva pitawa iz svoje nadle`nosti utvr|ena ovim zakonom u roku od {est mjeseci od dana stupawa na snagu ovog zakona. ^lan 256. (1) Ovaj zakon stu pa na snagu osam dana od dana objavqivawa u "Slu`benom glasniku BiH", a primjewiva}e se nakon {est mjeseci od dana stupawa na snagu. (2) Ovaj zakon bi}e objavqen i u slu`benim glasilima entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine. PS BiH, broj 262/05 22. decembra 2005. godine Sarajevo Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH dr Nikola [piri}, s. r. Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH Mustafa Pamuk, s. r. Na osnovu ~lana IV. 4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine, na 71. sjednici Predstavni~kog doma, odr`anoj 21. decembra 2005. godine, i na 52. sjednici Doma naroda, odr`anoj 22. decembra 2005. godine, usvojila je ZAKON O OSNOVAMA SIGURNOSTI SAOBRA]AJA NA PUTEVIMA U BOSNI I HERCEGOVINI I. OSNOVNE ODREDBE ^lan 1. Ovim Zakonom utvr|uju se osnovni principi me|usobnih odnosa i pona{anja u~esnika u saobra}aju i drugih subjekata u saobra}aju, osnovni uvjeti koje moraju zadovoljiti putevi u pogledu sigurnosti saobra}aja na putevima, vo|enje Centralnog registra voza~a i vozila, pravila saobra}aja na putevima, sistem saobra}ajnih znakova i znakova koje daju ovla{tena lica, du`nosti u slu~aju saobra}ajne nesre}e, osposobljavanje kandidata za voza~a, uvjeti za sticanje prava na upravljanje motornim vozilima, polaganje voza~kih ispita, uvjeti za ure|aje i opremu vozila, dimenzije, ukupna masa i osovinsko optere}enje vozila, osnovni uvjeti koje moraju zadovoljavati vozila u saobra}aju, rad strukovnih organizacija u Bosni i Hercegovini, te druga pitanja iz oblasti sigurnosti saobra}aja na putevima koja su jedinstvena za cijelu teritoriju Bosne i Hercegovine. ^lan 2. Organi Bosne i Hercegovine, entitetski i kantonalni organi i organi Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine i organi lokalne samouprave i lokalne uprave u gradovima i op}inama (u daljnjem tekstu: nadle`ni organi) osigurat }e provo|enje ovog Zakona i u okviru svoje nadle`nosti donositi propise i preduzimati druge potrebne mjere za njegovo dosljedno provo|enje. ^lan 3. (1) U~esnici u saobra}aju du`ni su po{tovati odredbe ovog Zakona i druge propise iz oblasti sigurnosti saobra}aja na putevima, razvijati hu mane odnose me|u ljudima radi za{tite zdravlja i `ivota drugih lica, a naro~ito djece, invalida, starih i nemo}nih lica, i brinuti se o za{titi `ivotne sredine. (2) U~esnici u saobra}aju ne smiju ometati saobra}aj, o{te}ivati puteve, objekte i opremu na putu. ^lan 4. (1) Putevi namijenjeni za saobra}aj moraju biti osposobljeni za siguran i nesmetan saobra}aj i odgovarati osnovnim uvjetima propisanim ovim Zakonom, a preduze}a i javne slu`be koje odr`avaju javne puteve, ili im je povjereno odr`avanje javnih puteva, moraju ih odr`avati tako da se na njima u svim uvjetima mo`e odvijati siguran i nesmetan saobra}aj. (2) Preduze}a, javne slu`be i drugi organi koji se brinu o putevima i odr`avaju ih du`ni su da organiziraju i trajno kontroliraju stanje i odr`avanje javnih puteva, objekata, saobra}ajne signalizacije i opreme na putevima radi sigurnog i nesmetanog saobra}aja. (3) Preduze}a i javne slu`be iz stava (1) ovog ~lana du`ni su pravovremeno otklanjati sve nedostatke zbog kojih na odre|enim mjestima dolazi do saobra}ajnih nesre}a. (4) U slu~aju pretrpljene {tete zbog neodgovaraju}eg odr`avanja javnih puteva povjerilac se namiruje u skladu sa zakonom o putevima. ^lan 5. Preduze}a, obrazovne organizacije, ustanove i druga pravna ili fizi~ka lica koji {koluju ili obu~avaju kandidate za voza~e motornih vozila du`ni su izvoditi obuku na na~in koji }e osigurati da kandidati nau~e i usvoje pravila saobra}aja i etiku u saobra}aju, ovladaju tehnikom upravljanja vozilom i steknu ostalo znanje i vje{tine potrebne za sigurno u~e{}e u saobra}aju na putevima. ^lan 6. (1) Preduze}a, ustanove i druga pravna ili fizi~ka lica, kada proizvode, odr`avaju, popravljaju ili prepravljaju vozila i pu{taju u saobra}aj vozila, ure|aje, rezervne dijelove i opremu za vozila, du`ni su vozila, ure|aje, dijelove i opremu proizvoditi, pu{tati u saobra}aj, odr`avati, odnosno popravljati prema uvjetima propisanim za sigurno u~e{}e vozila u saobra}aju na putevima. (2) Pojedina~no proizvedena, prepravljana ili u ve}em obimu popravljana vozila prije pu{tanja u saobra}aj moraju biti podvrgnuta certificiranju u ovla{tenoj organizaciji koja certificira vozila. (3) Bli`e odredbe o na~inu i postupku certificiranja i uvjetima koje moraju ispunjavati organizacije za certificiranje vozila pravilnikom propisuje ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: ministar) u saradnji s organom nadle`nim za unutra{nje poslove. ^lan 7. Preduze}a, ustanove, pravna ili fizi~ka lica i drugi organi koji posjeduju vlastita vozila du`ni su se brinuti o tome da voza~i njihovih vozila ispunjavaju propisane zdravstvene i druge uvjete za sigurno upravljanje vozilima i osigurati da njihova vozila budu ispravna, te da imaju propisane ure|aje i opremu. ^lan 8. (1) Saobra}aj na javnom putu mo`e se ograni~iti ili zabraniti samo kada je to neophodno radi spre~avanja ili otklanjanja opasnosti za u~esnike u saobra}aju, spre~avanja o{te}enja javnog puta ili izvo|enja radova na javnom putu. (2) Postupak i uvjete za ograni~enje i zabranu iz stava (1) ovog ~lana utvrdit }e nadle`ni organi u skladu s va`e}im propisima. ^lan 9. Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom Zakonu imaju sljede}a zna~enja: 1) autobus je motorno vozilo namijenjeno za prijevoz lica koje, osim sjedi{ta za voza~a, ima vi{e od osam sjedi{ta; 2) autoput je javni put posebno izgra|en i namijenjen isklju~ivo za saobra}aj motornih vozila, koji je kao autoput ozna~en propisanim saobra}ajnim znakom, koji ima dvije fizi~ki odvojene kolovozne trake za saobra}aj iz suprotnih smjerova, sa po najmanje dvije saobra}ajne trake i trakom za prinudno zaustavljanje vozila, bez ukr{tanja s popre~nim putevima i `eljezni~kim ili tramvajskim prugama u istom nivou i u ~iji saobra}aj se mo`e uklju~iti, odnosno isklju~iti samo odre|enim i posebno izgra|enim priklju~nim javnim putevima na odgovaraju}u kolovoznu traku autoputa; 3) bicikl je vozilo koje ima najmanje dva to~ka i koje se pokre}e isklju~ivo snagom voza~a; 4) bicikl s motorom je vozilo na motorni pogon s dva ili tri to~ka, ~ija radna zapremina motora nije ve}a od 50 cm³ i koje na ravnom putu ne mo`e razviti brzinu ve}u od 50 km/h; 5) lahki motocikl je vozilo na motorni pogon s dva ili tri to~ka ~ija zapremina motora ne prelazi 125 cm³ a snaga motora ne prelazi 11 kW; 6) biciklisti~ka staza je izgra|ena saobra}ajna povr{ina namijenjena za saobra}aj bicikala i bicikala s motorom, koja se prote`e uzdu` kolovoza i koja je od njega odvojena i obilje`ena propisanim saobra}ajnim znakom; 7) biciklisti~ka traka je dio kolovoza namijenjen za saobra}aj bicikala i bicikala s motorom, koja se prote`e du` kolovoza i koja je obilje`ena uzdu`nom linijom na kolovozu; 8) brzi put je javni put namijenjen za saobra}aj isklju~ivo motornih vozila, s jednom ili dvije razdvojene kolovozne trake, koji ima sve raskrsnice u dva ili vi{e nivoa s popre~nim putevima i drugim saobra}ajnicama (`eljezni~kim ili tramvajskim prugama), prema pravilu nema zaustavnih traka i koji je kao takav ozna~en propisanim saobra}ajnim znakom; 9) Centralni registar je evidencija o svim voza~ima i vozilima; 10) put je svaki javni put i nekategorirani put na kojem se obavlja saobra}aj; 11) put rezerviran za saobra}aj motornih vozila je javni put po kojem mogu saobra}ati samo motorna vozila i koji je kao takav ozna~en propisanim saobra}ajnim znakom; 12) strana voza~ka dozvola je voza~ka dozvola i me|unarodna voza~ka dozvola koju je izdao nadle`ni or - gan strane dr`ave; 13) javni put je povr{ina od op}eg zna~aja za saobra}aj, koju svako mo`e slobodno koristiti pod uvjetima odre|enim zakonom i koju je nadle`ni or gan proglasio javnim putem, kao i ulice u naselju; 14) kolona je niz od najmanje tri vozila (osim bicikla, traktora, radne ma{ine i zapre`nog vozila) koja su zaustavljena na putu, ili se na bliskom me|usobnom odstojanju kre}u istom saobra}ajnom trakom u istom smjeru pri ~emu su brzina kretanja vozila i postupanja voza~a me|usobno uvjetovani i izme|u kojih, bez ometanja, ne mo`e u}i drugo vozilo; 15) kolovoz je dio povr{ine puta namijenjen prvenstveno za saobra}aj vozila; 16) kolovozna traka je uzdu`ni dio kolovoza namijenjen za saobra}aj vozila u jednom smjeru, s jednom ili vi{e saobra}ajnih traka; 17) kombinirano vozilo je motorno vozilo namijenjeno za prijevoz lica i tereta, ~ija najve}a dozvoljena masa ne prelazi 3.500 kg; 18) lahka prikolica je priklju~no vozilo ~ija najve}a dozvoljena masa nije ve}a od 750 kg; 19) lahki tricikl ili ~etverocikl je motorno vozilo s tri, odnosno ~etiri to~ka, koje na ravnom putu mo`e razviti brzinu ve}u od 45 km/h, ~ija radna zapremina motora nije ve}a od 50 cm³ i ako njegova masa nije ve}a od 350 kg a snaga motora ne prelazi 4 kW; 20) licenca je javna isprava koju je izdao nadle`ni or gan i kojom se dokazuje ispunjavanje propisanih uvjeta i osposobljenosti za obavljanje odre|enih poslova iz oblasti sigurnosti saobra}aja; 21) lokalni put je javni put koji povezuje naselja na teritoriji op}ine ili koji je zna~ajan za saobra}aj na teritoriji op}ine; 22) magistralni put je javni put koji povezuje ve}e gradove i va`nija privredna podru~ja Bosne i Hercegovine i koji se nadovezuje na mre`u odgovaraju}e kategorije puteva sa susjednim dr`avama; 23) manja materijalna {teta je {teta u saobra}ajnoj nesre}i nastala na vozilu na kojem nisu o{te}eni vitalni dijelovi i sklopovi i koje se mo`e samostalno kretati na putu; 24) masa vozila je masa praznog vozila s punim rezervoarom goriva, priborom i opremom predvi|enim za vozilo; 25) me|unarodna voza~ka dozvola je javna isprava koju izdaje ovla{tena organizacija na osnovu nacionalne voza~ke dozvole te dr`ave; 26) mimoila`enje je prola`enje vozilom pored drugog vozila koje se po istom kolovozu kre}e iz suprotnog smjera; 27) motocikl je motorno vozilo s dva to~ka, s bo~nom prikolicom ili bez nje, kao i motorno vozilo na tri to~ka, ako njegova masa nije ve}a od 400 kg; 28) motokultivator je vozilo na motorni pogon s jednom ili dvije osovine i pogonskim motorom do 12 kW, konstruirano da vu~e, potiskuje ili nosi oru|a za razne poljoprivredne radove; 29) mijenjanje saobra}ajne trake je prela`enje vozilom iz jedne u drugu saobra}ajnu traku za saobra}aj u istom smjeru zbog prestrojavanja ili dozvoljenog br`eg kretanja; 30) motorno vozilo je vozilo na motorni pogon koje je prvenstveno namijenjeno za prijevoz lica ili tereta na putevima, ili koje slu`i za vu~u priklju~nih vozila Utorak, 31. 1. 2006. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 6 - Strana 455 Broj 6 - Strana 456 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 31. 1. 2006. namijenjenih za prijevoz lica ili tereta, osim vozila za prijevoz lica ili tereta koja se kre}u po {inama, bicikla s motorom, traktora i drugih vozila na motorni pogon koja nisu prvenstveno namijenjena za prijevoz lica ili tereta; 31) najve}a dozvoljena masa je masa vozila zajedno s njegovom nosivo{}u; 32) naselje je prostor na kome se redovi ili grupe zgrada nalaze s jedne ili s obje strane puta, daju}i mu izgled ulice, ~ije granice odre|uje nadle`ni or gan saobra}ajnim znakovima za obilje`avanje naseljenih mjesta; 33) nekategorirani put je povr{ina koji se koristi za saobra}aj prema ma kom osnovu i koji je dostupan ve}em broju raznih korisnika (seoski, poljski i {umski put, putevi na nasipima za odbranu od poplava, prostori oko benzinskih pumpi, parkirali{ta i sl.); 34) nosivost je dozvoljena masa do koje se vozilo smije opteretiti, prema deklaraciji proizvo|a~a vozila; 35) obila`enje je prola`enje vozilom pored zaustavljenog ili parkiranog vozila ili drugog objekta koji se nalazi na saobra}ajnoj traci kojom se vozilo kre}e; 36) obilje`eni pje{a~ki prijelaz je dio povr{ine kolovoza namijenjen za prela`enje pje{aka preko kolovoza, obilje`en oznakama na kolovozu i odgovaraju}im saobra}ajnim znakom; 37) or gan nadle`an za je or gan nadle`an za odre|ene poslove utvr|en ustavom i zakonom Bosne i Hercegovine, entiteta, kantona i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine; 38) osovinsko optere}enje je dio ukupne mase kojim osovina vozila optere}uje kolovoz na putu u stanju mirovanja vozila; 39) parkiranje vozila je prekid kretanja vozila du`i od pet minuta osim prekida koji se pravi da bi se postupilo po znaku ili pravilu kojim se regulira saobra}aj; 40) pje{a~ka zona je ure|ena saobra}ajna povr{ina namijenjena za kretanje pje{aka u kojoj je dozvoljeno kretanje motornih vozila s posebnim odobrenjem; 41) pje{a~ko ostrvo je uzdignuta ili na drugi na~in obilje`ena povr{ina koja se nalazi na kolovozu i koja je odre|ena za privremeno zadr`avanje pje{aka koji prelaze preko kolovoza, ili ulaze u vozilo i izlaze iz vozila javnog saobra}aja; 42) pje{ak je lice koje u~estvuje u saobra}aju, a ne upravlja vozilom, niti se prevozi u vozilu ili na vozilu, lice koje vlastitom snagom gura ili vu~e vozilo, ru~na kolica, dje~ije prijevozno sredstvo, bicikl, bicikl s motorom ili pokretna kolica za nemo}na lica, lice u pokretnoj stolici za nemo}na lica koju pokre}e vlastitom snagom ili snagom motora, ako se pri tome kre}e brzinom ~ovje~ijeg hoda, kao i lice koje klizi klizaljkama, skijama, sankama ili se vozi na koturaljkama; 43) polukru`no okretanje je okretanje vozila za 180 stepeni, u odnosu na dotada{nji smjer kretanja, radi uklju~enja u suprotni saobra}ajni tok; 44) poluprikolica je priklju~no vozilo bez prednje osovine, konstruirano tako da se svojim prednjim dijelom oslanja na vu~no vozilo; 45) potvrda o registraciji je javna isprava koju za registrirano vozilo izdaje nadle`ni or gan; 46) preglednost podrazumijeva prostor koji u~esnik u drum - skom saobra}aju mo`e vidjeti s mjesta na kojem se nalazi; 47) preticanje je prola`enje vozilom pored drugog vozila koje se kre}e u istoj saobra}ajnoj traci i istom smjeru; 48) saobra}ajna dozvola je javna isprava koju je izdao nadle`ni or gan i kojom se dokazuju vlasni{tvo odre|enog vozila, njegove tehni~ke i druge osobine i karakteristike; 49) potvrda o vlasni{tvu vozila je javna isprava koju je izdao nadle`ni or gan i kojom se dokazuju vlasni{tvo odre|enog vozila, njegove tehni~ke i druge karakteristike; 50) posebni objekat na putu je oprema na putu postavljena radi smanjenja brzine kretanja vozila na mjestima gdje je posebno ugro`ena sigurnost u~esnika u prometu; 51) prestrojavanje je zauzimanje takvog polo`aja vozilom na saobra}ajnoj traci i na takvoj udaljenosti od raskrsnice ili drugog mjesta na putu iz kojeg se na siguran na~in mo`e izvesti naredna dopu{tena radnja vozilom (skretanjem, okretanjem, zaustavljanjem i sl.); 52) priklju~no vozilo je vozilo namijenjeno da bude vu~eno vozilom na motorni pogon, bilo da je konstruirano kao prikolica ili kao poluprikolica; 53) saobra}ajna traka za vozila javnog gradskog prijevoza je obilje`eni uzdu`ni dio kolovoza namijenjen za vozila javnog gradskog prijevoza putnika, kad su u vozilu putnici; 54) propu{tanje vozila je radnja koju je u odre|enim slu~ajevima voza~ du`an izvr{iti zaustavljanjem vozila, smanjivanjem brzine kretanja ili prekidanjem radnje koju izvodi vozilom, i to na na~in koji ne primorava voza~a drugog vozila da naglo mijenja pravac ili brzinu kretanja; 55) putni~ki automobil je motorno vozilo namijenjeno za prijevoz lica koje, osim sjedi{ta za voza~a, ima najvi{e osam sjedi{ta; 56) saobra}ajna nezgoda je nezgoda na putu u kojoj je u~estvovalo najmanje jedno vozilo u pokretu i u kojoj je jedno ili vi{e lica poginulo ili povrije|eno ili je izazvana materijalna {teta; 57) saobra}ajna traka je obilje`eni ili neobilje`eni uzdu`ni dio kolovoza ~ija je {irina dovoljna za nesmetan saobra}aj jednog reda vozila; 58) saobra}ajna traka za prinudno zaustavljanje vozila je obilje`eni uzdu`ni dio kolovoza na autoputevima i na odre|enim mjestima na putevima vi{eg ranga, kao i u tunelima i galerijama; 59) saobra}ajna traka za spora vozila je uzdu`ni dio kolovoza namijenjen za vozila koja sporom vo`njom smanjuju protok saobra}aja; 60) saobra}ajna traka za ubrzavanje je dio kolovoza namijenjen za uklju~ivanje vozila u saobra}aj sa sporednog puta, odnosno drugih prilaznih puteva s objekata pored puteva; 61) saobra}ajna traka za usporavanje je dio kolovoza namijenjen za isklju~ivanje vozila iz saobra}aja na putu; 62) radna ma{ina je vozilo na motorni pogon namijenjeno za vr{enje odre|enih radova vlastitim ure|ajima i opremom, koje po konstrukcionim osobinama ne mo`e razviti brzinu ve}u od 30 km na sat; 63) raskrsnica je povr{ina na kojoj se ukr{taju ili spajaju dva ili vi{e puteva, kao i {ira saobra}ajna povr{ina koja nastaje ukr{tanjem, odnosno spajanjem puteva; 64) regionalni put je javni put koji povezuje va`nija privredna podru~ja Bosne i Hercegovine i koji osigurava najracionalniju vezu izme|u op}ina; 65) u saradnji s nadle`nim organom zna~i da je or gan koji donosi podzakonski akt obavezan osigurati u~e{}e u izradi ili davanju mi{ljenja nadle`nog organa o podzakonskom aktu; 66) skup vozila ~ine vozilo na motorni pogon i priklju~na vozila koja u saobra}aju na putevima u~estvuju kao cjelina; 67) smanjena vidljivost postoji kada, zbog nepovoljnih atmosferskih ili drugih prilika, voza~ ne mo`e jasno uo~iti druge u~esnike u saobra}aju na udaljenosti od najmanje 200 m na putu izvan naselja, odnosno od najmanje 100 m u naselju; 68) stajali{te je dio povr{ine puta namijenjen za zaustavljanje autobusa, trolejbusa ili tramvaja radi ulaska i izlaska putnika i koje je obilje`eno saobra}ajnim znakom; 69) stiker naljepnica je dokaz registriranog vozila; 70) teretno vozilo je svako motorno vozilo koje je namijenjeno za prijevoz tereta; 71) traktor je vozilo na motorni pogon konstruirano da vu~e, potiskuje ili nosi izmjenjiva oru|a, odnosno da slu`i za pogon takvih oru|a ili za vu~u priklju~nih vozila; 72) tramvaj je vozilo na {inama s elektri~nim pogonom, namijenjeno za javni prijevoz putnika i koje je, radi napajanja motora elektri~nom energijom, vezano za elektri~ni vod; 73) trolejbus je motorno vozilo namijenjeno za javni prijevoz putnika koje, osim sjedi{ta za voza~a, ima vi{e od osam sjedi{ta i koje, radi napajanja motora elektri~nom energijom, ima kontakt s elektri~nim provodnikom; 74) trotoar je posebno ure|ena saobra}ajna povr{ina namijenjena za kretanje pje{aka, koja nije u istom nivou s kolovozom puta, ili je od kolovoza odvojena na drugi na~in; 75) tricikl ili ~etverocikl je motorno vozilo sa tri, odnosno ~etiri to~ka, koje na ravnom putu mo`e razviti brzinu ve}u od 50 km na sat, ~ija je radna zapremina motora ve}a od 50 cm³ i ako njegova masa nije ve}a od 550 kg a snaga motora ne prelazi 15 kW; 76) u~esnik u saobra}aju je lice koje u saobra}aju na putu upravlja vozilom ili se nalazi u vozilu ili na vozilu, koje tjera, vodi ili ja{e `ivotinju koja se kre}e putem, kao i pje{ak ili lice koje svoje poslove i radne zadatke obavlja na putu; 77) ukupna masa je masa vozila zajedno s masom tereta koji se prevozi na vozilu, uklju~uju}i i masu lica koja se nalaze u vozilu, kao i masu priklju~nog vozila s teretom, ako je ono pridodato vozilu; 78) ulica je dio putu u naseljenom mjestu, s trotoarom i ivi~njakom, pored koje se najmanje s jedne strane nalaze redovi ku}a ili grupe zgrada; 79) voza~ je lice koje na putu upravlja vozilom; 80) voza~ka dozvola je javna isprava koju je izdao nadle`ni or gan i kojom se dokazuje pravo upravljanja odre|enom kategorijom ili vrstom vozila; 81) vozilo je svako prijevozno sredstvo namijenjeno za kretanje po putu osim pokretnih stolica bez motora za nemo}na lica i dje~ijih prijevoznih sredstava; 82) vozilo na motorni pogon je svako vozilo koje se pokre}e snagom vlastitog motora osim pokretnih stolica s motorom za nemo}na lica i vozila koja se kre}u po {inama; 83) zapre`no vozilo je vozilo koje vu~e upregnuta `ivotinja; 84) zaustavljanje vozila je svaki prekid kretanja vozila na putu u trajanju do pet minuta, osim prekida koji se pravi da bi se postupilo po znaku ili pravilu kojim se regulira saobra}aj; 85) zemljani put je put bez izgra|enog kolovoza i kolovoznog zastora, pa i kad na priklju~ku na javni put ima izgra|en kolovoz; 86) zona smirenog saobra}aja je podru~je u naselju, obilje`eno propisanim saobra}ajnim znakom, u kojem se vozila ne smiju kretati brzinom ve}om od brzine hoda pje{aka zbog dozvoljenog kretanja pje{aka i dje~ije igre. ^lan 10. (1) S ciljem pove}anja efikasnosti u provo|enju ovog Zakona i ispunjavanja uvjeta i obaveza na me|unarodnom planu, dr`avne institucije nadle`ne za vo|enje centralnih evidencija uspostavit }e Centralni registar. (2) Organi koji vode evidenciju du`ni su redovno dostavljati odgovaraju}e podatke Centralnom registru. (3) Odgovaraju}im podzakonskim aktom bli`e }e se urediti vo|enje i sadr`aj Centralnog registra. II. PUTEVI ^lan 11. (1) Putevi, kao osnova na kojoj se odvija saobra}aj, moraju se projektirati, izgra|ivati, opremati i odr`avati tako da odgovaraju svojoj namjeni i zahtjevima sigurnosti saobra}aja. (2) Bli`e odredbe o osnovnim uvjetima koje putevi, njihovi elementi i objekti na njima moraju ispunjavati sa stanovi{ta sigurnosti saobra}aja pravilnikom propisuje ministar, u saradnji s nadle`nim organom. ^lan 12. Javni putevi, njihovi pojedini dijelovi i objekti na njima mogu se pustiti u saobra}aj tek po{to se utvrdi da u pogledu sigurnosti saobra}aja ispunjavaju propisane tehni~ke nor ma - tive. ^lan 13. (1) Mre`u javnih puteva, zavisno od njihovog dru{tvenog i privrednog zna~aja, ~ine magistralni, regionalni i lokalni putevi, kao i ulice u naseljima i gradovima. (2) O javnim putevima i objektima na njima vodi se evidencija. (3) Bli`e odredbe o na~inu vo|enja evidencije o javnim putevima i objektima na njima pravilnikom propisuje ministar, u saradnji s nadle`nim organom. ^lan 14. Javni put ~ine donji i gornji stroj puta, putni gra|evinski objekti, saobra}ajni znakovi i oprema, objekti za potrebe puta, a javni put van naselja i zemlji{ni pojas s obje strane puta {irine najmanje jedan metar, ra~unaju}i od krajnje ta~ke poprije~nog profila puta, i zra~ni prostor iznad kolovoza u visini od sedam metara, ra~unaju}i od najvi{e ta~ke kolovoza. ^lan 15. (1) Javni putevi moraju imati najmanje dvije saobra}ajne trake i dvije ivi~ne trake ili ivi~njake u ravni kolovoza, a ulice trotoare s ivi~njacima. (2) Izuzetno od odredbi stava (1), lokalni put mo`e imati samo jednu saobra}ajnu traku s tim da, zavisno od preglednosti puta, na rastojanju od najvi{e 500 m, ima odgovaraju}e pro{irenje, a ulica samo jednu saobra}ajnu traku bez pro{irenja. ^lan 16. (1) Javni putevi moraju biti osposobljeni da podnesu osovinsko optere}enje od najmanje 10 t po osovini. (2) Izuzetno od odredbi stava (1) ovog ~lana, lokalni putevi i ulice, odre|eni odlukama nadle`nih organa, moraju biti izgra|eni tako da podnesu osovinsko optere}enje od najmanje {est tona. (3) Projektiranjem i gradnjom novih javnih puteva, osim lokalnih, mora se osigurati da podnesu osovinsko optere}enje od najmanje 11, 5 t po osovini. Utorak, 31. 1. 2006. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 6 - Strana 457 Broj 6 - Strana 458 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 31. 1. 2006. ^lan 17. Iznad kolovoza javnog puta mora postojati slobodan prostor u visini od najmanje 4,5 m od najvi{e ta~ke kolovoza. ^lan 18. (1) Na mostovima, u tunelima, galerijama i drugim objektima na javnom putu {irina kolovoza ne smije biti manja od {irine kolovoza na javnom putu. (2) Autobuska stajali{ta na javnom putu van naselja, kao i na dijelu magistralnog puta u naselju moraju biti van kolovoza. ^lan 19. (1) Na javnim putevima zabranjeno je podizati objekte, ure|aje ili postrojenja, saditi sadnice ili postavljati predmete kojima se umanjuje preglednost puteva i `eljezni~ke pruge s kojom se put ukr{ta u istom nivou, kao i preglednost na raskrsnici, ili vr{iti bilo kakve radnje koje bi mogle ugro`avati ili ometati saobra}aj na javnom putu ili o{te}ivati javni put i objekte na njemu. (2) Na javnom putu i njegovom za{titnom pojasu zabranjeno je podizati spomenike i postavljati druga spomen-obilje`ja, prodavati proizvode i sl. (3) U za{titnom pojasu javnog puta van naselja mogu se postavljati natpisi za reklame, i to pored autoputa i puta rezerviranog za saobra}aj motornih vozila na udaljenosti najmanje 12 m, magistralne i regionalne 10 m i lokalne puteve tri metra, ra~unaju}i od krajnje ta~ke poprije~nog profila, uz dozvolu nadle`ne institucije koja upravlja javnim putem. ^lan 20. Preduze}a i drugi subjekti koji izvode radove na javnom putu, prije po~etka izvo|enja radova, du`ni su osigurati mjesto na kome se radovi izvode i za vrijeme trajanja radova organizirati siguran saobra}aj na mjestu izvo|enja radova, te po njihovom zavr{etku ukloniti s javnog puta ostatke materijala, sredstva rada, saobra}ajne znakove, branike i druge predmete koje su postavili za vrijeme izvo|enja radova. ^lan 21. (1) Nadle`ni organi koji upravljaju putevima du`ni su preduzimati prakti~ne mjere radi otklanjanja odre|enih nedostataka na putu, gdje je put uzrok saobra}ajnih nezgoda. (2) Organi nadle`ni za unutra{nje poslove du`ni su, najmanje dva puta godi{nje, dostaviti podatke institucijama iz stava (1) ovog ~lana o vrstama, mjestima i vremenu doga|anja saobra}ajnih nesre}a. ^lan 22. U slu~aju prekida ili ugro`avanja saobra}aja na javnom putu zbog nanosa, odrona ili klizanja terena ili drugih uzroka, kao i u slu~aju o{te}enja kolovoza koja u ve}oj mjeri ugro`avaju sigurnost saobra}aja nadle`na institucija koja upravlja putevima, odmah po saznanju, mora preduzeti mjere za otklanjanje smetnji i uspostavljanje sigurnog saobra}aja. ^lan 23. (1) Nadle`ne institucije koje odr`avaju i upravljaju putevima du`ne su pravovremeno i ta~no obavje{tavati javnost o ograni~enju i zabrani saobra}aja na javnim putevima i o vanrednim uvjetima i posebnim mjerama za saobra}aj na njima, kao i o prohodnosti javnih puteva u zimskom periodu i u slu~aju elementarnih nepogoda ili vanrednih doga|aja zbog kojih je nastao prekid saobra}aja, odnosno zbog ~ega su znatno ote`ani uvjeti za odvijanje saobra}aja. (2) Nadle`ne institucije koje odr`avaju i upravljaju putevima, istovremeno s informiranjem javnosti, du`ne su dostavljati auto-moto klubovima/savezima informacije o prohodnosti javnih puteva koje su im potrebne za vr{enje njihovih javnih ovla{tenja. ^lan 24. Javni putevi van naselja moraju imati, na pogodnim rastojanjima, posebne povr{ine za zadr`avanje vozila van kolovoza, a na dijelovima s ve}im uzdu`nim nagibom i posebnu traku za kretanje sporih vozila u slu~aju vrlo gustog saobra}aja. III. PRAVILA SAOBRA]AJA 1. Op}e odredbe ^lan 25. (1) U~esnici u saobra}aju du`ni su postupati u skladu s propisima o pravilima saobra}aja, saobra}ajnim znakovima postavljenim na putu i znacima i naredbama koje daju ovla{tena lica. (2) U~esnici u saobra}aju du`ni su postupati u skladu sa saobra}ajnim znakovima postavljenim na putu i kad se time odstupa od propisa o saobra}aju. U~esnici u saobra}aju du`ni su postupati prema svjetlosnom saobra}ajnom znaku i kad se taj znak razlikuje od pravila o prvenstvu prolaza izra`enom na istom mjestu drugim saobra}ajnim znakom. (3) U~esnici u saobra}aju du`ni su postupati prema zahtjevima izra`enim pomo}u znakova ili po naredbama koje daju ovla{tena lica i kad se time odstupa od propisanih pravila saobra}aja ili zna~enja saobra}ajnih znakova postavljenih na putu. ^lan 26. (1) Zabranjeno je na putu, park ing-prostoru, trotoaru i drugim saobra}ajnim povr{inama ostavljati o{te}ena, dotrajala ili neregistrirana vozila, nanositi blato na put sa savremenim kolovozom ili ostavljati ili bacati otpatke ili predmete i materije koji mogu ometati ili ugroziti saobra}aj ili zaga|ivati okolinu. (2) Lice koje postupi suprotno stavu (1) ovog ~lana snosi tro{kove uklanjanja vozila, otpadaka, predmeta i materija koje je ostavilo, nanijelo blato ili bacilo otpatke ili predmete na put, park ing-prostor ili neku drugu saobra}ajnu povr{inu. (3) Voza~ je du`an s kolovoza ukloniti predmete i materije koje s njegovog vozila padnu na put, kao i predmete koje je prilikom zaustavljanja vozila stavio na put. (4) Ako je u mogu}nosti i ako time ne ometa sigurnost saobra}aja, voza~ je du`an ukloniti s kolovoza i predmete na koje nai|e u toku vo`nje, a ako nije u mogu}nosti, du`an je o tome obavijestiti nadle`nu instituciju koja upravlja putem ili policijsku upravu, odnosno preduze}e koje se brine o odr`avanju puta. ^lan 27. Voza~ je du`an dr`ati vozilo na takvoj udaljenosti od drugih vozila u saobra}aju da, s obzirom na brzinu kretanja vozila i druge okolnosti u saobra}aju, ne izaziva opasnost i ne ometa druge u~esnike u saobra}aju. ^lan 28. (1) Voza~ je du`an u toku upravljanja vozilom obratiti pa`nju na pje{ake koji se nalaze na kolovozu ili stupaju na kolovoz. (2) Kad prilazi obilje`enom pje{a~kom prijelazu, voza~ mora upravljati vozilom s naro~itim oprezom i voziti takvom brzinom da u slu~aju potrebe mo`e zaustaviti vozilo ispred pje{a~kog prijelaza. (3) Na dijelu puta po kojem se kre}u djeca, ili na kojem su postavljeni saobra}ajni znaci o u~e{}u djece u saobra}aju, voza~ je du`an voziti s naro~itim oprezom i takvom brzinom da mo`e vozilo zaustaviti u slu~aju potrebe. ^lan 29. (1) Slijepa lica, kad samostalno u~estvuju u saobra}aju, moraju nositi bijeli {tap kao znak raspoznavanja. (2) Vozilo koje je pode{eno da njime upravlja lice kojem su o{te}eni ekstremiteti bitni za upravljanje vozilom, mora biti obilje`eno posebnim znakom. (3) Bli`e odredbe o na~inu obilje`avanja vozila kojim upravlja lice s o{te}enim ekstremitetima pravilnikom propisuje ministar, u saradnji s nadle`nim organom. ^lan 30. (1) Voza~ vozila koje se kre}e pored vozila javnog prijevoza putnika ili pored autobusa kojim se obavlja prijevoz putnika, zaustavljenog na stajali{tu, mora se kretati smanjenom brzinom tako da ne ugro`ava lica koja ulaze ili izlaze iz tog vozila. (2) Lica iz stava (1) ovog ~lana, kad radi ulaska u vozilo ili po izlasku iz vozila moraju pre}i preko kolovoza, du`na su to ~initi na na~in propisan u ~l. 108., 109. i 110. (3) Voza~ mora zaustaviti vozilo iza vozila iz stava (1) ovog ~lana kada lica, ulaze}i ili izlaze}i iz tog vozila, moraju pre}i preko saobra}ajne trake i biciklisti~ke staze ili trake kojom se vozilo kre}e. (4) Voza~ vozila koje se kre}e iza vozila kojim se prevoze djeca, kao i voza~ vozila koji tom vozilu dolazi u susret na putu s dvije saobra}ajne trake, du`an je zaustaviti se, kad je vozilo kojim se prevoze djeca zaustavljeno na kolovozu, dok djeca ulaze ili izlaze iz vozila. (5) Ako se vozilom obavlja organiziran prijevoz djece, vozilo mora biti obilje`eno posebnim znakom. ^lan 31. (1) Za vrijeme vo`nje u naselju voza~ je du`an vozilu javnog gradskog prijevoza putnika ili posebno obilje`enom vozilu kojim se obavlja organizirani prijevoz djece omogu}iti uklju~ivanje u saobra}aj kada ta vozila izlaze sa stajali{ta koja se nalaze van kolovoza, odnosno s pro{irenja saobra}ajne trake koje se koristi za stajali{te. (2) Voza~ vozila javnog gradskog prijevoza putnika ili posebno obilje`enog vozila kojim se obavlja organiziran prijevoz djece du`an je pomo}u pokaziva~a pravca najaviti svoju namjeru da se uklju~i u saobra}aj i to uklju~ivanje obaviti na na~in kojim se ne ugro`avaju drugi u~esnici u saobra}aju. ^lan 32. Lice koje se prevozi vozilom ne smije ni na koji na~in ometati voza~a u upravljanju vozilom, niti uticati na njega da upravlja vozilom na na~in kojim se umanjuje sigurnost saobra}aja. ^lan 33. (1) Za vrijeme kretanja vozila u saobra}aju na javnom putu voza~ ne smije koristiti mobilni telefon, osim u slu~aju da je mobilni telefon prilago|en upotrebi u vozilu. (2) Kretanjem vozila u smislu stava (1) ovog ~lana smatrat }e se i slu~aj kada je vozilo zaustavljeno zbog postupanja po saobra}ajnom znaku, postupanja po znaku i naredbi ovla{tenog lica, propu{tanja vozila koja imaju pravo prvenstva prolaza i u drugim slu~ajevima kada je voza~ du`an ili prinu|en zaustaviti vozilo na kolovozu prema odredbama ovog Zakona. ^lan 34. (1) Voza~ motornog vozila i lica koja se prevoze tim vozilom du`ni su koristiti sigurnosne pojaseve za vrijeme dok se vozilo kre}e u saobra}aju na javnom putu. (2) U putni~kom automobilu na prednjem sjedi{tu do voza~a ne smije se prevoziti lice koje je o~igledno pod uticajem alkohola ili opojnih sredstava, kao ni dijete mla|e od 12 godina, niti na zadnjem sjedi{tu dijete mla|e od pet godina, osim u slu~aju kada na zadnjem sjedi{tu ima pri~vr{}enu dje~iju sjedalicu, u kojoj dijete mora biti vezano, ili da pored djeteta sjedi punoljetno lice. ^lan 35. (1) Vozila ne smiju na prednjoj strani imati svjetlosne, svjetlosno-signalne ili reflektuju}e ure|aje ili materije koji daju svjetla crvene boje, a na zadnjoj strani ure|aje ili materije koji daju svjetla bijele boje. (2) Odredba stava (1) ovog ~lana u pogledu svjetala bijele boje ne odnosi se na svjetlo za osvjetljavanje puta pri vo`nji unazad, pokretno svjetlo za istra`ivanje (reflektor), svjetlo za osvjetljavanje zadnje registarske tablice i registarsku tablicu presvu~enu bijelom reflektuju}om bojom. (3) Odredba stava (1) ovog ~lana ne odnosi se na crveno trep}u}e svjetlo na posebnim motornim vozilima koja prate vozila pod pratnjom. 2. Radnje vozilom u saobra}aju ^lan 36. (1) Voza~ koji namjerava obaviti neku radnju vozilom na putu (pomjeranje vozila udesno ili ulijevo, mijenjanje saobra}ajne trake, preticanje, obila`enje, zaustavljanje, skretanje udesno ili ulijevo, polukru`no okretanje, vo`nja unazad i sl.) smije po~eti takvu radnju samo ako se prethodno uvjerio da to mo`e u~initi bez opasnosti za druge u~esnike u saobra}aju ili imovinu, vode}i pritom ra~una o polo`aju vozila i pravcu i brzini kretanja. (2) Voza~ je du`an postupati prema odredbama stava (1) ovog ~lana i kada se uklju~uje u saobra}aj iz gara`e, parkirali{ta, dvori{ta ili drugih sli~nih povr{ina, a ako mu je vidik zaklonjen ili mu je vidljivost znatno smanjena zbog vremenskih ili drugih prilika, du`an je na mjestu na kojem se uklju~uje postaviti lice koje }e omogu}iti siguran izlazak vozila na put ili na drugi na~in osigurati sigurno uklju~enje na put. (3) Zabranjeno je otvaranje vrata na motornom vozilu na kolovozu, kada je vozilo u kretanju ili mirovanju i u svim drugim slu~ajevima kada se mo`e ugroziti sigurnost drugih u~esnika u saobra}aju. ^lan 37. (1) Prije obavljanja radnji vozilom iz ~lana 36. ovog Zakona voza~ je du`an jasno i pravovremeno obavijestiti o svojoj namjeri druge u~esnike u saobra}aju, daju}i znak pomo}u pokaziva~a pravca ili, ako oni ne postoje, odgovaraju}im znakom rukom. (2) Ako znak iz stava (1) ovog ~lana voza~ daje pomo}u pokaziva~a pravca, mora ga davati sve vrijeme obavljanja radnje vozilom, a po izvr{enoj radnji mora prestati da ga daje. (3) Izuzetno od odredbi st. (1) i (2) ovog ~lana, po izvr{enom preticanju drugog vozila, voza~ nije du`an davati znak o namjeri da se vrati na saobra}ajnu traku kojom se kretao prije preticanja. 3. Kretanje vozila po putu ^lan 38. Voza~ mora za kretanje vozila koristiti isklju~ivo put, odnosno kolovoz ili saobra}ajnu traku, odnosno stazu namijenjenu za saobra}aj one vrste vozila kojoj pripada osim u slu~aju opasnosti. ^lan 39. (1) Voza~ je du`an kretati se vozilom desnom stranom kolovoza u smjeru kretanja. (2) Voza~ je du`an dr`ati vozilo u kretanju {to bli`e desnoj ivici kolovoza i na tolikoj udaljenosti od nje da, s obzirom na brzinu kretanja vozila, uvjete saobra}aja i stanje i osobine puta, ne ugro`ava druge u~esnike u saobra}aju i sebe ne izla`e opasnosti. Utorak, 31. 1. 2006. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 6 - Strana 459 Broj 6 - Strana 460 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 31. 1. 2006. (3) Izuzetno od odredbe stava (2) ovog ~lana, na putu u naselju s kolovozom na kome za saobra}aj vozila u istom smjeru postoje najmanje dvije obilje`ene saobra}ajne trake za kretanje vozila voza~ mo`e koristiti i saobra}ajnu traku koja se ne nalazi uz desnu ivicu kolovoza ako time ne ometa ostala vozila koja se kre}u iza vozila kojim upravlja. (4) Odredba stava (3) ovog ~lana ne odnosi se na voza~a autobusa, voza~a teretnog vozila ~ija je najve}a dozvoljena masa ve}a od 3.500 kg, voza~a vozila koje na ravnom putu ne mo`e razviti brzinu kretanja ve}u od 40 km/h i na voza~a vozila koje se ne smatra motornim vozilom, osim na dijelu puta ispred raskrsnice ili drugog mjesta na kojem vozilo skre}e ulijevo. ^lan 40. (1) Na putu s kolovozom za saobra}aj vozila u oba smjera na kome postoje najmanje ~etiri saobra}ajne trake, voza~ ne smije vozilom prelaziti na kolovoznu traku namijenjenu za saobra}aj vozila iz suprotnog smjera. (2) Na putu s kolovozom za saobra}aj vozila u oba smjera na kome postoje tri saobra}ajne trake voza~ se ne smije vozilom kretati saobra}ajnom trakom koja se nalazi uz lijevu ivicu puta u smjeru kretanja vozila. (3) Na putu na kojem su kolovozne trake fizi~ki odvojene jedna od druge, voza~ se ne smije vozilom kretati kolovoznom trakom namijenjenom za saobra}aj vozila iz suprotnog smjera. (4) Na putu s kolovozom za saobra}aj vozila u jednom smjeru, voza~ se ne smije vozilom kretati u zabranjenom smjeru. ^lan 41. (1) Voza~ koji se namjerava kretati vozilom unazad, mo`e izvr{iti tu radnju samo na kratkom dijelu puta pod uvjetom da ne ugro`ava ili ne ometa druge u~esnike u saobra}aju. (2) Kad se voza~ kre}e vozilom unazad du`an je kretati se onom stranom kolovoza kojom se do tada kretao vo`njom unaprijed. (3) Voza~ ne smije kretanjem vozila unazad ulaziti u nepreglednu raskrsnicu, kretati se putem na prijelazu preko `eljezni~ke pruge u istom nivou, uklju~ivati se na put s pravom prvenstva, niti voziti na prijevojima i u krivinama u kojima je preglednost nedovoljna. ^lan 42. (1) Voza~ ne smije mijenjati na~in upravljanja vozilom naglim smanjenjem brzine kretanja vozila osim u slu~aju neposredne opasnosti. (2) Voza~ koji namjerava znatnije smanjiti brzinu kretanja vozila du`an je to u~initi na na~in kojim ne}e ugroziti druge voza~e koji se kre}u iza njega. 4. Brzina ^lan 43. (1) Voza~ je du`an brzinu kretanja vozila prilagoditi karakteristikama i stanju puta, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta, gustini saobra}aja, saobra}ajnim znakovima i drugim saobra}ajnim uvjetima, tako da vozilo mo`e pravovremeno zaustaviti pred svakom preprekom koju pod navedenim uvjetima mo`e predvidjeti. (2) Voza~ ne smije smanjiti brzinu kretanja vozila do te mjere da njegovo vozilo pri~injava smetnju normalnom odvijanju saobra}aja. (3) Prilikom pokretanja vozila iz mjesta voza~ ne smije naglo pove}ati brzinu kretanja tako da dolazi do stvaranja prekomjerne buke i {kripe usljed proklizavanja pogonskih to~kova vozila osim u slu~aju opasnosti. ^lan 44. (1) Na putu u naselju voza~ se ne smije vozilom kretati brzinom ve}om od 60 km/h osim ako saobra}ajnim znakom nije druga~ije odre|eno. (2) Na putevima u naselju, ako saobra}ajno-tehni~ki elementi to omogu}avaju, saobra}ajnim znakom mo`e se dozvoliti kretanje vozilom i ve}om brzinom od propisane u stavu (1) ovog ~lana. (3) Na putu van naselja voza~ se ne smije vozilom kretati brzinom ve}om od: 1) 130 km/h na autoputevima; 2) 100 km/h na putevima rezerviranim za saobra}aj motornih vozila i brzim putevima; 3) 80 km/h na ostalim putevima. (4) Na putu van naselja voza~ se ne smije vozilom kretati brzinom ve}om od brzine odre|ene saobra}ajnim znakom postavljenim na putu. ^lan 45. (1) Brzina kretanja motornih vozila na putu pod normalnim uvjetima saobra}aja ne smije se ograni~iti saobra}ajnim znakom ispod 60 km/h na magistralnim putevima, a 40 km/h na ostalim putevima. (2) Brzina kretanja vozila utvr|uje se pomo}u ure|aja za mjerenje brzine kretanja vozila s ure|ajem ili bez ure|aja s grafi~kim ispisom brzine, datuma i vremena ili tahografskog zapisa ili neposrednim pra}enjem vozilom, uz videonadzor. (3) Fotografija i videozapis s podacima o utvr|enoj brzini, tahografski zapis i zapisnik o o~itanju na radaru, slu`e kao dokaz o utvr|enoj brzini kretanja vozila. (4) U zapisnik, koji se sa~injava na licu mjesta, navodi se i izjava voza~a da li ima ili ne primjedbi na tekst zapisnika. ^lan 46. (1) Na putevima brzina kretanja ograni~ava se za sljede}a vozila: 1) na 80 km/h - za autobuse i autobuse s lahkom prikolicom, kao i za teretna motorna vozila ~ija najve}a dozvoljena masa nije ve}a od 7.500 kg; 2) na 80 km/h - za motorna vozila koja vuku prikolicu za stanovanje (karavan) ili lahku prikolicu; 3) na 70 km/h - za autobuse kada se obavlja organiziran prijevoz djece, za zglobne autobuse bez mjesta za stajanje, za teretna motorna vozila ~ija je najve}a dozvoljena masa ve}a od 7.500 kg i za teretna motorna vozila sa priklju~nim vozilom; 4) na 50 km/h - za autobuse s priklju~nim vozilom za prijevoz lica, trolejbuse, gradske autobuse, autobuse koji osim ugra|enih sjedi{ta imaju i odre|ena mjesta za stajanje; 5) na 30 km/h - za traktore; 6) na 25 km/h - za bicikl i lahki motocikl kada se kre}u biciklisti~kom stazom, odnosno trakom. (2) Kad upravljaju motornim vozilima iz stava (1) ovog ~lana, voza~i su du`ni pridr`avati se brzina propisanih u stavu (1) ovog ~lana i na putu na kojem je ovim Zakonom ili postavljenim saobra}ajnim znakom dozvoljena ve}a brzina. (3) Motorna vozila iz ta~. 1), 3) i 4) i priklju~na vozila iz ta~. 3) i 4) stava (1) ovog ~lana koja su registrirana u Bosni i Hercegovini, osim vojnih vozila, na lijevoj polovini zadnje strane na vidnom mjestu moraju imati oznaku u obliku kruga `ute boje, oivi~enog crvenom bojom, u kome je crnom bojom ispisan broj koji ozna~ava najve}u dozvoljenu brzinu kretanja tih vozila. ^lan 47. (1) Na osjetljivim mjestima u naselju, s intenzivnim saobra}ajem pje{aka, a posebno djece, mo`e se ograni~iti brzina kretanja vozila postavljanjem posebnih objekata na putu. (2) Odobrenje za postavljanje posebnih objekata na putu daje nadle`ni or gan koji upravlja putevima. (3) Bli`e odredbe o postavljanju posebnih objekata na putu, radi smanjenja brzine, pravilnikom propisuje ministar, u saradnji s nadle`nim organom. 5. Skretanje ^lan 48. (1) Voza~ vozila koje skre}e udesno du`an je obaviti skretanje kre}u}i se krajnjom saobra}ajnom trakom koja se prote`e uz desnu ivicu kolovoza, osim ako saobra}ajnim znakom ili oznakom na kolovozu nije druga~ije odre|eno. (2) Voza~ vozila koje skre}e ulijevo du`an je obaviti skretanje kre}u}i se krajnjom lijevom saobra}ajnom trakom koja se prote`e uz sredi{nju liniju i uz zami{ljeni ili obilje`eni luk koji spaja dvije sredi{nje linije bo~nih kolovoza, odnosno saobra}ajnom trakom koja se prote`e uz lijevu ivicu puta s jednosmjernim saobra}ajem, osim ako saobra}ajnim znakom na putu nije druga~ije odre|eno. 6. Prvenstvo prolaza ^lan 49. (1) Na raskrsnici ili u susretu s drugim vozilom voza~ je du`an propustiti vozilo koje dolazi s njegove desne strane, osim ako saobra}ajnim znakom na putu nije druga~ije odre|eno. (2) Voza~ vozila koje na raskrsnici skre}e ulijevo du`an je propustiti vozilo koje, dolaze}i iz suprotnog smjera, na raskrsnici zadr`ava pravac svog kretanja ili skre}e udesno, osim ako postavljenim saobra}ajnim znakom nije druga~ije odre|eno. (3) Izuzetno od odredbi st. (1) i (2) ovog ~lana, vozilo koje se kre}e po {inama ima prvenstvo prolaza na raskrsnici ili u susretu s drugim vozilom, bez obzira na to s koje mu strane ono nailazi, osim ako postavljenim saobra}ajnim znakom nije druga~ije odre|eno. (4) Voza~ koji ulazi vozilom na put koji je saobra}ajnim znakom ozna~en kao put s prvenstvom prolaza, du`an je propustiti sva vozila koja se kre}u tim putem. (5) Voza~ je du`an propustiti sva vozila koja se kre}u putem na koji ulazi i kad taj put nije saobra}ajnim znakom ozna~en kao put s prvenstvom prolaza ako vozilom ulazi sa zemljanog puta na put s kolovoznim zastorom, ili ako na put ulazi s povr{ine na kojoj se ne odvija saobra}aj. (6) Voza~ koji pri skretanju vozila presijeca biciklisti~ku stazu ili traku, du`an je propustiti bicikl i bicikl s motorom koji se kre}e biciklisti~kom stazom ili trakom. 7. Saobra}aj na raskrsnici ^lan 50. (1) Voza~ koji se pribli`ava raskrsnici mora voziti s pove}anim oprezom, koji odgovara uvjetima saobra}aja na raskrsnici. (2) Voza~ koji se pribli`ava raskrsnici du`an je voziti takvom brzinom da se mo`e zaustaviti i propustiti vozila koja na raskrsnici imaju prvenstvo prolaza. (3) Voza~ je du`an, pred raskrsnicom, vozilom zauzeti polo`aj na dovoljnoj udaljenosti na onoj saobra}ajnoj traci kojom mora pro}i kroz raskrsnicu. ^lan 51. (1) Na raskrsnici i na drugom mjestu na kome je saobra}aj reguliran ure|ajima za davanje svjetlosnih saobra}ajnih znakova za u~esnike u saobra}aju, svjetlosni saobra}ajni znakovi imaju sljede}a zna~enja: 1) crveno svjetlo - zabrana prolaza; 2) `uto svjetlo - zabrana prolaza osim za vozila koja se u trenutku kad se `uto svjetlo pojavi nalaze na tolikoj udaljenosti od svjetlosnog znaka da se ne mogu sigurno zaustaviti a da ne pro|u taj znak, a za ostale u~esnike - zabrana prolaza; 3) zeleno svjetlo - slobodan prolaz. (2) @uto svjetlo upaljeno istovremeno s crvenim svjetlom slu`i za upozoravanje u~esnika u saobra}aju na skori prestanak zabrane prolaza i na pojavu zelenog svjetla. (3) @uto trep}u}e svjetlo obavezuje sve u~esnike u saobra}aju na kretanje s pove}anim oprezom. (4) Zeleno trep}u}e svjetlo slu`i za upozoravanje u~esnika u saobra}aju na skori prestanak slobodnog prolaza i na pojavu `utog, odnosno crvenog svjetla. ^lan 52. (1) Ako je ure|aju za davanje svjetlosnih saobra}ajnih znakova za reguliranje saobra}aja na raskrsnici dodat jedan ili vi{e dopunskih znakova u obliku zelene svijetle}e strelice, voza~ mo`e vozilom pro}i svjetlosni znak i kretati se u pravcu ozna~enom zelenom svijetle}om strelicom i za vrijeme dok je upaljeno crveno ili `uto svjetlo pri ~emu ne smije ometati saobra}aj vozila koja se kre}u po putu na koji ulazi i mora propustiti pje{ake koji prelaze preko kolovoza. (2) Ako zeleno svjetlo na ure|aju za davanje svjetlosnih saobra}ajnih znakova ima oblik strelice, voza~ se vozilom smije kretati samo u pravcu koji pokazuje ta strelica. ^lan 53. Voza~ koji je vozilom u{ao u raskrsnicu na kojoj je saobra}aj reguliran ure|ajima za davanje svjetlosnih saobra}ajnih znakova, mo`e napustiti raskrsnicu ne ~ekaju}i da svjetlosnim saobra}ajnim znakom saobra}aj bude otvoren u smjeru kojim namjerava produ`iti kretanje pod uvjetom da propusti sve u~esnike u saobra}aju koji se kre}u u smjeru u kojem je saobra}aj dozvoljen. ^lan 54. Voza~ kome je svjetlosnim saobra}ajnim znakom dozvoljen ulazak u raskrsnicu, ne smije u}i vozilom u raskrsnicu ako je gustina saobra}aja takva da on vozilo o~igledno mora zaustaviti u raskrsnici i na taj na~in, pri promjeni svjetlosnog znaka, ometati ili onemogu}iti saobra}aj vozila koja dolaze s bo~nih kolovoza. 8. Mimoila`enje ^lan 55. (1) Pri mimoila`enju voza~ je du`an sa svoje lijeve strane ostaviti dovoljno rastojanja izme|u vozila kojim upravlja i vozila s kojim se mimoilazi a, po potrebi, i da vozilo pomjeri ka desnoj ivici kolovoza. (2) Ako zbog neke prepreke na putu ili zbog drugih u~esnika u saobra}aju voza~ ne mo`e postupiti prema odredbi stava (1) ovog ~lana, du`an je usporiti kretanje svog vozila i, po potrebi, zaustaviti ga da bi propustio vozilo iz suprotnog smjera. (3) Kad na raskrsnici vozila dolaze iz suprotnih smjerova i skre}u ulijevo, voza~i se mimoilaze sa svoje desne strane. (4) Ako je zbog nedovoljne {irine puta ili zbog neke prepreke na putu mimoila`enje onemogu}eno, voza~ kojem je to lak{e izvesti, s obzirom na karakteristike puta i okolnosti u saobra}aju, du`an se prvi zaustaviti i, po potrebi, kretanjem unazad ili na drugi na~in, pomjeriti svoje vozilo i zauzeti na putu polo`aj koji omogu}ava mimoila`enje. ^lan 56. (1) Na dijelu puta s velikim uzdu`nim nagibom na kome je mimoila`enje vozila nemogu}e ili je veoma ote`ano, voza~ vozila koje se kre}e niz nagib du`an je zaustaviti svoje Utorak, 31. 1. 2006. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 6 - Strana 461 Broj 6 - Strana 462 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 31. 1. 2006. vozilo na pogodnom mjestu ako primijeti da mu drugo vozilo ide u susret uz nagib. (2) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog ~lana, voza~ vozila koje se kre}e uz nagib du`an je zaustaviti vozilo ako ispred sebe ima pogodno mjesto za zaustavljanje koje omogu}ava sigurno mimoila`enje i ako bi, u slu~aju da tako ne postupi, mimoila`enje zahtijevalo kretanje unazad jednog od vozila. (3) Na putu iz stava (1) ovog ~lana, kad se jedno od vozila koja se mimoilaze mora kretati unazad, kretat }e se unazad: svako vozilo koje se susrelo s vozilom koje vu~e priklju~no vozilo; teretno motorno vozilo koje se susrelo s autobusom; lahko vozilo koje se susrelo s vozilom vi{e kategorije, a ako se mimoilaze vozila iste kategorije - vozilo koje se kre}e niz nagib osim ako je, s obzirom na uvjete i polo`aj vozila na putu, lak{e da to u~ini voza~ vozila koje se kre}e uz nagib. 9. Preticanje i obila`enje ^lan 57. (1) Preticanje i obila`enje voza~ smije vr{iti samo ako time ne ometa normalno kretanje vozila koja dolaze iz suprotnog smjera i ako na putu ima dovoljno prostora za sigurno izvo|enje tih radnji. (2) Voza~ ne smije preticati i obilaziti kad time, s obzirom na karakteristike puta i postoje}e okolnosti na putu i u saobra}aju ili s obzirom na tehni~ka svojstva vozila kojim upravlja, ugro`ava druge u~esnike u saobra}aju. ^lan 58. (1) Preticanje i obila`enje vr{i se s lijeve strane. (2) Preticanje se mora vr{iti s desne strane ako se vozilo na kolovozu nalazi u takvom polo`aju i njegov voza~ daje takav znak da se sa sigurno{}u mo`e zaklju~iti da to vozilo skre}e ulijevo. (3) Vozilo koje se kre}e po {inama postavljenim na sredini kolovoza ne smije se preticati s lijeve strane. To vozilo mo`e se preticati s desne strane ako izme|u njega i desne ivice kolovoza postoji saobra}ajna traka. ^lan 59. (1) Ako se na sredini kolovoza nalazi pje{a~ko ostrvo, ili obilje`en ili na drugi na~in ozna~en prostor za parkiranje vozila, ili neka druga povr{ina koja nije namijenjena za saobra}aj vozila ili neki objekat ili ure|aj, vozila ih moraju obilaziti s desne strane. (2) Ako se povr{ine, objekti ili ure|aji iz stava (1) ovog ~lana nalaze na sredini puta s jednosmjernim saobra}ajem a postavljenim saobra}ajnim znakom nije druga~ije odre|eno, oni se mogu obilaziti s obje strane. ^lan 60. (1) Voza~ kome je dat znak za preticanje s njegove lijeve strane du`an je pomjeriti vozilo ka desnoj ivici kolovoza. (2) Voza~ ne smije pove}avati brzinu kretanja vozila dok ga drugo vozilo preti~e. (3) Ako zbog nedovoljne {irine kolovoza ili njegovog stanja preticanje nije mogu}e bez ugro`avanja sigurnosti saobra}aja, voza~ vozila koje se kre}e sporije nego vozila koja se kre}u neposredno iza njega du`an je pomjeriti svoje vozilo {to vi{e udesno, a ako to nije dovoljno, ~im mu to bude mogu}e, zaustaviti svoje vozilo na pogodnom mjestu da bi propustio br`a vozila. ^lan 61. Voza~ ne smije vozilom po~eti preticanje ili obila`enje: 1) kolone vozila; 2) ako je voza~ koji se kre}e iza njega po~eo preticanje; 3) ako je voza~ koji je ispred njega na istoj saobra}ajnoj traci dao znak da namjerava da pretekne ili obi|e vozilo koje je ispred njegovog vozila, ili da obi|e drugu prepreku na putu; 4) ako saobra}ajna traka kojom namjerava izvr{iti preticanje nije slobodna na dovoljnom rastojanju tako da bi, vode}i ra~una o razlici izme|u brzine kretanja svog vozila za vrijeme preticanja i brzine kretanja vozila drugih u~esnika u saobra}aju koje namjerava prete}i, preticanjem ugrozio sigurnost saobra}aja, ili omeo saobra}aj iz suprotnog smjera; 5) ako po izvr{enom preticanju ili obila`enju ne bi ponovo mogao zauzeti polo`aj na saobra}ajnoj traci kojom se kretao prije preticanja ili obila`enja, i to bez ometanja ili ugro`avanja ostalih u~esnika u saobra}aju, osim kad za preticanje ili obila`enje koristi saobra}ajnu traku koja je zabranjena za saobra}aj vozila iz suprotnog smjera; 6) saobra}ajnom trakom koja je namijenjena za prinudno zaustavljanje vozila; 7) neposredno ispred tunela i u tunelu koji po smjeru kretanja ima samo jednu traku. ^lan 62. (1) Voza~ koji preti~e du`an je dr`ati vozilo na potrebnom rastojanju od vozila koje preti~e, tako da ga ne ometa i ne ugro`ava u saobra}aju. (2) Poslije izvr{enog preticanja ili obila`enja voza~ je du`an, ~im to bude mogu}e, bez ometanja ili ugro`avanja ostalih u~esnika u saobra}aju, vozilom ponovo zauzeti polo`aj na saobra}ajnoj traci kojom se kretao prije preticanja, odnosno obila`enja. ^lan 63. Na kolovozu na kome se saobra}aj odvija u dva smjera voza~ ne smije vozilom preticati drugo vozilo ispred vrha prijevoja puta ili u krivini kad je preglednost puta nedovoljna, osim ako na tim mjestima ne postoji vi{e saobra}ajnih traka obilje`enih uzdu`nim oznakama na kolovozu i namijenjenih isklju~ivo za kretanje vozila u smjeru kretanja njegovog vozila. ^lan 64. (1) Voza~ ne smije preticati drugo vozilo, osim bicikla, bicikla s motorom, lahkog motocikla i motocikla bez bo~ne prikolice, neposredno ispred raskrsnice, ili na raskrsnici koja nije s kru`nim tokom saobra}aja, ili neposredno ispred i na prijelazu puta preko `eljezni~ke ili tramvajske pruge u nivou bez branika ili polubranika. (2) Neposredno ispred raskrsnice i na raskrsnici voza~ smije preticati: vozilo koje skre}e ulijevo, a preti~e se s desne strane (~lan 58. stav (2)); vozilo koje skre}e udesno, ali da pritom svojim vozilom ne prelazi na dio kolovoza namijenjen za saobra}aj vozila iz suprotnog smjera; vozilo koje se kre}e na putu s pravom prvenstva prolaza, kao i kad je saobra}aj na raskrsnici reguliran svjetlosnim saobra}ajnim znakovima ili znakovima koje daje ovla{teno lice. (3) Neposredno ispred i na prijelazu puta preko `eljezni~ke ili tramvajske pruge u istom nivou bez branika ili polubranika voza~ smije preticati drugo vozilo kad je saobra}aj na tom prijelazu reguliran ure|ajima za davanje svjetlosnih saobra}ajnih znakova. ^lan 65. Voza~ ne smije preticati drugo vozilo koje se pribli`ava obilje`enom pje{a~kom prijelazu, ili koje prelazi pje{a~ki prijelaz, ili koje je stalo radi propu{tanja pje{aka na tom prijelazu. ^lan 66. (1) Na putu na kojem postoje najmanje dvije saobra}ajne trake namijenjene za saobra}aj vozila u istom smjeru i na kojoj su kolone vozila, voza~ mo`e napustiti traku na kojoj se nalazi samo radi skretanja ulijevo ili udesno, ili radi parkiranja vozila. (2) Na putevima i pod uvjetom iz stava (1) ovog ~lana, br`e kretanje vozila na jednoj traci od kretanja na drugoj traci ne smatra se preticanjem. (3) Ne smatra se preticanjem ni prola`enje s desne strane vozila koje prema odredbi ~lana 39. stav (3) ovog Zakona za svoje kretanje ne koristi saobra}ajnu traku uz desnu ivicu kolovoza. 10. Zvu~ni i svjetlosni znaci upozorenja ^lan 67. (1) Voza~ je du`an upotrijebiti zvu~ni znak upozorenja kad god je u pitanju sigurnost saobra}aja a naro~ito: 1) na putu van naselja radi upozorenja drugog u~esnika u saobra}aju da ga `eli prete}i ili obi}i ako bi nedavanjem tog znaka postojala opasnost od saobra}ajne nesre}e; 2) ako se pored kolovoza nalaze djeca koja ne obra}aju pa`nju na kretanje vozila; 3) na putu van naselja, prije ulaska u nepreglednu krivinu ili prije dolaska na prijevoj na kojem je ote`ano mimoila`enje. (2) Voza~ je du`an davanje zvu~nog znaka upozorenja svesti na neophodnu mjeru. ^lan 68. (1) Od prvog sumraka do potpunog svanu}a voza~, prema pravilu, umjesto zvu~nog znaka upozorenja upotrebljava svjetlosni znak upozorenja. Taj znak voza~ mo`e upotrijebiti i u naselju prilikom preticanja drugog vozila. (2) Svjetlosni znak upozorenja voza~ mo`e upotrijebiti i danju ako takav na~in upozorenja drugim u~esnicima u saobra}aju vi{e odgovara uvjetima na putu. (3) Svjetlosni znak upozorenja daje se kratkim uzastopnim paljenjem dugih svjetala, ili uzastopnim paljenjem kratkih svjetala za osvjetljenje puta, ili naizmjeni~nim paljenjem, u kratkim razmacima, dugih i kratkih svjetala, vode}i ra~una pri tome da se time ne zasljepljuju voza~i koji dolaze iz suprotnog smjera. 11. Zaustavljanje i parkiranje ^lan 69. Voza~ ne smije zaustaviti ili parkirati vozilo na mjestu na kome bi ono ugro`avalo sigurnost drugih u~esnika u saobra}aju ili predstavljalo smetnju za normalno odvijanje saobra}aja ili kretanje pje{aka. ^lan 70. (1) Na javnom putu van naselja voza~ je du`an uvijek, kada za to postoji mogu}nost, zaustaviti ili parkirati vozilo van kolovoza. (2) Voza~ koji je zbog neispravnosti na vozilu, saobra}ajne nesre}e ili drugog opravdanog razloga prinu|en zaustaviti vozilo na kolovozu du`an je obilje`iti sigurnosnim trokutom i preduzeti sve mjere da zaustavljeno vozilo ne dovede u opasnost druga vozila i {to prije ga ukloniti s kolovoza. (3) Ako je voza~ zbog neispravnosti na vozilu, saobra}ajne nesre}e ili drugog opravdanog razloga prinu|en zaustaviti vozilo na {inama, du`an ga je sa {ina odmah ukloniti a, ako je to nemogu}e, odmah preduzeti potrebne mjere da lica koja upravljaju vozilima koja se kre}u po {inama na vrijeme budu upozorena na opasnost. ^lan 71. (1) Voza~ koji zaustavlja ili parkira vozilo na javnom putu du`an je zaustaviti, odnosno parkirati vozilo neposredno uz desnu ivicu kolovoza, a na javnom putu na kojem se saobra}aj odvija samo u jednom smjeru vozilo mo`e zaustaviti, odnosno parkirati uz desnu ili lijevu ivicu kolovoza. (2) Ako se uz desnu ivicu kolovoza nalaze tramvajske ili druge {ine, voza~ mora zaustaviti ili parkirati vozilo uz lijevu ivicu kolovoza. (3) Voza~ mo`e zaustaviti ili parkirati vozilo na mjestima koja se nalaze na sredini kolovoza samo ako su ta mjesta obilje`ena odgovaraju}im saobra}ajnim znakom ili oznakom na kolovozu. ^lan 72. Na zaustavljenom ili parkiranom vozilu ne smiju se otvarati vrata ako se time ometa kretanje drugih u~esnika u saobra}aju ili ako se ugro`ava sigurnost saobra}aja. ^lan 73. Voza~ ne smije zaustaviti ili parkirati vozilo naro~ito: 1) na obilje`enom pje{a~kom prijelazu i na udaljenosti manjoj od 5 m od tog prijelaza, kao i na prijelazu biciklisti~ke staze preko kolovoza; 2) na prijelazu puta preko `eljezni~ke ili tramvajske pruge u istom nivou; 3) na `eljezni~kim ili tramvajskim prugama ili u blizini tih pruga ako se time spre~ava ili ometa saobra}aj vozila koja se kre}u po {inama; 4) na raskrsnici i na udaljenosti manjoj od 5 m od najbli`e ivice poprije~nog kolovoza; 5) u tunelima, na mostovima, u podvo`njacima i na nadvo`njacima, kao i na dijelovima puta ispod mostova i nadvo`njaka i na udaljenosti manjoj od 15 m od tih objekata; 6) na dijelu puta u blizini vrha prijevoja i u krivini gdje je preglednost puta nedovoljna i gdje se obila`enje vozila ne bi moglo izvr{iti bez opasnosti; 7) na dijelu puta na kojem bi {irina slobodnog prolaza od zaustavljenog ili parkiranog vozila do neisprekidane uzdu`ne linije na kolovozu, ili do suprotne ivice kolovoza, ili do neke prepreke na putu, bila manja od 3 m; 8) na mjestu na kome bi vozilo zaklanjalo postavljeni saobra}ajni znak ili ure|aj za davanje svjetlosnih saobra}ajnih znakova; 9) na biciklisti~koj stazi, odnosno traci; 10) na dijelu kolovoza koji je kao stajali{te za vozila javnog saobra}aja obilje`en saobra}ajnim znakom i oznakama na kolovozu; 11) na svim ure|enim zelenim povr{inama, parkovima i sl.; 12) na mjestu koje je ozna~eno kao park ing-prostor za invalidna lica; 13) na kolovozu s dvije saobra}ajne trake gdje se saobra}aj odvija u oba smjera. ^lan 74. Osim u slu~ajevima iz ~lana 73. ovog Zakona, voza~ ne smije parkirati vozilo naro~ito na: 1) dijelu puta ispred prijelaza puta preko `eljezni~ke ili tramvajske pruge u istom nivou, i to na udaljenosti manjoj od 15 m od tih prijelaza; 2) udaljenosti manjoj od 15 m ispred i iza znaka kojim je obilje`eno stajali{te za vozila javnog saobra}aja; 3) prolazima i ulazima {kola, ustanova, preduze}a, stambenih zgrada i drugih objekata i iznad priklju~ka na vodovodnu mre`u i ulaza u kanalizacionu ili drugu mre`u komunalnih organizacija; Utorak, 31. 1. 2006. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 6 - Strana 463 Broj 6 - Strana 464 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 31. 1. 2006. 4) mjestu na kome bi parkirano vozilo onemogu}ilo pristup drugom vozilu radi parkiranja ili izlazak nekom ve} parkiranom vozilu; 5) trotoaru, odnosno na pje{a~koj stazi, ako to nije izri~ito regulirano saobra}ajnim znakom, a ako je parkiranje dozvoljeno, mora se ostaviti najmanje 1,6 m {irine na povr{ini za kretanje pje{aka s tim da ta povr{ina ne mo`e biti uz ivicu kolovoza. ^lan 75. (1) Ovla{teno slu`beno lice odredit }e da se vozilo premjesti na drugo mjesto ako je zaustavljeno ili parkirano na mjestima iz ~l. 73. i 74. ovog Zakona, vozilo parkirano u pje{a~koj zoni, kao i vozilo parkirano na mjestu rezerviranom za vozila invalida. (2) Ovla{teno slu`beno lice odredit }e da se vozilo premjesti na drugo mjesto i u svim drugim slu~ajevima kada je zaustavljeno ili parkirano na mjestu na kojem ugro`ava sigurnost saobra}aja, ili ometa normalan tok saobra}aja. ^lan 76. (1) Premje{tanje vozila iz ~lana 75. ovog Zakona obavlja nadle`no ministarstvo unutra{njih poslova. (2) Izuzetno od stava (1) ovog ~lana, uz prethodnu saglasnost nadle`nog ministarstva unutra{njih poslova, premje{tanje vozila obavljaju organizacija, pravno ili fizi~ko lice koje ovlasti nadle`no ministarstvo unutra{njih poslova. (3) Tro{kove premje{tanja vozila u slu~ajevima iz ~lana 75. ovog Zakona snosi vlasnik. (4) Radi osiguranja pla}anja tro{kova premje{tanja vozila, od vlasnika vozila koji nije dr`avljanin Bosne i Hercegovine pravno ili fizi~ko lice koje je premjestilo vozilo mo`e zatra`iti garanciju, a ako vlasnik ne}e ili ne mo`e polo`iti garanciju, mo`e zadr`ati vozilo. (5) Visinu tro{kova premje{tanja vozila utvr|uje nadle`ni or gan jedinice lokalne samouprave i uprave. ^lan 77. (1) Voza~ je du`an motorno vozilo, traktor ili priklju~no vozilo, osim motocikla bez bo~ne prikolice, koje je zaustavljeno na kolovozu, obilje`iti posebnim znakom kojim se ozna~ava zaustavljeno vozilo na kolovozu, i to: 1) kad je bio prinu|en da zaustavi vozilo na mjestu ili dijelu puta iz ~lana 73. ovog Zakona; 2) kad je vozilo zaustavljeno na kolovozu na takvom mjestu da voza~i vozila koja nailaze istim smjerom ne mogu ili ga te{ko mogu pravovremeno uo~iti; 3) no}u i u slu~aju smanjene vidljivosti na autoputu i putu rezerviranom za saobra}aj motornih vozila, kao i na dijelu puta koji nije dovoljno pregledan. (2) Znak iz stava (1) ovog ~lana postavlja se na kolovoz iza zaustavljenog vozila, u vertikalnom polo`aju i na dovoljnoj udaljenosti koja na putu van naselja ne smije biti manja od 50 m, tako da voza~i motornih vozila koji nailaze iz smjera na kojem je znak postavljen mogu pravovremeno zaustaviti svoja vozila, odnosno sigurno obi}i zaustavljeno vozilo. (3) Na isti na~in taj znak postavlja se i kad je na putu zaustavljena kolona motornih vozila s tim {to se umjesto jednog znaka na kolovoz postavljaju dva znaka, jedan pored drugog. (4) Ako je u motornom vozilu ugra|en ure|aj za istovremeno uklju~ivanje svih pokaziva~a pravca, u slu~aju iz stava (1) ovog ~lana taj ure|aj mora biti uklju~en. ^lan 78. Prije nego {to parkira i napusti vozilo, voza~ je du`an preduzeti sve mjere kojima se spre~ava da vozilo samo krene s mjesta i da se osigura od neovla{tene upotrebe. ^lan 79. (1) Za nepravilno parkirano ili zaustavljeno vozilo na trotoarima ili bilo kojim drugim mjestima iz ~l. 69. do 78. ovog Zakona, u kojem nije prisutan voza~, ovla{tena slu`bena lica ostavit }e pisano obavje{tenje da voza~ koji je parkirao ili zaustavio vozilo u roku od osam dana kod nadle`nog organa na ime nov~ane kazne uplati zakonom propisani iznos. (2) Vlasnik ili korisnik vozila du`an je ovla{tenom slu`benom licu nadle`ne slu`be dati podatke o voza~u koji je upravljao vozilom u vrijeme izvr{enja prekr{aja iz stava (1) ovog ~lana, kao i u slu~aju drugih prekr{aja propisanih ovim Zakonom u kojima je u~estvovalo njegovo vozilo. 12. Presijecanje kolone pje{aka ^lan 80. Voza~ ne smije vozilom presijecati kolonu djece, vojnika, pogrebnu povorku i svaku drugu organiziranu kolonu pje{aka koja se kre}e po kolovozu. 13. Vu~a vozila ^lan 81. (1) U saobra}aju na javnom putu vozilu na motorni pogon mogu se pridodati najvi{e dva priklju~na vozila za prijevoz tereta, odnosno jedno priklju~no vozilo za prijevoz lica, a na autoputu i putu rezerviranom za saobra}aj motornih vozila samo jedno priklju~no vozilo. (2) Vozilom na motorni pogon smije se vu}i samo priklju~no vozilo koje zna~ajno ne umanjuje njegovu stabilnost. (3) Zabranjena je vu~a neispravnih vozila na autoputu i putu rezerviranom za saobra}aj motornih vozila. (4) Izuzetno od odredbe stava (3) ovog ~lana, vu~a drugog motornog vozila autoputem dozvoljena je ako je razlog za vu~u nastao za vrijeme kretanja motornog vozila autoputem, ali samo krajnjom desnom saobra}ajnom trakom do prvog priklju~nog puta kojim se vu~eno vozilo mo`e isklju~iti iz saobra}aja na autoputu. ^lan 82. (1) Vozilom na motorni pogon smije se vu}i drugo vozilo na motorni pogon samo ako se ono zbog neispravnosti ili nedostataka pojedinih dijelova ne mo`e samo kretati i ako se pritom zna~ajno ne umanjuje stabilnost vu~nog vozila. (2) Vozilom na motorni pogon ne smije se vu}i motocikl bez bo~ne prikolice ili drugo vozilo na dva to~ka. ^lan 83. Vozilo na motorni pogon smije se vu}i no}u, kao i danju u slu~aju smanjene vidljivosti, samo ako na svojoj zadnjoj strani ima upaljena crvena svjetla za ozna~avanje vozila, ili ako ga vu~e motorno vozilo koje ima i pri vu~i koristi `uto rotaciono svjetlo. ^lan 84. (1) Za vrijeme vu~e vozila iz ~lana 82. stav (1), oba vozila moraju imati znak kojim se ozna~ava zaustavljeno vozilo na kolovozu (sigurnosni trokut). (2) Na motornom vozilu koje vu~e drugo vozilo trokut se postavlja s prednje, a na vu~enom vozilu sa zadnje strane. ^lan 85. (1) Vozilo na motorni pogon na putu dozvoljeno je vu}i pomo}u u`eta, krute veze (rude), automatskih vu~nih kuka s vi{estepenovanom regulacijom i oslanjanjem ili vje{anjem vozila na vu~no vozilo. (2) Pomo}u u`eta ne smije se vu}i vozilo na motorni pogon na kojem su neispravni ure|aji za upravljanje ili ure|aji za zaustavljanje, niti teretno motorno vozilo i autobus. (3) Krutom vezom ne smije se vu}i vozilo na motorni pogon koje nema ispravan ure|aj za upravljanje, niti vozilo na motorni pogon te`e od vu~nog vozila ako mu je neispravna pomo}na ko~nica. ^lan 86. Ako se vozilo na motorni pogon vu~e pomo}u u`eta, automatskih vu~nih kuka s vi{estepenovanom regulacijom ili krute veze, voza~ koji upravlja vu~enim vozilom mora imati odgovaraju}u dozvolu za upravljanje vozilom one kategorije kojoj pripada vozilo koje se vu~e. ^lan 87. Vu~a natovarenog teretnog vozila s priklju~nim vozilom ili bez priklju~nog vozila, odnosno traktora s priklju~nim vozilom, dozvoljena je samo do prvog mjesta pogodnog za pretovar tereta a, izuzetno, i do prvog mjesta na kojem se mo`e otkloniti kvar na vozilu. ^lan 88. (1) Odstojanje izme|u vu~nog i vu~enog vozila na motorni pogon, ako se vu~e u`etom, mora iznositi tri do pet metara, a ako se vu~e pomo}u kuke ili krute veze (rude), mo`e iznositi i manje od tri metra. (2) Kuka i kruta veza (ruda) iz stava (1) ovog ~lana moraju biti certificirane prema procedurama definiranim posebnim propisom iz stava (3) ~lana 6. ovog Zakona a voza~ mora imati dokaz o izvr{enom certificiranju. ^lan 89. (1) Vozilo na motorni pogon koje na putu vu~e drugo neispravno vozilo na motorni pogon ne smije se kretati brzinom ve}om od 40 km/h. (2) Vu~enim vozilom zabranjeno je prevoziti lica. (3) Vozila koja prevoze opasne materije ne smiju se vu}i, niti koristiti za vu~u drugih vozila. (4) Izuzetno od odredbi iz stava (3) ovog ~lana, u slu~aju neispravnosti vozila koje je natovareno opasnim materijama, takvo vozilo mo`e se prevu}i samo do najbli`eg mjesta pogodnog za pretovar ili popravku a takvo vozilo vu~e se krutom vezom (rudom) i brzina kretanja ne smije biti ve}a od 40 km/h. 14. Upotreba svjetala u saobra}aju ^lan 90. (1) Za vrijeme upravljanja motornim vozilom danju na vozilu moraju biti upaljena kratka svjetla. (2) U vremenu od prvog sumraka do potpunog svanu}a (no}u), kao i danju u slu~aju smanjene vidljivosti, na vozilu u saobra}aju na putu, osim svjetla iz stava (1) ovog ~lana, moraju biti upaljena svjetla za osvjetljavanje puta, i to na: 1) vozilu na motorni pogon - osim na biciklu s motorom, lahkom motociklu i na motociklu bez bo~ne prikolice - najmanje dva bijela ili `uta svjetla na prednjoj strani i paran broj crvenih svjetala na zadnjoj strani; 2) biciklu s motorom, lahkom motociklu i na motociklu bez bo~ne prikolice - najmanje jedno bijelo ili `uto svjetlo na prednjoj strani i najmanje jedno crveno svjetlo na zadnjoj strani; 3) biciklu - jedno bijelo svjetlo na prednjoj strani i jedno crveno svjetlo na zadnjoj strani; 4) zapre`nom vozilu - najmanje jedno bijelo svjetlo na prednjoj strani i najmanje jedno crveno svjetlo na zadnjoj strani, ili samo jedna svjetiljka koja je izra|ena tako da se s prednje strane vozila vidi bijelo svjetlo, a sa zadnje strane vozila crveno svjetlo. (3) Ako se na zapre`nom vozilu jedno svjetlo nalazi na prednjoj strani, a drugo na zadnjoj strani, ta svjetla moraju biti postavljena na uzdu`noj osi vozila ili na njegovoj lijevoj strani, a ako se na zapre`nom vozilu nalazi samo jedna svjetiljka, ona mora biti postavljena na lijevoj strani vozila. (4) U uvjetima iz stava (2) ovog ~lana, zapre`no vozilo mora imati i dva katadioptera crvene boje, simetri~no postavljena na zadnjoj strani vozila, a bicikl - jedan katadiopter crvene boje na zadnjoj strani i po jedan katadiopter `ute ili narand`aste boje na svakoj strani pedale. (5) Kad vozilo na motorni pogon vu~e jedno ili dva priklju~na vozila, na zadnjoj strani posljednjeg priklju~nog vozila moraju biti upaljena najmanje dva crvena svjetla, a ako {irina priklju~nog vozila iznosi vi{e od 1,60 m, na prednjoj strani prvog priklju~nog vozila moraju biti uklju~ena dva bijela svjetla. (6) Na motociklu za vrijeme vo`nje na putu moraju biti upaljena kratka svjetla. ^lan 91. (1) Izuzetno od odredbi ~lana 90. ovog Zakona, ne mora imati upaljena svjetla: 1) vozilo koje je zaustavljeno ili parkirano na osvijetljenom dijelu puta, tako da se jasno vidi s dovoljne udaljenosti; 2) vozilo koje je zaustavljeno ili parkirano na za to posebno odre|enim mjestima na kolovozu ili van njega ili na ulicama sa slabijim saobra}ajem; 3) bicikl, lahki motocikl i motocikl bez bo~ne prikolice koji nema akumulator - kad su zaustavljeni ili parkirani u naselju uz samu ivicu kolovoza. (2) Vozilo na motorni pogon ~ija du`ina nije ve}a od osam metara, a {irina od dva metra, i kojem nije pridodato priklju~no vozilo, kad je zaustavljeno ili parkirano na ulici u naselju, umjesto svjetala iz ~lana 90. stav (1) ta~ka 1) mo`e imati upaljeno samo jedno svjetlo koje se s prednje strane vidi kao bijelo svjetlo i sa zadnje strane kao crveno svjetlo i koje je postavljeno na strani suprotnoj od ivice kolovoza uz koju je vozilo zaustavljeno ili parkirano. ^lan 92. (1) Od prvog sumraka do potpunog svanu}a, kao i danju u slu~aju smanjene vidljivosti, moraju nositi upaljena svjetla kad se kre}u po kolovozu van naselja: 1) grupa pje{aka koja se kre}e u organiziranoj koloni ili povorci - najmanje jedno bijelo ili `uto svjetlo na ~elu kolone, odnosno povorke, i najmanje jedno crveno svjetlo na njenom za~elju; 2) vodi~i tegle}ih, tovarnih i jaha}ih `ivotinja i goni~i stoke - najmanje jedno bijelo ili `uto svjetlo naprijed i najmanje jedno crveno svjetlo pozadi. (2) Umjesto svjetala iz stava (1) ovog ~lana mogu se upotrebljavati reflektuju}e materije. ^lan 93. (1) Za osvjetljavanje puta voza~ vozila na motorni pogon, u pravilu, upotrebljava duga svjetla. (2) Voza~ vozila na motorni pogon du`an je upotrebljavati za osvjetljavanje puta kratka svjetla umjesto dugih svjetala: 1) prije mimoila`enja s drugim vozilom na udaljenosti s koje ocijeni da svjetlom svog vozila zasljepljuje voza~a vozila koje mu dolazi u susret, a pri mimoila`enju s drugim vozilom - kad voza~ tog vozila upali kratka svjetla ili kad naizmjeni~nim paljenjem i ga{enjem svjetala upozorava da mu duga svjetla smetaju, uvijek na udaljenosti manjoj od 200 m; 2) za vrijeme kretanja za drugim vozilom na odstojanju od najmanje 100 m da dugim svjetlima svog vozila ne zasljepljuje voza~a vozila ispred sebe; 3) za vrijeme dok vozilom prolazi pored organizirane kolone ili povorke pje{aka; Utorak, 31. 1. 2006. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 6 - Strana 465 Broj 6 - Strana 466 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 31. 1. 2006. 4) kada se kre}e putem koji se pru`a neposredno pored plovnog puta ili pored `eljezni~ke ili tramvajske pruge - u susretu s plovilom, odnosno s vozilom koje se kre}e po {inama a koje nailazi iz suprotnog smjera. (3) No}u, kao i danju u slu~aju smanjene vidljivosti, voza~ vozila na motorni pogon za vrijeme vo`nje mora imati na vozilu upaljena najmanje kratka svjetla za osvjetljavanje puta. ^lan 94. (1) Svjetla za ozna~avanje vozila na motorni pogon upotrebljavaju se u uvjetima iz ~lana 90. stav (1) ovog Zakona kada je vozilo zaustavljeno ili parkirano na putu. (2) Svjetla za ozna~avanje vozila na motorni pogon moraju biti upaljena za vrijeme dok su upaljena bilo koja svjetla za osvjetljavanje puta ili posebna svjetla za maglu. ^lan 95. (1) Po magli voza~ vozila na motorni pogon na vozilu treba imati upaljena kratka svjetla za osvjetljavanje puta ili svjetla za maglu ili oba svjetla istovremeno. (2) Svjetla za maglu mogu se upotrebljavati samo za vrijeme magle ili u slu~aju smanjene vidljivosti i ne mogu se istovremeno koristiti s dugim svjetlima. (3) Svjetla za maglu koja se nalaze na prednjoj strani vozila moraju biti bijele ili `ute boje, a na zadnjoj strani crvene boje. 15. Odstojanje izme|u vozila ^lan 96. Voza~ je du`an dr`ati potrebno odstojanje kad se kre}e iza drugog vozila, tako da ne ugro`ava sigurnost saobra}aja. ^lan 97. (1) Kad se na javnom putu van naselja, koji ima samo jednu saobra}ajnu traku namijenjenu za saobra}aj vozila u jednom smjeru, kre}u jedno za drugim vozila na motorni pogon ~ija je najve}a dozvoljena masa ve}a od 3.500 kg ili ~ija je du`ina ve}a od sedam metara, voza~i su du`ni izme|u svakog od tih vozila dr`ati odstojanje od najmanje 100 m. (2) Odredba stava (1) ovog ~lana ne odnosi se na dio puta na kojem je preticanje zabranjeno. (3) Ako se na putu kre}u dva ili vi{e vozila koja prevoze opasne materije, odstojanje izme|u tih vozila ne smije biti manje od 200 metara. 16. Saobra}aj tramvaja i drugih vozila na {inama ^lan 98. Odredbe ~l. od 25. do 97. ovog Zakona primjenjuju se i na saobra}aj tramvaja i drugih vozila koja se na putu kre}u po {inama, osim ako to ne isklju~uju konstrukcione karakteristike tih vozila ili na~in njihovog kretanja. 17. Saobra}aj bicikala, bicikala s motorom, lahkih motocikala i motocikala ^lan 99. (1) Biciklom na kategoriranom putu smije upravljati lice koje je navr{ilo 12 godina, a biciklom s motorom lice koje je navr{ilo 14 godina. (2) Voza~ bicikla i voza~ bicikla s motorom ukoliko je pokretan snagom voza~a du`ni su se kretati {to bli`e desnoj ivici kolovoza, a ako postoji biciklisti~ka staza, po biciklisti~koj stazi, odnosno traci. (3) Ako se dva ili vi{e voza~a bicikala ili bicikla s motorom kre}u u grupi, du`ni su se kretati jedan za drugim. (4) Ako na putu postoji posebno ure|ena biciklisti~ka staza, voza~ bicikla s motorom ukoliko je pokretan snagom voza~a i voza~ bicikla moraju se kretati desnom biciklisti~kom stazom u odnosu na smjer kretanja saobra}aja. (5) Na biciklisti~kim stazama ure|enim i obilje`enim za saobra}aj bicikla i bicikla s motorom u oba smjera, vozila se moraju kretati desnom stranom u smjeru kretanja vozila. (6) Voza~ bicikla i voza~ bicikla s motorom smiju se kretati samo po onim saobra}ajnim povr{inama po kojima je kretanje takvim vozilima dozvoljeno. ^lan 100. Voza~ bicikla, bicikla s motorom, lahkog motocikla i motocikla treba upravljati vozilom na na~in kojim se ne umanjuje stabilnost vozila i ne ometaju drugi u~esnici u saobra}aju, a naro~ito ne smije skidati ruke s upravlja~a, pridr`avati se za drugo vozilo, prevoziti, vu}i ili gurati predmete koji ga mogu ometati u upravljanju vozilom, ili ugro`avati druge u~esnike u saobra}aju. ^lan 101. Voza~ bicikla, bicikla s motorom, lahkog motocikla i motocikla mo`e prevoziti druga lica samo ako na vozilu postoje posebna sjedi{ta i oslonci za noge, a voza~ motocikla mo`e to ~initi i u bo~noj prikolici. ^lan 102. Voza~ bicikla, bicikla s motorom, lahkog motocikla ili motocikla i lica koja se prevoze tim vozilima moraju koristiti za{titnu kacigu za vrijeme vo`nje. 18. Saobra}aj zapre`nih vozila i kretanje stoke ^lan 103. (1) Voza~ zapre`nog vozila treba upravljati vozilom sve vrijeme dok se vozilo kre}e putem i du`an je vozilo dr`ati {to bli`e desnoj ivici kolovoza. (2) Zapre`no vozilo ne smije se ostavljati bez nadzora na putu ili uz put. (3) Lica koja se voze zapre`nim vozilom za vrijeme kretanja vozila ne smiju stajati na vozilu, sjediti na stranicama vozila, sjediti na platou vozila sa strane, niti se nalaziti na rudi vozila dok je vozilo u pokretu. ^lan 104. (1) Stoku koja se kre}e javnim putem goni~ stoke mora dr`ati {to je mogu}e bli`e desnoj ivici puta. (2) Stoka se ne smije ostavljati na putu ili uz put bez nadzora goni~a stoke. 19. Kretanje pje{aka ^lan 105. (1) Pje{ak se ne smije, po pravilu, kretati i zadr`avati na kolovozu. (2) Ako se pje{ak kre}e po kolovozu, on se mora kretati {to bli`e ivici kolovoza, i to veoma pa`ljivo i na na~in kojim ne ometa ili ne spre~ava saobra}aj vozila. ^lan 106. (1) Na putu koji ima trotoar ili drugu povr{inu odre|enu za kretanje pje{aka, odnosno povr{inu pored kolovoza pogodnu za kretanje pje{aka, pje{ak je du`an kretati se tim povr{inama. (2) Na putu na kojem ne postoji trotoar ili druga povr{ina odre|ena za kretanje pje{aka, odnosno pogodna za kretanje pje{aka, a koju pje{aci ne mogu koristiti iz bilo kojeg razloga, pje{aci se mogu kretati kolovozom. (3) Na kolovozu puta zabranjeno je igranje, vo`nja dje~ijim biciklom, romobilom, koturaljkama i sli~no, kao i sankanje, skijanje i drugo, osim ako je to posebno dozvoljeno. ^lan 107. (1) Kad se pje{aci kre}u kolovozom na javnom putu van naselja, du`ni su kretati se uz lijevu ivicu kolovoza u smjeru kretanja, tako da se kre}u jedan iza drugog. (2) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog ~lana, pje{ak se mo`e kretati uz desnu ivicu kolovoza samo kad je takvo kretanje za njega sigurnije (nepregledna krivina, provalija, usjek, zasjek, odron i sl.). (3) Pje{ak koji gura ru~na kolica, bicikl, lahki motocikl ili motocikl, lica koja se kre}u pomo}u pokretnih stolica za nemo}na lica, kao i organizirana kolona pje{aka, moraju se kretati uz desnu ivicu kolovoza u smjeru kretanja. ^lan 108. (1) Pje{ak je du`an prelaziti preko kolovoza i biciklisti~ke staze pa`ljivo i najkra}im putem po{to se prije stupanja na kolovoz uvjeri da to mo`e u~initi na siguran na~in. (2) Na putu koji ima obilje`ene pje{a~ke prijelaze ili posebno izgra|ene prijelaze, odnosno prolaze za pje{ake, pri prela`enju puta pje{ak je du`an kretati se tim prijelazima, odnosno prolazima, ako oni nisu od njega udaljeni vi{e od 100 m. ^lan 109. (1) Na obilje`enom pje{a~kom prijelazu, na kome je saobra}aj pje{aka reguliran svjetlosnim saobra}ajnim znakovima za pje{ake, pje{ak je du`an postupati prema tim znakovima. (2) Na obilje`enom pje{a~kom prijelazu na kome saobra}aj pje{aka nije reguliran posebnim svjetlosnim saobra}ajnim znakovima za pje{ake, ali je saobra}aj vozila reguliran svjetlosnim saobra}ajim znakovima za vozila ili znakovima koje daju ovla{tena lica, pje{aci mogu prelaziti kolovoz samo dok im je datim znakom dozvoljen prijelaz kolovoza. (3) Na obilje`enom pje{a~kom prijelazu na kome saobra}aj nije reguliran svjetlosnim saobra}ajnim znakovima, ni znakovima koje daje ovla{teno lice, prije stupanja na pje{a~ki prijelaz pje{ak je du`an obratiti pa`nju na udaljenost i brzinu vozila koja mu se pribli`avaju. ^lan 110. Pje{ak koji namjerava prije}i kolovoz na mjestu na kojem ne postoji obilje`en pje{a~ki prijelaz ne smije stupiti na kolovoz ako time ometa saobra}aj vozila. 20. Obaveze voza~a prema pje{acima ^lan 111. (1) Ako je saobra}aj na obilje`enom pje{a~kom prijelazu reguliran svjetlosnim saobra}ajnim znakovima ili znakovima ovla{tenog lica, voza~ je du`an zaustaviti vozilo ispred pje{a~kog prijelaza kad mu je datim znakom zabranjen prolaz, a ako mu je na takvom prijelazu datim znakom dozvoljen prolaz, voza~ ne smije ometati prolaz pje{aka koji su ve} stupili na pje{a~ki prijelaz. (2) Ako se obilje`eni pje{a~ki prijelaz iz stava (1) ovog ~lana nalazi na ulazu na bo~ni put, voza~ koji skre}e na taj put du`an je skretanje vr{iti smanjenom brzinom i propustiti pje{ake koji su ve} stupili ili stupaju na pje{a~ki prijelaz i, po potrebi, zaustaviti vozilo kojim upravlja da bi propustio pje{ake. (3) Ako na obilje`enom pje{a~kom prijelazu saobra}aj nije reguliran ure|ajima za davanje svjetlosnih saobra}ajnih znakova ni znakovima ovla{tenog lica, voza~ je du`an zaustaviti vozilo pred takvim pje{a~kim prijelazom, kako bi propustio pje{ake koji prelaze ili stupaju na pje{a~ki prijelaz, ili nedvosmisleno pokazuju namjeru da pre|u preko pje{a~kog prijelaza. ^lan 112. (1) Voza~ koji skre}e na bo~ni put na ~ijem ulazu ne postoji obilje`en pje{a~ki prijelaz du`an je skretanje izvr{iti smanjenom brzinom i ne smije ugroziti pje{ake koji su ve} stupili na kolovoz. (2) Voza~ koji se kre}e po mokrom kolovozu u naseljenom mjestu du`an je prilagoditi brzinu kretanja vozila tako da izbjegne prskanje pje{aka koji se kre}u ivicom kolovoza ili trotoara. 21. Saobra}aj na prijelazu puta preko `eljezni~ke pruge ^lan 113. Voza~ koji se vozilom pribli`ava prijelazu puta preko `eljezni~ke pruge u istom nivou du`an je kretanje vozila podesiti tako da ga mo`e zaustaviti pred ure|ajem za zatvaranje saobra}aja na prijelazu, ili pred ure|ajem za davanje znakova kojima se najavljuje pribli`avanje vozila koja se kre}u po {inama, odnosno da mo`e zaustaviti vozilo prije nego {to stupi na `eljezni~ku prugu. ^lan 114. U~esnici u saobra}aju du`ni su zaustaviti se pred prijelazom puta preko `eljezni~ke pruge u istom nivou ako je ure|aj za zatvaranje saobra}aja spu{ten, ili ako se taj ure|aj ve} po~eo spu{tati, ili ako se daju svjetlosni ili zvu~ni znakovi koji upozoravaju da }e se taj ure|aj po~eti spu{tati, odnosno da se prijelazu puta preko `eljezni~ke pruge pribli`ava vozilo koje se kre}e {inama. ^lan 115. (1) Pred prijelazom puta preko `eljezni~ke pruge u istom nivou na kome su postavljeni svjetlosni saobra}ajni znakovi, u~esnici u saobra}aju du`ni su se zaustaviti kad se pojavi crveno trep}u}e svjetlo ili crveno neprekidno svjetlo. (2) U~esnici u saobra}aju koji prelaze preko `eljezni~ke pruge u istom nivou du`ni su to ~initi s poja~anim oprezom i kad svjetla na prijelazu nisu upaljena. (3) Na prijelazu puta preko `eljezni~ke pruge u istom nivou na kome nema ure|aja za zatvaranje saobra}aja, niti ure|aja za davanje znakova kojima se najavljuje pribli`avanje voza, u~esnici u saobra}aju mogu pre}i preko `eljezni~ke pruge tek po{to se prethodno uvjere da prugom ne nailazi voz ili neko drugo vozilo koje se kre}e po {inama. 22. Saobra}aj na autoputu, putu rezerviranom za saobra}aj motornih vozila i brzom putu ^lan 116. (1) Autoputem se ne smiju kretati pje{aci, stoka ni vozila koja se, prema odredbama ovog Zakona, ne smatraju motornim vozilima. (2) Autoputem se ne smiju kretati ni motorna vozila koja se prema svojim konstrukcionim karakteristikama ne mogu kretati brzinom ve}om od 40 km/h. (3) Odredba stava (2) ovog ~lana ne odnosi se na vojna vozila i na vozila organa unutra{njih poslova, te vozila za odr`avanje puta kada daju posebne svjetlosne znakove. ^lan 117. (1) Na autoputu voza~ ne smije zaustavljati motorno vozilo osim na povr{inama van kolovoza koje su za to posebno ure|ene i obilje`ene. (2) Voza~ koji je zbog neispravnosti vozila ili zbog drugih razloga prinu|en zaustaviti vozilo na kolovozu autoputa, du`an je zaustaviti ga na posebnoj traci za prinudno zaustavljanje vozila, ako ona na tom mjestu postoji, i preduzeti potrebne mjere da se vozilo {to prije ukloni s kolovoza. (3) Na autoputu voza~ ne smije vr{iti polukru`no okretanje, niti se kretati vozilom unazad. Utorak, 31. 1. 2006. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 6 - Strana 467 Broj 6 - Strana 468 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 31. 1. 2006. ^lan 118. Na autoput se ne smije uklju~iti motorno vozilo koje vu~e drugo motorno vozilo koje se zbog neispravnosti ne mo`e kretati. ^lan 119. (1) Autoputem se motorna vozila moraju kretati krajnjom desnom saobra}ajno trakom koja nije zauzeta vozilima u koloni. (2) Odredba ~lana 39. stav (3) ovog Zakona ne primjenjuje se na vozila koja se kre}u dijelom autoputa koji prolazi kroz naselje. ^lan 120. Na autoputu sa tri ili vi{e saobra}ajnih traka, namijenjenih za saobra}aj vozila u jednom smjeru, voza~i teretnih motornih vozila ~ija je najve}a dozvoljena masa ve}a od 3.500 kg i skupova vozila ~ija je du`ina ve}a od sedam metara, smiju koristiti samo dvije saobra}ajne trake koje se nalaze uz desnu ivicu kolovoza. ^lan 121. (1) Voza~ koji se motornim vozilom uklju~uje u saobra}aj na autoputu du`an je: 1) koristiti posebnu traku za ubrzavanje, kad takva traka postoji u produ`enju priklju~nog puta, i da se u saobra}aj na autoputu uklju~i daju}i odgovaraju}i znak, na na~in kojim ne ugro`ava saobra}aj vozila koja se kre}u autoputem; 2) propustiti vozila koja se kre}u autoputem ako na mjestu na kome se uklju~uje u saobra}aj na autoputu ne postoji posebna traka za ubrzavanje. (2) Voza~ koji se vozilom isklju~uje iz saobra}aja na autoputu du`an je pravovremeno zauzeti polo`aj vozilom na krajnjoj desnoj saobra}ajnoj traci i {to prije pre}i na posebnu traku za usporavanje, ako takva traka postoji na ulazu u priklju~ni put. ^lan 122. Odredbe ~l. od 116. do 121. ovog Zakona primjenjuju se i na saobra}aj na putu rezerviranom za saobra}aj motornih vozila i brzom putu. 23. Saobra}aj u tunelu ^lan 123. Voza~ koji se vozilom kre}e kroz tunel ne smije zaustavljati vozilo, polukru`no okretati vozilo ili se kretati unazad u tunelu. ^lan 124. Na vozilima na motorni pogon za vrijeme kretanja kroz tunel moraju biti upaljena kratka svjetla za osvjetljavanje puta. 24. Vozila pod pratnjom ^lan 125. (1) Vozilima pod pratnjom, u skladu s ovim Zakonom, podrazumijevaju se vozila kojima je dodijeljena pratnja policije ili vojne policije, s posebnim motornim vozilima opremljenim ure|ajima za davanje posebnih zvu~nih i svjetlosnih znakova crvene i plave boje, i to za vrijeme dok se ti znakovi daju. (2) Voza~ koji na putu susretne vozilo ili kolonu vozila pod pratnjom i voza~ kojeg sustigne vozilo ili kolona vozila pod pratnjom du`ni su ustupiti prvenstvo prolaza, omogu}iti nesmetan prolaz, a, po potrebi, zaustaviti vozilo, umjesto dugih svjetala no}u upotrijebiti kratka svjetla za osvjetljavanje puta, strogo se pridr`avati naredbi koje im daju lica iz pratnje i kretanje nastaviti tek po{to pro|u sva vozila pod pratnjom. (3) Vozila pod pratnjom imaju pravo prvenstva prolaza u odnosu na sva druga vozila (~lan 49.), osim u odnosu na vozila koja se kre}u raskrsnicom na kojoj je saobra}aj reguliran svjetlosnim saobra}ajnim znakovima ili znakovima ovla{tenog lica, i na njih se ne primjenjuju odredbe o ograni~enju brzine (~l. 44. i 46.), zabrani preticanja i obila`enja kolone vozila (~lan 61. stav (1) ta~ka 1.) i zabrani presijecanja kolone pje{aka (~lan 80.), pod uvjetom da ne ugro`avaju sigurnost drugih u~esnika u saobra}aju. (4) Da bi omogu}ili nesmetan prolaz vozilima iz stava (1) ovog ~lana, pje{aci su se du`ni skloniti s kolovoza dok ta vozila pro|u. 25. Vozila s pravom prvenstva prolaza ^lan 126. (1) Na vozila slu`be hitne pomo}i, vatrogasna vozila i vozila policije i sudske policije, vojna vozila i vozila Dr`avne grani~ne slu`be BiH, kad posebnim ure|ajima daju svjetlosne i zvu~ne znakove, ne primjenjuju se odredbe o ograni~enju brzine (~l. 44. i 46.), zabrani preticanja i obila`enja kolone vozila (~lan 61. stav (1) ta~ka 1.) i zabrani presijecanja kolone pje{aka (~lan 80.). Ta vozila imaju pravo prvenstva prolaza u odnosu na sva druga vozila (~lan 49.) osim u odnosu na vozila pod pratnjom (~lan 125.) i vozila koja se kre}u raskrsnicom na kojoj je saobra}aj reguliran svjetlosnim saobra}ajnim znakovima ili znakovima ovla{tenog lica, pod uvjetom da ne ugro`avaju sigurnost drugih u~esnika u saobra}aju. (2) Kako bi omogu}ili prolaz vozilima iz stava (1) ovog ~lana, pje{aci su se du`ni skloniti s kolovoza, a ostala vozila propustiti ih i, prema potrebi, zaustaviti se dok ta vozila pro|u. (3) Kad vozilo policije ili vojno vozilo upotrebom plavih svjetala osigurava prolaz jednom vozilu ili koloni vozila koja se kre}u iza njega, voza~i su du`ni obratiti pa`nju i na vozila kojima se osigurava prolaz, propustiti ih i, prema potrebi, zaustaviti svoja vozila dok ta vozila pro|u. (4) U pogledu me|usobnog prava prvenstva prolaza, za vozila iz stava (1) ovog ~lana va`e odredbe o prvenstvu prolaza. (5) Ure|aji za davanje posebnih svjetlosnih i zvu~nih znakova smiju se ugra|ivati i upotrebljavati samo na vozilima ~ija je pratnja policija ili vojna lica (~lan 125. stav (1)) i na vozilima s pravom prvenstva prolaza iz st. (1) i (3) ovog ~lana. 26. Teret na vozilu ^lan 127. (1) Vozilo u saobra}aju na putu ne smije se opteretiti preko svoje nosivosti koja je upisana u knji`icu vozila, ili preko dozvoljenog osovinskog optere}enja, ili preko najve}e dozvoljene mase, ili preko mogu}nosti koje dozvoljavaju karakteristike puta i tehni~ko-konstrukcione mogu}nosti vozila. (2) Teret na vozilu treba biti tako raspore|en i, prema potrebi, pri~vr{}en i pokriven da: 1) ne ugro`ava sigurnost u~esnika u saobra}aju i ne nanosi {tetu putu i objektima na putu; 2) ne umanjuje u ve}oj mjeri stabilnost vozila i ne ote`ava upravljanje vozilom; 3) ne umanjuje voza~u preglednost puta; 4) ne stvara suvi{nu buku i ne rasipa se po putu; 5) ne zaklanja svjetlosne i svjetlosno-signalne ure|aje na vozilu, registarske tablice i druge propisane oznake na vozilu. ^lan 128. (1) Teret na vozilu ne smije pre}i najudaljeniju ta~ku na prednjoj strani vozila vi{e od jednog metra. (2) Teret koji se prevozi na vozilu i priklju~nom vozilu mo`e pre}i najudaljeniju ta~ku na zadnjoj strani vozila najvi{e za jednu {estinu svoje du`ine koja je kao kontinuiran teret oslonjena na tovarni prostor. (3) Ako se vozilom prevozi teret u kombinaciji koja se sastoji od vu~nog vozila i jednoosovinske prikolice, pod du`inom vozila podrazumijeva se ukupna du`ina vu~nog vozila i jednoosovinske prikolice. (4) Ako teret na vozilu prelazi za vi{e od jednog metra najudaljeniju ta~ku na zadnjoj strani vozila, najisturenija ta~ka tereta mora biti ozna~ena crvenom tkaninom. (5) Najisturenija ta~ka tereta koji se prevozi teretnim motornim ili priklju~nim vozilom u slu~aju iz stava (4) ovog ~lana mora biti ozna~ena tablom. Ta tab la je kvadratnog oblika, dimenzija 50 x 50 cm, obojena naizmjeni~no kosim trakama reflektuju}e narand`aste i bijele boje i postavljena uspravno na uzdu`nu osu vozila. ^lan 129. No}u, kao i danju u slu~aju smanjene vidljivosti, najisturenija ta~ka na teretu koji se prevozi vozilom mora biti ozna~ena: 1) u slu~aju iz ~lana 128. stav (4) ovog Zakona - svjetlom i reflektuju}om materijom crvene boje; 2) kad teret na vozilu na motorni pogon ili na priklju~nom vozilu bo~no prelazi za vi{e od 20 cm vanjsku ivicu prednjeg ili zadnjeg svjetla za ozna~avanje vozila - svjetlom i katadiopterom koji s prednje strane daju bijelo svjetlo, a sa zadnje strane - crveno svjetlo. IV. SAOBRA]AJNI ZNAKOVI 1. Op}e odredbe ^lan 130. (1) Javni putevi moraju se obilje`iti propisanim saobra}ajnim znakovima, kojima se u~esnici u saobra}aju upozoravaju na opasnost koja im prijeti na odre|enom javnom putu ili dijelu tog puta, stavljaju do znanja ograni~enja, zabrane i obaveze kojih se u~esnici u saobra}aju moraju pridr`avati i daju potrebna obavje{tenja za sigurno i nesmetano odvijanje saobra}aja. (2) Saobra}ajnim znakovima moraju se obilje`iti i opasnosti privremenog karaktera, naro~ito one koje nastanu usljed iznenadnog o{te}enja ili onesposobljavanja puta, kao i privremena ograni~enja i privremene zabrane u saobra}aju i ti znakovi moraju se ukloniti ~im prestanu razlozi zbog kojih su postavljeni. (3) Saobra}ajni znakovi su: znakovi opasnosti, znakovi izri~itih naredbi i znakovi obavje{tenja s dopunskom tablom koja je sastavni dio saobra}ajnog znaka i koja bli`e odre|uje zna~enje saobra}ajnog znaka ili bez nje, svjetlosni saobra}ajni znakovi, oznake na kolovozu, trotoaru i sl. te svjetlosne i druge oznake na putu. (4) U~esnici u saobra}aju du`ni su pridr`avati se ograni~enja, zabrana i obaveza izra`enih pomo}u postavljenih saobra}ajnih znakova. ^lan 131. (1) Saobra}ajne znakove i opremu na putu postavljaju i odr`avaju institucije koje upravljaju putevima na osnovu rje{enja nadle`nog organa. (2) Saobra}ajni znakovi postavljaju se i odr`avaju tako da ih u~esnici u saobra}aju i danju i no}u na vrijeme i lahko mogu uo~iti i pravovremeno postupiti u skladu s njihovim zna~enjem. (3) Saobra}ajni znakovi moraju se ukloniti, dopuniti ili zamijeniti ako njihovo zna~enje ne odgovara izmijenjenim uvjetima za saobra}aj na putu ili zahtjevima sigurnosti u saobra}aju. ^lan 132. (1) Na saobra}ajni znak i na stub na koji je znak postavljen zabranjeno je stavljati bilo {ta {to nije u vezi sa zna~enjem saobra}ajnog znaka. (2) Zabranjeno je neovla{teno uklanjanje i o{te}ivanje saobra}ajnih znakova i opreme puta ili izmjena zna~enja saobra}ajnih znakova. ^lan 133. Na putu se ne smiju postavljati ta ble, znakovi, svjetla, stubovi ili drugi sli~ni predmeti kojima se zaklanja ili umanjuje vidljivost postavljenih saobra}ajnih znakova, ili koji svojim oblikom, bojom, izgledom ili mjestom postavljanja podra`avaju ili li~e na neki saobra}ajni znak, ili zasljepljuju u~esnike u saobra}aju, ili odvra}aju njihovu pa`nju u mjeri koja mo`e biti opasna za sigurnost saobra}aja na putu. 2. Znakovi opasnosti, znakovi izri~itih naredbi i znakovi obavje{tenja ^lan 134. (1) Znakovi opasnosti slu`e da se u~esnici u saobra}aju na putu upozore na opasnost koja prijeti na odre|enom mjestu, odnosno dijelu puta, i da se obavijeste o prirodi te opasnosti. (2) Znakovi izri~itih naredbi stavljaju do znanja u~esnicima u saobra}aju na putu zabrane, ograni~enja i obaveze kojih se moraju pridr`avati. (3) Znakovi obavje{tenja pru`aju u~esnicima u saobra}aju potrebna obavje{tenja o putu kojim se kre}u i druga obavje{tenja koja im mogu biti korisna. ^lan 135. Znakovi opasnosti i znakovi izri~itih naredbi na autoputu, putu rezerviranom za saobra}aj motornih vozila, magistralnom i regionalnom putu i u naseljenim mjestima moraju biti presvu~eni reflektuju}im materijama ili osvijetljeni vlastitim izvorom svjetlosti. 3. Svjetlosni saobra}ajni znakovi i svjetlosne oznake ^lan 136. (1) Za reguliranje saobra}aja upotrebljavaju se ure|aji kojima se daju svjetlosni saobra}ajni znakovi crvene, `ute i zelene boje. (2) Na ure|ajima za davanje svjetlosnih saobra}ajnih znakova trobojnim svjetlima svjetla se postavljaju po vertikalnoj osi, jedno ispod drugog, i to: crveno gore, `uto u sredini, a zeleno dolje. Ako je ure|aj za davanje svjetlosnih saobra}ajnih znakova postavljen i iznad saobra}ajne trake, svjetla mogu biti postavljena po horizontalnoj osi, jedno pored drugog, i to: crveno lijevo, `uto u sredini, a zeleno desno. Ta svjetla imaju oblik kruga, a zeleno svjetlo mo`e biti i u obliku jedne ili vi{e strelica smje{tenih u krugu crne boje. ^lan 137. (1) Na ure|ajima za davanje svjetlosnih saobra}ajnih znakova trobojnim svjetlima: 1) crveno i zeleno svjetlo ne smiju biti upaljeni istovremeno; 2) `uto svjetlo mo`e biti upaljeno kao samostalno svjetlo u vremenskom razmaku od prestanka zelenog do pojave crvenog svjetla ili istovremeno sa crvenim svjetlom, prije pojave zelenog svjetla; 3) `uto svjetlo mo`e biti upaljeno kao trep}u}e svjetlo kada ne rade ostali svjetlosni signali na raskrsnici. Utorak, 31. 1. 2006. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 6 - Strana 469 Broj 6 - Strana 470 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 31. 1. 2006. (2) Pri projektiranju novih ili rekonstrukciji postoje}ih saobra}ajnih znakova obavezno treba ugraditi zeleno trep}u}e svjetlo, kao najavu prestanka slobodnog prolaza. ^lan 138. (1) Ure|aju za davanje svjetlosnih saobra}ajnih znakova trobojnim svjetlima mo`e se dodati dopunski svjetlosni znak u obliku zelene svijetle}e strelice ili vi{e takvih znakova. (2) Dopunski svjetlosni znakovi iz stava (1) ovog ~lana postavljaju se s odgovaraju}e strane svjetlosnog saobra}ajnog znaka, i to na visini na kojoj se nalazi zeleno svjetlo. ^lan 139. (1) Na ure|ajima za davanje saobra}ajnih znakova kojima se regulira saobra}aj na kolovozu s vi{e od dvije saobra}ajne trake, obilje`ene uzdu`nim linijama, za svaku saobra}ajnu traku posebno i koji se nalazi iznad saobra}ajne trake, crveno svjetlo zna~i zabranu saobra}aja du` saobra}ajne trake iznad koje je postavljeno, a zeleno svjetlo zna~i slobodan prolaz tom saobra}ajnom trakom. (2) Crveno svjetlo iz stava (1) ovog ~lana ima oblik ukr{tenih linija, a zeleno svjetlo ima oblik strelice s vrhom okrenutim nadolje. ^lan 140. (1) Za reguliranje saobra}aja pje{aka mogu se upotrebljavati i posebni ure|aji za davanje svjetlosnih saobra}ajnih znakova crvene i zelene boje i ure|aji za davanje zvu~nih signala. (2) Ta svjetla moraju biti postavljena po vertikalnoj osi, jedno ispod drugog, i to: crveno svjetlo gore, a zeleno svjetlo dolje. (3) Svjetla iz stava (1) ovog ~lana sastoje se od svijetle}e povr{ine crvene ili zelene boje na kojoj se nalazi tamna silueta pje{aka, ili od tamne povr{ine na kojoj se nalazi svijetle}a silueta pje{aka crvene ili zelene boje. Ta svjetla ne smiju biti upaljena istovremeno. ^lan 141. (1) Ako se ivice kolovoza na javnom putu obilje`avaju svjetlosnim saobra}ajnim oznakama, one se obilje`avaju svjetlima, refleksnim staklima ili reflektuju}im materijama, i to desna strana kolovoza oznakama crvene boje, a lijeva strana oznakama bijele boje. (2) Ivice kolovoza na dijelu puta kroz tunel moraju biti obilje`ene oznakama iz stava (1) ovog ~lana. (3) Ako vrhovi pje{a~kih ostrva, ostrva za usmjeravanje saobra}aja i drugi objekti na kolovozu no}u nisu osvijetljeni, moraju se obilje`iti svjetlima, refleksnim staklima ili reflektuju}im materijama `ute boje. 4. Oznake na kolovozu ^lan 142. (1) Oznake na kolovozu slu`e za reguliranje saobra}aja na putevima i za obavje{tavanje i vo|enje u~esnika u saobra}aju. (2) Oznake na kolovozu mogu biti postavljene same ili uz druge saobra}ajne znakove ako je potrebno da se zna~enje tih znakova ja~e istakne, odnosno potpunije odredi ili objasni. (3) Oznake na kolovozu ~ine linije, strelice, natpisi i druge oznake. (4) Oznake na kolovozu mogu imati i reflektuju}e karakteristike. ^lan 143. (1) Oznake na kolovozu postavljaju se na putevima sa savremenim kolovozom. (2) Na javnom putu van naselja sa savremenim kolovozom za saobra}aj u oba smjera, na kome postoje samo dvije saobra}ajne trake, te trake moraju biti odvojene odgovaraju}om uzdu`nom linijom na kolovozu, a na magistralnom putu obilje`ene i ivi~nim linijama. 5. Turisti~ka i ostala signalizacija na putu ^lan 144. (1) Turisti~ka i ostala signalizacija na putu namijenjena je obavje{tavanju u~esnika u saobra}aju o kulturnim, historijskim, prirodnim i turisti~kim znamenitostima, te ostalim objektima i sadr`ajima. (2) Bli`e propise o turisti~koj i ostaloj signalizaciji na putu donosi ministar u saradnji s nadle`nim organom. 6. Obilje`avanje prijelaza puta preko `eljezni~ke pruge ^lan 145. Na dijelu puta ispred prijelaza puta preko `eljezni~ke pruge u istom nivou moraju biti postavljeni odgovaraju}i saobra}ajni znakovi. ^lan 146. (1) Na prijelazima puta preko `eljezni~ke pruge u istom nivou, osim saobra}ajnih znakova iz ~lana 145. ovog Zakona, postavljaju se i branici ili polubranici, odnosno ure|aji za davanje znakova kojima se najavljuje pribli`avanje voza ako to zahtijeva gustina saobra}aja ili drugi uvjeti na prijelazu puta preko `eljezni~ke pruge u istom nivou. (2) Uslovi u kojima ure|aji iz stava (1) ovog ~lana moraju biti postavljeni utvr|uju se posebnim zakonom ili propisom donesenim na osnovu zakona. ^lan 147. Svjetlosni znakovi kojima se najavljuje pribli`avanje voza na prijelazu puta preko `eljezni~ke pruge u istom nivou daju se naizmjeni~nim paljenjem dva crvena trep}u}a svjetla koja imaju oblik kruga. ^lan 148. (1) Na prijelazu puta preko `eljezni~ke pruge u istom nivou na kome postoji ure|aj za davanje svjetlosnih znakova kojima se najavljuje pribli`avanje voza, odnosno spu{tanje branika ili polubranika, tom ure|aju mo`e se dodati i ure|aj za davanje zvu~nih znakova. (2) Na prijelazima zemljanog puta s manjim saobra}ajem i pje{a~ke staze preko `eljezni~ke pruge u istom nivou u~esnici u saobra}aju mogu se osigurati samo ure|ajem za davanje zvu~nih znakova. ^lan 149. (1) Na prijelazima puta preko `eljezni~ke pruge u istom nivou branici ili polubranici moraju biti naizmjeni~no obojeni crvenom i `utom bojom. (2) Branici i polubranici, kao i saobra}ajni znakovi postavljeni na dijelu puta ispred prijelaza puta preko `eljezni~ke pruge u istom nivou, moraju imati refleksna stakla ili biti presvu~eni reflektuju}im materijama odgovaraju}e boje. (3) Branici i polubranici moraju biti opremljeni trep}u}im crvenim svjetlom. ^lan 150. Na prijelazu puta preko `eljezni~ke pruge u istom nivou na kome se prilikom nailaska voza branici ili polubranici automatski spu{taju, kao i na prijelazu puta preko `eljezni~ke pruge u istom nivou na kome se branicima ili polubranicima rukuje ru~no, i to s mjesta s kojeg se oni ne vide, mora se postaviti ure|aj za davanje svjetlosnih znakova ili ure|aj za davanje zvu~nih znakova kojima se u~esnici u saobra}aju obavje{tavaju o spu{tanju branika ili polubranika. 7. Obilje`avanje radova i prepreka na putu ^lan 151. (1) Dio puta na kome su nastale prepreke koje se ne mogu odmah otkloniti ili na kome se izvode radovi, mora se vidno obilje`iti i u~initi sigurnim za u~esnike u saobra}aju. (2) Obilje`avanje dijela puta iz stava (1) ovog ~lana vr{i se postavljanjem odgovaraju}ih saobra}ajnih znakova, a osiguranje u~esnika u saobra}aju - postavljanjem branika. (3) Branici moraju biti obojeni naizmjeni~no crvenom i bijelom bojom, opremljeni refleksnim staklima ili presvu~eni reflektuju}im materijama odgovaraju}e boje, a no}u, kao i danju u slu~aju smanjene vidljivosti, na njima moraju biti postavljena i trep}u}a svjetla narand`aste boje. 8. Znakovi koje daju ovla{tena lica ^lan 152. (1) U~esnici u saobra}aju moraju postupati po zahtjevima izra`enim pomo}u znakova ili po naredbi policajca ili drugog lica koje na osnovu ovla{tenja iz zakona obavlja kontrolu i reguliranje saobra}aja na putevima (u daljnjem tekstu: ovla{teno lice). (2) Ovla{teno lice pri davanju znakova du`no se postaviti na putu tako da ga u~esnici u saobra}aju, kojima su znakovi namijenjeni, mogu jasno i s dovoljne udaljenosti uo~iti. (3) Znakovi iz stava (1) ovog ~lana mogu se davati i iz vozila. ^lan 153. (1) Znakovi koje u~esnicima u saobra}aju daje ovla{teno lice su znakovi koji se daju rukama i polo`ajem tijela, zvu~ni znakovi i svjetlosni znakovi. (2) Znakovi iz stava (1) ovog ~lana moraju se davati tako da njihovo zna~enje u~esnicima u saobra}aju bude jasno i nedvosmisleno. (3) Bli`e odredbe o saobra}ajnim znakovima i signalizaciji na putevima, na~inu obilje`avanja radova i prepreka na putu i znakovima koje u~esnicima u saobra}aju daje ovla{teno lice pravilnikom propisuje ministar, u saradnji s organom nadle`nim za unutra{nje poslove. V. DU@NOSTI U SLU^AJU SAOBRA]AJNE NESRE]E ^lan 154. (1) U~esnik u saobra}ajnoj nesre}i u kojoj je neko izgubio `ivot ili bio povrije|en, ili je nastala ve}a materijalna {teta, du`an je: 1) ostati na mjestu saobra}ajne nesre}e s tim {to se mo`e privremeno udaljiti samo radi pru`anja pomo}i povrije|enim u saobra}ajnoj nesre}i, ili ako mu je samom potrebna ljekarska pomo}; 2) preduzeti sve {to je u njegovoj mo}i da se otklone nove opasnosti koje mogu nastati na mjestu saobra}ajne nesre}e i omogu}iti normalno odvijanje saobra}aja i nastojati da se ne mijenja stanje na mjestu nesre}e i sa~uvaju postoje}i tragovi pod uvjetom da preduzimanje tih mjera ne ugro`ava sigurnost saobra}aja; 3) obavijestiti najbli`u policijsku stanicu o saobra}ajnoj nesre}i i vratiti se na mjesto saobra}ajne nesre}e i sa~ekati dolazak slu`benog lica koje obavlja uvi|aj. (2) Nadle`ni or gan i druga pravna ili fizi~ka lica koji su obavije{teni o saobra}ajnoj nesre}i u kojoj je neko lice bilo povrije|eno du`ni su o tome odmah obavijestiti najbli`u zdravstvenu ustanovu. ^lan 155. Lice koje se zatekne ili nai|e na mjesto saobra}ajne nesre}e u kojoj ima povrije|enih, du`no je ukazati pomo} licima povrije|enim u saobra}ajnoj nesre}i. ^lan 156. (1) Voza~ koji se zatekne ili nai|e na mjesto saobra}ajne nesre}e du`an je, na zahtjev ovla{tenog lica, prevesti lice povrije|eno u saobra}ajnoj nesre}i do najbli`e zdravstvene ustanove. (2) Voza~ je du`an postupiti prema odredbi stava (1) ovog ~lana i prije dolaska ovla{tenog lica, osim ako se nesre}a dogodila na mjestu na kome se mo`e o~ekivati brzi dolazak vozila hitne pomo}i, ili ako voza~ zaklju~i da se nestru~nim i neodgovaraju}im prijevozom stanje povrije|enog lica mo`e pogor{ati. ^lan 157. (1) Ako je zdravstvena ustanova obavije{tena o saobra}ajnoj nesre}i ili je primila na lije~enje lice povrije|eno u saobra}ajnoj nesre}i, du`na je o tome odmah obavijestiti najbli`u policijsku stanicu. (2) Ako lice povrije|eno u saobra}ajnoj nesre}i umre od zadobijenih povreda, ili ako postoji opravdana sumnja da je kod voza~a usljed povrede do{lo do smanjenja psihi~ke ili fizi~ke sposobnosti za upravljanje vozilom na motorni pogon ili tramvajem, zdravstvena ustanova du`na je o tome odmah obavijestiti mjesni nadle`ni or gan za izdavanje voza~ke dozvole ili najbli`u policijsku stanicu. ^lan 158. (1) Policija i druga ovla{tena lica du`ni su iza}i na mjesto saobra}ajne nesre}e u kojoj ima poginulih ili povrije|enih lica ili je nastala ve}a materijalna {teta, izvr{iti fotografiranje mjesta nesre}e, napraviti zapisnik o uvi|aju i izvr{iti druge potrebne radnje u skladu s ovim Zakonom. (2) Voza~ u~esnik u saobra}ajnoj nesre}i obavezan je da prijavi i saobra}ajnu nesre}u s manjom materijalnom {tetom, ako je {teta nastala drugom licu odnosno njegovom vozilu ili na drugoj stvari. (3) Poslije saobra}ajne nesre}e u kojoj je prouzrokovana samo manja materijalna {teta, voza~i su du`ni odmah ukloniti vozila s kolovoza i razmijeniti li~ne podatke, te popuniti i potpisati obrazac evropskog izvje{taja o saobra}ajnoj nesre}i. Voza~i ne smiju napustiti mjesto saobra}ajne nesre}e prije nego {to popune i potpi{u izvje{taj i razmijene podatke iz ovog stava. (4) Ako je u saobra}ajnoj nesre}i u~estvovalo vozilo strane registarske oznake, prije izdavanja potvrde o o{te}enju vozila stranih registarskih oznaka ili potvrde o izvr{enom uvi|aju na mjesta doga|aja saobra}ajne nesre}e, obavezno je: izvr{iti fotografiranje {tete na vozilu stranih registarskih oznaka, sa~initi zapisnik u koji se, pored ostalog, unose podaci iz paso{a, voza~ke dozvole i osiguranja od automobilske odgovornosti - zelena karta. (5) Nadle`ni or gan unutra{njih poslova du`an je iza}i na mjesto saobra}ajne nesre}e u kojoj je nastala manja materijalna {teta ako to zahtijeva jedan od u~esnika saobra}ajne nesre}e. (6) Bli`e odredbe o sadr`aju obrasca evropskog izvje{taja o saobra}ajnoj nesre}i donosi ministar, u saradnji s organom nadle`nim za unutra{nje poslove. ^lan 159. (1) Lice koje je u~estvovalo u saobra}ajnoj nesre}i u kojoj ima poginulih ili povrije|enih lica ili je nastala ve}a materijalna {teta, ne smije uzimati alkoholna pi}a, opojne droge ili lijekove na kojima je ozna~eno da se ne smiju upotrebljavati prije i za vrijeme vo`nje dok se ne izvr{i uvi|aj. (2) Policija je du`na iza}i na mjesto saobra}ajne nesre}e u kojoj je nastala manja materijalna {teta ako do|e do nesporazuma ili neslaganja jednog od u~esnika prilikom popunjavanja obrasca evropskog izvje{taja ili u~esnici u nesre}i nemaju obrazac evropskog izvje{taja. Utorak, 31. 1. 2006. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 6 - Strana 471 Broj 6 - Strana 472 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 31. 1. 2006. (3) Ovla{teno lice koje vr{i uvi|aj saobra}ajne nesre}e u kojoj ima povrije|enih lica ili je nastala ve}a materijalna {teta podvrgnut }e neposredne u~esnike saobra}ajne nesre}e ispitivanju pomo}u odgovaraju}ih sredstava i aparata, ili }e ih uputiti na stru~ni pregled radi provjere da li imaju alkohola ili drugih opojnih sredstava u organizmu. (4) Ako se tim ispitivanjima utvrdi da neposredni u~esnici saobra}ajne nesre}e imaju alkohola ili drugih opojnih sredstava u organizmu, ovla{teno lice koje vr{i uvi|aj odredit }e da im se uzme krv ili krv i urin radi analize. (5) Ako u saobra}ajnoj nesre}i ima poginulih, ovla{teno lice koje vr{i uvi|aj odredit }e da se neposrednim u~esnicima nesre}e uzmu krv i urin radi utvr|ivanja da li su pod uticajem alkohola ili drugih opojnih sredstava u organizmu. ^lan 160. (1) Ovla{teno lice koje vr{i uvi|aj du`no je organizirati popis imovine koja na mjestu doga|aja ostaje iza lica koje je u saobra}ajnoj nesre}i poginulo ili te`e povrije|eno, obavijestiti organizaciju koja uklanja vozila i stvari s puta ili zainteresirano lice i pru`iti pomo} radi za{tite imovine ako na mjestu doga|aja nema lica koje tu imovinu mo`e preuzeti. (2) Voza~ koji je vozilom u~estvovao u saobra}ajnoj nesre}i u kojoj ima poginulih ili povrije|enih lica, kao i drugo lice koje je neposredno u~estvovalo u nesre}i, imaju pravo tra`iti li~ne podatke i adresu od lica koja su bila prisutna kad se nesre}a dogodila. ^lan 161. (1) Ako je vozilo zbog saobra}ajne nesre}e ili neispravnosti onesposobljeno za dalje kretanje na putu, voza~ ili vlasnik, odnosno korisnik vozila du`an je vozilo, teret, stvari ili drugi rasuti materijal odmah ukloniti s kolovoza. (2) Ako voza~ ili vlasnik, odnosno korisnik vozila nije u stanju postupiti prema stavu (1) ovog ~lana, ovla{teno lice koje se zatekne na mjestu nesre}e ili neispravnosti vozila zatra`it }e od nadle`ne organizacije koja upravlja putevima ili druge ovla{tene organizacije da na sigurno mjesto ukloni vozilo, teret, stvari ili drugi rasuti materijal s kolovoza. (3) Organizacija za odr`avanje puteva ili druga ovla{tena organizacija za odr`avanje puta du`na je, na zahtjev ovla{tenog lica, hitno preduzeti sve potrebne mjere radi uklanjanja i ~uvanja vozila s teretom, stvari ili drugog rasutog materijala s kolovoza i osigurati prohodnost puta. (4) Ako nadle`na organizacija koja upravlja putevima ili druga ovla{tena organizacija ne postupi prema odredbi stava (2) ovog ~lana, ovla{teno slu`beno lice preduzet }e druge mjere da se omogu}i normalno odvijanje saobra}aja. VI. SPORTSKE I DRUGE PRIREDBE ILI AKTIVNOSTI NA PUTEVIMA ^lan 162. (1) Sportske i druge priredbe ili sli~ne aktivnosti na putu ne smiju se odr`avati bez odobrenja. (2) Odobrenje izdaje nadle`no ministarstvo unutra{njih poslova na ~ijem se podru~ju odr`ava priredba ili obavlja aktivnost. (3) Ako se zbog odr`avanja priredbe ili obavljanja aktivnosti na putu zabranjuje saobra}aj, odobrenje se izdaje uz prethodnu saglasnost nadle`nog organa za saobra}aj na ~ijem se podru~ju zabranjuje saobra}aj. ^lan 163. (1) U slu~aju iz ~lana 162. ovog Zakona, ako za druge u~esnike u saobra}aju nije osiguran zaobilazni put, zahtjev za izdavanje odobrenja bit }e odbijen. (2) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog ~lana, odr`avanje automobilske, motociklisti~ke ili biciklisti~ke trke na putu mo`e se odobriti i kad u odre|enom pravcu nema zaobilaznog puta (brdske trke i dr.), ali samo u vrijeme kada se tim putem drugi u~esnici u saobra}aju najmanje kre}u. U tom slu~aju saobra}aj se mo`e zabraniti najdu`e dva sata. ^lan 164. (1) Zahtjev za izdavanje odobrenja iz ~lana 162. ovog Zakona podnosi se najkasnije 15 dana prije odr`avanja sportske ili druge priredbe ili obavljanja aktivnosti. (2) Uz zahtjev za izdavanje odobrenja mora se prilo`iti pro gram priredbe, odnosno aktivnosti, pravila takmi~enja, pregled mjera koje organizator predvi|a za osiguranje u~esnika u saobra}aju, u~esnika i gledalaca sportske i druge priredbe ili aktivnosti i znak kojim }e vozila iz pratnje takmi~ara biti ozna~ena. ^lan 165. (1) Zahtjev za odr`avanje sportske ili druge priredbe ili za obavljanje aktivnosti na putu bit }e odbijen ako organizator, prema procjeni nadle`nog organa unutra{njih poslova, nije u stanju provesti mjere iz ~lana 164. stav (2) ovog Zakona. (2) Ako bi zbog odr`avanja sportske ili druge priredbe ili obavljanja aktivnosti na putu trebalo obustaviti saobra}aj na va`nijim putnim pravcima, ili ako bi odr`avanje priredbe, odnosno obavljanja aktivnosti u ve}oj mjeri ugrozilo ili ometalo saobra}aj na putu, zahtjev za izdavanje odobrenja mo`e biti odbijen. ^lan 166. (1) U odobrenju za odr`avanje sportske ili druge priredbe ili za obavljanje aktivnosti na putu odre|uju se mjere osiguranja koje organizator mora preduzeti. (2) Kada se saobra}aj na putu ograni~ava ili zabranjuje zbog odr`avanja priredbe ili obavljanja aktivnosti, odobrenje sadr`i i obavezu organizatora da o mjerama ograni~avanja ili zabrane saobra}aja obavijesti javnost putem sredstava javnog informiranja, najkasnije 48 sati prije po~etka priredbe, odnosno aktivnosti. (3) Organizator ne smije po~eti odr`avanje sportske ili druge priredbe ili aktivnosti na putu ako nisu preduzete sve mjere osiguranja odre|ene u odobrenju. (4) Ako se utvrdi da organizator nije preduzeo sve mjere osiguranja odre|ene u odobrenju, priredba, odnosno aktivnosti bit }e zabranjene. ^lan 167. (1) Organizator je du`an prekinuti odr`avanje sportske ili druge priredbe, odnosno aktivnosti na putu ako: 1) su ugro`eni u~esnici ili gledaoci; 2) se u ve}oj mjeri naru{i javni red i mir; 3) nastanu okolnosti zbog kojih priredba, odnosno aktivnosti ne bi bile odobrene; 4) organizator ne provodi odre|ene mjere osiguranja; 5) to zahtijevaju drugi sigurnosni razlozi. (2) Ako organizator ne prekine priredbu, odnosno aktivnosti u slu~ajevima iz stava (1) ovog ~lana, nadle`no ministarstvo unutra{njih poslova naredit }e organizatoru da priredbu, odnosno aktivnosti prekine i preduzet }e potrebne mjere da se naredba izvr{i. ^lan 168. Takmi~are na sportskoj priredbi na putu mogu pratiti samo vozila ozna~ena posebnim znakom koji utvrdi organizator. ^lan 169. (1) Nakon zavr{etka sportske ili druge priredbe, odnosno aktivnosti na putu organizator je du`an odmah: 1) ukloniti s puta sve saobra}ajne znakove i druge oznake, ure|aje, predmete i objekte koji su postavljeni radi odr`avanja priredbe, odnosno obavljanja aktivnosti; 2) postaviti na put sve saobra}ajne znakove i druge oznake, predmete i objekte koji su bili uklonjeni radi odr`avanja priredbe, odnosno obavljanja aktivnosti; 3) popraviti i dovesti u prvobitno stanje put i putne objekte ako su o{te}eni pri odr`avanju priredbe, odnosno obavljanja aktivnosti. (2) Ako organizator ne postupi po ta~. 1) i 2) stava (1) ovog ~lana, nadle`no ministarstvo unutra{njih poslova preduzet }e odgovaraju}e mjere da se o tro{ku organizatora uklone, odnosno postave saobra}ajni znakovi i druge oznake, predmeti i objekti na putu. VII. OGRANI^ENJA SAOBRA]AJA ^lan 170. (1) Or gan nadle`an za unutra{nje poslove, u saglasnosti s organom nadle`nim za saobra}aj, mo`e na odre|enom putu ili dijelu puta, u odre|ene dane ili u odre|enom vremenskom periodu, propisati zabranu ili ograni~enje saobra}aja svih ili pojedinih vrsta vozila, ograni~iti brzinu kretanja vozila ako su te zabrane ili ograni~enja neophodni radi spre~avanja ili uklanjanja opasnosti za u~esnike u saobra}aju, ili ako su u pitanju razlozi za nesmetani saobra}aj, odnosno ako se mo`e opravdano o~ekivati da }e saobra}aj biti posebno gust ili ote`an. (2) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog ~lana, ministar u saradnji s organom nadle`nim za unutra{nje poslove, mo`e donijeti naredbu o ograni~enju saobra}aja u dane vikenda i praznika za pojedine putne pravce. (3) Bli`e odredbe o saobra}aju u zimskim uvjetima, vrsti vozila kojima je zabranjen ili ograni~en saobra}aj, te na~inu upotrebe zimske opreme na vozilima u zimskim uvjetima, pravilnikom propisuje ministar, u saradnji s organom nadle`nim za unutra{nje poslove. ^lan 171. U slu~aju kada su u pitanju razlozi sigurnosti i nesmetanog odvijanja saobra}aja ili razlozi odr`avanja javnog reda i mira, policijska uprava, odnosno nadle`no ministarstvo unutra{njih poslova mo`e zabraniti saobra}aj ili odrediti posebno ograni~enje saobra}aja na odre|enim putevima i dijelovima puteva sve dok postoje razlozi zbog kojih se preduzimaju te mjere. VIII. VOZA^I 1. Uvjeti za upravljanje vozilima ^lan 172. (1) Motornim vozilom u saobra}aju na putu mo`e upravljati samo lice koje ima va`e}u voza~ku dozvolu, stranu voza~ku dozvolu ili me|unarodnu voza~ku dozvolu. (2) Kad upravlja motornim vozilom, voza~ mora sa sobom nositi va`e}u voza~ku dozvolu i du`an ju je pokazati na zahtjev ovla{tenog lica. (3) Vlasnik, odnosno nosilac prava raspolaganja vozilom ne smije dozvoliti da vozilom u saobra}aju na putu upravlja lice koje nema pravo upravljati tim vozilom, odnosno lice koje nema pravo upravljati kategorijom motornog vozila u koju se ubraja to vozilo i lice iz ~l. 173. i 174. ovog Zakona. (4) Vlasnik, odnosno nosilac prava raspolaganja vozilom du`an je, na zahtjev ovla{tenog lica, dati podatke o identitetu lica kome je dao vozilo na upravljanje. (5) Voza~ je du`an za vrijeme upravljanja motornim vozilom u saobra}aju koristiti pomagala koja su mu neophodna za sigurno upravljanje vozilom. ^lan 173. Voza~ koji je u tolikoj mjeri umoran ili bolestan ili je u takvom psihi~kom stanju da je nesposoban za sigurno upravljanje vozilom, kao i voza~ pod djelovanjem opojnih droga, ili drugih opojnih sredstava ili lijekova na kojima je ozna~eno da se ne smiju upotrebljavati prije i za vrijeme vo`nje, ne smije upravljati vozilom u saobra}aju na putu. ^lan 174. (1) Voza~ ne smije upravljati vozilom u saobra}aju na putu, niti po~eti upravljati vozilom ako je pod djelovanjem alkohola. (2) Smatrat }e se da je pod djelovanjem alkohola lice za koje se analizom krvi ili krvi i urina ili drugom metodom mjerenja koli~ine alkohola u organizmu utvrdi da koli~ina alkohola u krvi iznosi vi{e od 0,3 g/kg, ili ako je prisustvo alkohola u organizmu utvr|eno odgovaraju}im sredstvima ili aparatima za mjerenje alkoholiziranosti, {to odgovara koli~inama ve}im od 0,3 g/kg, ili kod koga se, bez obzira na koli~inu alkohola u krvi, stru~nim pregledom utvrdi da pokazuje znakove poreme}enosti izazvane djelovanjem alkohola. (3) Smatrat }e se da su pod djelovanjem alkohola lica za koja se analizom krvi ili krvi i urina ili drugom metodom mjerenja koli~ine alkohola u organizmu utvrdi da koli~ina alkohola u krvi iznosi vi{e od 0,0 g/kg, ili ako je prisustvo alkohola u organizmu utvr|eno odgovaraju}im sredstvima ili aparatima za mjerenje alkoholoziranosti, {to odgovara koli~inama ve}im od 0,0 g/kg, ili kod kojih se, bez obzira na koli~inu alkohola u krvi, stru~nim pregledom utvrdi da pokazuju znakove poreme}enosti izazvane djelovanjem alkohola: 1) voza~ motornog vozila kategorije C, CE, D i DE i voza~i potkategorije C1, C1E i D1 i D1E - za vrijeme upravljanja vozilom te kategorije; 2) voza~ vozila kojim se vr{i javni prijevoz - za vrijeme obavljanja javnog prijevoza tim vozilom; 3) voza~ vozila kome je upravljanje vozilom osnovno zanimanje - za vrijeme upravljanja vozilom obavljaju}i poslove tog zanimanja; 4) voza~-instruktor za vrijeme osposobljavanja kandidata za voza~a u prakti~nom upravljanju vozilom; 5) kandidat za voza~a za vrijeme obuke u prakti~nom upravljanju vozilom; 6) voza~ koji ima manje od 21 godine starosti ili manje od tri godine voza~kog iskustva. 2. Osposobljavanje kandidata za voza~a motornih vozila ^lan 175. (1) Osposobljavanje kandidata za voza~e motornih vozila obavljaju auto{kole, kao pravna i fizi~ka lica. (2) Osposobljavanje kandidata za voza~e motornih vozila mogu vr{iti i obrazovne ustanove redovnim {kolovanjem u~enika prema obrazovnom {kolskom programu za profesionalne voza~e. (3) Auto{kole su du`ne obuku izvoditi na na~in kojim }e se osigurati da kandidati nau~e i usvoje saobra}ajna pravila i eti~ke norme pona{anja u saobra}aju, ovladaju tehnikom upravljanja vozilom i steknu ostalo znanje i vje{tine potrebne za sigurno u~e{}e u saobra}aju. (4) Voza~ki ispit za voza~a motornog vozila mo`e polagati kandidat koji se prethodno pripremio za polaganje voza~kog ispita u auto{koli i ako ispunjava i druge uvjete za sticanje prava na upravljanje motornim vozilom. ^lan 176. Osposobljavanje kandidata za voza~e motornih vozila je djelatnost od posebnog dru{tvenog zna~aja, a obavlja se po posebnom programu koji obuhvata teoretski dio, prakti~ni dio i pro gram prve pomo}i: 1. Teoretski dio osposobljavanja kandidata za voza~e motornih vozila obuhvata: – osnovne propise o drumskom saobra}aju, uvjete za upravljanje vozilom; Utorak, 31. 1. 2006. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 6 - Strana 473 Broj 6 - Strana 474 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 31. 1. 2006. – pona{anje u~esnika u drumskom saobra}aju, me|usobne odnose i sporazumijevanje u~esnika u saobra}aju, ~uvanje okoline, ofanzivnu i defanzivnu vo`nju, uticaj alkohola, djelovanje opojnih droga na sigurno upravljanje vozilom i uticaj drugih nepovoljnih psihofizi~kih stanja (umor, bolest i sl.); – saobra}ajna pravila na putevima, saobra}ajne znakove i njihovo zna~enje, znakove koje daju ovla{tena lica, uo~avanje i predvi|anje saobra}ajne situacije, opasnosti koje nastaju zbog nepropisnog preduzimanja radnji u saobra}aju i sl.; – vozilo u funkciji sigurnosti saobra}aja, izvo|enje radnji zna~ajnih za uspje{no i sigurno upravljanje u skladu s pravilima saobra}aja i uvjetima na putu i u saobra}aju, osnove tehni~kog funkcioniranja ure|aja na motornom vozilu zna~ajnih za sigurnost saobra}aja na putevima (ure|aji za zaustavljanje, ure|aji za upravljanje, ure|aji za davanje svjetlosno-signalnih znakova i za osvjetljavanje puta i vozila, pneumatici, sile koje djeluju na vozilo, sigurnosne mjere pri vu~i vozila, prijevoz tereta i lica, te priprema vozila za vo`nju); – sadr`aje koji doprinose pove}anju sigurnosti svih u~esnika u saobra}aju, sadr`aje koji doprinose razvijanju humanih odnosa i odnosa uzajamnog po{tovanja i razumijevanja me|u u~esnicima u saobra}aju, postupak i du`nosti u slu~aju saobra}ajne nezgode, kontrolu saobra}aja i krivi~na odgovornost. 2. Prakti~ni dio osposobljavanja kandidata za voza~e motornih vozila obuhvata: – upoznavanje s vozilom, pripremu vozila za vo`nju, u~enje osnovnih elemenata vo`nje na poligonu ili odgovaraju}oj povr{ini (polazak, ko~enje i zaustavljanje, promjena stepena prijenosa, promjena smjera vo`nje, vo`nja unazad i polukru`no okretanje); – u~enje vo`nje na putevima s manjim intenzitetom saobra}aja u naselju i van naselja (uklju~ivanje i isklju~ivanje, okretanje i vo`nja unazad, ko~enje i zaustavljanje, parkiranje, mimoila`enje i obila`enje, prestrojavanje i vo`nja kroz raskrsnicu, odr`avanje razmaka, vo`nja na uzdu`nom nagibu, prilago|avanje vo`nje, predvi|anje i izbjegavanje opasnosti); – u~enje vo`nje na putevima s intenzivnim saobra}ajem u naselju i van naselja, vo`nju u gradu, prilago|avanje brzine, vo`nju kroz raskrsnicu s razli~itim na~inom ure|enja saobra}aja (ovla{teno lice, semafor, saobra}ajni znakovi i saobra}ajna pravila), vo`nju u jednosmjernoj ulici, vo`nju na putu s vi{e saobra}ajnih traka, prestrojavanje, mimoila`enje i preticanje, vo`nju na prijelazu puta preko `eljezni~ke pruge; – u~enje vo`nje u slo`enim saobra}ajnim uvjetima, vo`nju u koloni, vo`nju u vr{nom optere}enju drumskog saobra}aja, pona{anje prema pje{acima i drugim u~esnicima u saobra}aju, samostalnu vo`nju, vo`nju u posebnim uvjetima (no}, ki{a, snijeg, magla i sl.). 3. Pro gram prve pomo}i obuhvata: – ciljeve, zadatke i zna~aj prve pomo}i; – postupak radnji pri pru`anju prve pomo}i (mjere o`ivljavanja, prestanak disanja i rad srca, besvjesno stanje, krvarenje, otvorene povrede-rane); – povrede koje zahtijevaju imobilizaciju i evakuaciju povrije|enog; – ostale povrede i o{te}enja; – zna~aj zdravstvene sposobnosti za sigurno upravljanje motornim vozilom. ^lan 177. (1) Osposobljavanje kandidata za voza~e i polaganje voza~kog ispita obavljaju se prema propisima koje donosi ministar, u saradnji s organom nadle`nim za obrazovanje. (2) Osposobljavanje kandidata za voza~e obavljaju auto{kole po ovla{tenju ministara entiteta, kantona i ministra Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine, nadle`nih za obrazovanje, nakon {to se utvrdi da ispunjavaju uvjete odre|ene zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona. (3) Osposobljavanje kandidata koji imaju fizi~ki invaliditet za voza~e mora se obavljati na prilago|enom vozilu za invalide koje mora atestirati ovla{tena institucija ili preduze}e. (4) Kontrolu i nadzor nad provo|enjem propisa iz stava (1) ovog ~lana, putem zajedni~kog stru~nog tijela, vr{e organi nadle`ni za obrazovanje i unutra{nje poslove. ^lan 178. (1) Osposobljavanje kandidata iz oblasti propisa o sigurnosti saobra}aja mo`e obavljati licencirano lice s visokom spremom saobra}ajnog smjera. (2) Lice iz stava (1) ovog ~lana, osim dokaza o zavr{enoj {kolskoj spremi, mora imati voza~ku dozvolu i najmanje tri godine iskustva na poslovima sigurnosti drumskog saobra}aja. (3) Osposobljavanje kandidata za voza~e u prakti~nom upravljanju vozilom na motorni pogon obavlja voza~-instruktor. (4) Osposobljavanje kandidata za voza~e iz nastavnog predmeta pru`anja prve pomo}i licima povrije|enim u saobra}ajnoj nesre}i obavlja ljekar a organizira i provodi Crveni kri`. (5) O uspje{no zavr{enoj obuci za voza~a motornih vozila auto{kola i Crveni kri` izdaju potvrde. (6) Bli`e odredbe o organiziranju obuke za osposobljavanje kandidata pravilnikom propisuje ministar, u saradnji s organom nadle`nim za obrazovanje, odnosno bli`e odredbe o pru`anju prve pomo}i licima povrije|enim u saobra}ajnoj nesre}i pravilnikom propisuje ministar, u saradnji s organom nadle`nim za zdravstvo. 3. Voza~ki ispit i provjera osposobljenosti ^lan 179. (1) Za poslove provo|enja i organiziranja polaganja voza~kog ispita odgovorni su organi entiteta, kantona i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine, nadle`ni za obrazovanje. (2) Polaganje voza~kog ispita vr{i se pred komisijom koju imenuju organi iz stava (1) ovog ~lana, a predsjednik komisije i njeni ~lanovi imaju licencu za ispitiva~a. (3) O polo`enom voza~kom ispitu izdaje se uvjerenje. (4) Bli`e odredbe o na~inu i uvjetima za polaganje i organiziranje voza~kog ispita, kao i za dobivanje licence za ispitiva~a, pravilnikom propisuje ministar, u saradnji s organom nadle`nim za obrazovanje. ^lan 180. (1) Kandidat za voza~a koji se priprema za polaganje voza~kog ispita, radi osposobljavanja, mo`e i prije polo`enog voza~kog ispita upravljati motornim vozilom one kategorije za koju priprema ispit ako vozilom upravlja pod nadzorom voza~a - instruktora. (2) Za vrijeme upravljanja motornim vozilom kandidat za voza~a mora imati kod sebe uvjerenje da je fizi~ki i psihi~ki sposoban za upravljanje motornim vozilom i du`an ga je pokazati na zahtjev ovla{tenog lica. ^lan 181. (1) Zvanje voza~a-instruktora motornih vozila, osim iskustva u upravljanju vozilom odgovaraju}e kategorije od najmanje tri godine, sti~e se: 1) zavr{enim VII. stepenom saobra}ajne struke i posebno polo`enim ispitom iz oblasti poznavanja saobra}ajnih pravila i propisa, metodike upravljanja motornim vozilom i prakti~nog upravljanja motornim vozilom za voza~a-instruktora, te da mu je nadle`ni or gan izdao dozvolu za voza~a-instruktora, ili 2) zavr{enim V. ili VI. stepenom i polo`enim ispitom za voza~a - instruktora ili s najmanje zavr{enom srednjom {kolom i polo`enim ispitom za voza~a-instruktora. (2) Bli`e odredbe o sticanju zvanja voza~a-instruktora motornih vozila pravilnikom propisuje ministar, u saradnji s organom nadle`nim za obrazovanje. ^lan 182. Na voza~kom ispitu komisija za polaganje voza~kih ispita utvr|uje da li je kandidat u dovoljnoj mjeri osposobljen za sigurno upravljanje motornim vozilom odre|ene kategorije prema propisanom programu iz ~lana 176. ovog Zakona. ^lan 183. (1) Motorno vozilo na kojem se kandidat za voza~a osposobljava u prakti~nom upravljanju vozilom na putu mora biti ozna~eno posebnim tablicama. (2) Tablice iz stava (1) ovog ~lana imaju oblik kvadrata, plave su boje i na njima je bijelom bojom napisano latini~no slovo L. (3) Bli`e odredbe o osposobljavanju voza~a motornih vozila pravilnikom propisuje ministar, u saradnji s organom nadle`nim za obrazovanje. 4. Sticanje prava upravljanja motornim vozilom ^lan 184. (1) Pravo upravljanja motornim vozilom ima lice koje ispunjava sljede}e uvjete: 1. da je du{evno i tjelesno sposobno upravljati motornim vozilom; 2. da je navr{ilo godine `ivota odre|ene ovim ~lanom zavisno od kategorije, odnosno potkategorije vozila; 3. da je polo`ilo voza~ki ispit za upravljanje motornim vozilom odre|ene kategorije; 4. da mu odlukom nadle`nog organa nije zabranjeno upravljanje motornim vozilom. (2) Pravo na upravljanje motornim vozilom za pojedine kategorije, odnosno potkategorije sti~e lice koje ima: 1. 16 godina za potkategorije A1 i B1; 2. 18 godina za kategorije A, B, BE i potkategorije C1 i C1E; 3. kategorije C i CE pod uvjetom da je upravljalo motornim vozilom potkategorije C1 ili C1E najmanje jednu godinu; 4. kategorije D i DE i potkategorije D1 i D1E pod uvjetom da je upravljao motornim vozilom kategorije C ili CE najmanje dvije godine. ^lan 185. (1) Voza~ka dozvola izdaje se za upravljanje motornim i priklju~nim vozilima koja se razvrstavaju u kategorije: A, B, BE, C, CE, D i DE i potkategorije: A1, B1, C1, D1, C1E i D1E. (2) Voza~ka dozvola izdaje se za sljede}e kategorije vozila: A, B, BE, C, CE, D i DE. (3) U kategoriju A ubrajaju se motocikli sa ili bez bo~ne prikolice, ~ija zapremina motora prelazi 125 cm³, a snaga prelazi 11 kW. (4) U kategoriju B ubrajaju se motorna vozila, osim vozila kategorije A, ~ija najve}a dozvoljena masa nije ve}a od 3.500 kg i koja nemaju vi{e od osam sjedi{ta ne ra~unaju}i sjedi{te za voza~a. (5) U kategoriju BE ubrajaju se skupovi vozila ~ija se vu~na vozila ubrajaju u kategoriju B, a priklju~na vozila imaju najve}u dozvoljenu masu do 750 kg, i motorno vozilo B kategorije s prikolicom ~ija je najve}a dozvoljena masa ve}a od 750 kg, koja nije ve}a od mase vu~nog vozila bez tereta, a ukupna dozvoljena masa vu~nog i priklju~nog vozila nije ve}a od 3.500 kg. (6) U kategoriju C ubrajaju se motorna vozila za prijevoz tereta ~ija je najve}a dozvoljena masa ve}a od 7. 500 kg. (7) U kategoriju CE ubrajaju se skupovi vozila ~ija se vu~na vozila ubrajaju u kategoriju C, a priklju~na vozila imaju najve}u dozvoljenu masu ve}u od 750 kg. (8) U kategoriju D ubrajaju se motorna vozila za prijevoz lica koja, osim sjedi{ta za voza~a, imaju vi{e od osam sjedi{ta. (9) U kategoriju DE ubrajaju se skupovi vozila ~ija se vu~na vozila ubrajaju u kategoriju D, a priklju~na vozila imaju najve}u dozvoljenu masu ve}u od 750 kg i priklju~no vozilo se ne koristi za prijevoz lica. (10) Voza~ka dozvola izdaje se za sljede}e potkategorije vozila: A1, B1, C1, D1, C1E i D1E. (11) U potkategoriju A1 ubraja se lahki motocikl ~ija zapremina motora ne prelazi 125 cm³, a snaga ne prelazi 11 kW. (12) U potkategoriju B1 ubrajaju se tricikl i ~etverocikl na motorni pogon. (13) U potkategoriju C1 ubrajaju se motorna vozila za prijevoz tereta ~ija je najve}a dozvoljena masa ve}a od 3.500 kg, a manja od 7.500 kg. (14) U potkategoriju C1E ubrajaju se skupovi vozila ~ija se vu~na vozila ubrajaju u potkategoriju C1, a priklju~na vozila imaju najve}u dozvoljenu masu ve}u od 750 kg, s tim da najve}a dozvoljena masa skupa vozila ne prelazi 12.000 kg i da najve}a dozvoljena masa priklju~nog vozila ne prelazi masu neoptere}enog vu~nog vozila. (15) U potkategoriju D1 ubrajaju se motorna vozila koja slu`e za prijevoz lica i koja, osim sjedi{ta voza~a, imaju vi{e od osam, a manje od 16 sjedi{ta. (16) U potkategoriju D1E ubrajaju se skupovi vozila ~ija se vu~na vozila ubrajaju u potkategoriju D1, a priklju~na vozila imaju najve}u dozvoljenu masu ve}u od 750 kg, s tim da najve}a dozvoljena masa ovog skupa vozila ne prelazi 12.000 kg, a najve}a dozvoljena masa priklju~nog vozila ne prelazi masu neoptere}enog vu~nog vozila i da se priklju~no vozilo ne koristi za prijevoz lica. (17) Voza~i motornih vozila kategorija B, C, i D i potkategorija C1 i D1 imaju pravo upravljati motornim vozilima tih kategorija i kad su im pridodate lahke prikolice. (18) Voza~ kome je izdata voza~ka dozvola za upravljanje motornim vozilom kategorije D ima pravo upravljati motornim vozilom kategorija B i C i potkategorija B1, C1 i D1, a voza~ kome je izdata voza~ka dozvola za upravljanje motornim vozilom kategorije C ima pravo upravljati i motornim vozilom kategorije B i potkategorija B1 i C1. (19) Voza~ kome je izdata voza~ka dozvola za upravljanje motornim vozilom kategorije CE ima pravo upravljati motornim vozilom kategorije BE, a voza~ kome je izdata voza~ka dozvola kategorije DE ima pravo upravljati motornim vozilom kategorija BE i CE i potkategorije C1E. Utorak, 31. 1. 2006. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 6 - Strana 475 Broj 6 - Strana 476 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 31. 1. 2006. (20) Pravo upravljanja motornim vozilom kategorija BE, CE i DE voza~ sti~e samo ako je prethodno stekao pravo upravljanja vozilima kategorija B, C i D. (21) Voza~i motornih vozila kategorija B, C, D, BE, CE i DE i potkategorija B1, C1, D1, C1E i D1E imaju pravo upravljati traktorom i radnom ma{inom. (22) Voza~ motornog vozila kategorije A ima pravo upravljati motornim vozilom potkategorije A1, a voza~ motornog vozila kategorije B ima pravo upravljati motornim vozilom potkategorije B1, voza~ motornog vozila kategorije C ima pravo upravljati motornim vozilom potkategorije C1, a voza~ motornog vozila kategorije D ima pravo upravljati motornim vozilom potkategorije D1. ^lan 186. (1) Voza~ka dozvola izdat }e se licu, na njegov zahtjev, ako ispunjava uvjete iz ~lana 184. ovog Zakona. (2) Voza~ku dozvolu izdaje nadle`ni or gan. (3) Voza~ka dozvola izdaje se licu i produ`ava s rokom va`enja od deset godina, a licima starijim od 65 godina s rokom va`enja od tri godine. (4) Rok va`enja voza~ke dozvole od deset godina ra~una se od dana njenog izdavanja, odnosno produ`enja njenog va`enja. (5) Licima koja u vrijeme izdavanja voza~ke dozvole imaju vi{e od 55 godina izdaje se voza~ka dozvola ~iji ji rok va`enja do navr{enih 65 godina, s tim da taj rok ne mo`e biti kra}i od tri godine. (6) Izuzetno od odredbe stava (3), voza~ka dozvola mo`e se izdati ili se njeno va`enje mo`e ograni~iti i na rokove kra}e od utvr|enih na osnovu nalaza i mi{ljenja zdravstvene ustanove datim u uvjerenju o zdravstvenoj sposobnosti lica, ali ne na rok kra}i od dvije godine. (7) Lice koje je polo`ilo voza~ki ispit i dobilo voza~ku dozvolu za kategoriju vozila A1, A, B ili C i C1 ne smije dvije godine od dana izdavanja voza~ke dozvole upravljati vozilom na putu brzinom ve}om od 70 km/h, na putu namijenjenom isklju~ivo za saobra}aj motornih vozila i brzom putu brzinom ve}om od 90 km/h, odnosno 120 km/h na autoputu, a lahkim motociklom 40 km/h, niti tim vozilom smije vu}i priklju~no vozilo, a ni organizirano prevoziti djecu. (8) Lice iz stava (7) ovog ~lana, mla|e od 23 godine, ne smije upravljati vozilom u saobra}aju na putu u vremenu od 23 sata do 5 sati, osim ako je s njim u vozilu lice starije od 25 godina koje ima voza~ku dozvolu i kojem u posljednjoj godini nije izricana za{titna mjera ili mjera sigurnosti zabrane upravljanja motornim vozilom. (9) Lica koja prvi put steknu voza~ku dozvolu obavezna su, u trajanju od dvije godine, obilje`iti vozilo kojim upravljaju posebnim znakom. (10) Bli`e odredbe o posebnom znaku iz stava (9) ovog ~lana propisuje ministar, u saradnji s organom nadle`nim za unutra{nje poslove. ^lan 187. (1) U voza~ku dozvolu upisuju se sve kategorije i potkategorije vozila kojima voza~ ima pravo upravljati. (2) Voza~ ima pravo upravljati samo motornim vozilom one ili onih kategorija i potkategorija koje su upisane u voza~koj dozvoli. (3) Bli`e odredbe o obrascu i sadr`aju obrasca voza~ke dozvole, kategorijama i potkategorijama motornih i priklju~nih vozila i na~inu upisa kategorija i potkategorija u voza~ku dozvolu, postupku i na~inu izdavanja, produ`enju va`enja i zamjeni voza~ke dozvole i strane voza~ke dozvole i na~inu vo|enja evidencije o voza~kim dozvolama uredit }e se pravilnicima koje donosi ministar u saradnji s ministrima entiteta, kantona i ministrom Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine, nadle`nim za unutra{nje poslove. ^lan 188. (1) Stranac koji privremeno boravi u Bosni i Hercegovini i dr`avljanin Bosne i Hercegovine koji boravi ili prebiva u inozemstvu, pa privremeno do|e u Bosnu i Hercegovinu, na osnovu va`e}e strane voza~ke dozvole, koju je izdao nadle`ni or gan strane dr`ave, mo`e upravljati motornim vozilom na teritoriji Bosne i Hercegovine za vrijeme privremenog boravka u Bosni i Hercegovini. (2) Lice iz stava (1) ovog ~lana koje upravlja vozilom mora imati me|unarodnu voza~ku dozvolu ili doma}u voza~ku dozvolu izdatu u skladu s Be~kom konvencijom o drumskom saobra}aju. ^lan 189. Ako ustanovi da se pro gram osposobljavanja voza~a motornih vozila u pojedinim zemljama zna~ajno razlikuje od uvjeta i programa utvr|enih ovim Zakonom, Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nadle`no ministarstvo) mo`e odlu~iti da se ne priznaje va`enje tih voza~kih dozvola izdatih u toj zemlji, i to u cjelini ili za pojedine kategorije. ^lan 190. (1) Stranac kojem je odobreno stalno nastanjenje u Bosni i Hercegovini i dr`avljanin Bosne i Hercegovine koji se iz inozemstva vrati u Bosnu i Hercegovinu da se u njoj stalno nastani, kao i osoblje diplomatskih i konzularnih predstavni{tava i misija stranih dr`ava i predstavni{tava me|unarodnih organizacija u Bosni i Hercegovini, stranih trgovinskih, saobra}ajnih, kulturnih i drugih predstavni{tava i stranih dopisni{tava, mogu upravljati motornim vozilima na osnovu va`e}e strane voza~ke dozvole za vrijeme od {est mjeseci od dana ulaska u Bosnu i Hercegovinu, ili od dana kada je odobreno stalno nastanjenje, ako je to za njih povoljnije. (2) Licima iz stava (1) ovog ~lana va`e}a strana voza~ka dozvola zamijenit }e se, pod uvjetima iz ~l. 184. i 186. ovog Zakona na njihov zahtjev, bez polaganja voza~kog ispita, voza~kom dozvolom iz ~lana 188. ovog Zakona za upravljanje onom kategorijom motornih vozila u koju se ubrajaju motorna vozila za ~ije su upravljanje ovla{tena stranom voza~kom dozvolom. (3) Izuzetno od odredbe stava (2) ovog ~lana, od osoblja diplomatskih i konzularnih predstavni{tava i misija stranih dr`ava i predstavni{tava me|unarodnih organizacija u Bosni i Hercegovini prilikom zamjene strane voza~ke dozvole ne}e se zahtijevati dokazi o ispunjavanju uvjeta iz ~lana 184. ovog Zakona, osim ako to nije zahtijevano reciprocitetom. (4) Dr`avljaninu Bosne i Hercegovine zamijenit }e se strana voza~ka dozvola voza~kom dozvolom iz ~lana 189. ovog Zakona ako je u zemlji u kojoj mu je izdata strana voza~ka dozvola boravio du`e od {est mjeseci. (5) Strana voza~ka dozvola iz ~ijeg se teksta ne mo`e zaklju~iti za koju je kategoriju, odnosno vrstu motornih vozila izdata, ili joj je istekao rok va`enja, mo`e se zamijeniti u skladu sa stavom (2) ovog ~lana, samo ako podnosilac zahtjeva prilo`i ispravu iz koje se nepobitno mo`e utvrditi kojim motornim vozilima mo`e upravljati, odnosno da joj nije istekao rok va`enja. ^lan 191. (1) Odredbe ~l. 188. i 189. i ~lana 190. stav (1) ovog Zakona o upravljanju motornim vozilima na osnovu strane voza~ke dozvole, prema tome, primjenjuju se i na upravljanje motornim vozilima na osnovu va`e}e me|unarodne voza~ke dozvole. (2) Me|unarodna voza~ka dozvola izdaje se na pe riod va`enja od dvije godine, odnosno na pe riod propisan me|unarodnim ugovorom. (3) Me|unarodna voza~ka dozvola priznat }e se samo ako su je izdali nadle`ni organi ili organizacije strane dr`ave i ne mo`e se zamijeniti voza~kom dozvolom Bosne i Hercegovine. ^lan 192. (1) Voza~u kome je izdata voza~ka dozvola iz ~lana 186. ovog Zakona mo`e se, na njegov zahtjev, izdati i me|unarodna voza~ka dozvola. (2) Me|unarodne voza~ke dozvole izdaju auto-moto klubovi/savezi i auto-moto dru{tva, ovla{teni za izdavanje tih dozvola za dr`ave za koje je potrebna me|unarodna voza~ka dozvola. (3) Me|unarodna voza~ka dozvola ne mo`e se izdati voza~u kojem je odlukom nadle`nog organa izre~ena mjera sigurnosti ili za{titna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom dok ta zabrana traje. (4) Me|unarodna voza~ka dozvola izdata u Bosni i Hercegovini ne mo`e se koristiti za upravljanje motornim vozilima na teritoriji Bosne i Hercegovine. (5) Bli`e odredbe o obrascu i sadr`aju me|unarodne voza~ke dozvole, postupku i na~inu izdavanja, na~inu davanja ovla{tenja auto-moto klubovima/savezima i auto-moto dru{tvima i na~inu vo|enja evidencije o izdatim voza~kim dozvolama, uredit }e se pravilnikom koji donosi ministar, u saradnji s organom nadle`nim za unutra{nje poslove. 5. Zdravstveni pregledi voza~a motornih vozila ^lan 193. (1) Kandidat za voza~a motornog vozila du`an je, prije po~etka osposobljavanja za voza~a motornog vozila, izvr{iti zdravstveni pregled u ovla{tenoj zdravstvenoj instituciji i na osnovu toga dobiti ljekarsko uvjerenje. (2) Ljekarsko uvjerenje iz stava (1) ovog ~lana va`i 12 mjeseci od dana izdavanja. (3) Voza~i motornih vozila du`ni su obavljati redovne zdravstvene preglede, a vanrednim zdravstvenim pregledima podvrgavati se na zahtjev nadle`nog organa. ^lan 194. (1) Na zdravstvenim pregledima utvr|uje se da li kandidat za voza~a ili voza~ ima potrebnu fizi~ku i psihi~ku sposobnost za upravljanje motornim vozilima. (2) Zdravstvene preglede kandidata za voza~a i voza~a obavljaju zdravstvene ustanove koje su za to ovla{tene u skladu sa zakonima entiteta, kantona i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine. ^lan 195. Redovnom zdravstvenom pregledu podlije`u: 1. voza~i koji upravljaju vozilima na motorni pogon kojima se vr{i javni prijevoz, voza~i instruktori i voza~i tramvaja - svake tri godine; 2. voza~i kojima je izdata voza~ka dozvola za upravljanje motornim vozilima kategorija D, DE i potkategorija D1 i D1E - prilikom svakog produ`enja va`enja voza~ke dozvole; 3. voza~i motornih vozila kojima je voza~ka dozvola izdata na kra}i rok va`enja zbog nepovoljnog zdravstvenog stanja i voza~i koji su navr{ili 65 godina `ivota - prilikom svakog produ`enja voza~ke dozvole. ^lan 196. (1) Na vanredni zdravstveni pregled upu}uje se voza~ motornog vozila za kojeg se osnovano posumnja da zbog zdravstvenih razloga vi{e nije sposoban sigurno upravljati motornim vozilima onih kategorija za koje mu je izdata voza~ka dozvola. (2) Ako zdravstvena organizacija prilikom lije~enja voza~a opravdano posumnja da zbog zdravstvenih razloga nije vi{e sposoban sigurno upravljati vozilom, du`na je u roku od osam dana o tome obavijestiti or gan kod kojeg se voza~ vodi u evidenciji ili najbli`u policijsku stanicu. (3) Zahtjev za upu}ivanje na vanredni zdravstveni pregled mo`e podnijeti i svaki or gan nadle`an za kontrolu saobra}aja na putu, javno tu`ila{tvo, sud, sudija za prekr{aje, kao i preduze}e, organizacija ili or gan u kojem je voza~ zaposlen i obavlja poslove voza~a. (4) Na vanredni zdravstveni pregled upu}uje or gan kod kojeg se voza~ vodi u evidenciji. ^lan 197. Pravna i fizi~ka lica koja zapo{ljavaju voza~e ne smiju dozvoliti da njihovim motornim vozilima upravlja voza~ koji nije izvr{io redovan i vanredan zdravstveni pregled na koji je upu}en. ^lan 198. Bli`e odredbe o zdravstvenim uvjetima koje moraju ispunjavati voza~i motornih vozila, pravilnikom propisuje ministar, u saradnji s organom nadle`nim za zdravstvo. 6. Trajanje upravljanja motornim vozilom ^lan 199. (1) Voza~ koji upravlja autobusom ili teretnim motornim vozilom ili skupom vozila ~ija je najve}a dozvoljena masa ve}a od 3.500 kg ne smije neprekidno upravljati vozilom du`e od 4 sata i 30 minuta, nakon ~ega mora koristiti odmor u trajanju od 45 minuta. (2) Odmor iz stava (1) ovog ~lana mo`e biti podijeljen na dva ili tri dijela s tim {to pojedina~an odmor ne mo`e biti kra}i od 15 minuta tokom vo`nje od 4 sata i 30 minuta, tako da ukupno vrijeme vo`nje i odmora iznosi 5 sati i 15 minuta. (3) Ukupno trajanje upravljanja motornim vozilima iz stava (1) ovog ~lana ne smije biti du`e od devet sati u toku 24 sata. ^lan 200. (1) Voza~ koji upravlja vozilom iz ~lana 199. stav (1) ovog Zakona, prije po~etka svog radnog dana, mora imati neprekidan odmor od najmanje 11 sati. (2) Ako se u upravljanju vozilom iz ~lana 199. stav (1) ovog Zakona smjenjuju dva voza~a i ako se u vozilu nalazi ugra|en le`aj koji omogu}ava jednom od njih da se odmara u le`e}em polo`aju, svaki voza~ mora imati neprekidan odmor od najmanje osam sati u toku svakih 30 sati putovanja. (3) Neprekidan odmor voza~ mora koristiti van vozila. (4) Izuzetno od odredbe stava (3) ovog ~lana, ako se u vozilu nalazi ugra|en le`aj koji omogu}ava voza~u odmaranje u le`e}em polo`aju, voza~ mo`e koristiti odmor na takvom le`aju pod uvjetom da se za to vrijeme vozilo ne kre}e. (5) Kad upravlja motornim vozilom, voza~ mora kod sebe imati individualnu kontrolnu knji`icu i u nju upisivati svoje aktivnosti i du`an je pokazati na zahtjev ovla{tenog lica. (6) Izuzetno od odredbe stava (5) ovog ~lana, individualnu kontrolnu knji`icu ne mora imati voza~ ako je u vozilo ugra|en ure|aj koji osigurava upisivanje vremena vo`nje ~lanova posade, vremena provedenog u vo`nji, kao i vremena odmora, brzine vozila i pre|enog rastojanja. ^lan 201. Voza~a koji upravlja autobusom, teretnim motornim vozilom ili skupom vozila ~ija je najve}a dozvoljena masa ve}a od 20 t, kad u toku 24 sata prelazi vi{e od 500 km, mora zamijeniti drugi voza~, najkasnije nakon devet sati upravljanja, Utorak, 31. 1. 2006. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 6 - Strana 477 Broj 6 - Strana 478 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 31. 1. 2006. u skladu s odredbom ~lana 199. ovog Zakona, odnosno nakon pre|enih 500 km puta. ^lan 202. (1) Odredbe ovog Zakona o trajanju upravljanja motornim vozilom i odmorima voza~a primjenjuju se i na voza~e motornih vozila registriranih u inozemstvu kad tim vozilima upravljaju na teritoriji Bosne i Hercegovine, ako me|unarodnim ugovorom nije druga~ije odre|eno. (2) Bli`e odredbe o ukupnom trajanju upravljanja vozilom, odmoru voza~a i na~inu rada udvojenih posada na vozilima, u obimu koji uti~e na sigurno upravljanje motornim vozilom, kao i obrascu individualne kontrolne knji`ice i uputstvu za njeno popunjavanje, pravilnikom propisuje ministar, u saradnji s organima nadle`nim za zdravstvo i unutra{nje poslove. IX. VOZILA 1. Op}e odredbe ^lan 203. (1) Vozila u saobra}aju na putu moraju ispunjavati propisane uvjete u pogledu dimenzija, ukupne mase i osovinskog optere}enja, za{tite ~ovjekove okoline te imati ispravne propisane ure|aje i opremu. (2) Vozila koja ne ispunjavaju propisane uvjete u pogledu dimenzija, ukupne mase i osovinskog optere}enja, mogu u~estvovati u saobra}aju na javnom putu ako ispunjavaju posebne uvjete koji omogu}avaju siguran i nesmetan saobra}aj, utvr|ene u odobrenju koje je izdalo nadle`no ministarstvo. (3) Bli`e odredbe o dimenzijama, ukupnoj masi i osovinskom optere}enju vozila, o ure|ajima i opremi koju moraju imati vozila i o osnovnim uvjetima koje moraju ispunjavati ure|aji i oprema u saobra}aju na putevima, pravilnikom propisuje ministar, u saradnji s organom nadle`nim za unutra{nje poslove. ^lan 204. Motorna i priklju~na vozila registrirana u inozemstvu mogu u~estvovati u saobra}aju na teritoriji Bosne i Hercegovine ako imaju ispravne ure|aje i opremu, propisanu va`e}om me|unarodnom Konvencijom o saobra}aju na putevima, a u pogledu dimenzija, najve}e dozvoljene mase i osovinskog optere}enja ako ispunjavaju uvjete propisane za motorna i priklju~na vozila registrirana u Bosni i Hercegovini. ^lan 205. (1) Motorna i priklju~na vozila koja se prvi put registriraju na teritoriji Bosne i Hercegovine, kao i njihovi dijelovi, ure|aji i oprema, prema svojim konstrukcionim i sigurnosnim karakteristikama, moraju odgovarati propisima u Bosni i Hercegovini i evropskim standardima i propisima koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. (2) Postupak utvr|ivanja i provjere uskla|enosti konstrukcionih i sigurnosnih karakteristika iz stava (1) ovog ~lana u odnosu na va`e}e propise i standarde u Bosni i Hercegovini, kao i zahtjeve evropskih propisa i standarda, odnosno homologacija motornih vozila, vr{i se: 1) kod novokonstruiranih i nehomologiranih vozila provo|enjem odgovaraju}ih ispitivanja u ovla{tenim organizacijama prema procedurama propisa i standarda u Bosni i Hercegovini i evropskih propisa i standarda i na osnovu pozitivnih rezultata izdaje se certifikat o uskla|enosti; 2) kod uvoza vozila homologiranih u inozemstvu, provjerom vjerodostojnosti izvr{ene homologacije i na osnovu pozitivnih rezultata izdaje se homologacioni list. (3) Bli`e uvjete o homologaciji vozila, dijelova ure|aja i opreme, odre|ivanju organizacija koje mogu obavljati administrativne i tehni~ke poslove u oblasti homologacije, pravilnikom propisuje ministar, u saradnji s organom nadle`nim za poslove energetike i industrije. ^lan 206. (1) Motorna i priklju~na vozila, koja se pojedina~no proizvode, prepravljaju ili popravljaju u ve}em obimu ili su im o{te}eni sklopovi i ure|aji zna~ajni za sigurno u~e{}e u saobra}aju na putevima prije pu{tanja u saobra}aj, moraju biti podvrgnuta ocjenjivanju uskla|enosti konstrukcionih i sigurnosnih karakteristika s odgovaraju}im va`e}im propisima u Bosni i Hercegovini i na osnovu pozitivnih rezultata izdaje se uvjerenje (certifikat). (2) Ocjenjivanje uskla|enosti vozila iz stava (1) ovog ~lana obavljaju ovla{tene organizacije za certificiranje vozila koje odredi ministar, u skladu s ~lanom 6. stav (2) ovog Zakona. 2. Registriranje motornih i priklju~nih vozila ^lan 207. (1) Motorna i priklju~na vozila koja u~estvuju u saobra}aju na putu moraju biti registirana, o ~emu se vodi evidencija, u skladu s odgovaraju}im zakonom o centralnoj evidenciji i razmjeni podataka. (2) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog ~lana, ne moraju biti registrirana motorna i priklju~na vozila koja su prepravljena ili popravljena i kojima se obavlja probna vo`nja radi ispitivanja i prikazivanja njihovih karakteristika, ili koja se kre}u od mjesta proizvodnje do skladi{ta, kao i motorna i priklju~na vozila koja se kre}u od mjesta u kojem su preuzeta neregistrirana do mjesta u kojem }e biti registrirana, pod uvjetom da su ozna~ena probnim tablicama. (3) Za vozila iz stava (2) ovog ~lana izdaje se potvrda o kori{tenju probnih tablica. ^lan 208. (1) Registrirati se mogu motorna i priklju~na vozila za koja se na tehni~kom pregledu utvrdi da su ispravna. (2) Za registrirano vozilo izdaju se registarske tablice, potvrda o registraciji, privremena potvrda o registraciji, potvrda o vlasni{tvu vozila i stiker naljepnica. (3) Potvrda o registraciji izdaje se s rokom va`enja od jedne godine. (4) Vlasnik vozila, ako ne produ`i registraciju vozila u roku od 30 dana od dana isteka va`enja potvrde o registraciji, du`an je vratiti registarske tablice nadle`nom organu u roku od osam dana. (5) Vlasnik vozila du`an je odjaviti vozilo ako je prodato, uni{teno ili otpisano i ako je vlasnik promijenio stalno prebivali{te, odnosno sjedi{te, u roku od 15 dana. U istom roku vlasnik vozila du`an je prijaviti promjenu bilo kojeg podatka koji je upisan u potvrdi o registraciji i potvrdi o vlasni{tvu vozila. ^lan 209. (1) Za vozila koja se registriraju u Bosni i Hercegovini izdaje se jedna od sljede}ih registarskih tablica: 1) registarske tablice za motorna vozila; 2) registarske tablice za priklju~na vozila; 3) registarske tablice za motocikle; 4) registarske tablice za motorna i priklju~na vozila diplomatskih i konzularnih predstavni{tava i misija stranih dr`ava i predstavni{tava me|unarodnih organizacija u Bosni i Hercegovini i njihovog osoblja; 5) registarske tablice za vozila koja se izvoze iz Bosne i Hercegovine i registrirat }e se u inozemstvu; 6) tablice za privremeno registrirana vozila i 7) probne tablice. (2) Oznake na registarskim tablicama sastoje se od odre|enih slova i brojeva. (3) Vozilo registrirano u Bosni i Hercegovini ne mo`e napustiti teritoriju Bosne i Hercegovine ako ne nosi istaknutu me|unarodnu oznaku Bosne i Hercegovine. (4) Zabranjeno je isticanje me|unarodne oznake druge dr`ave na vozilima registriranim u Bosni i Hercegovini. ^lan 210. (1) Motorna vozila, osim motocikala, u saobra}aju na putu moraju imati po dvije registarske tablice, a motocikli, lahki motocikli i priklju~na vozila po jednu registarsku tablicu. (2) Registarske tablice na vozilu moraju biti postavljene tako da su dobro vidljive i ~itke, od kojih je jedna na prednjoj, a druga na zadnjoj strani, a kod motocikla, lahkih motocikala i priklju~nih vozila na zadnjoj strani. ^lan 211. (1) Kad upravlja motornim i priklju~nim vozilom, voza~ mora imati kod sebe va`e}u potvrdu o registraciji izdatu za to vozilo kao i policu obaveznog osiguranja, a motorna i priklju~na vozila registrirana u stranoj zemlji i me|unarodnu ispravu o osiguranju od automobilske odgovornosti koja va`i na podru~ju Bosne i Hercegovine i du`an je pokazati na zahtjev policajca ili drugog ovla{tenog lica. (2) Kad upravlja vozilom koje je ozna~eno probnim tablicama, voza~ mora imati kod sebe va`e}u potvrdu i du`an je pokazati na zahtjev ovla{tenog lica. ^lan 212. Motorna i priklju~na vozila registrirana u stranoj zemlji mogu u~estvovati u saobra}aju na teritoriji Bosne i Hercegovine samo ako imaju va`e}u potvrdu o registracji vozila i registarske tablice koje je izdao nadle`ni or gan zemlje u kojoj je vozilo registrirano, kao i me|unarodnu oznaku zemlje registracije. ^lan 213. (1) Motorna i priklju~na vozila diplomatskih i konzularnih predstavni{tava i misija stranih dr`ava i predstavni{tava me|unarodnih organizacija u Bosni i Hercegovini i njihovog osoblja, stranih trgovinskih, saobra}ajnih, kulturnih i drugih predstavni{tava, stranih dopisni{tava i stalnih stranih dopisnika, odnosno stranaca, stalnih slu`benika stranih dopisni{tava i motorna i priklju~na vozila stranaca kojima je radi {kolovanja, specijalizacije, nau~nih istra`ivanja, zapo{ljavanja ili obavljanja profesionalne djelatnosti, pru`anja azila ili priznavanja statusa izbjeglog lica izdato odobrenje za privremeni boravak du`i od {est mjeseci ili za stalno nastanjenje u Bosni i Hercegovini, kao i motorna i priklju~na vozila dr`avljana Bosne i Hercegovine koji se vrate iz inozemstva, odnosno do|u u Bosnu i Hercegovinu da u njoj stalno ostanu, mogu u~estvovati u saobra}aju u Bosni i Hercegovini samo ako su registrirana u Bosni i Hercegovini. (2) U~e{}e vozila me|unarodnih oru`anih snaga stacioniranih u Bosni i Hercegovini u saobra}aju na putevima u Bosni i Hercegovini regulirat }e se posebnim me|unarodnim ugovorom. ^lan 214. (1) Privremeno mogu da se registriraju motorna i priklju~na vozila uvezena iz inozemstva ili nabavljena u Bosni i Hercegovini ~iji su vlasnici stranci koji u Bosni i Hercegovini privremeno borave na osnovu va`e}e putne isprave, ili dr`avljani Bosne i Hercegovine koji radi {kolovanja, specijalizacije, nau~nog istra`ivanja, zapo{ljavanja ili obavljanja profesionalne djelatnosti privremeno borave u inozemstvu, motorna i priklju~na vozila koja se koriste na osnovu ugovora o poslovnoj saradnji ili ugovora o zakupu zaklju~enog izme|u doma}eg i stranog prijevoznika, kao i motorna i priklju~na vozila koja se koriste na sajmovima i sportskim takmi~enjima. (2) Vozilo koje u Bosnu i Hercegovinu u|e sa stranim registarskim tablicama na kojima oznake i broj nisu u skladu s odredbama me|unarodnih ugovora koje je ratificirala Bosna i Hercegovina mora se privremeno registrirati. (3) Privremena registracija vozila va`i najdu`e jednu godinu i mo`e se, iz opravdanih razloga, produ`iti ukupno najvi{e jo{ za jednu godinu. ^lan 215. (1) Za privremeno registrirano vozilo izdaju se: potvrda o registraciji, potvrda o vlasni{tvu vozila, stiker naljepnica i odgovaraju}e registarske tablice. (2) Kad upravlja privremeno registriranim vozilom, voza~ kod sebe mora imati va`e}u potvrdu o registraciji vozila i du`an je pokazati na zahtjev ovla{tenog lica. (3) Bli`e odredbe o postupku i na~inu registracije vozila, izgledu i sadr`aju privremene potvrde o registraciji, potvrde o registraciji, potvrde o vlasni{tvu vozila, stiker naljepnice i registarskih tablica, o izgledu me|unarodne oznake Bosne i Hercegovine i o dimenzijama, obliku, boji, sadr`aju, vrsti i kvalitetu materijala registarskih tablica, pravilnikom propi - suje ministar, u saradnji s organom nadle`nim za unutra{nje poslove. ^lan 216. (1) Registraciju motornih i priklju~nih vozila, te izdavanje registarskih tablica vr{e organi nadle`ni za unutra{nje poslove. (2) Odredbe stava (1) ovog ~lana odnose se na vlasnike vozila koji imaju prebivali{te ili sjedi{te, a raseljena lica boravi{te na teritoriji Bosne i Hercegovine. 3. Tehni~ki pregledi motornih i priklju~nih vozila ^lan 217. (1) Radi provjeravanja tehni~ke ispravnosti motornih i priklju~nih vozila vr{e se tehni~ki pregledi tih vozila. (2) Tehni~ki pregled vozila mo`e biti redovni i vanredni. (3) Na tehni~kom pregledu utvr|uje se da li motorno ili priklju~no vozilo ima propisane ure|aje i opremu i da li je u ispravnom stanju, te da li ono ispunjava i druge propisane uvjete za u~e{}e u saobra}aju. (4) O izvr{enom tehni~kom pregledu motornih i priklju~nih vozila vodi se evidencija. ^lan 218. (1) Novoproizvedena motorna i priklju~na vozila vlasnici su du`ni podvrgnuti redovnom tehni~kom pregledu u toku mjeseca u kojem isti~e rok od 24 mjeseca od dana prve registracije. (2) Vozila stara dvije i vi{e godina vlasnici su du`ni podvrgnuti tehni~kom pregledu svakih 12 mjeseci. (3) Rok va`enja redovnog tehni~kog pregleda ozna~ava se posebnim znakom - naljepnicom. ^lan 219. (1) Redovni tehni~ki pregled vozila obavlja se jednom godi{nje, a za odre|ena motorna i priklju~na vozila svakih {est mjeseci, osim ako ovim Zakonom nije druga~ije ure|eno. (2) Odobrenje za rad, nadzor nad radom stanica tehni~kog pregleda motornih i priklju~nih vozila izdaju i vr{e entitetska i kantonalna ministarstva i ministarstvo Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine, nadle`na za saobra}aj. Utorak, 31. 1. 2006. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 6 - Strana 479 Broj 6 - Strana 480 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 31. 1. 2006. (3) Nadle`ni organi iz stava (2) ovog ~lana dio poslova iz svoje nadle`nosti mogu prenijeti na odgovaraju}e stru~ne institucije. (4) Bli`e odredbe o sadr`aju i na~inu obavljanja tehni~kih pregleda, evidencijama koje se vode i obrascima koji se izdaju, uvjetima koje moraju zadovoljiti ovla{tene organizacije za obavljanje tehni~kih pregleda, pravilnikom propisuje ministar, u saradnji s organom nadle`nim za unutra{nje poslove. X. POSEBNE MJERE SIGURNOSTI ^lan 220. (1) Ovla{teno lice mo`e voza~a ili voza~a-instruktora podvrgnuti kontroli pomo}u odgovaraju}ih sredstava i aparata, ili ga uputiti na stru~ni ljekarski pregled radi provjeravanja da li ima alkohola u organizmu ili da li pokazuje znakove poreme}enosti izazvane djelovanjem alkohola, odnosno da li je pod djelovanjem opojnih droga ili psihoaktivnih lijekova na kojima je ozna~eno da se ne smiju upotrebljavati prije i za vrijeme vo`nje. (2) Voza~ ili voza~-instruktor iz stava (1) ovog ~lana du`an je pristupiti ispitivanju, odnosno stru~nom pregledu na koji je upu}en. (3) Analiza krvi ili urina obavlja se kod voza~a ili voza~a - instruktora koji pori~e da je pod djelovanjem alkohola, ~ije je prisustvo u organizmu utvr|eno odgovaraju}im sredstvima ili aparatima, kao i da je pod djelovanjem opojnih droga ili lijekova na kojima je ozna~eno da se ne smiju upotrebljavati prije i za vrijeme vo`nje ako bi to izazvalo {tetne posljedice po njegovo zdravlje. (4) Ako je ispitivanjem, provedenim prema odredbama ovog ~lana, utvr|eno da je voza~ ili voza~-instruktor pod djelovanjem alkohola, opojnih droga ili lijekova na kojima je ozna~eno da se ne smiju upotrebljavati prije i za vrijeme vo`nje, tro{kove ispitivanja snosi voza~, odnosno voza~-instruktor. ^lan 221. (1) Brzina kretanja vozila utvr|uje se pomo}u ure|aja za mjerenje brzine kretanja vozila, tahografskog zapisa ili neposrednim pra}enjem vozilom (videonadzor). (2) Fotografija i videozapis s podacima o utvr|enoj brzini, tahografski zapis i zapisnik o o~itanju na radaru koji nema zapis ili brzinomjer slu`e kao dokaz o utvr|enoj brzini kretanja vozila. ^lan 222. Ako je voza~u ili voza~u-instruktoru izre~ena mjera sigurnosti ili za{titna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom, or gan koji voza~a vodi u evidenciji oduzet }e mu dozvolu i deponirat }e je dok zabrana traje. ^lan 223. (1) Ako zdravstvena organizacija prilikom pregleda voza~a ili voza~a-instruktora utvrdi da je postao fizi~ki ili psihi~ki nesposoban za upravljanje motornim vozilima, du`na je o svom nalazu i mi{ljenju odmah obavijestiti or gan nadle`an za izdavanje voza~ke dozvole, koji }e na osnovu toga voza~u ili voza~u-instruktoru oduzeti voza~ku dozvolu za vrijeme trajanja te nesposobnosti. (2) Voza~u ili voza~u-instruktoru koji ima pravo upravljati motornim vozilom vi{e kategorija a to pravo za pojedine kategorije bude mu ograni~eno zbog razloga predvi|enih u stavu (1) ovog ~lana, izdat }e se nova voza~ka dozvola u koju }e se upisati one kategorije motornih vozila kojima ima pravo upravljati. (3) Voza~u ili voza~u-instruktoru koji ne pristupi vanrednom zdravstvenom pregledu na koji je upu}en, bit }e oduzeta voza~ka dozvola dok se ne podvrgne tom pregledu. ^lan 224. (1) Ovla{teno lice }e na licu mjesta privremeno oduzeti voza~ku dozvolu i isklju~iti iz saobra}aja voza~a kojeg zatekne da upravlja vozilom ili da poku{ava upravljati vozilom ako je o~igledno da je voza~ u takvom psiho-fizi~kom stanju (umor, bolest, djelovanje opojnih droga ili lijekova na kojima je ozna~eno da se ne smiju upotrebljavati prije i za vrijeme vo`nje) da nije sposoban sigurno upravljati vozilom. (2) Ovla{teno lice postupit }e na na~in iz stava (1) ovog ~lana prema voza~u iz ~lana 174. stav (2) ovog Zakona za kojeg utvrdi da u organizmu ima alkohola ili da pokazuje znakove poreme}enosti izazvane djelovanjem alkohola, kao i prema voza~u za kojeg utvrdi da je pod djelovanjem alkohola, u skladu s ~lanom 174. stav (3) ovog Zakona. (3) Ovla{teno lice isklju~it }e iz saobra}aja i voza~a kojeg zatekne da upravlja motornim vozilom a nema voza~ku dozvolu odre|ene kategorije ili da upravlja vozilom u vrijeme kad je na snazi mjera nadle`nog organa kojom je voza~u zabranjeno upravljanje motornim vozilom. (4) Ovla{teno lice postupit }e na na~in iz st. (1) i (3) ovog ~lana i prema voza~u-instruktoru kojeg zatekne da osposobljava kandidata za voza~a pod djelovanjem alkohola, u skladu s ~lanom 174. stav (3) ovog Zakona, ili koji pokazuje znakove poreme}enosti izazvane djelovanjem alkohola, kao i kad ga zatekne da osposobljava kandidata za voza~a a nema voza~ku dozvolu odre|ene kategorije, ili u vrijeme kad je na snazi mjera nadle`nog organa kojom je voza~u-instruktoru zabranjeno upravljanje motornim vozilom. (5) Ovla{teno lice postupit }e na na~in iz stava (1) ovog ~lana prema voza~u iz ~lana 199. ovog Zakona koji neprekidno upravlja vozilom du`e od 4 sata i 30 minuta, odnosno koji u toku 24 sata upravlja vozilom du`e od devet sati, kao i prema voza~u iz ~lana 201. ovog Zakona koji u toku 24 sata vozilom pre|e vi{e od 500 km puta, odnosno koji upravlja vozilom neprekidno du`e od devet sati. (6) Ovla{teno lice postupit }e na na~in iz stava (1) ovog ~lana prema voza~u ili voza~u-instruktoru iz ~lana 219. stav (2) ovog Zakona koji odbije da se podvrgne ispitivanju, odnosno stru~nom pregledu na koji je upu}en. (7) Nadle`ni or gan, ~ije je ovla{teno lice oduzelo voza~ku dozvolu prema odredbama st. (1), (2), (4), (5) i (6) ovog ~lana, du`an je vratiti dozvolu voza~u ~im prestanu razlozi zbog kojih je oduzeta, a najkasnije u roku od 24 sata od dana oduzimanja, ako su prestali razlozi zbog kojih je dozvola oduzeta. (8) Ako voza~ ne preuzme voza~ku dozvolu u roku od tri dana od dana oduzimanja, a voza~ka dozvola se ne vodi u evidenciji organa ~ije je ovla{teno lice tu dozvolu oduzelo, nadle`ni or gan }e voza~ku dozvolu dostaviti organu u ~ijoj se evidenciji ta dozvola vodi. (9) Ovla{teno lice koje je oduzelo voza~ku dozvolu prema odredbama st. (1), (2), (4), (5) i (6) ovog ~lana du`no je izdati potvrdu voza~u o tome, koja sadr`i ime i prezime voza~a, broj oduzete voza~ke dozvole, dan i sat njenog oduzimanja i na~in njenog vra}anja. ^lan 225. (1) Voza~u motornog vozila koji je pravosna`nom sudskom odlukom ka`njen za prekr{aje ka`njive prema odredbama ~lana 235. st. (1) i (2), ~lana 236., ~lana 237. stav (2), ~lana 238. stav (2) ili ~lana 239. stav (2) ovog Zakona, osim propisanih kazni kaznenim odredbama ovog Zakona, odre|uju se i kazneni bodovi. (2) Broj kaznenih bodova je jedan i dva, zavisno od te`ine u~injenog prekr{aja. (3) Kazneni bodovi evidentiraju se u evidenciju voza~a na osnovu pravosna`ne sudske odluke. (4) U slu~aju sticanja kaznenih bodova, kazna se izri~e za prekr{aj koji nosi ve}i broj kaznenih bodova. (5) Voza~a kojem je u roku od jedne godine, zbog u~injenih prekr{aja iz ovog Zakona, odre|eno najmanje deset kaznenih bodova nadle`ni or gan kod kojeg se vodi u evidenciji pozvat }e na predavanja o posljedicama koje proizlaze iz nepo{tivanja ili nepoznavanja saobra}ajnih propisa. (6) Voza~u koji se ne odazove na predavanja iz stava (5) ovog ~lana rje{enjem }e se privremeno oduzeta voza~ka dozvola, dok se ne odazove na predavanja. (7) @alba na rje{enje o privremenom oduzimanju voza~ke dozvole ne odga|a izvr{enje rje{enja. (8) Voza~u kojem je u roku od jedne godine, zbog po~injenih prekr{aja iz ovog Zakona, odre|eno najmanje 15 kaznenih bodova, bit }e oduzeta voza~ka dozvola u trajanju od 30 dana i on }e biti upu}en na provjeru poznavanja saobra}ajnih propisa. (9) Voza~ka dozvola oduzeta na osnovu stava (8) ovog ~lana bit }e vra}ena voza~u po isteku roka iz stava (8) ovog ~lana, uz predo~enje dokaza da je zadovoljio na provjeri poznavanja saobra}ajnih propisa. (10) Voza~u kojem u roku od dvije godine, zbog po~injenih prekr{aja iz ovog Zakona, ponovo bude odre|eno 15 kaznenih bodova, bit }e oduzeta voza~ka dozvola u trajanju od 60 dana. (11) Rje{enje o oduzimanju voza~ke dozvole donosi or gan kod kojeg se voza~ vodi u evidenciji. (12) @alba na rje{enje ne odga|a izvr{enje rje{enja. (13) Voza~ka dozvola oduzeta na osnovu stava (10) ovog ~lana bit }e vra}ena voza~u po proteku roka iz stava (10) ovog ~lana, uz predo~enje dokaza da je zadovoljio na provjeri poznavanja saobra}ajnih propisa. ^lan 226. (1) Voza~ koji je pozvan na predavanja i koji pristupi provjeri poznavanja saobra}ajnih propisa snosi tro{kove predavanja, odnosno provjere u visini koju odredi nadle`ni or gan. (2) Voza~ motornog vozila koji na provjeri ne poka`e potrebno znanje mo`e se, na svoj zahtjev, podvr}i ponovo provjeri poslije isteka 15 dana od dana prethodne provjere. (3) Ako voza~ motornog vozila i poslije dvije provjere ne poka`e dovoljno znanja, ne mo`e pristupiti daljnjoj provjeri dok ne protekne dva mjeseca od dana posljednje provjere. (4) Kazneni bodovi za pojedina~ni prekr{aj bri{u se iz evidencije po isteku 12 mjeseci od dana kada su odre|eni, a za voza~e kojima su izre~ene mjere iz ~lana 225. st. (8) i (10) ovog Zakona. ^lan 227. Voza~ kojem je, odlukom nadle`nog organa, zabranjeno upravljanje motornim vozilom na osnovu ~lana 221. ovog Zakona, voza~ kojem je voza~ka dozvola oduzeta na osnovu ~lana 222. stav (1) ovog Zakona, voza~ kojem je voza~ka dozvola privremeno oduzeta na licu mjesta na osnovu ~lana 223. ovog Zakona, kao i voza~ kojem je voza~ka dozvola zadr`ana na osnovu ~lana 225. st. (1) i (3) ovog Zakona, ne smije u saobra}aju na putu upravljati motornim vozilom za vrijeme trajanja zabrane, odnosno za vrijeme za koje mu je voza~ka dozvola oduzeta ili zadr`ana. ^lan 228. (1) Ako ovla{teno lice zatekne vozilo koje zbog tehni~ke neispravnosti ugro`ava ili smeta drugim u~esnicima u saobra}aju, ili na kome je teret nepravilno smje{ten, odnosno nedovoljno osiguran, ili kojim se, bez dozvole, prevozi teret ~ije dimenzije, odnosno masa prekora~uju najve}e dozvoljene dimenzije, odnosno masu ili osovinsko optere}enje, ili koje se kre}e putem na kojoj je kretanje te vrste vozila zabranjeno, ili se kre}e bez zimske opreme na dijelu puta i u vrijeme kad je zimska oprema obavezna, naredit }e voza~u da odmah prekine kretanje vozilom i otkloni neispravnost, ili da vozilo odveze do odre|enog mjesta gdje mo`e otkloniti neispravnost, odnosno da vozilom nastavi kretanje na putu na kojem je kretanje te vrste vozila dozvoljeno, odnosno da upotrijebi zimsku opremu. (2) Ako voza~ ne postupi po nare|enju iz stava (1) ovog ~lana, ovla{teno lice isklju~it }e vozilo iz saobra}aja i oduzet }e knji`icu vozila. (3) Voza~, odnosno vlasnik vozila isklju~enog iz saobra}aja odgovoran je za ~uvanje vozila od kra|e ili drugih nezakonitih radnji prema vozilu. ^lan 229. (1) Ovla{teno slu`beno lice naredit }e da se vozilo premjesti na drugo mjesto ako je vozilo zaustavljeno ili parkirano na mjestima iz ~lana 74. ovog Zakona, ako je vozilo parkirano u pje{a~koj zoni, kao i ako je vozilo parkirano na mjestu rezerviranom za vozila invalida. (2) Ovla{teno slu`beno lice odredit }e da se vozilo premjesti na drugo mjesto i u svim drugim slu~ajevima kada je zaustavljeno ili parkirano na mjestu na kojem ugro`ava sigurnost saobra}aja, ili ometa normalan tok saobra}aja, odnosno kretanje pje{aka. (3) Tro{kove premje{tanja vozila u svim slu~ajevima snosi voza~ ili vlasnik vozila. (4) Premje{tanje vozila na drugo mjesto ure|uje se propisima entiteta, kantona i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine. ^lan 230. (1) Ovla{teno lice isklju~it }e iz saobra}aja vozilo koje nije registrirano ili koje nema propisane registarske tablice. (2) Ovla{teno lice koje je isklju~ilo vozilo iz saobra}aja voza~u }e na licu mjesta privremeno oduzeti potvrdu o vlasni{tvu vozila, a za prekr{aj iz stava (1) ovog ~lana oduzeti i registarske tablice. (3) Nadle`ni or gan ~ije je ovla{teno lice privremeno oduzelo potvrdu o vlasni{tvu vozila, prema odredbama ovog ~lana i ~lana 228. stav (2) ovog Zakona, du`an je voza~u vratiti potvrdu o vlasni{tvu vozila ~im prestanu razlozi zbog kojih je oduzeta, a najkasnije u roku od 24 sata nakon prestanka postojanja tih razloga, a registarske tablice dostaviti nadle`nom organu kod kojeg se vozilo vodi u evidenciji u roku od tri dana. (4) Ovla{teno lice koje je privremeno oduzelo potvrdu o vlasni{tvu vozila ili registarske tablice du`no je izdati voza~u potvrdu o tome, koja sadr`i naziv i sjedi{te organa ~ije je ovla{teno lice oduzelo potvrdu o vlasni{tvu vozila i registarske tablice, vrstu i registarski broj vozila, naziv organa koji je izdao potvrdu o vlasni{tvu vozila, ime i prezime vlasnika i njegovu adresu, ime i prezime voza~a i njegovu adresu, razlog oduzimanja, da tum, vrijeme, put i mjesto oduzimanja, na~in i vrijeme vra}anja potvrde o vlasni{tvu vozila i pe~at i potpis ovla{tenog lica. (5) Ako voza~ ne preuzme oduzetu potvrdu o vlasni{tvu vozila u roku od tri dana od dana oduzimanja, potvrda o vlasni{tvu vozila bit }e dostavljena nadle`nom organu u ~ijoj se evidenciji vozilo vodi. ^lan 231. (1) Na vanredni tehni~ki pregled uputit }e se motorno ili priklju~no vozilo koje je isklju~eno iz saobra}aja zbog tehni~ke neispravnosti ure|aja za upravljanje ili ure|aja za zaustavljanje, vozilo koje je u saobra}ajnoj nesre}i toliko Utorak, 31. 1. 2006. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 6 - Strana 481 Broj 6 - Strana 482 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 31. 1. 2006. o{te}eno da se opravdano mo`e zaklju~iti da su na njemu o{te}eni sklopovi i ure|aji koji su va`ni za sigurnost saobra}aja, vozilo za koje se osnovano posumnja da ima neispravan ure|aj za pogon na te~ni plin, vozilo za koje se osnovano posumnja da ima neispravan ure|aj za spajanje vu~nog i priklju~nog vozila, vozilo koje izduvnim plinovima ili na drugi na~in prekomjerno zaga|uje zrak, kao i vozilo koje proizvodi prekomjernu buku. (2) Ako se u slu~aju iz stava (1) ovog ~lana na vanrednom tehni~kom pregledu potvrde neispravnosti zbog kojih je vozilo upu}eno na vanredni tehni~ki pregled, ili se ustanovi druga neispravnost za koju je propisano isklju~ivanje iz saobra}aja, nadle`ni or gan koji je uputio vozilo na vanredni tehni~ki pregled privremeno }e oduzeti i zadr`ati knji`icu vozila dok se navedene neispravnosti ne otklone i dok se to ne potvrdi na novom tehni~kom pregledu o ~emu izdaje potvrdu u skladu s ~lanom 230. stav (4) ovog Zakona. (3) Ako voza~, odnosno vlasnik vozila iz stava (2) ovog ~lana ne preuzme privremeno oduzetu i zadr`anu knji`icu vozila u roku od tri dana od dana oduzimanja, a knji`ica vozila se ne vodi u evidenciji organa ~ije je ovla{teno lice knji`icu oduzelo, potvrda o vlasni{tvu vozila bit }e dostavljena nadle`nom organu kod kojeg se vozilo vodi u evidenciji. (4) Bli`e odredbe o sadr`aju programa i na~inu odr`avanja predavanja o posljedicama koje proizlaze iz nepo{tivanja ili nepoznavanja saobra}ajnih propisa i programu i na~inu provjere poznavanja saobra}ajnih propisa, saobra}ajnih znakova i vje{tine upravljanja motornim vozilom, izvr{enju mjera sigurnosti i za{titnih mjera zabrane upravljanja motornim vozilom, pravilnikom propisuje ministar, u saradnji s organom nadle`nim za unutra{nje poslove. XI. KAZNENE ODREDBE ^lan 232. (1) Nov~anom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj preduze}e i drugo pravno lice, a nov~anom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 5.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj fizi~ko lice koje samostalno obavlja djelatnost ako: 1) ne odr`ava javne puteve za siguran i nesmetan saobra}aj ili ne organizira i trajno kontrolira stanje i odr`avanje javnih puteva, objekata, saobra}ajne signalizacije i opreme na putevima (~lan 4.); 2) proizvodi, odr`ava, popravlja ili prepravlja vozila ili stavlja u promet vozila, ure|aje ili rezervne dijelove za vozila protivno odredbama ~lana 6.; 3) ne uspostavi Centralni registar ili ako redovno ne dostavlja odgovaraju}e podatke centralnom registru (~lan 10.); 4) postavlja posebne objekte na putu protivno odredbama ~lana 47.; 5) ne osigura voza~u koji upravlja autobusom, teretnim motornim vozilom ili skupom vozila ~ija je najve}a dozvoljena masa ve}a od 3.500 kg neprekidan jedanaestosatni odmor prije po~etka njegovog radnog dana (~lan 200. stav (1)); 6) ne osigura da se voza~ koji upravlja autobusom, teretnim motornim vozilom ili skupom vozila ~ija je najve}a dozvoljena masa ve}a od 20 t, kad u toku 24 sata prelazi vi{e od 500 km, zamijeni drugim voza~em najkasnije nakon devet sati upravljanja vozilom, odnosno nakon pre|enih 500 km puta (~lan 201.); 7) stavlja u promet motorna i priklju~na vozila, rezervne dijelove, opremu i ure|aje za vozila proizvedene u inozemstvu protivno odredbama ~lana 205.; 8) pojedina~no proizvodi, preure|uje ili popravlja u ve}em obimu vozila na motorni pogon i priklju~na vozila protivno odredbama ~lana 206. (2) Za prekr{aj iz stava (1) kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.000,00 KM odgovorno lice u preduze}u ili drugom pravnom licu. ^lan 233. (1) Nov~anom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 8.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj preduze}e ili drugo pravno lice ako: 1) ne projektuje, ne izgra|uje, ne oprema i ne odr`ava puteve tako da odgovaraju svojoj namjeni i sigurnosti saobra}aja (~lan 11. stav (1)); 2) naredi ili dozvoli da se njegovim vozilom na motorni pogon vu~e priklju~no vozilo protivno odredbama ~lana 81.; 3) naredi ili dozvoli vu~u natovarenog teretnog vozila s priklju~nim vozilom ili bez priklju~nog vozila, odnosno traktora s prikolicom, protivno odredbama ~lana 87.; 4) naredi ili dozvoli da se na njegovo vozilo ugrade ure|aji za davanje posebnih znakova, ili da se takvo vozilo upotrebljava u saobra}aju na putu protivno odredbama ~lana 126. stav (5); 5) naredi ili dozvoli da se njegovo vozilo u saobra}aju na putu optereti preko dozvoljene nosivosti, ili preko dozvoljenog osovinskog optere}enja, ili preko najve}e dozvoljene mase, ili preko mogu}nosti koje dozvoljavaju karakteristike puta i tehni~ko-konstrukcione mogu}nosti vozila, ili ako se njegovim vozilom prevozi teret koji nije raspore|en ili pri~vr{}en na na~in odre|en u ~lanu 127.; 6) u pogledu obilje`avanja javnih puteva saobra}ajnim znakovima, ne postupi prema odredbama ~lana 130. st. (1) i (2); 7) ne postavi ili ne odr`ava saobra}ajne znakove na putu tako da budu lahko uo~ljivi danju i no}u, ili ako ne ukloni, ne dopuni ili ne zamijeni saobra}ajne znakove koji ne odgovaraju izmijenjenim uvjetima saobra}aja na putu ili zahtjevima sigurnosti saobra}aja (~lan 131.); 8) na javnom putu postavi ta ble, znakove, svjetla, stubove ili druge sli~ne predmete kojima se zaklanja ili umanjuje vidljivost postavljenih saobra}ajnih znakova, ili koji svojim oblikom, bojom, izgledom ili mjestom postavljanja podra`avaju ili li~e na neki saobra}ajni znak, ili zasljepljuju u~esnike u saobra}aju, ili odvra}aju njihovu pa`nju u mjeri koja mo`e biti opasna za sigurnost saobra}aja (~lan 133.); 9) na javnom putu van naselja, sa savremenim kolovozom za saobra}aj u oba smjera na kome postoje samo dvije saobra}ajne trake, ne odvoji te trake odgovaraju}om uzdu`nom linijom na kolovozu, a na magistralnom putu ne obilje`i ih i ivi~nim linijama (~lan 143. stav (2)); 10) ne postavi odgovaraju}e saobra}ajne znakove ispred prijelaza puta preko `eljezni~ke pruge u istom nivou (~lan 145.); 11) postupi protivno odredbama ~lana 149.; 12) ne postavi ure|aj za davanje svjetlosnih znakova ili ure|aj za davanje zvu~nih znakova na prijelazu puta preko `eljezni~ke pruge u istom nivou u slu~ajevima iz ~lana 150.; 13) na putu na kojem su nastale prepreke koje se ne mogu odmah otkloniti ili na kojoj se izvode radovi ne postupi prema odredbama ~lana 151. st. (1) i (2); 14) ne obavijesti najbli`u policijsku stanicu o prijemu lica povrije|enog u saobra}ajnoj nesre}i ili o smrti lica povrije|enog u saobra}ajnoj nesre}i (~lan 157.); 15) naredi ili dozvoli da njegovim vozilom upravlja lice koje nema pravo upravljati motornim vozilom ili nema pravo upravljati vozilom one kategorije u koju se ubraja vozilo (~lan 172. stav (3)); 16) naredi ili dozvoli da vozilom upravlja voza~ za kojeg se mo`e zaklju~iti da, zbog umora, bolesti, te{kog psihi~kog stanja ili upotrebe opojnih droga ili lijekova na kojima je ozna~eno da se ne smiju upotrebljavati prije i za vrijeme vo`nje, nije u stanju sigurno upravljati vozilom (~lan 173.); 17) naredi ili dozvoli da voza~, odnosno voza~-instruktor koji u organizmu ima alkohola ili pokazuje znakove poreme}enosti izazvane djelovanjem alkohola po~ne upravljati vozilom, odnosno osposobljavati kandidata za voza~a u prakti~nom upravljanju vozilom protivno odredbama ~lana 174.; 18) voza~ autobusa ili teretnog motornog vozila ili skupa vozila ~ija je najve}a dozvoljena masa ve}a od 3.500 kg upravlja vozilom neprekidno du`e od 4 sata i 30 minuta (~lan 199. stav (1)); 19) u saobra}aju na putu upotrebljava vozilo koje ne ispunjava propisane uvjete u pogledu dimenzija, ukupne mase ili osovinskog optere}enja, ili nema ispravne propisane ure|aje za upravljanje, ure|aje za zaustavljanje, ure|aje za spajanje vu~nog i priklju~nog vozila, tahograf i pneumatike (~lan 203. stav (1)); 20) postupi protivno odredbama ~lana 206.; 21) na vozilu koristi registarske tablice koje nisu izdate za to vozilo (~lan 209. stav (1)); 22) naredi ili dozvoli da voza~ upravlja motornim vozilom u saobra}aju protivno odredbi ~lana 227.; 23) naredi ili dozvoli da u saobra}aju na putu u~estvuje motorno ili priklju~no vozilo koje je upu}eno na vanredni tehni~ki pregled, a nije podvrgnuto tom pregledu (~lan 231.); (2) Za prekr{aj iz stava (1) kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 100,00 KM do 300,00 KM i odgovorno lice u preduze}u ili drugom pravnom licu. (3) Za prekr{aj iz stava (1) kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 100,00 KM do 300,00 KM i odgovorno lice u dr`avnom organu. (4) Za prekr{aje iz stava (1) kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.500,00 KM i fizi~ko lice koje samostalno obavlja djelatnost vlastitim radom i sredstvima u vidu zanatske djelatnosti. ^lan 234. (1) Nov~anom kaznom u iznosu od 400,00 KM do 5.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj preduze}e ili drugo pravno lice ako: 1) postupi protivno odredbi ~lana 7.; 2) ne postupi prema odredbama ~lana 20.; 3) ne preduzima prakti~ne mjere radi otklanjanja odre|enih nedostataka na putu, gdje je put uzrok saobra}ajnih nesre}a (~lan 21. stav (1)); 4) ne postupi prema odredbama ~lana 22.; 5) ne postupi u skladu s ~lanom 23.; 6) ostavi na putu o{te}ena vozila, predmete ili materije koje mogu ometati ili ugroziti sigurnost saobra}aja ili zaga|ivati okolinu (~lan 26. stav (1)); 7) naredi ili dozvoli da u saobra}aju na putu u~estvuje vozilo za prijevoz djece koje nije obilje`eno posebnim znakom (~lan 30. stav (5)); 8) na svoja motorna ili priklju~na vozila ne stavi propisanu oznaku o najve}oj dozvoljenoj brzini kretanja za ta vozila (~lan 46. stav (3)); 9) naredi ili dozvoli da se neispravno vozilo na motorni pogon vu~e protivno odredbama ~lana 85. stav (2); 10) naredi ili dozvoli da se njegovim vozilom prevozi teret protivno odredbama ~lana 129.; 11) ne osigura da teret na vozilu no}u, kao i danju u slu~aju smanjene vidljivosti, bude ozna~en na na~in utvr|en u ~lanu 129.; 12) ukloni ili o{teti saobra}ajni znak ili izmijeni zna~enje saobra}ajnog znaka (~lan 132. stav (2)); 13) na autoputu, putu rezerviranom za saobra}aj motornih vozila, magistralnom, regionalnom i lokalnom putu znakove opasnosti i znakove izri~itih naredbi ne presvu~e reflektuju}im materijama, ili ih ne osvijetli vlastitim izvorom svjetlosti (~lan 135.); 14) ivice kolovoza na dijelu puta kroz tunel, kao i vrhove pje{a~kih ostrva, ostrva za usmjeravanje saobra}aja i druge objekte na kolovozu koji no}u nisu dovoljno osvijetljeni ne obilje`i na na~in propisan u ~lanu 141. st. (2) i (3); 15) prilikom izvo|enja radova na putu, postavi branike koji nisu obojeni, odnosno osvijetljeni na na~in propisan u ~lanu 151. stav (3); 16) upravlja vozilom, ili dozvoli, ili naredi da njegovim vozilom upravlja lice koje nema pravo upravljati motornim vozilom, ili nema pravo upravljati vozilom one kategorije u koju se ubraja vozilo (~lan 172. stav (3)); 17) motorno vozilo na kojem se kandidat za voza~a osposobljava za prakti~no upravljanje vozilom ne obilje`i posebnim tablicama (~lan 183.); 18) izda me|unarodnu voza~ku dozvolu protivno odredbi ~lana 192. stav (3); 19) dozvoli da se kandidat za voza~a motornog vozila obu~ava iz prakti~nog dijela obuke bez zdravstvenog pregleda (~lan 193. stav (1)); 20) dozvoli da njegovim vozilom upravlja lice koje nije izvr{ilo kontrolno-zdravstveni pregled, odnosno upravlja vozilom a nije izvr{ilo kontrolno - zdravstveni pregled (~l. 195.,196. i 197.); 21) naredi ili dozvoli da njegovim motornim i priklju~nim vozilom u saobra}aju upravlja voza~ protivno odredbama ~lana 200.; 22) naredi ili dozvoli da se u saobra}aju na putu upotrebljava vozilo koje nema propisanu opremu ili ispravne propisane ure|aje, osim ure|aja za upravljanje, ure|aja za zaustavljanje, ure|aja za spajanje vu~nog ili priklju~nog vozila, tahograf i pneumatike (~lan 203.); 23) naredi ili dozvoli da njegova neregistrirana motorna ili priklju~na vozila u~estvuju u saobra}aju na putu (~lan 207. stav 1.); 24) naredi ili dozvoli da njegova motorna ili priklju~na vozila u~estvuju u saobra}aju na putu bez probnih tablica, ili poslije isteka va`enja probnih tablica (~lan 207. st. (2) i (3)); 25) naredi ili dozvoli da u saobra}aju na putu u~estvuje njegovo motorno ili priklju~no vozilo poslije isteka va`enja saobra}ajne dozvole ili potvrde o kori{tenju probnih tablica (~lan 211.); 26) ako vr{i tehni~ki pregled suprotno odredbama ~lana 217. (2) Za prekr{aje iz stava (1) kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.000,00 KM i fizi~ko lice koje samostalno obavlja djelatnost. Utorak, 31. 1. 2006. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 6 - Strana 483 Broj 6 - Strana 484 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 31. 1. 2006. (3) Za prekr{aj iz stava (1) kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 100,00 KM do 300,00 KM i odgovorno lice u preduze}u ili drugom pravnom licu. (4) Za prekr{aj iz stava (1) kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 100,00 KM do 300,00 KM i odgovorno lice u dr`avnom organu. ^lan 235. (1) Nov~anom kaznom u iznosu od 100,00 KM do 300,00 KM kaznit }e se za prekr{aj: 1) voza~ koji ne zaustavi vozilo kad nai|e na vozilo kojim se prevoze djeca, kad je to vozilo zaustavljeno na kolovozu radi ula`enja ili izla`enja djece (~lan 30. stav (4)); 2) voza~ koji na putu postupa protivno odredbama ~lana 40. stav (3); 3) voza~ koji se vozilom na putu u naselju kre}e brzinom koja je za vi{e od 30 km na sat ve}a od dozvoljene brzine, odnosno voza~ koji se vozilom na putu van naselja kre}e brzinom koja je za vi{e od 50 km na sat ve}a od dozvoljene brzine (~l. 44. i 46. st. (1) i (2)); 4) voza~ koji u pogledu propu{tanja vozila postupi protivno odredbama ~lana 49.; 5) voza~ koji na mjestu na kojem je saobra}aj reguliran svjetlosnim saobra}ajnim znakovima ne zaustavi vozilo na znak crvenog svjetla (~lan 51. stav (1) ta~ka 1.); 6) voza~ koji nedozvoljeno preti~e s desne strane (~lan 58. stav (1)); 7) voza~ koji s lijeve strane preti~e vozilo koje je na kolovozu zauzelo takav polo`aj i ~iji voza~ daje takav znak da se sa sigurno{}u mo`e zaklju~iti da to vozilo skre}e ulijevo (~lan 58. stav (2)); 8) voza~ koji s lijeve strane preti~e vozilo koje se kre}e po {inama postavljenim na sredini kolovoza, ili ako ga preti~e s desne strane kad izme|u tog vozila i desne ivice kolovoza ne postoji saobra}ajna traka (~lan 58. stav (3)); 9) voza~ koji pove}ava brzinu kretanja svog vozila dok ga drugo vozilo preti~e (~lan 60. stav (2)); 10) voza~ koji po~ne preticanje zaustavljene kolone vozila ili kolone vozila u kretanju (~lan 61. stav (1) ta~ka 1.); 11) voza~ koji po~ne preticanje ili obila`enje kad je voza~ vozila koje se kre}e iza njega po~eo preticanje (~lan 61. stav (1) ta~ka 2.); 12) voza~ koji po~ne preticanje kad je voza~ vozila koje se na istoj saobra}ajnoj traci kre}e ispred njega dao znak da namjerava izvr{iti preticanje ili obila`enje (~lan 61. stav (1) ta~ka 3.); 13) voza~ koji po~ne preticanje kad saobra}ajna traka kojom namjerava to u~initi nije slobodna na dovoljnom odstojanju i time ugrozi ili ometa saobra}aj iz suprotnog smjera (~lan 61. stav (1) ta~ka 4.); 14) voza~ koji po~ne preticanje ili obila`enje na saobra}ajnoj traci koja je namijenjena kretanju vozila iz suprotnog smjera ako po izvr{enom preticanju ili obila`enju ne mo`e bez ometanja ili ugro`avanja drugih u~esnika u saobra}aju ponovo zauzeti polo`aj na saobra}ajnoj traci kojom se kretao prije po~injanja preticanja ili obila`enja, kao i voza~ koji po~ne preticanje na saobra}ajnoj traci koja je namijenjena prinudnom zaustavljanju vozila (~lan 61. stav (1) ta~. 5. i 6.); 15) voza~ koji obavlja preticanje na saobra}ajnoj traci koja je namijenjena saobra}aju iz suprotnog smjera ispred vrha prijevoja puta ili u krivini gdje je preglednost nedovoljna (~lan 63.); 16) voza~ koji preti~e drugo vozilo protivno odredbama ~lana 64.; 17) voza~ koji preti~e vozilo koje je stalo ispred obilje`enog pje{a~kog prijelaza radi propu{tanja pje{aka (~lan 65.); 18) voza~ koji ne zaustavi vozilo ispred obilje`enog pje{a~kog prijelaza kad mu je datim znakom zabranjen prolaz (~lan 111. stav (1)); 19) voza~ ili goni~ stoke koji se ne zaustavi pred prijelazom puta preko `eljezni~ke pruge u istom nivou ako je ure|aj za zatvaranje spu{ten, ili ako je taj ure|aj ve} po~eo da se spu{ta, ili ako se daju svjetlosni ili zvu~ni znakovi upozorenja da }e taj ure|aj po~eti da se spu{ta, odnosno da prugom nailazi voz (~lan 114.); 20) voza~ ili goni~ stoke koji se ne zaustavi pred prijelazom puta preko `eljezni~ke pruge u istom nivou na kome su postavljeni svjetlosni saobra}ajni znakovi kad se pojavi crveno trep}u}e ili crveno neprekidno svjetlo (~lan 115. stav (1)); 21) voza~ koji u saobra}aju na putu upotrebljava vozilo protivno odredbi ~lana 126. stav (5); 22) lice koje ukloni ili o{teti saobra}ajni znak ili opremu puta, ili izmijeni zna~enje saobra}ajnog znaka (~lan 132. stav (2)); 23) lice koje postupi protivno odredbi ~lana 133.; 24) u~esnik u saobra}aju koji ne postupa po zahtjevu izra`enom pomo}u znaka ili prema naredbi ovla{tenog lica (~lan 152. stav (1)); 25) voza~ koji upravlja vozilom pod djelovanjem opojnih droga ili lijekova na kojima je ozna~eno da se ne smiju upotrebljavati prije i za vrijeme vo`nje (~lan 173.); 26) voza~ koji upravlja ili po~ne upravljati vozilom u saobra}aju na putu ili voza~-instruktor dok osposobljava kandidata za voza~a u prakti~nom upravljanju vozilom, kod kojeg se utvrdi koli~ina alkohola u krvi preko 1g/kg (~lan 174. stav (2)); 27) voza~ koji u saobra}aju na putu upravlja motornim vozilom prije sticanja prava na upravljanje motornim vozilom (~lan 184.); 28) voza~ koji upravlja motornim vozilom one kategorije koja nije nazna~ena u njegovoj voza~koj dozvoli (~lan 185.); 29) voza~ koji u saobra}aju na putu upravlja vozilom koje ne ispunjava propisane uvjete u pogledu dimenzija, ukupne mase ili osovinskog optere}enja, ili nema ispravne propisane ure|aje za upravljanje, ure|aje za zaustavljanje, ure|aje za spajanje vu~nog i priklju~nog vozila, tahograf, pneumatike ili nema tahograf, ili ako ga za vrijeme vo`nje ne uklju~i (~lan 203. stav (1)); 30) voza~ koji u~estvuje u saobra}aju s neregistriranim vozilom (~lan 207.) 31) voza~ koji u saobra}aju na putu upravlja motornim ili priklju~nim vozilom koje nije registrirano (~lan 208. stav (1)); 32) voza~ koji u saobra}aju na putu upravlja motornim ili priklju~nim vozilom poslije isteka va`enja saobra}ajne dozvole ili potvrde o kori{tenju probnih tablica (~lan 211. stav 2.); 33) voza~ ili voza~-instruktor koji odbija da se izvr{i ispitivanje pomo}u odgovaraju}ih sredstava i aparata ili stru~ni pregled radi provjeravanja da li ima alkohola u organizmu ili da pokazuje znake poreme}enosti izazvane djelovanjem alkohola, odnosno da li se nalazi pod djelovanjem opojnih droga ili lijekova na kojima je ozna~eno da se ne smiju upotrebljavati prije i za vrijeme vo`nje (~lan 220. st. (1) i (2)); 34) voza~ koji u saobra}aju na putu upravlja vozilom protivno odredbi ~lana 227. (2) Za prekr{aje iz ta~.1), 2), 3), 5), 10), 11), 13), 14), 15), 17), 18), 25), 26), 32) i 33) stava (1) ovog ~lana voza~u ili voza~u-instruktoru uz kaznu izre}i }e se za{titna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od jedan mjesec do ~etiri mjeseca, a i za druge prekr{aje iz tog stava ta mjera se mo`e izre}i u istom periodu. (3) Za prekr{aje iz stava (1) ovog ~lana kojim je izazvana saobra}ajna nezgoda, u~inilac }e se kazniti nov~anom kaznom u iznosu od 300,00 KM do 1.000,00 KM, a voza~u }e se uz kaznu izre}i i za{titna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od jednog mjeseca do {est mjeseci. (4) Osim nov~ane kazne za prekr{aje iz stava (2) ovog ~lana, voza~u ili voza~u-instruktoru odre|uju se i dva kaznena boda, a za ostale prekr{aje iz stava (1) ovog ~lana voza~u ili voza~u-instruktoru, osim nov~ane kazne, odre|uje se i jedan kazneni bod. ^lan 236. (1) Nov~anom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 250,00 KM kaznit }e se za prekr{aj: 1) lice koje na putu ostavi o{te}eno vozilo, predmete ili materije koje mogu ometati ili ugroziti sigurnost saobra}aja (~lan 26. stav (1)); 2) voza~ koji s kolovoza ne ukloni predmete koji sa vozila padnu na put i predmete koje je prilikom zaustavljanja vozila stavio na put (~lan 26. stav (3)); 3) voza~ koji se nesmanjenom brzinom kre}e pored vozila javnog prijevoza putnika ili pored autobusa kojim se obavlja prijevoz za vlastite potrebe, zaustavljenog na stajali{tu, i time ugrozi lica koja u to vozilo ulaze ili iz njega izlaze (~lan 30. stav (1)); 4) voza~ koji namjerava na putu obaviti neku radnju vozilom a prethodno se nije uvjerio da to mo`e u~initi bez opasnosti za druge u~esnike u saobra}aju ili za imovinu (~lan 36.); 5) voza~ koji se ne kre}e desnom stranom kolovoza u smjeru kretanja (~lan 39. stav (1)) ili koji vozilo u kretanju dr`i protivno odredbama ~lana 39. stav (2); 6) voza~ koji na cesti sa kolovozom za promet vozila u oba smjera, na kome postoje najmanje ~etiri saobra}ajne trake, prelazi vozilom na kolovoznu traku namijenjenu za promet vozila iz suprotnog smjera (~lan 40. stav 1.); 7) voza~ koji brzinu kretanja svog vozila ne prilagodi osobinama i stanju puta i drugim saobra}ajnim uvjetima tako da vozilo ne mo`e pravovremeno da zaustavi pred preprekom koju pod datim uvjetima mo`e da predvidi (~lan 43. stav (1)); 8) voza~ koji se pribli`ava raskrsnici takvom brzinom da se ne mo`e zaustaviti i propustiti vozila koja na raskrsnici imaju prvenstvo prolaza (~lan 50. stav (2)); 9) voza~ koji obavlja preticanje ili obila`enje kad s obzirom na karakteristike puta i postoje}e okolnosti na putu u saobra}aju ili na tehni~ka svojstva vozila ugro`ava druge u~esnike u saobra}aju (~lan 58. stav (2)); 10) lice koje postupi protivno odredbama ~lana 70. stav (2); 11) voza~ koji vozilom presije~e kolonu djece, vojnika, pogrebnu povorku ili drugu organiziranu povorku koja se kre}e kolovozom (~lan 80.); 12) voza~ vozila na motorni pogon koji prilikom vu~e priklju~nog vozila postupi protivno odredbama ~lana 81.; 13) pje{ak, odnosno vodi~ ili goni~ stoke koji postupi protivno odredbi ~lana 92. stav (1); 14) goni~ stoke koji ne nadzire stoku koja se kre}e po putu (~lan 104. stav (1)); 15) voza~ koji u odnosu na pje{aka koji je stupio ili stu pa na obilje`eni pje{a~ki prijelaz postupa protivno odredbama ~lana 111. st. (2) i (3); 16) voza~ koji se vozilom pribli`ava prijelazu puta preko `eljezni~ke pruge u istom nivou na na~in protivan odredbama ~lana 113.; 17) voza~ motornog vozila koje vu~e drugo motorno vozilo ako postupi protivno odredbama ~lana 118. stav (1) i ~lana 122.; 18) voza~ ili pje{ak koji u odnosu na vozila pod pratnjom postupi protivno odredbama ~lana 125.; 19) voza~ ili pje{ak koji u odnosu na vozila s pravom prvenstva prolaza postupi protivno odredbama ~lana 126. st. (1) do (4); 20) voza~ koji vozilom prevozi teret kojim se ugro`ava sigurnost u~esnika u saobra}aju, ili nanosi {teta putu ili objektima na putu (~lan 127. stav (2) ta~ka 1.); 21) voza~ koji se vozilom kre}e saobra}ajnom trakom na kojoj je svjetlosnim saobra}ajnim znakom obilje`eno da je zabranjen saobra}aj u smjeru u kojem se on kre}e (~lan 139. stav (1)); 22) lice koje je u~estvovalo u saobra}ajnoj nesre}i ako postupi protivno odredbama ~lana 154. stav (1); 23) voza~ koji na zahtjev ovla{tenog lica ne preveze lice povrije|eno u saobra}ajnoj nesre}i do najbli`e zdravstvene ustanove (~lan 156. stav (1)); 24) ako ne postupi prema odredbama ~lana 158. st. (2) i (3); 25) vlasnik vozila koji svoje vozilo da na upravljanje licu iz ~lana 172. stav (3); 26) vlasnik vozila koji ne podnese podatke o identitetu lica kome je dao vozilo na upravljanje (~lan 172. stav (4)); 27) voza~ koji upravlja ili po~ne upravljati vozilom u saobra}aju na putu ili voza~-instruktor dok osposobljava kandidata za voza~a u prakti~nom upravljanju vozilom, kod kojeg se utvrdi da koli~ina alkohola u krvi prelazi koli~inu od 0,3 g/kg do 1 g/kg (~lan 174. stav (2)); 28) voza~ koji postupi protivno odredbama ~lana 190. stav (1); 29) vlasnik vozila ako u roku od osam dana ne vrati registarske tablice nadle`nom organu (~lan 208. stav (4)); 30) vlasnik vozila koji postupi protivno odredbama ~lana 208. stav (5); 31) voza~ koji u saobra}aju na putu u~estvuje motornim ili priklju~nim vozilom koje je upu}eno na tehni~ki pregled a nije podvrgnuto tom pregledu (~lan 231.); (2) Ako je prekr{ajem iz stava (1) ovog ~lana izazvana neposredna opasnost za drugog u~esnika u saobra}aju, ili prouzrokovana saobra}ajna nesre}a, u~inilac prekr{aja kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 100,00 KM do 300,00 KM i odredit }e mu se jedan ili dva kaznena boda, a ako je u~inilac prekr{aja voza~ motornog vozila, mo`e se izre}i i za{titna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju do dva mjeseca. (3) Osim nov~ane kazne za prekr{aje iz stava (1) ovog ~lana, voza~u se odre|uju i jedan ili dva kaznena boda. ^lan 237. (1) Nov~anom kaznom u iznosu od 50,00 KM kaznit }e se za prekr{aj: 1) voza~ koji ne zaustavi vozilo iza vozila javnog prijevoza putnika, ili iza autobusa kojim se obavlja prijevoz za vlastite potrebe, zaustavljenog na stajali{tu, kada lica moraju pre}i preko saobra}ajne trake ili biciklisti~ke trake kojom se njegovo vozilo kre}e (~lan 30. stav (3)); Utorak, 31. 1. 2006. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 6 - Strana 485 Broj 6 - Strana 486 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 31. 1. 2006. 2) voza~ koji mijenja na~in upravljanja vozilom naglim smanjivanjem brzine kretanja vozila (~lan 42. stav (1)); 3) voza~ koji se vozilom na putu u naselju kre}e brzinom koja je vi{e od 20 do 30 km na sat ve}a od dozvoljene brzine, odnosno voza~ koji se vozilom na putu van naselja kre}e brzinom koja je od 30 do 50 km na sat ve}a od dozvoljene brzine (~lan 44. i ~lan 46. st. (1) i (2)); 4) voza~ koji na raskrsnici skrene vozilom u pravcu ozna~enom zelenom svijetle}om strelicom i pri tome ometa saobra}aj vozila koja se kre}u po putu na koji ulazi, ili ne propusti pje{ake koji prelaze preko kolovoza (~lan 52. stav (1)); 5) voza~ koji u slu~ajevima iz ~lana 60. stav (3) ne pomjeri svoje vozilo ka desnoj ivici kolovoza, odnosno ne zaustavi vozilo na pogodnom mjestu; 6) voza~ koji poslije izvr{enog preticanja ili obila`enja vozilom ponovo ne zauzme polo`aj na saobra}ajnoj traci kojom se do tada kretao (~lan 62.); 7) voza~ koji vozilom preti~e drugo vozilo koje se pribli`ava obilje`enom pje{a~kom prijelazu, ili koje prelazi pje{a~ki prijelaz (~lan 65.); 8) voza~ koji prije nego {to napusti vozilo ne preduzme sve mjere kojima se spre~ava da ono samo krene s mjesta na kojem je ostavljeno (~lan 78.); 9) voza~ koji svojim vozilom no}u vu~e vozilo na motorni pogon protivno odredbama ~lana 83.; 10) voza~ koji postupi protivno odredbama ~lana 90.; 11) voza~ vozila na motorni pogon koji upotrebljava svjetla za ozna~avanje vozila protivno odredbama ~lana 94.; 12) voza~ vozila na motorni pogon koji po magli ne upotrebljava propisana svjetla, ili ako ta svjetla upotrebljava na na~in suprotan odredbama ~lana 95.; 13) voza~ koji ne dr`i potrebno odstojanje kad se kre}e iza drugog vozila (~lan 96.); 14) voza~ vozila na motorni pogon ~ija je najve}a dozvoljena masa ve}a od 3.500 kg, ili mu je du`ina ve}a od sedam metara, ako ne dr`i svoje vozilo na propisanom odstojanju od istog takvog vozila ispred sebe (~lan 97. stav (1)); 15) voza~ motocikla i lahkog motocikla i lica koja se prevoze tim vozilom ako u saobra}aju na putu ne nose odgovaraju}u za{titnu kacigu za vrijeme vo`nje (~lan 102.); 16) pje{ak koji na obilje`enom pje{a~kom prijelazu na kome je saobra}aj pje{aka reguliran svjetlosnim saobra}ajnim znakovima za pje{ake ne postupi prema tim znakovima (~lan 109. stav (1)); 17) u~esnik u saobra}aju koji je prilikom prela`enja preko `eljezni~ke pruge u istom nivou postupio protivno odredbama ~lana 115. st. (2) i (3); 18) pje{ak, goni~ stoke i voza~ vozila koje se ne smatra motornim vozilom, ili voza~ motornog vozila koje ne mo`e razviti brzinu od najmanje 40 km na sat ako se kre}u po autoputu ili putu rezerviranom za saobra}aj motornih vozila ili brzom putu (~lan 116. st. (1) i (2) i ~lan 120.); 19) voza~ motornog vozila koji zaustavi vozilo na autoputu ili na autoputu obavlja polukru`no okretanje vozilom iz jednog smjera saobra}aja u suprotni smjer, ili kretanje unazad (~lan 117. st. (1) i (3)); 20) voza~ motornog vozila koji postupi protivno odredbi ~lana 120.; 21) voza~ koji vozilom na putu kroz tunel izvodi radnje ~ije je izvo|enje u tunelu zabranjeno (~lan 123.); 22) voza~ vozila na motorni pogon koji za vrijeme kretanja kroz tunel ne dr`i upaljena kratka svjetla za osvjetljavanje puta (~lan 124.); 23) voza~ koji upravlja vozilom koje je optere}eno protivno odredbi ~lana 127. stav (1); 24) voza~ koji optereti vozilo kojim upravlja protivno odredbama ~lana 127. stav (2) ta~. od 2. do 5.; 25) voza~ koji u pogledu smje{taja tereta na vozilu ili u pogledu ozna~avanja tereta postupi protivno odredbama ~lana 128.; 26) voza~ koji teret na vozilu no}u, kao i danju u slu~aju smanjene vidljivosti, ne ozna~i na na~in iz ~lana 129.; 27) voza~ koji postupa suprotno odredbama ~lana 186. st. (7) i (8); 28) voza~ koji teretnim motornim vozilom ~ija je najve}a dozvoljena masa ve}a od 3.500 kg ili autobusom upravlja neprekidno du`e od 4 sata i 30 minuta, ili kad u toku 24 sata upravlja du`e od devet sati (~lan 199. st. (1) i (3)); 29) voza~ koji postupa protivno odredbi ~lana 200. stav (2); 30) voza~ koji postupa protivno odredbi ~lana 209. stav (4). (2) Ako je prekr{ajem iz stava (1) izazvana saobra}ajna nesre}a, u~inilac }e se kazniti nov~anom kaznom u iznosu od 50,00 do 200,00 KM, a ako je u~inilac prekr{aja voza~ motornog vozila, odredit }e mu se jedan ili dva kaznena boda. (3) Za prekr{aj iz stava (1) kojim je izazvana saobra}ajna nesre}a, voza~u se mo`e izre}i zabrana upravljanja motornim vozilom u trajanju do dva mjeseca. ^lan 238. (1) Nov~anom kaznom u iznosu od 40,00 KM kaznit }e se za prekr{aj: 1) voza~ koji upravlja vozilom za prijevoz djece koje nije obilje`eno posebnim znakom (~lan 30. stav (5)); 2) voza~ koji ne omogu}i uklju~ivanje u saobra}aj vozilu javnog gradskog prijevoza putnika, ili posebno obilje`enom vozilu za prijevoz djece, kad ta vozila izlaze sa stajali{ta (~lan 31. stav (1)); 3) voza~ vozila javnog gradskog prijevoza putnika, kao i voza~ posebno obilje`enog vozila za prijevoz djece, koji prilikom uklju~ivanja u saobra}aj sa stajali{ta postupi protivno odredbi ~lana 31. stav (2); 4) voza~ koji prilikom upravljanja vozilom koristi mobilni telefon protivno odredbama ~lana 33.; 5) voza~ ~ije vozilo, protivno odredbama ~lana 35. stav (1) ima na prednjoj strani svjetlosne, svjetlosno-signalne i reflektuju}e ure|aje ili materije koji daju svjetla crvene boje, a na zadnjoj strani svjetla bijele boje; 6) voza~ koji prilikom znatnijeg smanjivanja brzine kretanja vozila postupi protivno odredbi ~lana 42. stav (2); 7) voza~ koji prilikom pokretanja vozila iz mjesta naglo pove}ava brzinu kretanja na na~in da dolazi do stvaranja prekomjerne buke i {kripe (~lan 43. stav (3)); 8) voza~ koji prilikom prolaza kroz raskrsnicu postupi protivno odredbi ~lana 50. stav (3); 9) voza~ koji se vozilom ne kre}e u obaveznom pravcu ozna~enom zelenim svjetlom u obliku zelene svijetle}e strelice (~lan 52. stav (2)); 10) voza~ koji obavlja mimoila`enje protivno odredbama ~lana 55.; 11) voza~ koji u slu~aju iz ~lana 60. stav (1) ne pomjeri svoje vozilo ka desnoj ivici kolovoza; 12) voza~ koji pri preticanju ne dr`i svoje vozilo na potrebnom rastojanju od vozila koje preti~e (~lan 62.); 13) voza~ koji pri zaustavljanju ili parkiranju vozila ne postupi prema odredbama ~lana 70.; 14) voza~ koji zaustavi ili parkira svoje vozilo protivno odredbama ~l. 73. i 74.; 15) voza~ koji vozilo zaustavljeno na kolovozu ne obilje`i posebnim znakom na na~in propisan u ~lanu 77.; 16) voza~ motornog vozila koji pri vu~i drugog motornog vozila postupi suprotno ~lanu 81.stav (4); 17) voza~ koji vu~e neispravno vozilo na motorni pogon protivno odredbama ~lana 85. st. (2) i (3); 18) voza~ koji vu~e natovareno teretno motorno vozilo, odnosno traktor s priklju~nim vozilom protivno odredbama ~lana 87.; 19) voza~ koji pri vu~enju neispravnog vozila na motorni pogon postupi protivno odredbama ~lana 89.; 20) voza~ vozila na motorni pogon koji u pogledu upotrebe kratkih svjetala postupi protivno odredbama ~lana 93. stav (2); 21) voza~ bicikla, bicikla s motorom ili lahkog motocikla ili motocikla koji se ne kre}e na na~in propisan u ~lanu 99.; 22) voza~ bicikla, bicikla s motorom ili lahkog motocikla ili motocikla koji postupi protivno odredbama ~lana 100.; 23) voza~ bicikla, bicikla s motorom, lahkog motocikla ili motocikla koji prevozi drugo lice protivno odredbama ~lana 101.; 24) voza~ bicikla i bicikla s motorom i lica koja se prevoze tim vozilom ako u saobra}aju na putu ne nose odgovaraju}u za{titnu kacigu za vrijeme vo`nje (~lan 102.); 25) voza~ zapre`nog vozila koji ne upravlja zapre`nim vozilom koje se kre}e po putu, ili koji zapre`no vozilo ostavi bez nadzora na putu (~lan 103.); 26) pje{ak koji se nepotrebno zadr`ava na kolovozu ili se kre}e po kolovozu na na~in kojim se ometa ili spre~ava saobra}aj vozila (~lan 105.); 27) pje{ak koji se na putu koji ima trotoar ili drugu povr{inu odre|enu za kretanje pje{aka kre}e kolovozom (~lan 106. stav (1)); 28) pje{ak koji preko kolovoza i biciklisti~ke staze ili trake prelazi na na~in protivan odredbama ~lana 108.; 29) pje{ak koji na obilje`enom pje{a~kom prijelazu postupi protivno odredbama ~lana 109. st. (2) i (3); 30) pje{ak koji prilikom prela`enja preko kolovoza na mjestu na kome nije obilje`en pje{a~ki prijelaz ometa saobra}aj vozila (~lan 110.); 31) voza~ koji ometa prolaz pje{aka koji su stupili na obilje`eni pje{a~ki prijelaz na kome je saobra}aj reguliran svjetlosnim saobra}ajnim znakovima, ili znakovima koje daje ovla{teno lice, a kojima je na takvom prijelazu dozvoljen prolaz (~lan 111. stav (1)); 32) voza~ motornog vozila koji na putu rezerviranom za saobra}aj motornih vozila postupi protivno odredbama ~lana 117. st. (1) i (3) i ~lana 118. stav (1) i ~l. 120. i 122.; 33) voza~ koji ne zaustavi svoje vozilo na posebnoj traci za prinudno zaustavljanje vozila i ne preduzme potrebne mjere da ga {to prije ukloni s kolovoza autoputa ili puta rezerviranog za saobra}aj motornih vozila ili brzog puta (~lan 117. stav (2)); 34) voza~ motornog vozila koji se na autoputu ne kre}e krajnjom desnom saobra}ajnom trakom koja nije zauzeta vozilima u koloni (~lan 119.); 35) voza~ motornog vozila koji prilikom uklju~ivanja na autoput, odnosno isklju~ivanja s autoputa postupi protivno odredbama ~lana 121.; 36) u~esnik u saobra}aju koji se ne pridr`ava ograni~enja, zabrana ili obaveza izra`enih pomo}u postavljenih saobra}ajnih znakova, osim saobra}ajnih znakova ograni~enja brzine (~lan 130. stav (4)); 37) ako ne obilje`i vozilo posebnim znakom (~lan 186. stav (9)); 38) voza~ koji u saobra}aju na putu upravlja vozilom koje nema ispravne propisane ure|aje i opremu osim ure|aja za upravljanje, ure|aja za zaustavljanje, ure|aja za spajanje vu~nog i priklju~nog vozila, tahografa i pneumatika (~lan 203. stav (1)); 39) voza~ motornog i priklju~nog vozila registriranog u stranoj zemlji ako nema va`e}u saobra}ajnu dozvolu, registarske tablice i me|unarodnu oznaku zemlje registracije prema odredbama ~lana 212. (2) Ako je prekr{ajem iz stava (1) izazvana saobra}ajna nesre}a, u~inilac }e se kazniti nov~anom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 200,00 KM, a ako je u~inilac prekr{aja voza~ motornog vozila, odredit }e mu se jedan kazneni bod. (3) Za prekr{aj iz stava (1) kojim je izazvana saobra}ajna nesre}a, voza~u motornog vozila mo`e se izre}i i zabrana upravljanja motornim vozilom u trajanju do dva mjeseca. ^lan 239. (1) Nov~anom kaznom u iznosu od 30,00 KM kaznit }e se za prekr{aj: 1) lice koje se prevozi vozilom ako na bilo koji na~in ometa voza~a u upravljanju vozilom, ili ako uti~e na njega da upravlja vozilom na na~in kojim se umanjuje sigurnost saobra}aja (~lan 32.); 2) voza~ ili drugo lice koje se za vrijeme vo`nje u motornom vozilu ne ve`e sigurnosnim pojasevima (~lan 34. stav (1)); 3) voza~ koji u putni~kom automobilu prevozi dijete protivno odredbi ~lana 34. stav (2); 4) voza~ koji prije obavljanja odre|enih radnji vozilom ne obavijesti o svojoj namjeri druge u~esnike u saobra}aju (~lan 37.); 5) voza~ koji za kretanje svog vozila koristi put, odnosno kolovoz ili saobra}ajnu traku, odnosno stazu koja nije namijenjena za saobra}aj one vrste vozila kojoj to vozilo pripada (~lan 38.); 6) voza~ koji prilikom kretanja vozila unazad postupi protivno odredbama ~lana 41.; 7) voza~ koji smanji brzinu kretanja vozila do te mjere da svojim vozilom pri~injava smetnje normalnom odvijanju saobra}aja (~lan 43. stav (2)); 8) voza~ koji se vozilom na putu van naselja kre}e brzinom koja je od 10 do 20 km na sat ve}a od dozvoljene brzine (~lan 44. st. (3) i (4) i ~lan 46. st. (1) i (2)); 9) voza~ koji u saobra}aju na putu upravlja vozilom na kome nema propisanu oznaku najve}e dozvoljene brzine za to vozilo (~lan 46. stav (3)); 10) voza~ koji prilikom skretanja postupi protivno odredbama ~lana 48.; 11) voza~ koji prilikom napu{tanja raskrsnice u slu~aju iz ~lana 53., ne propusti sve u~esnike u saobra}aju koji se kre}u pravcem u kome je saobra}aj otvoren; 12) voza~ kome je svjetlosnim saobra}ajnim znakom dozvoljen ulazak u raskrsnicu ako vozilom u|e u raskrsnicu i ako je gustina saobra}aja takva da se na raskrsnici mora zaustaviti i na taj na~in ometa ili Utorak, 31. 1. 2006. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 6 - Strana 487 Broj 6 - Strana 488 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 31. 1. 2006. onemogu}ava saobra}aj drugih vozila koja dolaze s bo~nih kolovoza (~lan 54.); 13) voza~ koji obavlja mimoila`enje protivno odredbama ~l. 55. i 56.; 14) voza~ koji obavlja obila`enje protivno odredbama ~lana 59. stav (1); 15) voza~ koji prilikom davanja zvu~nih znakova upozorenja postupi protivno odredbama ~lana 67.; 16) voza~ koji zaustavi ili parkira vozilo protivno odredbama ~lana 71.; 17) lice koje na zaustavljenom ili parkiranom vozilu otvara vrata i time ometa kretanje drugih u~esnika u saobra}aju ili ugro`ava sigurnost saobra}aja (~lan 72.); 18) voza~ vozila na motorni pogon koji svojim vozilom vu~e drugo vozilo protivno odredbama ~lana 81.; 19) voza~ koji prilikom vu~enja vozila na motorni pogon ne postupi na na~in propisan u ~lanu 84.; 20) lice koje upravlja neispravnim vozilom na motorni pogon koje se vu~e pomo}u u`eta ili krute veze ako nema odgovaraju}u dozvolu (~lan 86.); 21) voza~ koji neispravno vozilo na motorni pogon vu~e pomo}u u`eta ako je odstojanje izme|u vu~nog i vu~enog vozila kra}e od propisanog (~lan 88.); 22) voza~ koji upravlja motornim vozilom bez upaljenog kratkog svjetla (~lan 90. ta~. 1.) 23) goni~ stoke koji stoku ne dr`i {to bli`e desnoj ivici puta (~lan 104. stav (1)); 24) pje{ak koji se po kolovozu kre}e protivno odredbama ~l. 106. i 107.; 25) voza~ koji postupi suprotno ~lanu 112.; 26) pje{ak koji se ne zaustavi pred prijelazom puta preko `eljezni~ke pruge u istom nivou ako je ure|aj za zatvaranje saobra}aja spu{ten, ili ako se taj ure|aj ve} po~eo spu{tati, ili ako se daju svjetlosni i zvu~ni znakovi koji upozoravaju da }e se taj ure|aj po~eti spu{tati, odnosno da se prijelazu puta preko `eljezni~ke pruge pribli`ava vozilo koje se kre}e po {inama (~lan 114.); 27) pje{ak koji se ne zaustavi pred prijelazom puta preko `eljezni~ke pruge u istom nivou na kome su postavljeni svjetlosni saobra}ajni znakovi, kad se pojavi crveno trep}u}e svjetlo ili crveno neprekidno svjetlo (~lan 115. stav (1)); 28) voza~ koji u saobra}aju na putu upravlja motornim vozilom a njegovoj voza~koj dozvoli je istekao rok va`enja (~lan 172. stav (1)); 29) voza~ koji kod sebe nema odgovaraju}u va`e}u voza~ku dozvolu ili je ne poka`e na zahtjev ovla{tenog lica (~lan 172. stav (2); 30) ako voza~ za vrijeme upravljanja motornim vozilom ne koristi pomagala koja su upisana u obrazac njegove voza~ke dozvole (~lan 172. stav (5)); 31) voza~-instruktor koji na putu osposobljava kandidata za voza~a na motornom vozilu koje nije ozna~eno posebnim tablicama (~lan 183. stav (1)); 32) voza~ motornog vozila koje nema propisan broj registarskih tablica ili na kome su te tablice postavljene tako da se dobro ne vide ili nisu ~itke (~lan 210.); 33) voza~ koji nema kod sebe va`e}u potvrdu za kori{tenje probnih tablica ili je ne poka`e na zahtjev ovla{tenog lica (~lan 211. stav (2)); 34) voza~ koji nema kod sebe va`e}u saobra}ajnu dozvolu za vozilo kojim upravlja ili je ne poka`e na zahtjev ovla{tenog lica (~lan 211. stav (1) i ~lan 212.); (2) Ako je prekr{ajem iz stava (1) izazvana saobra}ajna nesre}a, u~inilac }e se kazniti nov~anom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 150,00 KM, a ako je u~inilac prekr{aja voza~ motornog vozila, odredit }e mu se jedan kazneni bod. (3) Za prekr{aj iz stava (1) kojim je izazvana saobra}ajna nesre}a, voza~u motornog vozila mo`e se izre}i i zabrana upravljanja motornim vozilom u trajanju do dva mjeseca. ^lan 240. Svi prihodi nastali primjenom ovog Zakona, pripadaju nadle`nim organima, u skladu s ~lanom 2. ovog Zakona. ^lan 241. Provo|enje ovog Zakona, pokretanje i vo|enje postupka za prekr{aje i preduzimanje drugih mjera za provo|enje ovog Zakona vr{e nadle`ni organi. ^lan 242. Izricanje nov~ane kazne u iznosu do 50,00 KM na licu mjesta, odnosno izdavanje prekr{ajnog naloga obavlja ovla{teno lice nadle`nog organa za poslove kontrole i reguliranja saobra}aja na putevima u entitetima, kantonima i Br~ko Distriktu Bosne i Hercegovine. ^lan 243. Ako je odlukom nadle`nog organa zabranjeno voza~u-instruktoru upravljanje motornim vozilom, voza~-instruktor ne smije se baviti obu~avanjem kandidata za voza~a u upravljanju motornim vozilom za vrijeme trajanja te zabrane. ^lan 244. (1) O izre~enim kaznama, zabranama upravljanja motornim vozilima, saobra}ajnim nesre}ama, posljedicama saobra}ajnih nesre}a, motornim i priklju~nim vozilima i voza~ima motornih vozila vodi se evidencija prema mjestu prebivali{ta. (2) Nadle`ni or gan koji izrekne kaznu ili zabranu upravljanja motornim vozilom, ili drugu mjeru propisanu zakonom entiteta, kantona i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine du`an je obavijestiti o tome or gan koji vodi evidenciju o tim kaznama, zabranama i mjerama. (3) Podatke iz evidencije predvi|ene u stavu (1) ovog ~lana mogu koristiti: pravosudni organi, organi koji vode prekr{ajni, odnosno administrativni postupak, policija, dr`avni organi, zdravstvene ustanove, preduze}a, obrazovne ustanove i nevladine organizacije koje se bave pitanjima sigurnosti saobra}aja na putevima, kao i preduze}a koja obavljaju javni prijevoz ili prijevoz za vlastite potrebe. (4) Evidencija o izre~enim kaznama, zabranama i mjerama iz stava (2) ovog ~lana voza~ima motornih vozila i motornim vozilima vodi se kod nadle`nog organa prema mjestu prebivali{ta. ^lan 245. (1) Trajanje za{titne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom ra~una se od dana upisa za{titne mjere u voza~ku dozvolu za onu kategoriju ili potkategoriju za koju je zabrana izre~ena. (2) Vrijeme provedeno na izdr`avanju kazne zatvora ne ra~una se u vrijeme trajanja zabrane upravljanja motornim vozilom. ^lan 246. (1) Nadle`ni or gan koji vodi prekr{ajni postupak, u skladu s propisom entiteta, kantona ili Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine, mo`e odgoditi izvr{enje zabrane upravljanja motornim vozilom osim za prekr{aj iz ta~. 25), 26), 32) i 33) ~lana 235. ovog Zakona, pod uvjetom da u~inilac prekr{aja u odre|enom roku, koji ne mo`e biti kra}i od {est mjeseci ni du`i od jedne godine, ne u~ini prekr{aj za koji se mo`e izre}i ta zabrana. (2) Odgo|eno izvr{enje zabrane iz stava (1) opozvat }e se ako u~inilac prekr{aja u roku za koji je izvr{enje odgo|eno u~ini novi prekr{aj za koji je propisano izricanje ili mogu}nost izricanja zabrane upravljanja motornim vozilom. (3) Izvr{enje mjere iz stava (2) ovog ~lana ne mo`e se odga|ati. ^lan 247. Pod uvjetom reciprociteta, protiv voza~a koji ima prebivali{te u Bosni i Hercegovini, a u stranoj zemlji u~ini saobra}ajni prekr{aj prema propisima te zemlje, u Bosni i Hercegovini pokrenut }e se prekr{ajni postupak ako to zahtijeva nadle`ni strani or gan a voza~ za taj prekr{aj mo`e biti ka`njen na osnovu ovog Zakona ako za taj prekr{aj nije bio ka`njen u zemlji u kojoj je prekr{aj u~injen. ^lan 248. (1) Ako voza~ koji ima stranu voza~ku dozvolu na teritoriji Bosne i Hercegovine u~ini prekr{aj za koji je ovim Zakonom predvi|eno da se mora ili mo`e izre}i zabrana upravljanja motornim vozilom, tom voza~u, umjesto zabrane upravljanja motornim vozilom, mo`e se izre}i zabrana kori{tenja strane voza~ke dozvole u istom trajanju. (2) Zabrana kori{tenja strane voza~ke dozvole je zabrana voza~u kome je izre~ena da na teritoriji Bosne i Hercegovine upravlja motornim vozilom one kategorije ili onih kategorija na koje se zabrana odnosi. ^lan 249. Ako maloljetnik u~ini radnju koja je ovim Zakonom utvr|ena kao prekr{aj, kaznit }e se roditelj, usvojitelj, odnosno staratelj maloljetnika, nov~anom kaznom propisanom za u~injeni prekr{aj ako je taj prekr{aj u~injen kao posljedica propusta du`nog staranja o maloljetniku. ^lan 250. Voza~-instruktor pod ~ijim se nadzorom kandidat za voza~a obu~ava u upravljanju motornim vozilom u saobra}aju na putu, kaznit }e se za prekr{aj koji u~ini kandidat za voza~a, osim ako nije bio u stanju sprije~iti prekr{aj. XII. VIJE]E ZA SIGURNOST SAOBRA]AJA ^lan 251. (1) S ciljem unapre|enja saobra}ajno-obrazovnog rada, saobra}ajne kulture i koordiniranja svih subjekata koji svojim djelovanjem mogu doprinijeti ve}oj sigurnosti saobra}aja, osniva se Vije}e za sigurnost saobra}aja (u daljnjem tekstu:Vije}e). (2) Sredstva za rad Vije}a osiguravaju se iz bud`eta institucija Bosne i Hercegovine i me|unarodnih obaveza Bosne i Hercegovine. (3) ^lanovi Vije}a imenuju se iz reda stru~njaka za oblast saobra}aja na putevima, nadle`nih ministarstava i organa koji upravljaju putevima. (4) Broj ~lanova, na~in imenovanja predsjednika i ~lanova Vije}a, kao i djelokrug uredit }e se pravilnikom koji donosi ministar, uz saglasnost Vije}a ministara Bosne i Hercegovine. XIII. OVLA[TENJA ZA DONO[ENJE PROPISA ZA IZVR[ENJE OVOG ZAKONA ^lan 252. Ovla{}uje se ministar da sam ili u saradnji s odgovaraju}im nadle`nim organom donese bli`e propise o: 1) certificiranju vozila i uvjetima koje organizacije za certificiranje vozila moraju ispuniti (~lan 6.); 2) osnovnim uvjetima koje putevi, njihovi elementi i objekti na njima moraju ispunjavati sa stanovi{ta sigurnosti saobra}aja (~lan 11.); 3) vo|enju evidencije o javnim putevima i objektima na njima (~lan 13.); 4) obilje`avanju vozila kojim upravlja lice s o{te}enim ekstremitetima (~lan 29.); 5) postavljanju preventivnih izbo~ina (~lan 47.); 6) o turisti~koj i ostaloj signalizaciji na putu (~lan 144.); 7) saobra}ajnim znakovima i signalizaciji na putevima, na~inu obilje`avanja radova i prepreka na putu i znakovima koje u~esnicima u saobra}aju daje ovla{teno lice (~lan 153.); 8) obliku i sadr`aju obrasca evropskog izvje{taja o saobra}ajnoj nesre}i (~lan 158.); 9) saobra}aju u zimskim uvjetima (~lan 170.); 10) o organiziranju obuke za osposobljavanje pru`anja prve pomo}i (~lan 178.); 11) na~inu i uvjetima za dobivanje licence za ispitiva~a (~lan 179.); 12) sticanju zvanja instruktora vo`nje (~lan 181.); 13) osposobljavanju voza~a motornih vozila (~lan 183.); 14) posebnom znaku za lica koja prvi put steknu voza~ku dozvolu (~lan 186.); 15) obrascu voza~ke dozvole, kategorijama i potkatego - rijama motornih i priklju~nih vozila i na~inu upisa kategorije i potkategorije u voza~ku dozvolu, postupku i na~inu izdavanja, produ`enja va`enja i zamjene voza~ke dozvole i strane voza~ke dozvole i na~inu vo|enja evidencije o voza~kim dozvolama (~lan 187.); 16) obrascu i sadr`aju me|unarodne voza~ke dozvole, postupku i na~inu izdavanja, na~inu davanja ovla{tenja auto-moto klubovima/savezima i auto-moto dru{tvima i na~inu vo|enja evidencije o izdatim voza~kim dozvolama (~lan 192.); 17) zdravstvenim uvjetima koje moraju ispunjavati voza~i motornih vozila (~lan 198.); 18) ukupnom trajanju upravljanja vozilom, odmoru voza~a i na~inu rada udvojenih posada u vozilima, u obimu koji uti~e na sigurno upravljanje motornim vozilom, kao i obrascu individualne kontrolne knji`ice i uputstvu za njeno popunjavanje (~lan 202.); 19) dimenzijama, ukupnoj masi i osovinskom optere}enju vozila, o ure|ajima i opremi koju moraju imati vozila i o osnovnim uvjetima koje moraju ispunjavati ure|aji i oprema u saobra}aju na putevima (~lan 203.); 20) homologaciji vozila i dijelova (~lan 205.); 21) postupku registracije i izdavanja saobra}ajne dozvole i knji`ice vozila, o izgledu me|unarodne oznake Bosne i Hercegovine i o dimenzijama, obliku i boji, sadr`aju, vrsti i kvalitetu materijala registarskih tablica (~lan 215.); 22) tehni~kim pregledima i uvjetima koje moraju ispuniti organizacije za obavljanje tehni~kih pregleda (~lan 219.). XIV. PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 253. Propisi iz ~lana 252. ovog Zakona bit }e doneseni u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona. ^lan 254. (1) Voza~ima koji, u skladu sa zakonodavstvom koje je na snazi u Bosni i Hercegovini, imaju pravo upravljati motornim i priklju~nim vozilima odre|ene kategorije bit }e izdata voza~ka dozvola za upravljanje motornim i priklju~nim vozilima odre|ene kategorije tako da: Utorak, 31. 1. 2006. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 6 - Strana 489 Broj 6 - Strana 490 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 31. 1. 2006. 1) voza~ima koji imaju pravo upravljati vozilom kategorije A bit }e izdata voza~ka dozvola za upravljanje vozilima kategorije A i potkategorije A1; 2) voza~ima koji imaju pravo upravljati vozilom kategorije B bit }e izdata voza~ka dozvola za upravljanje vozilima kategorija B i BE i potkategorije B1; 3) voza~ima koji imaju pravo upravljati vozilom kategorije C bit }e izdata voza~ka dozvola za upravljanje vozilima kategorija B i C i potkategorija B1 i C1; 4) voza~ima koji imaju pravo upravljati vozilom kategorije D bit }e izdata voza~ka dozvola za upravljanje vozilima kategorija B,C i D i potkategorija B1, C1 i D1; 5) voza~ima koji imaju pravo upravljati priklju~nim vozilom kategorije E, koja je va`ila uz kategoriju C, bit }e izdata voza~ka dozvola za upravljanje vozilima kategorija BE, CE i DE i potkategorija C1E i D1E. (2) Kandidati za voza~a motornih vozila koji su obuku po~eli u skladu sa zakonodavstvom koje je bilo na snazi u vrijeme po~etka obuke, zavr{it }e obuku u skladu s istim zakonodavstvom. ^lan 255. (1) Nadle`ni organi uskladit }e zakone iz svoje nadle`nosti s ovim Zakonom u roku od {est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona. (2) Nadle`ni organi uredit }e sva pitanja iz svoje nadle`nosti utvr|ena ovim Zakonom u roku od {est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona. ^lan 256. (1) Ovaj Zakon stu pa na snagu osam dana od dana objavljivanja u "Slu`benom glasniku BiH", a primjenjivat }e se nakon {est mjeseci od dana stupanja na snagu. (2) Ovaj Zakon bit }e objavljen i u slu`benim glasilima entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine. PS BiH broj 262/05 22. decembra 2005. godine Sarajevo Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH dr. Nikola [piri}, s. r. Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH Mustafa Pamuk, s. r. Temeljem ~lanka IV.4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine na 71. sjednici Zastupni~koga doma, odr`anoj 21. prosinca 2005., i na 52. sjednici Doma naroda, odr`anoj 22. prosinca 2005., usvojila je ZAKON O OSNOVAMA SIGURNOSTI PROMETA NA CESTAMA U BOSNI I HERCEGOVINI I. TEMELJNE ODREDBE ^lanak 1. Ovim se Zakonom utvr|uju: temeljna na~ela me|usobnih odnosa i pona{anja sudionika u prometu i drugih subjekata u prometu, osnovni uvjeti kojima moraju udovoljavati ceste glede sigurnosti prometa na cestama, vo|enje Centralnoga registra voza~a i vozila, pravila prometa na cestama, sustav prometnih znakova i znakova koje daju ovla{tene osobe, du`nosti u slu~aju prometne nezgode, podu~avanje kandidata za voza~a, uvjeti za stjecanje prava upravljanja motornim vozilima, polaganje voza~kih ispita, uvjeti za ure|aje i opremu vozila, dimenzije, ukupna masa i osovinsko optere}enje vozila, osnovni uvjeti kojima moraju udovoljavati vozila u prometu, rad strukovnih organizacija u Bosni i Hercegovini te druga pitanja iz podru~ja sigurnosti prometa na cestama koja su jedinstvena za cijeli teritorij Bosne i Hercegovine. ^lanak 2. Tijela Bosne i Hercegovine, entitetska i kantonalna tijela i tijela Br~ko Distrikta i tijela lokalne samouprave i lokalne uprave u gradovima i op}inama (u daljnjem tekstu: mjerodavna tijela) osigurat }e provedbu ovoga Zakona i u sklopu svoje mjerodavnosti donositi propise i poduzimati druge potrebne mjere za njegovu dosljednu provedbu. ^lanak 3. (1) Sudionici u prometu du`ni su po{tivati odredbe ovoga Zakona i druge propise iz podru~ja sigurnosti prometa na cestama, razvijati hu mane odnose me|u ljudima radi za{tite zdravlja i `ivota drugih osoba, a naro~ito djece, invalida, starih i nemo}nih osoba, i brinuti o za{titi `ivotne sredine. (2) Sudionici u prometu ne smiju ometati promet, o{te}ivati cestu, objekte i opremu na cesti. ^lanak 4. (1) Ceste namijenjene za promet moraju biti prilago|ene za siguran i nesmetan promet te odgovarati osnovnim uvjetima propisanim ovim Zakonom, a poduze}a i javne slu`be koje odr`avaju javne ceste ili im je povjereno odr`avanje javnih cesta moraju ih odr`avati tako da se na njima u svim uvjetima mo`e odvijati siguran i nesmetan promet. (2) Poduze}a, javne slu`be i druga tijela koja brinu o cestama i odr`avaju ih du`ni su organizirati i trajno kontrolirati stanje i odr`avanje javnih cesta, objekata, prometne signalizacije i opreme na cestama radi sigurnog i nesmetanog prometa. (3) Poduze}a i javne slu`be iz stavka (1) ovoga ~lanka du`na su pravodobno otklanjati sve nedostatke usljed kojih na odre|enim mjestima dolazi do prometnih nezgoda. (4) U slu~aju pretrpljene {tete usljed neodgovaraju}eg odr`avanja javnih cesta, vjerovnik se namiruje sukladno Zakonu o cestama. ^lanak 5. Poduze}a, obrazovne organizacije, ustanove i druge pravne ili fizi~ke osobe koje {koluju ili podu~avaju kandidate za voza~e motornih vozila, du`na su izvoditi poduku na na~in koji }e osigurati da kandidati nau~e i usvoje pravila prometa i etiku u prometu, ovladaju tehnikom upravljanja vozilom i steknu ostalo znanje i vje{tine potrebne za sigurno sudjelovanje u prometu na cestama. ^lanak 6. (1) Poduze}a, ustanove i druge pravne ili fizi~ke osobe kada proizvode, odr`avaju, popravljaju ili preure|uju vozila i pu{taju u promet vozila, ure|aje, rezervne dijelove i opremu za vozila du`na su vozila, ure|aje, dijelove i opremu proizvoditi, pu{tati u promet, odr`avati, odnosno popravljati prema uvjetima propisanim za sigurno sudjelovanje vozila u prometu na cestama. (2) Pojedina~no proizvedena, preure|ena ili u ve}em opsegu popravljana vozila prije pu{tanja u promet moraju biti certificirana u ovla{tenoj organizaciji koja obavlja certificiranje vozila. (3) Bli`e odredbe o na~inu i postupku certificiranja i uvjetima koje moraju ispunjavati organizacije za certificiranje vozila pravilnikom propisuje ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: ministar), u suradnji s tijelom mjerodavnim za unutarnje poslove. ^lanak 7. Poduze}a, ustanove, pravne ili fizi~ke osobe i druga tijela koja posjeduju vlastita vozila du`na su brinuti o tomu da voza~i njihovih vozila ispunjavaju propisane zdravstvene i druge uvjete za sigurno upravljanje vozilima i da osiguraju da
Zakon o hrani BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 50/04 11.09.2004 hrana,voda,životinje PARLAMENTARNA SKUP[TINA BOSNE I HERCEGOVINE 399 Na temelju ~lanka IV. 4.a) Ustava Bosne i Her ce go vi ne, Parlamentarna skup{tina Bosne i Her ce go vi ne, na sjednici Zastupni~kog doma, odr`anoj 27. srpnja 2004, i na sjednici Doma naroda, odr`anoj 9. rujna 2004, usvojila je ZAKON O HRANI I - OP]E ODREDBE ^lanak 1. Cilj i opseg 1. Ovim se zakonom ure|uje osnova za osiguranje visoke razine za{tite zdravlja ljudi i interesa potro{a~a vezano uz hranu, uzimaju}i u obzir osobito raznolikost opskrbe hranom uklju~uju}i tradicionalne proizvode, uz osiguranje efikasnog funkcioniranja unutarnjeg tr`i{ta. Utvr|uju se jedinstvena na~ela i mjerodavnosti, pretpostavke ostvarivanja sna`nije znanstvene osnove, u~inkovita organizacijska struktura i postupci koji }e biti u osnovi odlu~ivanja u pitanjima zdravstvene ispravnosti i kvaliteta hrane i sto~ne hrane. 2. Za pitanja iz stavka 1. ovaj zakon iznosi op}a na~ela o hrani i hrani za `ivotinje op}enito, te osobito zdravstvene ispravnosti i kvalitetu hrane i sto~ne hrane, na razini Bosne i Hercegovine. 3. Njime se utvr|uju postupci za pitanja koja izravno ili neizravno utje~u na zdravstvenu ispravnost i kvalitet hrane i sto~ne hrane. 4. Ovim se zakonom propisuje osnivanje Agencije za sigurnost hrane Bosne i Her cegovi ne (u daljnjem tekstu: Agencija). 5. Ovaj se zakon primijenjuje na sve faze proizvodnje, prerade, obradbe i distribucije hrane i sto~ne hrane. 6. Odredbe ovog zakona ne primjenjuju se na primarnu proizvodnju za privatnu ku}nu uporabu niti na ku}nu pripremu, rukovanje ili skladi{tenje hrane za privatno ku}no konzumiranje. ^lanak 2. Definicija hrane 1. U smislu ovog zakona, hrana je svaka tvar ili proizvod prera|en, djelomi~no prera|en ili neprera|en, a namijenjen je konzumiranju od strane ljudi ili se mo`e o~ekivati da }e ga ljudi konzumirati. 2. Pojam hrane uklju~uje i pi}e, `vaka}u gumu, prehrambene aditive i bilo koju drugu tvar koja se namjerno ugra|uje u hranu tijekom njezine proizvodnje, pripreme ili obrade. 3. Pojam hrane uklju~uje i vodu, i to: a) vodu koja slu`i za javnu opskrbu pu~anstva kao voda za pi}e, b) vodu koja se upotrebljava i/ili ugra|uje u hranu tijekom njezine proizvodnje, pripreme ili obrade, c) vodu pakiranu u originalno pakiranje kao stolna voda, mineralna voda i izvorska voda. 4. Pojam hrane ne uklju~uje: a) hranu za `ivotinje koje ne proizvode hranu ili se ne upotrebljavaju za proizvodnju hrane b) `ive `ivotinje, osim ako su pripremljene za stavljanje u promet radi konzumiranja od strane ljudi, c) biljke prije `etve, berbe ili pobiranja plodova, d) lijekove i medicinske proizvode definirane posebnim propisom, e) kozmetiku definiranu posebnim propisom, f) duhan i duhanske proizvode definirane posebnim propisom, g) narkotike ili psihotropne tvari unutar zna~enja iz Jedinstvene konvencije Ujedinjenih naroda o narkoticima, 1961. i Konvencije Ujedinjenih naroda o psihotropnim tvarima, 197., te h) rezidue i kontaminante, kao i prirodne sastojke biljnog i `ivotinjskog podrijetla koji {tetno djeluju na zdravlje ljudi. Godina VIII Utorak, 9. studenoga/novembra 2004. godine Broj/Broj 50 Godina VIII Utorak, 9. novembra 2004. godine ISSN 1512-7494 - hrvatski jezik ISSN 1512-7508 - srpski jezik ISSN 1512-7486 - bosanski jezik Broj 50 - Stranica 5186 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 9. 11. 2004. ^lanak 3. Zna~enje pojedinih izraza Izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljede}e zna~enje: 1. Propisi o hrani su ovaj Zakon, provedbeni propisi doneseni na temelju ovoga zakona te drugi posebni propisi (zakoni i podzakonski propisi) koji se odnose na hranu, osobito na higijenu, zdravstvenu ispravnost i kvalitetu hrane, a obuhvataju sve faze proizvodnje, prerade, obrade i distribucije hrane, kao i hrane za `ivotinje koje proizvode hranu ili se upotrebljavaju za proizvodnju hrane, 2. Poslovanje s hranom je poslovni postupak, bez obzira na to je li poduzet zbog ostvarivanja dobiti ili ne, javni ili privatni, u sklopu kojeg se izvr{avaju poslovi vezani za bilo koju fazu proizvodnje, prerade, obrade, skladi{tenja, prijevoza ili distribucije hrane, 3. Subjekt u poslovanju s hranom je fizi~ka ili pravna osoba, registrirana za obavljanje odre|enih djelatnosti vezanih uz poslovanje s hranom, odgovorna da osigura nesmetanu provedbu odredbi propisa o hrani unutar poslovanja kojim upravlja, 4. Hrana za `ivotinje je svaka tvar ili proizvod, uklju~uju}i i dodatke hrani za `ivotinje, prera|en, djelomi~no prera|en ili neprera|en, a namijenjen je hranidbi `ivotinja, koje proizvode hranu ili se upotrebljavaju za proizvodnju hrane, 5. Poslovanje s hranom za `ivotinje je poslovni postupak, bez obzira na to je li poduzet zbog ostvarivanja dobiti ili ne, javni ili privatni, u sklopu kojeg se izvr{avaju poslovi proizvodnje, prerade, obrada, skladi{tenja, prijevoza ili distribucije hrane za `ivotinje, uklju~uju}i i proizvodnju, preradu ili skladi{tenje hrane za `ivotinje namijenjene ishrani `ivotinja na vlastitom gospodarstvu, 6. Subjekt u poslovanju s hranom za `ivotinje je fizi~ka ili pravna osoba, registrirana za obavljanje odre|enih djelatnosti vezanih uz poslovanje s hranom za `ivotinje, odgovorna da osigura nesmetanu provedbu odredbi propisa o hrani unutar poslovanja kojim upravlja, 7. Mjerodavni organi u smislu ovog zakona su tijela koja upravljaju rizikom, a to su: Agencija, Ured za veterinarstvo Bosne i Her ce go vi ne, Uprava Bosne i Her ce - go vi ne za za{titu zdravlja bilja i mjerodavni organi entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i Her ce go vi ne (u daljnjem tekstu: Br~ko Distrikt), 8. Maloprodaja je rad s i/ili prerada hrane i skladi{tenje hrane na prodajnom mjestu ili isporuka krajnjem potro{a~u, a uklju~uje distributivne terminale, djelatnosti pripreme i poslu`ivanja hrane, kantine, institucijsko ugostiteljstvo, restorane i druge sli~ne djelatnosti poslu`ivanja hrane, prodavaonice, distributivne cen tre u supermarketima i veleprodajna mjesta, 9. Stavljanje na tr`i{te je dr`anje hrane ili hrane za `ivotinje u svrhu prodaje, uklju~uju}i i ponudu za prodaju, te prodaju ili bilo koji drugi oblik prijenosa, bez obzira na to je li besplatan ili nije, distribuciju i druge oblike prijenosa, i to na podru~ju Bosne i Her ce go vi ne, 10. Rizik je vjerojatnost i te`ina {tetnog djelovanja opasnosti na zdravlje ljudi, 11. Analiza rizika je proces koji se sastoji od tri me|usobno povezane komponente: procjene rizika, upravljanja rizikom i obavje{tavanja o riziku, 12. Procjena rizika je znanstveno utemeljen proces koji se sastoji od ~etiri faze: identifikacije opasnosti, karakterizacije opasnosti, procjene izlo`enosti i karakterizacije rizika, 13. Upravljanje rizikom je proces kojim se uspore|uju razli~ite mogu}nosti postupanja mjerodavnih tijela u svezi s rizikom, u suradnji sa zainteresiranim sudionicima, uzimaju}i u obzir procjenu rizika i druge relevantne ~imbenike, a ako je potrebno i proces odabiranja odgovaraju}ih preventivnih i kontrolnih mjera, 14. Obavje{tavanje o riziku je interaktivna razmjena infor maci ja i mi{ljenja tijekom cijeloga procesa analize rizika, a u ve zi s opasnostima i rizicima, s rizikom povezanim ~im be - nicima i predod`bama o riziku, izme|u procjenitelja rizika, mjerodavnih tijela, potro{a~a, proizvo|a~a hrane i hrane za `ivotinje, akademske zajednice i drugih zainteresiranih strana, uklju~uju}i obja{njenje nalaza pri procjeni rizika, te osnove za dono{enje odluka pri upravljanju rizikom, 15. Opasnost je biolo{ki, kemijski, radiolo{ki ili fizi~ki ~imbenik u hrani i hrani za `ivotinje ili stanje hrane i hrane za `ivotinje, s mogu}no{}u da {tetno djeluje na zdravlje ljudi, 16. Sljedivost (mogu}nost pra}enja) je mogu}nost ula`enja u trag hrani, hrani za `ivotinje, `ivotinji koja proizvodi hranu, odnosno slu`i za proizvodnju hrane, sirovini ili tvari koja je namijenjena ugra|ivanju ili se o~ekuje da }e biti ugra|ena u hranu ili hranu za `ivotinje, kroz sve faze proizvodnje, prerade i distribucije, 17. Faza proizvodnje, prerade, obrade i distribucije je bilo ko ja faza, uklju~uju}i uvoz i primarnu proizvodnju, pre radu, obradu, skladi{tenje, prijevoz, prodaju ili opskrbu krajnjeg potro{a~a hranom, i gdje je to u vezi, uvoz, proizvodnju, izradu, obradbu, skladi{tenje, prijevoz, distribuciju, prodaju hrane za `ivotinje te opskrbu hranom za `ivotinje, 18. Primarna proizvodnja je proizvodnja i uzgoj primarnih poljoprivrednih proizvoda u biljnogojstvu, sto~arstvu i ribarstvu, uklju~uju}i `etvu i pobiranje plodova, mu`u i uzgoj `ivotinja prije klanja, lov i ribolov, te sakupljanje samoniklih plodova i biljaka, 19. Potro{a~ je krajnji konzument prehrambenih proizvoda koji ne}e koristiti prehrambeni proizvod kao dio bilo kakvog posla ili djelatnosti vezane uz prehrambeni proizvodi, 20. Slu`bena kontrola je nadzor nad higijenom, zdrav stve - nom ispravno{}u i kvalitetom hrane i hrane za `ivotinje radi utvr|ivanja uskla|enosti s odredbama propisa o hrani, 21. Grani~ni inspektori, u smislu odredaba ovog zakona su grani~ni inspektori nadle`nih organa, 22. Zdravstvena ispravnost hrane podrazumijeva sigurnost da hrana ne}e prouzro~iti {tetne utjecaje na zdravlje ljudi ako je pripremljena i konzumirana sukladno njenoj namjeni, 23. Higijena hrane podrazumijeva mjere i uvjete potrebne za kontrolu opasnosti i osiguranje prikladnosti hrane za ljudsku konzumaciju sukladno njenoj namjeni, 24. Sigurna hrana je ona hrana koja ne mo`e {tetno utjecati na zdravlje ljudi i koja je prikladna za ljudsku uporabu, 25. Zdravstvena ispravnost hrane za `ivotinje podrazumijeva ne{kodljivost hrane za `ivotinje za zdravlje `ivotinja te pos redno za zdravlje ljudi, koji konzumiraju proizvode dobivene od tih `ivotinja, a s obzirom na prisutnost odre|enih biolo{kih, kemijskih, radiolo{kih ili fizi~kih tvari u hrani za `ivotinje, 26. Kontaminant (ili {tetna tvar) je biolo{ka, kemijska, ra - dio lo{ka ili fizi~ka tvar {tetna za zdravlje ljudi, koja nije namjerno dodana hrani, a prisutnost koje je u hrani posljedica postupaka tijekom proizvodnje (uklju~uju}i postupke izvr{ene tijekom uzgoja usijeva i `ivotinja te primjene veterinarskih lijekova), prerade, pripreme, tretiranja, pakiranja, transporta ili skladi{tenja te hrane, ili posljedica zaga|enja okoli{a, 27. Rezidua (zaostala tvar) je ostatak biolo{kih ili kemijskih tvari koje se dopu{teno koriste u odre|enim koli~inama i u odre|enim razdobljima primarne proizvodnje hrane, kao i ostatak njihovih metabolita te produkata njihove raz - gradnje;rezidue ne podrazumijevaju prehrambene aditive, 28. Prehrambeni aditiv je svaka tvar koja se uobi~ajeno ne konzumira, niti je tipi~an sastojak hrane, bez obzira na prehrambenu vrijednost, a dodaje se namjenski radi tehnolo{kih i senzorskih svojstava hrane u tehnolo{kom postupku proizvodnje, tijekom pripreme, obradbe, prerade, oblikovanja, pakiranja, transporta i ~uvanja, 29. Dodatak hrani za `ivotinje je svaka tvar koja, kad je ugra|ena u hranu za `ivotinje, mo`e utjecati na svojstva hrane za `ivotinje ili na uzgoj `ivotinja koje proizvode hranu ili se upotrebljavaju za proizvodnju hrane namijenjene ljudskoj konzumaciji, 30. Kvalitete hrane su sveukupna svojstva hrane koja pridonose njezinoj sposobnosti da zadovolji potrebe krajnjeg potro{a~a, 31. Deklariranje je stavljanje pisanih oznaka, trgova~kih oznaka, za{titnog znaka, naziva marke, slikovnih prikaza ili simbola koji se odnose na hranu ili hranu za `ivotinje, a stavljaju se na ambala`u, naljepnicu ili privjesnicu ili na mjesto vidljivo potro{a~u za nepakiranu hranu, 32. Predmeti koji dolaze u neposredan dodir s hranom su posu|e, pribor, oprema, ure|aji i ambala`a koji se rabe u poslovanju s hranom, 33. Nova hrana su hrana i sastojci hrane koji se do sada nisu znatnije rabili za prehranu ljudi u Bosni i Her ce go vi ni, 34. Genetski modificirani organizam(u daljnjem tekstu: GMO) je organizam, osim ljudskog bi}a, kojemu je nasljedni materijal namjerno izmijenjen na na~in koji se ne mo`e posti}i prirodno razmno`avanjem i/ili prirodnom rekombinacijom. II - OP]A NA^ELA 1. Na~ela analize rizika ^lanak 4. Op}i ciljevi 1. Propisi o hrani imaju jedan ili vi{e op}ih ciljeva visokog stupnja za{tite `ivota i zdravlja ljudi i za{tite interesa potro{a~a, uklju~uju}i ~estito postupanje u trgovini hranom, uzimaju}i u obzir, prema potrebi, za{titu zdravlja i dobrobiti `ivotinja, te zdravlja bilja i okoli{a. 2. Ako postoje me|unarodni standardi ili je neminovno njihovo usvajanje, oni }e se uzeti u obzir pri izradi ili prilagodbi propisa o hrani, osim ako su ti standardi ili njihovi dijelovi neu~inkoviti ili neprikladni za ispunjavanje legitimnih ciljeva propisa o hrani ili postoji znanstveno opravdanje za njihovu neprimjenu. ^lanak 5. Procjena rizika 1. Da bi se postigao glavni cilj, odnosno visoka razina za{tite `ivota i zdravlja ljudi, mjere koje se primjenjuju sukladno propisima o hrani temelje se na procjeni rizika, osim kada to nije primjereno okolnostima ili naravi same mjere. 2. Procjena rizika temelji se na dostupnim znanstvenim dokazima i obavlja se na neovisan, objektivan i transparentan na~in. 3. Procjenu rizika obavlja Agencija, u suradnji s nadle`nim organima entiteta i Br~ko Distrikta. ^lanak 6. Obavje{tavanje o riziku Obavje{tavanje o riziku obavlja Agencija da bi: a) mjerodavna tijela, b) subjekti u poslovanju s hranom i subjekti u poslovanju s hranom za `ivotinje, c) potro{a~i, d) druge mjerodavne institucije i zainteresirane strane, dobili pravovremenu, pouzdanu, objektivnu i razumljivu informaciju o opasnostima, odnosno riziku povezanom s hranom, odnosno hranom za `ivotinje. ^lanak 7. Upravljanje rizikom 1. Upravljanje rizikom osigurava da preventivne i kontrolne mjere, poduzete radi smanjenja, uklanjanja ili izbjegavanja rizika za zdravlje ljudi pri konzumiranju hrane, budu utemeljene na rezultatima procjene rizika te da budu u~inkovite, nepristrane i primjerene. 2. Upravljanje rizikom obavljaju mjerodavni organi. 2. Na~elo predostro`nosti ^lanak 8. Na~elo predostro`nosti 1. U posebnim okolnostima kad je, nakon procjene dostupnih informacija, identificirana mogu}nost {tetnog djelovanja hrane na zdravlje ljudi, da bi se razjasnile znanstvene nedoumice, mjerodavni organi mogu poduzeti privremene mjere upravljanja rizikom prijeko potrebne za osiguranje najvi{e mogu}e razine za{tite zdravlja ljudi do pribavljanja daljnjih znanstveno utemeljenih informacija potrebnih za sveobuhvatnu procjenu rizika. 2. Mjere poduzete na temelju stavka 1. ovoga ~lanka moraju biti primjerene i ne ograni~avati trgovinu vi{e nego {to je potrebno da bi se postigla visoka razina za{tite zdravlja ljudi, vode}i pritom ra~una o njihovoj tehni~koj i ekonomskoj izvedivosti te utvr|enom ~injeni~nom stanju. 3. Poduzete se mjere moraju ponovno razmotriti u primjerenom roku, ovisno o naravi identificiranog rizika za `ivot i zdravlje ljudi, te o tipu znanstveno utemeljenih informacija potrebnih za razja{njavanje znanstvenih nedoumica, kao i za provedbu sveobuhvatne procjene rizika. 3. Na~elo transparentnosti ^lanak 9. Otvorenost u radu Agencija neposredno ili putem ovla{tenih predstavnika potro{a~a ili drugih zainteresiranih skupina, tijekom pripremanja, vrednovanja i revizije mjera za upravljanje rizikom mora provoditi otvorene i transparentne javne konzultacije, osim kada to hitnost ne dopu{ta. ^lanak 10. Izvje{tavanje javnosti Ako postoji osnovana sumnja da bi hrana ili sto~na hrana mogli predstavljati rizik za zdravlje ljudi ili `ivotinja Agencija }e poduzeti korake da obavijeste javnost o opasnostima za zdravlje; pri tome treba identificirati hranu ili sto~nu hranu u najve}oj mogu}oj mjeri, navode}i vrstu hrane ili sto~ne hrane, rizik koji predstavlja, te mjere koje se poduzimaju ili }e se poduzeti za sprje~avanje, smanjenje ili uklanjanje rizika. 4. Za{tita interesa potro{a~a ^lanak 11. Za{tita interesa potro{a~a Propisi o hrani usmjereni su za{titi interesa potro{a~a i osiguravaju osnovu temeljem kojih }e potro{a~i biti informirani prije izbora prehrambeni proizvodi koju }e konzumirati. Cilj propisa o prehrambenim proizvodima je spre~avanje: a) ne~estitih ili obmanjuju}ih postupaka, b) patvorenje prehrambenih proizvoda, i c) svih drugih postupaka koji mogu dovesti potro{a~a u zabludu. III - ZDRAVSTVENA ISPRAVNOST HRANE ^lanak 12. Op}e odredbe 1. Zdravstveno je ispravna hrana koja ne mo`e prouzro~iti {tetne utjecaje na zdravlje ljudi, ako je proizvedena, pripremljena i konzumirana sukladno njenoj namjeni. 2. Nije dopu{teno stavljanje na tr`i{te zdravstveno neispravne hrane. 3. Hrana je zdravstveno neispravna ako je: a) {tetna za zdravlje ljudi, b) neprikladna za ljudsku konzumaciju. ^lanak 13. Zdravstvena neispravnost 1. Pri odlu~ivanju je li neka hrana zdravstveno neispravna, uzimaju se u obzir: a) uvjeti u svakoj fazi proizvodnje, prerade, obradbe i distribucije hrane te uvjeti ~uvanja i dr`anja do Utorak, 9. 11. 2004. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 50 - Stranica 5187 Broj 50 - Stranica 5188 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 9. 11. 2004. prodaje krajnjem potro{a~u, kao i uvjeti za pripremanje i konzumiranje sukladno njenoj namjeni, b) informacije koje su dane krajnjem potro{a~u, uklju~uju}i podatke na deklaraciji i informacije koje su op}enito dostupne krajnjem potro{a~u u svezi s izbjegavanjem specifi~nih {tetnih djelovanja na zdravlje ljudi neke odre|ene hrane ili kategorije hrane. 2. Pri odlu~ivanju je li neka hrana {tetna za zdravlje ljudi, uzimaju se u obzir: a) mogu}i neposredni ili posredni, kratkoro~ni ili dugoro~ni {tetni u~inci te hrane na zdravlje osobe koja je konzumira te u~inci na budu}e generacije, b) mogu}e kumulativno toksi~no djelovanje, c) posebna zdravstvena osjetljivost specifi~ne kategorije potro{a~a na hranu namijenjenu toj kategoriji potro{a~a. 3. Pri odlu~ivanju je li neka hrana neprikladna za ljudsku konzumaciju, treba uzeti u obzir je li ta hrana neprihvatljiva za uporabu kojoj je namijenjena zbog njezine kontaminacije, vanjskim uzro~nikom ili na neki drugi na~in, zbog truljenja, kvarenja ili raspadanja. 4. Kada je hrana, za koju je utvr|eno da je zdravstveno neispravna, dio jedne proizvodne partije, serije ili po{iljke istovrsne hrane po kategoriji i opisu, dr`i se da je sva hrana u toj proizvodnoj partiji, seriji ili po{iljci zdravstveno neispravna, osim ako se nakon obavljene laboratorijske analize i/ili superanalize utvrdi suprotno. ^lanak 14. Hrana {tetna i neprikladna za zdravlje ljudi 1. [tetnom za zdravlje ljudi smatra se hrana ako: a) sadr`i mikroorganizme ili tkivne parazite opasne za zdravlje ljudi, bakterijske toksine, mikotoksine, histamin i njemu sli~ne tvari ili i druge mikroorganizme ili tkivne parazite iznad dopu{tenih koli~ina, b) sadr`i prirodne toksine ili druge prirodne toksi~ne tvari iznad dopu{tenih koli~ina, c) sadr`i ostatke pesticida, veterinarskih lijekova, metale i metaloide te druge tvari {tetne za zdravlje ljudi iznad dopu{tenih koli~ina, d) sadr`i prehrambene aditive koji se ne smiju rabiti u odre|enoj vrsti hrane ili ako je sadr`aj prehrambenih aditiva prisutnih u hrani iznad dopu{tenih koli~ina, e) sadr`i radionuklide iznad propisane granice ili ako je ozra~ena iznad dopu{tene granice, f) ambala`a sadr`i mikroorganizme ili druge tvari koje mogu utjecati na pove}anje sadr`aja tvari {tetnih za zdravlje ljudi u hrani, g) ako potje~e od uginulih `ivotinja ili od `ivotinja kojih klaoni~ka obradba iz bilo kojeg razloga nije dopu{tena. 2. Neprikladnom za ljudsku konzumaciju smatra se hrana ako: a) su senzorska svojstva hrane zbog fizikalnih, kemijskih, mikrobiolo{kih ili drugih procesa izmijenjena toliko da hrana nije prikladna za prehranu ljudi, b) sadr`i tvari ili sirovine koje nisu toksikolo{ki evaluirane, provjerene i sigurne za ljudsku uporabu, c) sadr`i mehani~ka one~i{}enja i primjese koje mogu biti {tetne za zdravlje ljudi, d) je ambala`a neprikladna ili o{te}ena tako da su mogu}e mikrobiolo{ke i kemijske promjene hrane u granicama ve}im od dopu{tenih. ^lanak 15. Ograni~enje i povla~enje hrane na tr`i{tu 1. Agencija, u suradnji s mjerodavnim organima, donosi mjere ograni~enja stavljanja hrane na tr`i{te i zahtjev za povla~enje hrane s tr`i{ta, ako postoje razlozi za sumnju da je hrana zdravstveno neispravna. 2. O poduzetim mjerama iz stavka 1. Agencija je du`na odmah izvijestiti Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) i Vije}e ministara Bosne i Her ce go vi ne (u daljnjem tekstu: Vije}e ministara). ^lanak 16. Provedbeni propisi iz domena higijene i zdravstvena ispravnost Vije}e ministara, na prijedlog Agencije, u suradnji sa mjerodavnim organima, donosi provedbene propise o primjeni bilo kojeg postupka u proizvodnji, preradi, obradbi i distribuciji, a koji mo`e utjecati na higijenu i zdravstvenu ispravnost hrane i hrane za `ivotinje. IV - KVALITETA HRANE ^lanak 17. Uvjeti za stavljanje na tr`i{te 1. Subjektima u poslovanju s hranom dopu{teno je da proizvode, stavljaju na tr`i{te hranu propisanog kvaliteta, kao i hranu za koju nisu propisani zahtjevi kvaliteta, ako hrana odgovara odredbama o zdravstvenoj ispravnosti i navodima na deklaraciji. 2. Vije}e ministara, na prijedlog Agencije, u suradnji s mjerodavnim organima entiteta i Br~ko Distrikta, donosi provedbene propise kojima se ure|uje kvaliteta hrane, radi: a) za{tite interesa potro{a~a, b) omogu}avanja potro{a~ima da izvr{e izbor u vezi s hranom koju konzumiraju, c) za{tita interesa proizvo|a~a. 3. Provedbenim propisima iz stavka 2. ovoga ~lanka utvr|uju se zahtjevi koji se odnose na: a) obveze subjekata u poslovanju s hranom vezano za kvalitetu, b) klasifikaciju, kategorizaciju i naziv hrane, c) senzorska svojstva i sastav hrane, d) vrstu i koli~inu sirovina, dodataka i drugih tvari koji se rabe u proizvodnji i preradi hrane, e) tehnolo{ke postupke koji se primjenjuju u proizvodnji i preradi hrane, f) metode uzimanja uzoraka i analiti~ke metode radi kontrole kvaliteta hrane, g) dodatne ili specifi~ne podatke koji bi trebali biti navedeni na deklaraciji hrane, a od interesa su za potro{a~a. ^lanak 18. Hrana neodgovaraju}e kvalitete Hranom neodgovaraju}e kvalitete smatra se: a) hrana koja ne zadovoljava propisane standarde kva - litete, b) nepotpuno, neodgovaraju}e ili nepropisno dekla ri rana hrana, c) neovla{tena uporaba tu|eg robnog `iga, imena tvrtke i oznake. ^lanak 19. Ograni~enje i povla~enje nekvalitetne hrane na tr`i{tu Agencija, u suradnji s mjerodavnim organima, donosi mjere ograni~enja stavljanja hrane na tr`i{te i zahtjev za povla~enje hrane s tr`i{ta, ako postoje razlozi za sumnju da je hrana neodgovaraju}e kvalitete. V - UVOZ I IZVOZ HRANE ^lanak 20. Uvoz Hrana koja se uvozi u Bosnu i Her ce go vi nu mora biti u skladu s relevantnim odredbama propisa o hrani ili uvjetima koje Bosna i Her ce go vi na priznaje barem kao ekvivalentne istima ili, ako postoji poseban sporazum izme|u Bosne i Her - ce go vi ne i zemlje izvoza, s odredbama tog sporazuma. ^lanak 21. Izvoz 1. Hrana izvezena iz Bosne i Her ce go vi ne, radi stavljanja na tr`i{te u drugoj zemlji, mora udovoljavati odredbama propisa o hrani. 2. Hrana izvezena iz Bosne i Her ce go vi ne, radi stavljanja na tr`i{te u drugoj zemlji, mora udovoljavati uvjetima utvr|enim zakonima koji su na snazi u zemlji uvoznici. ^lanak 22. Nadzor zdravstvene ispravnosti i kvaliteta hrane pri uvozu 1. Uvoznik hrane mora grani~nom inspektoru podnijeti zahtjev za pregled po{iljke hrane koju uvozi radi utvr|ivanja zdravstvene ispravnosti i kvaliteta. 2. Mjerodavnosti grani~nih inspektora u pogledu mjerodavnosti prema pojedinim vrstama hrane i hrane za `ivotinje utvr|uje Vije}e ministara na prijedlog Agencije, u suradnji s mjerodavnim organima. 3. Pregled po{iljke radi utvr|ivanja zdravstvene ispravnosti i kvaliteta hrane obavlja se na grani~nim prijelazima ili u mjestu carinjenja robe. 4. Mjerodavni grani~ni inspektor, radi provjere zdravstvene ispravnosti i kvalitete hrane koja se uvozi, ima pravo uzimati uzorke i dati ih na ispitivanje u ovla{tene laboratorije. ^lanak 23. Me|unarodna svjedod`ba (certifikat) 1. Pri uvozu hrane za koju je, sukladno propisima o hrani obvezatna me|unarodna svjedod`ba (certifikat) o zdravstvenoj ispravnosti i kvaliteti, po{iljke mora pratiti propisana me|unarodna svjedod`ba (certifikat) o zdravstvenoj ispravnosti i kvaliteti. 2. Me|unarodna svjedod`ba (certifikat) i drugi dokumenti moraju biti i na jednom od slu`benih jezika i pisama koji su u uporabi u Bosni i Her cegovi ni. VI - UPISNIK I ODOBRAVANJE OBJEKATA ^lanak 24. Objekti 1. Objekti koji se koriste u primarnoj proizvodnji, proizvodnji, preradi, obradbi i skladi{tenju hrane moraju biti upisani u Registru Agencije. 2. Agencija, u suradnji s mjerodavnim organima entiteta i Br~ko Distrikta, donosi propis o sadr`aju, obliku i na~inu vo|enja upisa. 3. Agencija, u suradnji s mjerodavnim organima entiteta i Br~ko Distrikta, donijet }e provedbene propise kojim }e se utvrditi vrsta objekata za koje je potrebno provest postupak odobravanja te rok u kojemu }e subjekti koji ve} posluju s hranom u objektima koji podlije`u postupku odobravanja udovoljiti uvjetima propisanim posebnim propisima. VII - OBVEZE SUBJEKATA U POSLOVANJU S HRANOM ^lanak 25. Op}a odgovornost za higijenu i zdravstvenu ispravnost hrane 1. Subjekti koji obavljaju djelatnosti vezane uz hranu u svim fazama proizvodnje, prerade, obradbe i distribucije du`ni su osigurati da hrana zadovoljava odredbe propisa o hrani relevantnih za njihove djelatnosti i nadzirati po{tivanje propisa. 2. Za svaku {tetu o{te}enja zdravlja ljudi zbog konzumacije zdravstveno neispravne hrane odgovaraju subjekti u poslovanju s hranom u svim fazama proizvodnje, prerade, obradbe, distribucije i prodaje. ^lanak 26. Op}i i specifi~ni uvjeti higijene hrane 1. Subjekti u poslovanju s hranom na razini primarne proizvodnje moraju osigurati sustavno provo|enje op}ih ili specifi~nih uvjeta higijene hrane koje utvr|uje Agencija, u suradnji s mjerodavnim organima. 2. Subjekti za proizvodnju, preradu, obradbu skladi{tenje i prijevoz hrane moraju osigurati sustavnu provedbu op}ih ili specifi~nih uvjeta higijene koje utvr|uje provedbenim propisima Agencije, u suradnji s mjerodavnim organima entiteta i Br~ko Distrikta. 3. Subjekti koji posluju s hranom u maloprodaji moraju udovoljavati op}im minimalno-tehni~kim uvjetima koje propisuje Agencija, u suradnji s mjerodavnim organima entiteta i Br~ko Distrikta. 4. Subjekti koji hranu na maloprodajnom mjestu pripremaju, obra|uju ili prera|uju te rashla|uju i/ili skladi{te tu hranu, moraju osigurati sustavnu provedbu specifi~nih uvjeta higijene koje utvr|uje provedbenim propisima Agencije, u suradnji s mjerodavnim organima entiteta i Br~ko Distrikta. 5. Subjekti koji posluju s hranom u ugostiteljskoj djelatnosti moraju osigurati sustavnu provedbu op}ih i/ili specifi~nih uvjeta higijene koje utvr|uje provedbenim propisom Agencija, u suradnji s mjerodavnim organima entiteta i Br~ko Distrikta. ^lanak 27. Odgovornost u svezi s hranom koja ne udovoljava propisanim zahtjevima 1. Ako subjekt u poslovanju s hranom zna ili opravdano sumnja da hrana koju je uvezao, proizveo, preradio, stavio na tr`i{te ili distribuirao, ne udovoljava zahtjevima zdravstvene ispravnosti, du`an je odmah sprije~iti stavljanje hrane na tr`i{te, odnosno u slu~ajevima kada proizvod nije vi{e pod njegovom neposrednom kontrolom o tome odmah obavijestiti mjerodavne organe. 2. Ako je hrana ve} stigla do potro{a~a, subjekt u poslovanju s hranom mora u~inkovito i to~no obavijestiti potro{a~e o razlozima za njezino povla~enje, i ako je potrebno, od potro{a~a tra`iti povrat hrane kojom su ve} opskrbljeni, kada ostale mjere nisu dovoljne za postizanje visoke razine za{tite zdravlja. 3. Subjekt u poslovanju s hranom u maloprodaji ili distribucijskoj djelatnosti, koja nema izravnog utjecaja na ambala`u, deklariranje, zdravstvenu ispravnost i kvalitetu hrane, unutar granica svoje djelatnosti mora zapo~eti postupak povla~enja s tr`i{ta hrane koja ne udovoljava zahtjevima o zdravstvenoj ispravnosti kad o tome dobije obavijest, odnosno rje{enje kojim se nala`e poduzimanje mjera. 4. Subjekt u poslovanju s hranom mora sura|ivati i ne smije spre~avati drugu osobu da sura|uje s mjerodavnim organima u mjerama poduzetim radi smanjivanja rizika koji potje~e od hrane kojom oni opskrbljuju ili su opskrbljivali tr`i{te. 5. Subjekt u poslovanju s hranom mora mjerodavnim organima dati informacije prijeko potrebne za sljedivost hrane. ^lanak 28. Zahtjevi koji se odnose na mogu}nost sljedivosti hrane 1. Mogu}nost sljedivosti mora biti uspostavljena u svim fazama proizvodnje, prerade,obrade i distribucije hrane, sirovina biljnog i `ivotinjskog podrijetla, `ivotinja koje proizvode hranu ili slu`e za proizvodnju hrane, kao i sljedivosti bilo koje druge tvari koja je namijenjena ugradnji ili se mo`e o~ekivati da }e biti ugra|ena u hranu. 2. Subjekti u poslovanju s hranom du`ni su uspostaviti sustav evidencija, odnosno baze podataka i osigurati postupke koji }e im omogu}iti da u svakom trenutku mogu identificirati svaku pravnu i fizi~ku osobu koja ih je opskrbljivala hranom, `ivotinjama koje proizvode hranu ili slu`e za proizvodnju hrane ili bilo kojim drugim tvarima koje su namijenjene proizvodnji ili se mo`e o~ekivati da }e biti upotrijebljene u proizvodnji hrane. Utorak, 9. 11. 2004. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 50 - Stranica 5189 Broj 50 - Stranica 5190 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 9. 11. 2004. 3. Subjekti u poslovanju s hranom du`ni su uspostaviti baze podataka i osigurati postupke koji }e im omogu}iti da u svakom trenutku mogu identificirati druge subjekte u poslovanju s hranom kojima su isporu~ivali hranu. 4. Subjekti u poslovanju s hranom du`ni su podatke iz st. 2. i 3. ovoga ~lanka ~uvati tri godine te ih na zahtjev u svakom trenutku u~initi dostupnim mjerodavnim tijelima. 5. Hrana koja je stavljena na tr`i{te ili je vjerojatno da }e biti stavljena na tr`i{te mora biti deklarirana ili na drugi na~in identificirana putem odgovaraju}e propisane dokumen - tacije ili drugih informacija, da bi se osigurala mogu}nost sljedivosti. 6. Detaljne uvjete koji se odnose na zahtjeve sljedivosti iz ovog ~lanka propisuje Vije}e ministara na prijedlog Agencije, u suradnji s mjerodavnim organima entiteta i Br~ko Distrikta. ^lanak 29. Zahtjevi koji se odnose na sustav samokontrole 1. Subjekt u poslovanju s hranom, osim na razini primarne proizvodnje, du`an je uspostaviti i provoditi redovite kontrole higijenskih i zdravstveno-tehni~kih uvjeta proizvodnje u svakom objektu pod njegovom kontrolom, provedbom preventivnog postupka samokontrole, razvijenog sukladno na~elima sustava analize opasnosti i kriti~nih kontrolnih to~aka. 2. Subjekt u poslovanju s hranom na razini primarne proizvodnje du`an je uspostaviti i provoditi redovite kontrole higijenskih i zdravstveno-tehni~kih uvjeta proizvodnje u svakom objektu pod njegovom kontrolom provedbom preventivnog postupka samokontrole, razvijenog sukladno dobroj proizvo|a~koj praksi. 3. Hrana koja se stavlja na tr`i{te mora posjedovati odgovaraju}i dokumenat o zdravstvenoj ispravnosti i kvaliteti. 4. Uvjete za provedbu sustava samokontrole u objektima iz st. 1. 2. i 3. ovoga ~lanka utvr|uju provedbenim propisima Vije}e ministara, na prijedlog Agencije, u suradnji s mjerodavnim organima sukladno mjerodavnostima utvr|enim u ~lanku 26. st. 2. i 4. ovoga zakona. 5. Vije}e ministara, na prijedlog Agencije, u suradnji s mjerodavnim organima mo`e u provedbenim propisima iz stavka 4. utvrditi izuze}a od odredbi iz stavka 1. ovoga ~lanka za odre|ene subjekte koji posluju s hranom, a posebice za male subjekte, odre|ene kategorije subjekata u maloprodaji te u proizvodnji tradicionalnih proizvoda, uz uvjet da je osigurana primjerena razina higijene provedbom postupka samokontrole, razvijenog sukladno dobroj proizvo|a~koj praksi. VIII - NOVA HRANA ^lanak 30. Vrste nove hrane 1. U novu hranu ubrajaju se sljede}e vrste hrane: a) hrana i sastojci hrane koji sadr`e genetski modi fi cirane organizme ili se sastoje od njih (u daljnjem tekstu: GMO), b) hrana i sastojci hrane, osim prehrambenih aditiva (aroma i enzima), koji su proizvedeni od GMO, ali ne sadr`e GMO, c) hrana ili sastojci hrane s novom ili namjerno modi fi - ci ranom primarnom molekularnom strukturom, d) hrana i sastojci hrane koji se sastoje od mikro or gani - za ma, gljivica ili algi ili su izolirani iz njih, e) hrana ili sastojci hrane koji se sastoje od biljaka ili `ivotinja, mineralnih ili sintetskih tvari ili su izlu~eni iz njih, osim hrane i sastojaka hrane koji su dobiveni tradicionalnim na~inima razmno`avanja ili za koje je odavno poznato da se sigurno mogu konzumirati, f) hrana i sastojci hrane na kojoj je bio primijenjen proizvodni postupak koji se sada ne koristi, a u slu~ajevima kada on uzrokuje znatne promjene u sastavu ili strukturi hrane ili sastojaka hrane, koje utje~u na njihovu prehrambenu vrijednost, metabolizam, ili razinu nepo`eljnih tvari. 2. Kategorije nove hrane navedene u stavku 1. ovoga ~lanka ne smiju: a) biti opasnosne za zdravlje krajnjeg potro{a~a, b) stvarati zabludu kod krajnjeg potro{a~a, c) razlikovati se toliko od hrane ili sastojaka hrane koju bi po svojoj namjeni trebali zamijeniti da bi njihova potro{nja bila za krajnjeg potro{a~a u prehrambenom smislu nepovoljna. 2. Na kategorije nove hrane iz stavka 1., a) i b) primjenjuju se odredbe ovoga zakona i posebnih propisa. ^lanak 31. Stavljanje na tr`i{te nove hrane 1. Za stavljanje nove hrane prvi put na tr`i{te Bosne i Hercergovine podnositelj zahtjeva mora pribaviti dopu{tenje sukladno odredbama ovoga zakona i posebnog propisa. 2. Dopu{tenje iz stavka 1. ovoga ~lanka izdaje Agencija, na temelju prethodne suglasnosti mjerodavnih organa. 3. Dopu{tenje za stavljanje na tr`i{te hrane i sastojaka hrane koja sadr`i ili se sastoji od GMO, te hrane i sastojaka hrane koja je proizvedena od GMO, ali ih ne sadr`i,izdaje Agencija na temelju prethodne suglasnosti mjerodavnih organa. 4. Uvjete i postupak za izdavanje dopu{tenja iz stavka 1. ovoga ~lanka propisuje Vije}e ministara na prijedlog Agencije, uz prethodnu suglasnost nadle`nih organa. ^lanak 32. Upisnik o izdanim dopu{tenjima za stavljanje na tr`i{te nove hrane 1. Agencija vodi upisnik o izdanim dopu{tenjima za stavljanje na tr`i{te nove hrane. 2. Sadr`aj, oblik i na~in vo|enja upisnika iz stavka 1. propisuje Agencije, u suradnji s mjerodavnim organima. ^lanak 33. Zabrana stavljanja na tr`i{te nove hrane 1. Ako postoje znanstvene nedoumice glede {tetnog djelovanja nove hrane na zdravlje ljudi, posebice hrane i sastojaka hrane koji sadr`e genetski modificirane organizme ili se sastoje od njih, Agencija, u suradnji s mjerodavnim organima, mo`e privremeno zabraniti njezino stavljanje na tr`i{te radi spre~avanja ili umanjivanja mogu}ih negativnih utjecaja na zdravlje ljudi. 2. Agencija }e, uz prethodnu suglasnost mjerodavnih organa, trajno zabraniti stavljanje na tr`i{te nove hrane, posebice hrane i sastojaka hrane koji sadr`e genetski modificirane organizme ili se sastoje od njih, ako se na temelju znanstvene procjene rizika utvrdi njezina {tetnost za zdravlje ljudi. 3. Vije}e ministara, na prijedlog Agencije, u suradnji s mjerodavnim organima, mo`e zabraniti privremeno ili trajno uvoz nove hrane koja sadr`i genetski modificirane organizme u slu~aju nedostatka znanstvenih informacija i znanja o mogu}im razmjerima negativnih posljedica na `ivot i zdravlje ljudi. ^lanak 34. Ne{kodljivo uklanjanje nove hrane Nova hrana, posebice hrana i sastojci hrane koji sadr`e genetski modificirane organizme ili se sastoje od njih, a za koju se utvrdi da ne udovoljava zahtjevima zdravstvene ispravnosti propisane ovim zakonom, mora se ne{kodljivo ukloniti sukladno posebnom propisu. IX - SLU@BENA KONTROLA ZDRAVSTVENE ISPRAVNOSTI, HIGIJENSKE ISPRAVNOSTI I KVALITETE HRANE ^lanak 35. Slu`bena kontrola zdravstvene ispravnosti, higijenske ispravnosti i kvalitete hrane 1. Slu`bena kontrola zdravstvene ispravnosti, higijenske ispravnosti i kvalitete hrane uklju~uje jednu ili vi{e od sljede}ih aktivnosti: a) inspekcijski nadzor, b) pregled deklaracija, dokumetnacije i slu`benih evidencija, c) uzorkovanje i analizu, d) pregled evidencija iz ~lanka 28. ovoga zakona, e) pregled provedbe i u~inkovitosti sustava samokontrole objekta na temelju provjere evidencija i dokumentacije navedenih u ~lanku 29. ovoga zakona. 2. Na~in provedbe slu`bene kontrole, op}a na~ela i sadr`aj iz stavka 1. propisuje Vije}e ministara, na prijedlog mjerodavnih organa. ^lanak 36. Inspekcijski nadzor 1. Inspekcijski nadzor u svrhu slu`bene kontrole zdravstvene ispravnosti,higijene i kvalitete hrane provode nadle`ni inspekcijski organi. 2. Inspekcijski nadzor provodi se i na temelju posebnih propisa ako nisu u opreci s odredbama ovoga zakona. ^lanak 37. Uzimanje uzoraka za laboratorijsku analizu 1. Radi slu`bene kontrole zdravstvene ispravnosti i kvalitete hrane mogu se za potrebe laboratorijskih analiza uzeti uzorci sirovina, sastojka, tehnolo{kih pomagala i drugih tvari koje se rabe za pripremu i proizvodnju hrane, poluproizvoda, gotove hrane, predmeta koji dolaze u neposredan dodir s hranom, kao i sredstava za ~i{}enje i odr`avanje koja se rabe u poslovanju s hranom. 2. Subjekti u poslovanju s hranom du`ni su za potrebe uzimanja uzoraka staviti besplatno na raspolaganje potrebne koli~ine hrane, predmeta i sredstava iz stavka 1. X - OVLA[TENI ISPITNI LABORATORIJI I REFERENTNI LABORATORIJI ^lanak 38. Ovla{teni ispitni laboratoriji 1. Laboratorijske analize uzoraka iz ~l. 22. i 37. ovoga zakona, uzetih radi slu`bene kontrole hrane, provode laboratoriji ovla{teni od Vije}a ministara. 2. Uzorke uzima i dostavlja ovla{tenom ispitnom laboratoriju mjerodavni inspektor. 3. Tro{kove obavljenih analiza hrane proizvedene u Bosni i Hercegovi ni snosi mjerodavno tijelo, a ako hrana ne udovoljava zahtjevima propisanim na temelju ovoga zakona i/ili na deklaraciji navedenim podacima, tro{kove snosi subjekt u poslovanju s hranom koji hranu proizvodi i/ili stavlja na tr`i{te. 4. Popis ispitnih laboratorija u kojem se navodi vrsta laboratorija i analize za koje su ovla{teni objavljuje se u "Slu`benom glasniku BiH" i slu`benim glasilima entiteta i Br~ko Distrikta. ^lanak 39. Ispitni laboratoriji 1. Ovla{teni ispitni laboratoriji iz ~lanka 38. stavka 1. ovoga zakona mogu biti ovla{teni za obavljanje: a) osnovnih analiza, b) specijaliziranih analiza, c) specijaliziranih analiza s mogu}no{}u izdavanja me|unarodnih certifikata. 2. Ispitni laboratoriji ovla{teni za obavljanje analiza iz stavka 1. moraju ispunjavati uvjete utvr|ene provedbenim pro pi - sima koje na temelju ovoga zakona, donosi Vije}e ministara, na prijedlog Agencije, u suradnji s mjerodavnim organima. 3. Ispitni laboratoriji ovla{teni za obavljanje analiza moraju ispunjavati uvjete utvr|ene dobrom laboratorijskom praksom i dokazati kompetentnost. 4. Ispitni laboratoriji ovla{teni za obavljanje specijaliziranih analiza i izdavanje me|unarodnih certifikata moraju ispunjavati uvjete utvr|ene odgovaraju}im normama i biti akreditirani od nezavisne institucije. 5. Vije}e ministara mo`e utvr|ivati i posebne uvjete koje moraju zadovoljavati ispitni laboratoriji iz stavka 1. b) i c). 6. Postupak ocjenjivanja i ovla{}ivanja ispitnih laboratorija iz stavka 1. ure|uje Vije}e ministara, na prijedlog Agencije,uz prethodno mi{ljenje Instituta za akreditiranje Bosne i Hercegovine. 7. Akreditacija, ocjenjivanje i ovla{}ivanje ispitnih laboratorija mo`e se odnositi na pojedine analize ili skupine analiza te za pojedine vrste hrane. 8. Ovla{teni ispitni laboratoriji du`ni su sudjelovati u odgovaraju}im programima provjere stru~nosti. ^lanak 40. Referentni laboratoriji 1. Za svaku analizu koja se provodi radi slu`bene kontrole zdravstvene ispravnosti ili kvalitete hrane Vije}e ministara na prijedlog Agencije ovla{}uje referentni laboratorij za pojedine vrste analiza. Jedan laboratorij mo`e biti referentan za vi{e analiza. 2. Referentni laboratoriji moraju ispunjavati uvjete utvr|ene odgovaraju}im normama i biti akreditirani od nezavisne institucije. 3. Referentni laboratoriji iz stavka 1.: a) savjetuju Agenciju i mjerodavne organe, ovisno o mjerodavnosti pri ovla{}ivanju laboratorija koji su osposobljeni za obavljanje analiza radi slu`bene kontrole, b) koordiniraju i pru`aju potporu, uklju~uju}i obu~avanje i druge usluge, aktivnostima laboratorija u svezi s tehni~kim standardima i metodologijama analiza koje obavljaju, c) organiziraju usporedne testove standardiziranih uzoraka i sudjeluju u njima, na nacionalnoj i me|unarodnoj razini, radi pra}enja stru~nosti ispitnih laboratorija, d) osiguravaju da laboratoriji primjenjuju unutarnji sustav osiguranja kvalitete rada ({to uklju~uje vrednovanje metode, vo|enje evidencija, skladi{tenje reagensa, sigurnost i rutinsko kalibriranje opreme). 4. Tro{kove financiranja referentnih laboratorija za obavljanje poslova navedenih u stavku 3. snose mjerodavni organi. 5. Popis referentnih laboratorija u kojem se navode analize za koje su ovla{teni kao referentni laboratoriji objavljuje se u "Slu`benom glasniku BiH" i slu`benim glasilima entiteta i Br~ko Distrikta. XI - UPRAVLJANJE KRIZOM I HITNIM SLU^AJEVIMA ^lanak 41. Hitne mjere za osiguravanje zdravstvene ispravnosti hrane a) Kad mjerodavni or gan iz ~lanka 15. ovoga zakona utvrdi da je hrana ozbiljan rizik za zdravlje ljudi ili okoli{, te da taj rizik ne mo`e na zadovoljavaju}i na~in biti uklonjen, mo`e ovisno o te`ini situacije, narediti jednu ili vi{e mjera iz st. 3. i 4. ovoga ~lanka. b) Agencija mo`e narediti mjere iz st. 3. i 4. ovoga ~lanka bez suglasnosti mjerodavnog organa, ako hitnost slu~aja ne dopu{ta druk~ije. c) Ako je hrana doma}eg podrijetla, mjere iz stavka 1. ovoga ~lanka mogu biti: Utorak, 9. 11. 2004. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 50 - Stranica 5191 Broj 50 - Stranica 5192 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 9. 11. 2004. a) privremena zabrana stavljanja na tr`i{te ili uporabe hrane, b) odre|ivanje posebnih uvjeta za navedenu hranu, c) odre|ivanje mjera ne{kodljivog uklanjanja navedene hrane, d) druge odgovaraju}e privremene mjere. d) Ako je hrana podrijetlom iz uvoza, mjere iz stavka 1. mogu biti: a) privremena zabrana uvoza hrane iz zemlje ili dijela zemlje izvoznice ili zemlje provoza, b) odre|ivanje posebnih mjera za navedenu hranu iz zemlje ili dijela zemlje izvoznice ili zemlje provoza, c) odre|ivanje mjera ne{kodljivog uklanjanja navedene hrane, d) druge odgovaraju}e privremene mjere. ^lanak 42. Op}i plan upravljanja krizom 1. Agencija u suradnji s mjerodavnim organima, mora izraditi op}i plan za upravljanje krizom na podru~ju zdravstvene ispravnosti hrane. 2. Plan iz stavka 1. koji donosi Vije}e ministara utvr|uje vrste rizika koji potje~u od hrane i mogu neposredno ili posredno biti opasnost za ljudsko zdravlje, a koji vjerojatno ne}e biti uklonjeni ili smanjeni na prihvatljivu razinu primjenom postoje}ih odredaba ovoga zakona, ili kojima se ne}e mo}i upravljati na odgovaraju}i na~in primjenom odredaba iz VIII poglavlja ovoga zakona. 3. Planom iz stavka 1. utvr|uju se i prakti~ni postupci prijeko potrebni za upravljanje krizom, uklju~uju}i organizaciju krizne jedinice u mjerodavnim organima, njezino popunjavanje osobljem uz primjenu na~ela transparentnosti i utvr|ivanje strategije komuniciranja izme|u Agencije, mjerodavnih organa, drugih mjerodavnih tijela dr`avne uprave i ustanova, potro{a~a, te subjekata u poslovanju s hranom. XII - HRANA ZA @IVOTINJE ^lanak 43. Zahtjevi koji se odnose na zdravstvenu ispravnost i kvalitet hrane za `ivotinje 1. Na tr`i{te nije dopu{teno stavljati zdravstveno neispravnu hranu za `ivotinje. 2. Hrana za `ivotinje smatra se zdravstveno neispravnom za uporabu ako {tetno djeluje na zdravlje `ivotinja koje proizvode hranu ili se rabe za proizvodnju hrane, te hranu dobivenu od tih `ivotinja ~ini zdravstveno neispravnom za ljudsku konzumaciju. 3. Kada je hrana za `ivotinje, koja ne zadovoljava zahtjeve zdravstvene ispravnosti i kvalitete dio jedne proizvodne serije ili po{iljke istovrsne hrane za `ivotinje, pretpostavlja se da je sva hrana za `ivotinje u toj proizvodnoj seriji ili po{iljci tako|er neispravna, osim ako se nakon obavljene laboratorijske analize i superanalize utvrdi suprotno. ^lanak 44. Sto~na hrana neprikladna za uporabu 1. Kada postoje razlozi za sumnju da je hrana za `ivotinje zdravstveno neispravna i ne zadovoljava uvjete kvalitete, Agencija u suradnji s mjerodavnim organima poduzet }e mjere ograni~enja stavljanja hrane za `ivotinje na tr`i{te, odnosno njezino povla~enje s tr`i{ta. 2. Agencija u suradnji s mjerodavnim organima donosi provedbene propise kojim }e utvrditi: a) zahtjeve koji se odnose na zdravstvenu ispravnost i kvalitetu hrane za `ivotinje, b) higijenske uvjete i postupanja u poslovanju s hranom za `ivotinje, c) uvo|enje sustava samokontrole te njihovu primjenu od subjekata u poslovanju s hranom za `ivotinje radi osiguranja zdravstvene ispravnosti i kvalitete hrane za `ivotinje koju stavljaju na tr`i{te, d) propisati uvjete glede stru~nih djelatnika, prostorija i opreme koje moraju ispunjavati laboratoriji za obavljanje analiza i superanaliza hrane za `ivotinje, e) propisati zabranu ili ograni~enje uporabe odre|enih sirovina u proizvodnji hrane za `ivotinje koje potje~u iz specifi~nih izvora, bilo po vrsti `ivotinje, mjestu podrijetla, svojoj prirodi, naknadnoj obradbi ili drugim karakteristikama, f) propisati i druge uvjete u svezi s hranom za `ivotinje, za koje se utvrdi da su prijeko potrebni da bi se osiguralo da hrana za `ivotinje udovoljava zahtjevima zdravstvene ispravnosti i kvalitete. ^lanak 45. Uvoz i izvoz hrane za `ivotinje Na uvoz i izvoz hrane za `ivotinje u Bosnu i Her ce go vi - nu primjenjuju se odredbe ~l. 20. do 23. ovoga zakona. ^lanak 46. Upis u upisnik objekata Na upis u registar (registraciju i/ili odobravanje) objekata u kojima se proizvodi i skladi{ti hrana za `ivotinje primjenjuju se odredbe propisa o veterinarstvu. ^lanak 47. Obveze i odgovornosti subjekata u poslovanju s hranom za `ivotinje Obveze i odgovornosti subjekata u poslovanju s hranom za `ivotinje u svezi s: a) higijenom, zdravstvenom ispravno{}u i kvalitetom hrane za `ivotinje, b) postupanjem ako hrana za `ivotinje ne udovoljava propisanim zahtjevima, c) uvo|enjem sustava samokontrole u objektima koji se rabe u poslovanju s hranom za `ivotinje, d) uvo|enjem sustava koji }e omogu}iti sljedivost hrane za `ivotinje, sukladne su obvezama i odgovornostima subjekata u poslovanju s hranom propisanim u Poglavlju VI ovoga zakona. ^lanak 48. Stavljanje na tr`i{te hrane za `ivotinje koja se sastoji ili sadr`i GMO Odredbe Poglavlja VII ovoga zakona u potpunosti se primjenjuju na stavljanje na tr`i{te hrane za `ivotinje koja se sastoji ili sadr`i GMO. ^lanak 49. Slu`bena kontrola hrane za `ivotinje Na slu`benu kontrolu hrane za `ivotinje primjenjuju se odredbe sadr`ane u Poglavlju VIII ovoga zakona. ^lanak 50. Ovla{teni ispitni i referentni laboratoriji Odredbe Poglavlja IX ovoga zakona primjenjuju se u potpunosti na ovla{tene ispitne i referentne laboratorije za hranu za `ivotinje. ^lanak 51. Upravljanje krizom i hitnim slu~ajevima Na hitne mjere za osiguranje zdravstvene ispravnosti hrane za `ivotinje i izradu op}eg plana za upravljanja krizom na podru~ju zdravstvene ispravnosti hrane za `ivotinje primjenuju se odredbe ~l. 41. i 42. ovoga zakona. XIII - AGENCIJA ZA SIGURNOST HRANE ^lanak 52. Op}e odredbe 1. U cilju osiguranja sigurnosti hrane i hrane za `ivotinje, vr{enja znanstvenih i stru~no-tehni~kih poslova iz ovoga zakona i primjene me|unarodnih konvencija i me|unarodnih sporazuma iz podru~ja sigurnosti hrane i hrane za `ivotinje obvezuju}ih za Bosnu i Her ce go vi nu, osniva se Agencija za sigurnost hrane Bosne i Her ce go vi - ne. 2. Vije}e ministara posebnim aktom osniva Agenciju, sukladno ovom zakonu, na prijedlog Ministarstva. 3. Agencija ima svojstvo pravne osobe s pravima i obvezama propisanim ovim Zakonom i statutom Agencije. 4. Statut Agencije donosi Upravno vije}e uz suglasnost Vije}a ministara. 5. Sredstva za rad Agencije osiguravaju se u dr`avnom prora~unu Bosne i Hercegovine. 6. Agencija ostvaruje i prihode od drugih aktivnosti koje organizira i provodi unutar vlastite djelatnosti. ^lanak 53. Djelatnost Agencije 1. Agencija je obvezna pru`ati znanstvene savjete, te znanstvenu i tehni~ku potporu zakonodavstvu i politici Bosne i Her ce go vi ne u svim podru~jima koja imaju izravan ili neizravan utjecaj na sigurnost hrane i hrane za `ivotinje. Ona daje neovisne podatke o svim pitanjima u okviru tih podru~ja i prenosi podatke o rizicima. 2. Agencija predstavlja kontaktnu to~ku za aktivnosti u komisiji Co dex Alimentarius. 3. Agencija je du`na doprinositi visokoj razini za{tite `ivota i zdravlja ljudi te, u tom smislu, voditi ra~una o zdravlju i dobrobiti `ivotinja, zdravlju bilja i okoli{a, na teritoriju Bosne i Hercegovine. 4. Agencija je du`na prikupljati i analizirati podatke kako bi se omogu}ilo karakteriziranje i pra}enje rizika koji imaju izravan ili neizravan utjecaj na sigurnost hrane i hrane za `ivotinje. 5. Zadaci Agencije obuhvataju i pru`anje: a) znanstvenih savjeta, te znanstvene i tehni~ke potpore vezano uz ljudsku prehranu u svezi sa zakonodavstvom Bosne i Her ce go vi ne, kao i pomo}i u komunikaciji vezano uz pitanja prehrane u okviru programa zdravstvene za{tite u Bosne i Her ce go vi ne, b) znanstvenih mi{ljenja o drugim pitanjima vezanima uz zdravlje i dobrobit `ivotinja i zdravlje bilja, c) znanstvenih mi{ljenja o proizvodima, uklju~uju}i hranu i hranu za `ivotinje vezano uz genetski modificirane organizme. 6. Agencija je du`na pru`ati znanstvena mi{ljenja koja }e slu`iti kao znanstvena osnova za izradu i usvajanje mjera Vije}a ministara, a koja su u okviru djelatnosti Agencije. 7. Agencija je du`na obavljati svoje zadatke u uvjetima koji }e joj omogu}iti da bude referentna to~ka zahvaljuju}i svojoj neovisnosti, znanstvenoj i tehni~koj kvaliteti mi{ljenja koje daje i informacija koje proslje|uje, transparentnosti svojih procedura i metoda rada i pa`nji koju posve}uje provedbi povjerenih joj zadataka. 8. Agencija je du`na djelovati u uskoj suradnji s mjerodavnim organima, koji su obvezni unutar svojih mjerodavnosti, osigurati ispunjenje zadataka Agencije. 9. Agencija i mjerodavni organi sura|uju u promicanju efektivne povezanosti izme|u funkcija procjene rizika, upravljanja rizikom i objave rizika. ^lanak 54. Zada}e Agencije 1. Zada}e Agencije su sljede}e: a) pru`a mjerodavnim organima najbolja znanstvena mi{ljenja u svim predmetima utvr|enim zakono davstvom i o svim pitanjima u okviru svojih djelatnosti, b) promi~e i koordinira razvoj jedinstvenih metodo lo gi - ja ocjenjivanja rizika u podru~jima u okviru svoje djelatnosti, c) inicira, priprema i organizira izradu provedbenih propisa iz ovoga zakona, d) pru`a znanstvenu i tehni~ku potporu mjerodavnim organima u podru~jima u okviru svoje dijelatnosti i, kad se to od nje zatra`i, u tuma~enju i razmatranju mi{ljenja ocjene rizika, e) stavlja na raspolaganje znanstvene studije u okviru svojih djelatnosti, f) tra`iti, prikupljati, uspore|ivati, analizirati i sumira znanstvene i tehni~ke podatke u podru~jima u okviru svoje djelatnosti, g) poduzima mjere kojima se utvr|uju i karakteriziraju rizike koji se pojavljuju u podru~jima u okviru svoje djelatnosti, h) uspostavlja sustav mre`a organizacija koje djeluju u podru~jima u okviru njezine djelatnosti i odgovora za njihovo djelovanje, i) pru`a znanstvenu i tehni~ku pomo} u postupcima upravljanja kriznim stanjima koje provode mjerodavni organi vezano uz sigurnost hrane i hrane za `ivotinje, j) osigurava da javna tijela i zainteresirane strane `urno dobiju pouzdane, objektivne i opse`ne podatke u podru~jima u okviru djelatnosti Agencije, k) izra`ava samostalno vlastite zaklju~ke i usmjerenja u pitanjima u okviru svoje mjerodavnosti. 2. Agencija obavlja i druge poslove utvr|ene ovim zakonom i drugim propisima. ^lanak 55. Tijela Agencije Tijela Agencije su: a) Upravni odbor, b) direktor, c) Savjetodavno vije}e, d) Znanstveno vije}e i znanstveni odbori. ^lanak 56. 1. Agencijom upravlja direktor u suradnji sa zamjenikom direktora, tajnikom sukladno zakonu, Pravilnikom o unutarnjem ustroju Agencije i drugim op}im aktima sukladno Zakonu. 2. Direktor Agencije sudjeluje u radu Upravnog odbora Agencije bez prava glasa. 3. Direktor Agencije donosi op}a akta Agencije sukladno Zakonu. ^lanak 57. 1. Direktora i zamjenika direktora Agencije imenuje Vije}e ministara Bosne i Her cegovi ne na prijedlog predsjedatelja Vije}a ministara sukladno Zakonu o dr`avnoj slu`bi u institucijama Bosne i Hercegovine. 2. Direktora i zamjenika direktora imenuje Vije}e ministara na razdoblje od ~etiri godine, s tim da na istu funkciju mogu biti imenovani jo{ jedan mandat. 3. Tajnik Agencije bira se sukladno Zakonu o dr`avnoj slu`bi u institucijama Bosne i Her ce go vi ne. ^lanak 58. 1. Direktor, zamjenik direktora i tajnik ne mogu biti iz reda istog konstitutivnog naroda Bosne i Her cegovi ne. 2. Direktor i zamjenik direktora Agencije za svoj rad odgovaraju Vije}u ministara. ^lanak 59. Sastav i mandat Upravnog odbora 1. Upravni odbor Agencije ima 15 ~lanova koje imenuje Vije}e ministara na zajedni~ki prijedlog mjerodavnih organa. 2. Upravni odbor Agencije ~ine predstavnici: a) Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, b) Ureda za veterinarstvo Bosne i Her ce go vi ne, c) Uprave za za{titu bilja Bosne i Her cego vi ne, d) Federalnog ministarstva zdravstva, e) Ministarstva zdravlja i socijalne za{tite Republike Srpske, Utorak, 9. 11. 2004. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 50 - Stranica 5193 Broj 50 - Stranica 5194 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 9. 11. 2004. f) Federalnog ministarstva poljoprivrede,vodoprivrede i {umarstva, g) Ministarstva poljoprivrede,vodoprivrede i {umarstva Republike Srpske, h) Federalnog ministarstva trgovine, i) Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske, j) Vlade Br~ko Distrikta, k) entitetskkih ministarstava nadle`nih za prehrambenu industriju, l) a ostala tri ~lana Upravnog odbora imenuje Vije}e ministara na osnovu posebnih propisa. 3. Mandat ~lanova Upravnog odbora je ~etiri godine. 4. Predsjednika Upravnog odbora biraju ~lanovi vije}a iz svojih redova na razdoblje od tri godine. ^lanak 60. Zada}e i na~in rada Upravnog odbora 1. Upravni odbor Agencije: a) odobrava, odnosno usvaja interne propise Agencije i njezinih sastavnih dijelova, b) predla`e propise za podru~je hrane i hrane za `ivotinje, c) usvaja financijske propise Agencije, d) osigurava da Agencija obavlja svoje funkcije i izvr{ava zadatke koji su joj dodijeljeni sukladno zakonu, e) osigurava da radni programi Agencije budu sukladni propisima i politici prioriteta Vije}a ministara na podru~ju sigurnosti hrane, f) u {to kra}em roku, ~ini dostupnim javnosti dnevne radove, zapisnike i druge dokumente sa sastanaka Upravnog odbora, uklju~uju}i i interne propise Agencije, proceduralne propise Upravnog odbora i financijske propise Agencije, g) usvaja Pro gram aktivnosti najdulje za razdoblje od ~etiri godine, h) usvaja prije 31. sije~nja svake godine Pro gram rada Agencije za razdoblje do 31. sije~nja idu}e godine, i) prije 30. o`ujka svake godine usvaja Op}e izvje{}e o radu Agencije u prethodnoj godini. 2. Upravni odbor Agencije donosi odluke ve}inom glasova svojih ~lanova. 3. Upravni odbor Agencije sastaje se na poziv predsjednika ili direktora ili na zajedni~ki zahtjev tri svoja ~lana. ^lanak 61. Savjetodavno vije}e 1. Savjetodavno vije}e ima 15 ~lanova i ~ine ga predstavnici instituta i zavoda za javno zdravstvo, institucija za prehrambenu tehnologiju, veterinarskih instituta i zavoda, agronomskih instituta, institucija mjerodavnih za za{titu okoli{a, Instituta za standarde Bosne i Her ce go vi ne, Instituta za akreditiranje Bosne i Her ce go vi ne, te ~lanova iz reda udruga potro{a~a, komora i udruga koje imaju interes na podru~ju sigurnosti hrane, odnosno hrane za `ivotinje. 2. ^lanove Savjetodavnog vije}a imenuje Upravni odbor na prijedlog mjerodavnih organa sukladno posebnim propisima. 3. Savjetodavno vije}e savjetuje rukovodioca u izvr{avanju poslova Agencije. 4. Zada}e i na~in rada Savjetodavnog vije}a kojemu predsjeda direktor Agencije utvr|uju se Statutom i drugim op}im aktima Agencije. ^lanak 62. Znanstveno vije}e i znanstveni odbori 1. Agencija ima Znanstveno vije}e i znanstvene odbore, kao stru~na tijela za utvr|ivanje znanstvenih mi{ljenja u okviru djelokruga Agencije. 2. Djelokrug i broj ~lanova Znanstvenog vije}a, te djelokrug, broj znanstvenih odbora s brojem ~lanova, kao i postupak i na~in rada utvr|uje se Statutom i drugim op}im aktima Agencije, sukladno me|unarodnim propisima i pravilima. ^lanak 63. Znanstvena mi{ljenja 1. Znanstveno vije}e daje znanstvena mi{ljenja: a) na zahtjev Upravnog odbora, u svezi s bilo kojim predmetom unutar njegove mjerodavnosti, te u svim slu~ajevima za koje dr`avno zakonodavstvo predvi|a da se konzultira Znanstveno vije}e, b) na vlastitu inicijativu, o predmetima u okviru svoje mjerodavnosti. 2. Zahtjevi navedeni u stavku 1. a) moraju biti popra}eni svim potrebnim informacijama koje obja{njavaju o kojem znanstvenom pitanju se radi. 3. Znanstveno vije}e daje znanstveno mi{ljenje u roku koji je naveden u zahtjevu za dobijanje mi{ljenja, osim ako objektivne okolnosti to onemogu}avaju. 4. Ako je vi{e razli~itih zahtjeva predano u svezi s istim pitanjem, ili ako zahtjev nije sukladan stavku 2. ako je nejasan, ili ako je Znanstveno vije}e ve} dalo mi{ljenje o nekom odre|enom pitanju te je zaklju~ilo da nema novih informacija koje bi trebalo razmatrati, ono mo`e ili odbiti zahtjev ili predlo`iti da ga se izmijeni i dopuni u dogovoru s rukovoditeljem. Odbijanje mora biti obrazlo`eno Upravnom odboru. ^lanak 64. Naknade i tro{kovi ^lanovima Upravnog odbora, Savjetodavnog vije}a, Znanstvenog vije}a i znanstvenih odbora Agencije pripada naknada za rad i naknada tro{kova u svezi s radom, a visinu naknada utvr|uje Vije}e ministara. XIV - DR@AVNI SLU@BENICI I UPOSLENICI AGENCIJE ^lanak 65. 1. Poslove osnovnih djelatnosti koje su ovim zakonom stavljeni u mjerodavnost Agencije obavljaju dr`avni slu`benici, koji se postavljaju na radna mjesta utvr|ena Zakonom o dr`avnoj slu`bi u institucijama Bosne i Her cegovine. 2. Kategorija u okviru radnih mjesta koje obavljaju dr`avni slu`benici utvr|uje se Pravilnikom o unutarnjem ustroju Agencije. 3. Pomo}no-tehni~ke poslove u Agenciji obavljaju uposlenici sukladno va`e}im propisima. ^lanak 66. 1. Rad Agencije je dostupan javnosti. 2. Javnost rada Agencije mo`e se osigurati ili isklju~iti samo u slu~ajevima utvr|enim u legislativi BiH. Agencija ima pravo pristupa informacijama sukladno Zakonu o pristupu informacijama u Bosni i Her ce go vi ni. 3. Agencija je du`na ~uvati potpuno povjerljivost komercijalnih informacija koje su joj dane u smislu da ih mo`e dalje plasirati samo uz odobrenje davaoca komercijalnih usluga. XV - UNUTARNJI USTROJ - PRO GRAM RADA I IZVJE[]E ^lanak 67. 1. Unutarnji ustroj Agencije utvr|uje se Pravilnikom o unutarnjem ustroju koji donosi direktor Agencije, uz suglasnost Vije}a ministara. 2. Pravilnikom o unutarnjem ustroju Agencije utvr|uju se: a) organizacijske jedinice i njihova mjerodavnost, b) na~in upravljanja, c) programiranje i izvr{avanje poslova, d) ovlasti i odgovornosti dr`avnih slu`benika u obavljanju poslova, e) ukupan broj dr`avnih slu`benika u obavljanju poslova, f) naziv i raspored poslova po organizacijskim jedinicama, s opisom poslova za svakog dr`avnog slu`benika i uposlenika ili skupinu dr`avnih slu`benika i uposlenika s potrebnim uvjetima u pogledu stru~ne spreme i drugih uvjeta za rad na odre|enim poslovima, g) broj pripravnika koji se primaju u radni odnos i uvjeti za njihov prijem. ^lanak 68. 1. Direktor Agencije du`an je za svaku godinu donijeti Pro - gram rada i podnijeti izvje{}e o radu. 2. Pro gram rada i izvje{}e o radu podnosi Vije}u ministara. XVI - KAZNENE ODREDBE ^lanak 69. 1. Nov~anom kaznom od 25.000 KM do 100.000 KM kaznit }e se za prekr{aj pravna osoba ako: a) stavlja na tr`i{te novu hranu protivno ~lanku 31. stavku 1. ovoga zakona, b) stavlja na tr`i{te hranu zdravstveno neispravnu iz ~lanka 12. stavak 2. ovoga zakona, c) pu{ta na tr`i{te hranu neodgovaraju}e kakvo}e iz ~lanka 18. ovoga zakona, d) stavlja na tr`i{te hranu za `ivotinje protivno ~lanku 48. ovoga zakona. 2. Za prekr{aje iz stavka 1. ovoga ~lanka kaznit }e se i odgovorna osoba u pravnoj osobi nov~anom kaznom od 1.250 KM do 2.500 KM. 3. Za prekr{aje iz stavka 1. ovoga ~lanka kaznit }e se fizi~ka osoba nov~anom kaznom od 1.250 KM do 2.500 KM. ^lanak 70. 1. Nov~anom kaznom od 12.500 KM do 25.000 KM kaznit }e se za prekr{aj pravna osoba ako: a) uvozi hranu protivno ~lanku 20. stavak 1. ovoga zakona, b) obavlja djelatnost u neregistriranom objektu protivno ~lanku 22. stavak 1. ovoga zakona, c) obavlja radnje protivno ~lanku 27. ovoga zakona, d) obavlja radnje protivno ~lanku 29. ovoga zakona, e) stavlja na tr`i{te hranu za `ivotinje protivno ~lanku 43. stavak 1. ovoga zakona. 2. Za prekr{aje iz stavka 1. ovoga ~lanka kaznit }e se i odgovorna osoba u pravnoj osobi nov~anom kaznom od 1.250 KM do 2.500 KM. 3. Za prekr{aje iz stavka 1. ovoga ~lanka kaznit }e se fizi~ka osoba nov~anom kaznom od 1.250 KM do 2.500 KM. ^lanak 71. 1. Nov~anom kaznom od 7.500 KM do 17.500 KM kaznit }e se za prekr{aj pravna osoba ako: a) obavlja radnje protivno ~lanku 25. stavak 1. ovoga zakona, b) obavlja radnje protivno ~lanku 28. ovoga zakona. 2. Za prekr{aje iz stavka 1. ovog ~lanka kaznit }e se i odgovorna osoba u pravnoj osobi nov~anom kaznom od 1.250 KM do 2.500 KM. 3. Za prekr{aje iz stavka 1. ovoga ~lanka kaznit }e se fizi~ka osoba nov~anom kaznom od 1.250 KM do 2.500 KM. XVII - PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lanak 72. Ostali propisi Vije}e ministara na prijedlog Agencije donijet }e: a) propise o novoj hrani, b) propise o ozna~avanju i reklamiranju hrane, c) propise o oznaci tradicionalnog ugleda hrane, d) propiseo oznaci izvornosti i oznaci zemljopisnog podrijetla hrane kao i druge potrebne propise iz ovog podru~ja oblasti. ^lanak 73. Rok za dono{enje provedbenih propisa 1. Mjerodavni organi du`ni su u roku od 18 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona donijeti provedbene propise iz ovog zakona, izuzev propisa iz ~lanka 22. stavak 2. koji je potrebno donijeti u roku 12 mjeseci. 2. Do dono{enja propisa iz stavka 1, primjenjivat }e se va`e}i propisi, ako nisu u opreci s odredbama ovoga zakona. 3. Mjerodavni organi mogu donijeti i druge propise, osim propisa predvi|enih ovim zakonom, ukoliko su potrebni za primjenu Zakona. ^lan 74. Upravni odbor i v.d. direktor 1. Vije}e ministara imenovat }e ~lanove Upravnog odbora Agencije, te privremenog direktora Agencije u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga zakona. 2. Obvezuje se Upravni odbor Agencije da donese statut u roku od ~etiri mjeseca i druge op}e akte u roku od {est mjeseci od dana imenovanja. 3. Obvezuje se privremeni direktor Agencije da obavi pripreme za po~etak rada Agencije te da podnese prijavu za upis u sudski registar u roku od tri mjeseca od dana imenovanja. ^lanak 75. Dopu{tenja za stavljanje na tr`i{te GMO Dopu{tenja za stavljanje na tr`i{te nove hrane iz ~lanka 31. ovoga zakona i hrane za `ivotinje koja sadr`i ili se sastoji od GMO iz ~lanka 48. ovoga zakona, ne}e se izdavati do dono{enja provedbenih propisa utvr|enih ~lankom 31. stavkom 4. ^lanak 76. Stupanje na snagu zakona Ovaj zakon stu pa na snagu osam dana od dana objave u "Slu`benom glasniku BiH", a objavit }e se i u slu`benim glasilima entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i Her ce go vi ne. PS BiH broj 107/04 9. rujna 2004. godine Sarajevo Predsjedatelj Zastupni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH Mar tin Ragu`, v. r. Predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH Goran Milojevi}, v. r. Utorak, 9. 11. 2004. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 50 - Stranica 5195
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o upravnom postupku FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 48/99 03.12.1999 SN FBiH 02/98 zakon,upravni postupak,fbih 308 Na temelju ~lanka IV. 7. (VI) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O UPRAVNOM POSTUPKU Progla{ava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o upravnom postupku koji je donio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupni~kog doma odr’anoj 25. svibnja 1999. godine i na sjednici Doma naroda odr’anoj 4. studenog 1999. godine. Broj 01-1081/99 29. studenog 1999. godine Sarajevo Predsjednik Federacije BiH Ivo Andri} - Lu’anski,v. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O UPRAVNOM POSTUPKU ^lanak 1. U Zakonu o upravnom postupku (“Slu’bene novine Federacije BiH”, broj 2/98) u ~lanku 2.u drugom redu iza rije~i “posebnim” dodaje se rije~ “federalnim”. ^lanak 2. U ~lanku 3. u prvom redu iza rije~i “je” dodaje se rije~ “federalnim”. ^lanak 3. U ~lanku 49. stavak 4. mijenja se i glasi: “Om buds men mo’e, ako na|e da ima temelja, prisustvovati upravnom postupku radi ostvarivanja svojih funkcija u za{titi ljudskog dostojanstva, prava i sloboda gra|anina zajam~enih ustavom i instrumentima navedenim u Aneksu Ustava Federacije. Om buds men mo’e prisustvovati u upravnom postupku do dono{enja pravomo}nog upravnog akta i u postupcima vanrednih pravnih lijekova. U toku postupka iz stavka 4. ovog ~lanka, Om buds men mo’e pregledati sva slu’bena dokumenta koja se odnose na upravne spise i zahtijevati suradnju slu’bene osobe ovla{}ene za rje{avanje upravnih stvari u upravnom postupku i drugih slu’benih osoba, a posebno u pribavljanju potrebnih informacija, dokumenata i spisa koji se odnose na upravnu stvar koja je predmet upravnog postupka." ^lanak 4. U ~lanku 79. u stavku 2. u drugom redu iza rije~i “ima” dodaje se rije~ “om buds men”. ^lanak 5. Ovaj zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objave u “Slu’benim novinama Federacije BiH”. Predsjedatelj Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Pero Mad’ar, v. r. Predsjedatelj Zastupni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Enver Kreso, v. r. Na osnovu ~lana IV. 7. (VI) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O UPRAVNOM POSTUPKU Progla{ava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o upravnom postupku koji je donio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavni~kog doma odr’anoj 25. maja 1999. godine i na sjednici Doma naroda odr’anoj 4. novembra 1999. godine. Broj 01-1081/99 29. novembra 1999. godine Sarajevo Predsjednik Federacije BiH Ivo Andri} - Lu’anski, s. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O UPRAVNOM POSTUPKU ^lan 1. U Zakonu o upravnom postupku (“Slu’bene novine Federacije BiH”, broj 2/98) u ~lanu 2., u drugom redu iza rije~i “posebnim” dodaje se rije~ “federalnim”. ^lan 2. U ~lanu 3. u prvom redu iza rije~i “je” dodaje se rije~ “federalnim”.
Zakon o upravnom postupku FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 02/98 20.01.1998 SN FBiH 48/99 zakon,upravni postupak,fbih 12 Na temelju poglavlja IV Odjeljak B, ~lanka 7a Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O UPRAVNOM POSTUPKU Progla{ava se Zakon o upravnom postupku koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupni~ kog doma odr‘anoj 29. listopada/oktobra 1997. godine i na sjednici Doma naroda odr‘anoj 4. prosinca/decembra 1997. godine. Broj 01-7/98 8. januara/sije~nja 1998. godine Sarajevo Predsjednik Federaciji BiH prof. dr Ejup Gani}, s. r. ZAKON O UPRAVNOM POSTUPKU PRVI DIO OP]E ODREDBE I - OSNOVNA NA^ELA 1.Va‘enje zakona ^lanak 1. (1) Po ovom zakonu du‘ni su postupati organi uprave Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija) i organi uprave kantona-‘upanije, kao i gradske i op}inske slu‘be za upravu i drugi organi (u daljem tekstu: organi) kad u upravnim stvarima, neposredno primjenjuju}i propise, rje{avaju o pravima, obvezama ili pravnim interesima gra|ana, pravnih osoba ili drugih stranaka. (2) Nadle‘na tijela kantona - ‘upanija mogu donositi dopunska pravila upravnog postupka koja moraju biti sukladna ovom zakonu. (3) Po ovom zakonu du‘na su postupati i poduze}a (dru{tva), ustanove i druge pravne osobe kad u obavljanju javnih ovlasti (u daljem tekstu: institucije koje imaju javne ovlasti) koje su im povjerene zakonom ili propisom gradskog ili op}inskog vije}a, rje{avaju u upravnim stvarima. 2. Poseban postupak ^lanak 2. Pojedina pitanja postupka za odre|enu upravnu oblast mogu se samo izuzetno, posebnim zakonom urediti druk~ije nego {to su ure|ena ovim zakonom, ako je to nu‘no za druga~ije postupanje u tim pitanjima, s tim da ne mogu biti protivna na~elima ovog zakona. 3. Supsidijarna primjena zakona ^lanak 3. U upravnim oblastima za koje je zakonom propisan poseban postupak, postupa se po odredbama tog zakona, s tim da se po odredbama ovog zakona postupa u svim pitanjima koja nisu ure|ena posebnim zakonom. 4. Na~elo zakonitosti ^lanak 4. (1) Organi i institucije koje imaju javne ovlasti kada postupaju u upravnim stvarima du‘ni su da te stvari rje{avaju na osnovu zakona i drugih propisa, kao i op}ih akata institucija koje imaju javne ovlasti i koje one donose na osnovu javnih ovlasti. (2) U upravnim stvarima u kojima je organ odnosno institucija koja ima javne ovlasti zakonom ili na zakonu zasnovanom propisu ovla{ten da rje{ava po slobodnoj ocjeni, rje{enje mora biti doneseno u granicama ovla{tenja i u skladu s ciljem s kojim je ovla{tenje dato. (3) Pravila postupka utvr|ena odredbama ovog zakona va‘e i za slu~ajeve u kojima je organ odnosno institucija koja ima javne ovlasti ovla{ten da u upravnim stvarima rje{ava po slobodnoj ocjeni. 5. Za{tita prava gra|ana i za{tita javnog interesa ^lanak 5. (1) Kad organi i institucije koje imaju javne ovlasti vode postupak i rje{avaju, du‘ni su da strankama omogu}e da {to lak{e za{tite i ostvare svoja prava, vode}i pri tom ra~una da ostvarivanje njihovih prava ne bude na {tetu prava drugih osoba niti u suprotnosti sa zakonom utvr|enim javnim interesom. Godina V - Broj 2 Utorak, 20. sije~nja/januara 1998. S A R A J E V O Akontacija za I kvartal 1998. uklju~uju}i i pretplatu za "Slu‘beni glasnik BiH": KM 45.- (2) Kad slu‘bena osoba koja rje{ava neku upravnu stvar, s obzirom na postoje}e ~injeni~no stanje, sazna ili ocijeni da odre|ena stranka ima osnova za ostvarenje nekog prava, upozori} e je na to. (3) Ako se na osnovu zakona strankama nala‘u kakve obveze, prema njima }e se primjenjivati one mjere predvi|ene propisima koje su za njih povoljnije, ako se takvim mjerama posti‘e cilj zakona. 6. Na~elo efikasnosti ^lanak 6. Kad organi i institucije koje imaju javne ovlasti rje{avaju u upravnim stvarima, du‘ni su da osiguraju efikasno ostvarivanje prava i interesa gra|ana, poduze}a (dru{tava), ustanova i drugih pravnih osoba, {to obuhvata dobru organizaciju na izvr{avanju poslova od strane organa, koja osigurava brzo, potpuno i kvalitetno rje{avanje upravnih stvari u upravnom postupku uz svestrano razmatranje tih stvari. 7. Na~elo materijalne istine ^lanak 7. U postupku se mora utvrditi pravo stanje stvari, i u tom cilju moraju se utvrditi sve ~injenice koje su od va‘nosti za dono{enje zakonitog i pravilnog rje{enja. 8. Na~elo saslu{anja stranke ^lanak 8. (1) Prije dono{enja rje{enja stranci se mora pru‘iti mogu}nost da se izjasni o svim ~injenicama i okolnostima koje su va‘ne za dono{enje rje{enja. (2) Rje{enje se mo‘e donijeti bez prethodnog izja{njenja stranke samo u slu~ajevima kad je to zakonom dopu{teno. 9. Ocjena dokaza ^lanak 9. Koje }e ~injenice uzeti kao dokazane odlu~uje ovla{tena slu‘bena osoba po svom uvjerenju, na osnovu savjesne i bri‘ljive ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, kao i na osnovu rezultata cjelokupnog postupka. 10. Samostalnost u rje{avanju ^lanak 10. (1) Organ vodi upravni postupak i donosi rje{enje samostalno u okviru ovlasti datih zakonom, drugim propisima i op}im aktima. (2) Ovla{tena slu‘bena osoba organa nadle‘nog za vo|enje postupka samostalno utvr|uje ~injenice i okolnosti, i na podlozi utvr|enih ~injenica i okolnosti primjenjuje propise, odnosno op}e akte na konkretni slu~aj. 11. Pravo ‘albe ^lanak 11. (1) Protiv rje{enja donesenog u prvom stupnju stranka ima pravo ‘albe. Samo zakonom mo‘e se propisati da u pojedinim upravnim stvarima ‘alba nije dopu{tena, i to ako se na drugi na~in osigura za{tita prava i zakonitosti. (2) Ako nema organa uprave drugog stupnja, ‘alba protiv prvostupanjskog rje{enja mo‘e se izjaviti samo kad je to zakonom predvi|eno. Tim zakonom odredit }e se i organ koji }e rje{avati po ‘albi. (3) Pod uvjetima iz ovog zakona stranka ima pravo ‘albe i kad prvostupanjski organ nije u odre|enom roku donio rje{enje o njenom zahtjevu. (4) Protiv rje{enja donesenog u drugom stupnju ‘alba nije dopu{tena. 12. Kona~nost rje{enja ^lanak 12. Rje{enje protiv kojeg se ne mo‘e izjaviti redovno pravno sredstvo (‘alba) u upravnom postupku (kona~no u upravnom postupku), a kojim je stranka stekla neko pravo, odnosno kojim su stranci odre|ene neke obveze, mo‘e se poni{titi, ukinuti ili izmijeniti samo u slu~ajevima koji su ovim ili drugim zakonom predvi|eni. 13. Pravomo}nost rje{enja ^lanak 13. Rje{enje protiv koga se ne mo‘e izjaviti ‘alba niti pokrenuti upravni spor (pravomo}no rje{enje), a kojim je stranka stekla odre|ena prava, odnosno kojim su stranci odre|ene neke obveze, mo‘e se poni{titi, ukinuti ili izmijeniti samo u slu~ajevima koji su ovim ili drugim zakonom predvi|eni. 14. Ekonomi~nost postupka ^lanak 14. Postupak se ima voditi brzo i sa {to manje tro{kova i gubitka vremena za stranku i druge osobe koje u~estvuju u postupku, ali tako da se pribavi sve {to je potrebno za pravilno utvr|ivanje ~injeni~nog stanja i za dono{enje zakonitog i pravilnog rje{enja. 15. Pomo} neukoj stranci ^lanak 15. Organ koji vodi postupak starat }e se da neznanje i neukost stranke i drugih osoba koje u~estvuju u postupku ne bude na {tetu prava koja im po zakonu pripadaju. 16. Upotreba jezika i pisma ^lanak 16. (1) Upravni postupak vodi se na bosanskom jeziku i hrvatskom jeziku, a kao sredstva komuniciranja mogu se koristiti i ostali jezici. (2) Organ koji vodi upravni postupak osigurava ravnopravnu upotrebu bosanskog jezika i hrvatskog jezika. (3) Ako je federalnim zakonom kao slu‘beni jezik odre|en i dodatni jezik, taj jezik }e se koristiti sukladno federalnom zakonu. (4) Ako se postupak ne vodi na jeziku stranke, organ koji vodi postupak du‘an je da joj omogu}i da prati tok postupka na svom jeziku. Organ }e pou~iti stranku odnosno drugog u~esnika o mogu}nosti kori{tenja njenog jezika u postupku, a u zapisnik }e se zabilje‘iti da je stranka, odnosno drugi u~esnik pou~en o tom pravu i njegova izjava u svezi sa datom poukom unijet }e se u zapisnik. (5) Stranke i drugi u~esnici u postupku koji nisu dr‘avljani Federacije Bosne i Hercegovine, a ne znaju jezik na kome se vodi postupak, imaju pravo da tok postupka prate preko tuma~a (prevodioca). (6) U upravnom postupku slu‘beno pismo je latinica. 17. Upotreba izraza "organ" ^lanak 17. Pod organom koji vodi postupak odnosno rje{ava u upravnim stvarima, u smislu ovog zakona, podrazumijevaju se organi uprave i upravne ustanove, slu‘be i institucije iz ~lanka 1. ovog zakona, ako ovim zakonom nije druga~ije odre|eno. II - NADLE@NOST 1. Stvarna i mjesna nadle‘nost ^lanak 18. (1) Stvarna nadle‘nost za rje{avanje u upravnom postupku odre|uje se po propisima kojima se ure|uje odre|ena upravna Broj 2 - Strana 34 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Utorak, 20. sije~nja/januara 1998. oblast ili po propisima kojima se odre|uje nadle‘nost pojedinih organa. (2) Mjesna nadle‘nost se odre|uje po federalnim propisima kojima su ure|ene federalne jedinice (kantoni - ‘upanije) Federacije, kao i po propisima o teritorijalnoj podjeli op}ina i po propisima o organizaciji federalnih i kantonalnih-‘upanijskih organa uprave, odnosno po gradskim i op}inskim propisima o organizaciji gradskih i op}inskih slu‘bi za upravu. ^lanak 19. (1) Za rje{avanje u upravnim stvarima u prvom stupnju stvarno je nadle‘an federalni i kantonalni-‘upanijski organ uprave, odnosno gradska i op}inska slu‘ba za upravu, ako zakonom ili odlukom gradskog, odnosno op}inskog vije}a nije odre|ena nadle‘nost drugog organa. (2) Federalni organi uprave rje{avaju u prvom stupnju u onim upravnim stvarima iz isklju~ive nadle‘nosti Federacije, i zajedni~ ke nadle‘nosti Federacije i kantona-‘upanije koje su federalnim zakonom stavljene u nadle‘nost tih organa, osim pitanja koja su federalnim zakonom prenesena na kantonalne-‘upanijske organe uprave, odnosno gradske i op}inske slu‘be za upravu, kao i u upravnim stvarima iz nadle‘nosti kantona-‘upanije koje su zakonom kantona-‘upanije prenesene na federalne organe uprave. (3) Kantonalni-‘upanijski organi uprave rje{avaju u prvom stupnju u upravnim stvarima koje su kantonalnim-‘upanijskim zakonom stavljene u nadle‘nost kantonalnih-‘upanijskih organa uprave i u upravnim stvarima koje su federalnim zakonom prenesene na kantonalne-‘upanijske organe uprave. (4) Gradske odnosno op}inske slu‘be za upravu rje{avaju u prvom stupnju u upravnim stvarima iz oblasti uprave i samouprave koje su statutom grada odnosno op}ine i propisom gradskog odnosno op}inskog vije}a stavljene u nadle‘nost gradskih odnosno op}inskih slu‘bi za upravu, kao i u upravnim stvarima koje su federalnim i kantonalnim-‘upanijskim zakonom prenesene u nadle‘nost tih slu‘bi. (5) Ako propisima iz st. 1. do 4. ovog ~lanka nije odre|eno koji je organ uprave stvarno nadle‘an za rje{avanje u odre|enoj upravnoj stvari, a to se ne mo‘e utvrditi ni po prirodi stvari, takva stvar spada u nadle‘nost organa uprave koji je nadle‘an za poslove uprave u Federaciji odnosno kantonu- ‘upaniji, a u gradu i op}ini slu‘ba koja se odredi propisom gradskog odnosno op}inskog vije}a. ^lanak 20. (1) Nijedan organ ne mo‘e preuzeti odre|enu upravnu stvar iz nadle‘nosti drugog organa i sam je rije{iti, osim ako je to zakonom predvi|eno i pod uvjetima propisanim tim zakonom. (2) Organ nadle‘an za rje{avanje u odre|enoj upravnoj stvari mo‘e samo na osnovu izri~itog zakonskog ovla{tenja prenijeti rje{avanje u toj stvari na drugi organ. (3) Stvarna i mjesna nadle‘nost ne mogu se mijenjati dogovorom stranaka, dogovorom organa i stranaka, ni dogovorom organa, osim ako je to zakonom druk~ije odre|eno. ^lanak 21. (1) U okviru propisa predvi|enih u ~lanku 18. stavak 2. ovog zakona, mjesna nadle‘nost se odre|uje: 1) u stvarima koje se odnose na nepokretnost - prema mjestu gdje se nepokretnost nalazi; 2) u stvarima koje se odnose na djelatnost nekog organa, poduze}a (dru{tva), ustanove ili druge pravne osobe - prema mjestu njihovog sjedi{ta. U stvarima koje se odnose na djelatnost poslovnih jedinica pravnih osoba, nadle‘nost se odre|uje prema sjedi{tu poslovne jedinice; 3) u stvarima koje se odnose na vo|enje radnje ili na profesionalnu djelatnost pojedinih osoba koja se obavlja ili se ima obavljati u odre|enom mjestu - prema sjedi{tu radnje, odnosno prema mjestu gdje se djelatnost obavlja; 4) u ostalim stvarima - prema prebivali{tu stranke. Kad ima vi{e stranaka, nadle‘nost se odre|uje prema stranci prema kojoj je zahtjev upravljen. Ako stranka nema prebivali{te u Federaciji, nadle‘nost se odre|uje prema mjestu njenog boravi{ta, a ako nema ni boravi{ta - prema mjestu njenog posljednjeg prebivali{ta, odnosno boravi{ta u Federaciji. (2) Ako se mjesna nadle‘nost ne mo‘e odrediti po odredbama stavka 1. to~. 1 do 4. ovog ~lanka, ona se odre|uje prema mjestu gdje je nastao povod za vo|enje postupka. (3) U stvarima koje se odnose na brod ili zrakoplov, ili u kojima je povod za vo|enje postupka nastao na brodu ili zrakoplovu, mjesna se nadle‘nost odre|uje prema mati~noj luci broda, odnosno mati~nom pristani{tu zrakoplova. (4) Odredbe ovog ~lanka primjenjuju se ako posebnim propisima nije druga~ije odre|eno. ^lanak 22. (1) Ako bi prema odredbama ~lanka 21. ovog zakona istovremeno bila mjesno nadle‘na dva ili vi{e organa, nadle‘an je onaj organ koji je prvi pokrenuo postupak, ali se mjesno nadle‘ni organi mogu sporazumjeti koji }e od njih voditi postupak. (2) Svaki mjesno nadle‘ni organ izvr{it }e na svom podru~ju one radnje postupka koje ne trpe odlaganje. ^lanak 23. Organ koji je pokrenuo postupak kao mjesno nadle‘an zadr‘ava nadle‘nost i kad u toku postupka nastupe okolnosti prema kojima bi bio mjesno nadle‘an drugi organ. Organ koji je pokrenuo postupak mo‘e ustupiti predmet organu koji je prema novim okolnostima postao mjesno nadle‘an, ako se time znatno olak{ava postupak, naro~ito za stranku. ^lanak 24. (1) Svaki organ pazi po slu‘benoj du‘nosti u toku cijelog postupka na svoju stvarnu i mjesnu nadle‘nost. (2) Ako organ na|e da nije nadle‘an za rad po odre|enoj upravnoj stvari, postupi}e na na~in propisan u ~lanku 65. st.3. i 4. ovog zakona. (3) Ako je nenadle‘ni organ izvr{io koju radnju postupka, nadle‘ni organ kome je stvar ustupljena cijeni}e da li }e koju od tih radnji ponoviti. 2. Stranke sa diplomatskim imunitetom ^lanak 25. (1) Glede nadle‘nosti doma}ih organa u stvarima u kojima je stranka stranac koji u‘iva pravo imuniteta u Federaciji, strana dr‘ava ili me|unarodna organizacija, imaju u upravnom postupku polo‘aj ure|en me|unarodnim pravom, odnosno me|unarodnim ugovorima, priznatim od strane Bosne i Hercegovine i Federacije. (2) U slu~aju sumnje o postojanju i obimu prava imuniteta, obja{njenje daje organ uprave nadle‘an za vanjske poslove Bosne i Hercegovine. (3) Slu‘bene radnje koje se ti~u osoba koje u‘ivaju pravo imuniteta obavljaju se posredovanjem organa uprave nadle‘nog za vanjske poslove Bosne i Hercegovine. 3. Prostorno ograni~enje nadle‘nosti ^lanak 26. (1) Svaki organ vr{i slu‘beni rad u granicama svog podru~ja. (2) Ako postoji opasnost zbog odga|anja, a slu‘benu radnju bi trebalo izvr{iti van granica podru~ja organa, organ mo‘e Utorak, 20. sije~nja/januara 1998. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 2 - Strana 35 izvr{iti radnju i van granica svog podru~ja. On je du‘an da o tome odmah obavijesti organ na ~ijem je podru~ju tu radnju poduzeo. (3) Slu‘bene radnje u zgradama ili drugim objektima u posjedu vojnih organa obavljaju se po prethodnoj prijavi zapovjedniku zgrade, odnosno objekta i po sporazumu s njim. (4) Slu‘bene radnje koje se obavljaju na eksteritorijalnom podru~ju vr{e se posredovanjem organa uprave nadle‘nog za vanjske poslove Bosne i Hercegovine. 4. Sukob nadle‘nosti ^lanak 27. Sukobe nadle‘nosti u upravnom postupku izme|u organizacionih jedinica federalnih organa uprave koje se nalaze van sjedi{ta federalnog organa uprave, a osnovane su sa zadatkom da obavljaju odre|ene upravne poslove iz nadle‘nosti federalnog organa uprave, rje{ava federalni organ uprave iz ~ije nadle‘nosti obavljaju poslove te organizacione jedinice. ^lanak 28. Sukob nadle‘nosti u upravnom postupku na nivou Federacije rje{ava: 1) izme|u federalnih organa uprave, izme|u federalnih organa uprave i federalnih ustanova, kao i izme|u federalnih ustanova - Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada Federacije); 2) izme|u organa uprave dva ili vi{e kantona-‘upanija - Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vrhovni sud Federacije); 3) izme|u institucija koje imaju javne ovlasti s podru~ja dva ili vi{e kantona-‘upanija, kao i sukobe nadle‘nosti izme|u tih institucija i federalnih organa uprave - Vrhovni sud Federacije; 4) izme|u federalnih organa uprave i federalnih ustanova i kantonalnih-‘upanijskih organa uprave i kantonalnih- ‘upanijskih ustanova, kao i federalnih i kantonalnih- ‘upanijskih institucija koje imaju javne ovlasti - Vrhovni sud Federacije. ^lanak 29. Sukobe nadle‘nosti u upravnom postupku izme|u vlada dva ili vi{e kantona-‘upanija, odnosno izme|u Vlade Federacije i vlade kantona-‘upanije, rje{ava Vrhovni sud Federacije. ^lanak 30. Sukobe nadle‘nosti u upravnom postupku izme|u federalnih organa koji nisu predvi|eni u ~l. 27. i 28. ovog zakona i za koje nije odre|ena nadle‘nost drugog organa ili suda, rje{ava Vrhovni sud Federacije. ^lanak 31. Sukob nadle‘nosti u upravnom postupku u kantonu-‘upaniji rje{ava: 1) izme|u kantonalnih-‘upanijskih organa uprave, izme|u kantonalnih-‘upanijskih organa uprave i kantonalnih- ‘upanijskih ustanova, kao i izme|u kantonalnih-‘upanijskih ustanova - vlada kantona-‘upanije; 2) izme|u kantonalnih-‘upanijskih institucija koje imaju javne ovlasti i kantonalnih-‘upanijskih organa uprave i kantonalnih-‘upanijskih ustanova - najvi{i sud kantona- ‘upanije. ^lanak 32. Sukob nadle‘nosti u upravnom postupku u op}ini rje{ava: 1) izme|u op}inskih slu‘bi za upravu, izme|u op}inskih slu‘bi za upravu i op}inskih ustanova, kao i izme|u op}inskih ustanova - op}inski na~elnik; 2) izme|u op}inskih slu‘bi za upravu dvije ili vi{e op}ina - najvi{i sud kantona-‘upanije; 3) izme|u institucija koje imaju javne ovlasti s podru~ja dvije ili vi{e op}ina, kao i sukobe nadle‘nosti izme|u tih institucija i op}inskih slu‘bi za upravu - najvi{i sud kantona-‘ upanije; 4) izme|u op}inskih na~elnika dvije ili vi{e op}ina, odnosno izme|u op}inskog na~elnika i vlade kantona-‘upanije - najvi{i sud kantona-‘upanije. ^lanak 33. Sukob nadle‘nosti u upravnom postupku u gradu rje{ava: 1) izme|u gradskih slu‘bi za upravu, izme|u gradskih slu‘bi za upravu i gradskih ustanova, kao i izme|u gradskih ustanova - gradona~elnik; 2) izme|u gradskih slu‘bi za upravu i op}inskih slu‘bi za upravu - najvi{i sud kantona-‘upanije; 3) izme|u gradskih institucija koje imaju javne ovlasti, kao i sukobe nadle‘nosti izme|u tih institucija i gradskih slu‘bi za upravu i gradskih ustanova - najvi{i sud kantona- ‘upanije. ^lanak 34. (1) Kada se dva organa izjasne kao nadle‘ni ili kao nenadle‘ni za rje{avanje u istoj upravnoj stvari, prijedlog za rje{avanje sukoba nadle‘nosti podnosi organ koji je posljednji odlu~ivao o svojoj nadle‘nosti, a mo‘e ga podnijeti i stranka. (2) Organ koji rje{ava sukob nadle‘nosti istovremeno }e poni{titi rje{enje koje je u upravnoj stvari donio nenadle‘ni organ, odnosno poni{ti}e zaklju~ak kojim se nadle‘ni organ izjasnio kao nenadle‘an i dostavit }e spise predmeta nadle‘nom organu. (3) Protiv rje{enja kojim se odlu~uje o sukobu nadle‘nosti stranka ne mo‘e izjaviti posebnu ‘albu ni voditi poseban upravni spor. (4) Odredbe ~lanka 22. stavak 2. ovog zakona shodno se primjenjuje i u slu~aju sukoba nadle‘nosti. ^lanak 35. (1) Ako organ u sukobu smatra da mu je rje{enjem kojim je odlu~eno o sukobu nadle‘nosti povrije|eno kakvo pravo, mo‘e na to rje{enje izjaviti ‘albu. Ako je o sukobu nadle‘nosti rije{io nadle‘ni sud, ‘alba nije dopu{tena. (2) Ako organ nadle‘an za rje{avanje po ‘albi iz stavka 1. ovog ~lanka utvrdi da rje{enje o sukobu nije zasnovano na propisima, raspravit }e odnose koji su usljed toga nastali izme|u organa koji se ‘alio i organa koji je rje{enjem o sukobu nadle‘nosti ogla{en za nadle‘nog, vode}i ra~una o pravima koja po odgovraju}im propisima pripadaju organu koji se ‘alio. Rje{enje doneseno po ‘albi smatra se prvostupanjskim rje{enjem o odnosima koji se njime rje{avaju. (3) @alba po stavku 1. ovog ~lanka i rje{enje doneseno po toj ‘albi nemaju uticaja na upravni postupak u konkretnom predmetu, jer tu upravnu stvar rje{ava organ koji je odre|en kao nadle‘an rje{enjem donesenim o sukobu nadle‘nosti. 5. Slu‘bena osoba ovla{tena za vo|enje postupka i za rje{avanje ^lanak 36. (1) U upravnoj stvari za ~ije je rje{avanje nadle‘an organ uprave, rje{enje u upravnom postupku donosi rukovoditelj tog organa, ako propisima o organizaciji tog organa ili drugim posebnim propisima nije druk~ije odre|eno. (2) Rukovoditelj organa uprave mo‘e ovlastiti drugu slu‘benu osobu istog organa da rje{ava u upravnim stvarima iz odre|ene vrste upravnih poslova ili drugu stru~nu slu‘benu Broj 2 - Strana 36 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Utorak, 20. sije~nja/januara 1998. osobu za vo|enje postupka odnosno preduzimanje radnje u postupku prije dono{enja rje{enja. (3) O ovla{tenju slu‘benih osoba iz stavka 2. ovog ~lanka, rukovoditelj organa uprave du‘an je donijeti posebno rje{enje koje sadr‘i li~ne podatke slu‘benih osoba i obim njihovih ovla{tenja za rje{avanje u upravnim stvarima ( da rje{ava upravne stvari ili da vodi upravni postupak ili i jedno i drugo ). (4) Ovla{tenje za rje{avanje obuhvata i vo|enje postupka koje prethodi rje{avanju. ^lanak 37. Ako je za rje{avanje u upravoj stvari nadle‘na Vlada Federacije ili vlada kantona-‘upanije, postupak vodi i priprema prijedlog rje{enja ovla{tena osoba ili tijelo koje svojim aktom odrede te vlade, ako posebnim propisima nije druga~ije odre|eno. ^lanak 38. Ako je za rje{avanje u upravnoj stvari nadle‘an dom Parlamenta Federacije ili zakonodavno tijelo kantona-‘upanije odnosno gradsko ili op}insko vije}e, postupak vodi i priprema prijedlog rje{enja ovla{tena osoba ili komisija ili drugo tijelo koje svojim aktom odrede ti organi, ako zakonom odnosno drugim propisom nije druk~ije odre|eno. ^lanak 39. U upravnim stvarima u kojima rje{ava institucija koja ima javne ovlasti, rje{enje donosi rukovoditelj institucije, ako zakonom ili drugim propisom nije druk~ije odre|eno. Rukovoditelj mo‘e ovlastiti drugu slu‘benu osobu institucije da poduzima radnje u postupku do dono{enja rje{enja ili da rje{ava u upravnim stvarima iz nadle‘nosti te institucije, o ~emu se donosi posebno rje{enje koje sadr‘i li~ne podatke slu‘benih osoba i obime ovla{tenja za rje{avanje u upravnim stvarima. 6. Pravna pomo} ^lanak 40. (1) Za izvr{enje pojedinih radnji u postupku koje se imaju poduzeti izvan podru~ja nadle‘nog organa, ovaj }e organ zamoliti organ uprave na ~ijem se podru~ju radnja ima poduzeti da izvr{i te radnje. (2) Organ nadle‘an za rje{avanje u upravnoj stvari mo‘e, radi lak{eg i br‘eg obavljanja radnje ili izbjegavanja nepotrebnih tro{kova, zamoliti drugi odgovaraju}i organ ovla{ten za poduzimanje takve radnje da izvr{i pojedinu radnju u postupku. ^lanak 41. (1) Organi, kao i institucije koje imaju javne ovlasti za rje{avanje u upravnim stvarima, du‘ni su jedni drugima ukazivati pravnu pomo} u upravnom postupku. Ova se pomo} tra‘i posebnom molbom. (2) Zamoljeni organi,odnosno institucije iz stavka 1. ovog ~lanka, du‘ni su postupati po molbi u granicama svog podru~ja i djelokruga, bez odga|anja, a najkasnije u roku od 10 dana od dana prijema molbe. (3) Pravna pomo} za izvr{enje pojedinih radnji u postupku mo‘e se tra‘iti od sudova samo u okviru posebnih propisa. Izuzetno, organ,odnosno institucija koja ima javne ovlasti za rje{avanje u upravnim stvarima, mo‘e tra‘iti od sudova da im dostave spise koji su potrebni za vo|enje upravnog postupka. Sudovi su du‘ni postupiti po takvom tra‘enju ako se time ne ometa sam sudski postupak. Sud mo‘e odrediti rok u kom mu se spisi moraju vratiti. (4) Za pravnu pomo} u odnosu sa inozemnim organima va‘e odredbe me|unarodnih ugovora, a ako ovih ugovora nema, primjenjuje se na~elo reciprociteta. Ako postoji sumnja o postojanju reciprociteta, obja{njenje o tom pitanju zatra‘it }e se od organa uprave nadle‘nog za vanjske poslove Bosne i Hercegovine. (5) Doma}i organi ukazuju pravnu pomo} inozemnim organima na na~in predvi|en u doma}em zakonu. Organ }e uskratiti pravnu pomo} ako se tra‘i radnja koja je protivna doma}em zakonu. Radnja koja je predmet molbe inozemnog organa mo‘e se izvr{iti i na na~in koji zahtijeva inozemni organ, ako takav postupak nije protivan doma}em zakonu. (6) Ako me|unarodnim ugovorima nije predvi|ena mogu}nost neposrednog kontakta sa inozemnim organima, doma}i organi kontaktiraju sa inozemnim organima preko organa uprave nadle‘nog za vanjske poslove Bosne i Hercegovine. 7. Izuze}e ^lanak 42. Slu‘bena osoba koja je ovla{tena da rje{ava ili da obavlja pojedine radnje u postupku, izuzet }e se od rada u predmetu: 1) ako je u predmetu u kome se vodi postupak stranka, suovla{tenik, odnosno suobveznik, svjedok, vje{tak, puno-mo}nik ili zakonski zastupnik stranke; 2) ako je sa strankom, zastupnikom ili punomo}nikom stranke srodnik po krvi u pravoj liniji, a u pobo~noj liniji do ~etvrtog stupnja zaklju~no, bra~ni drug ili srodnik po tazbini do drugog stupnja zaklju~no, pa i onda kad je brak prestao; 3) ako je sa strankom, zastupnikom ili punomo}nikom stranke u odnosu staraoca, usvojioca, usvojenika ili hranioca; 4) ako je u prvostupanjskom postupku u~estvovalo u vo|enju postupka ili u dono{enju rje{enja. ^lanak 43. Slu‘bena osoba koja je ovla{tena da rje{ava u odre|enoj upravnoj stvari ili da obavi koju radnju u postupku, ~im sazna da postoji koji od razloga za izuze}e iz ~lanka 42. ovog zakona, du‘na je da prekine svaki dalji rad na predmetu i da o tome obavijesti organ nadle‘an za rje{avanje o izuze}u (~lanak 45). Ako slu‘bena osoba smatra da postoje druge okolnosti koje opravdavaju njeno izuze}e, obavijestit }e o tome isti organ ne prekidaju}i rad. ^lanak 44. (1) Stranka mo‘e zahtijevati izuze}e slu‘bene osobe iz razloga navedenih u ~lanku 42. ovog zakona, a i kad postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju njenu nepristrasnost. U svom zahtjevu stranka mora navesti okolnosti zbog kojih smatra da postoji koji od razloga za izuze}e. (2) Slu‘bena osoba za koju je stranka zahtijevala izuze}e iz nekog od razloga navedenog u ~lanku 42. ovog zakona ne mo‘e, sve do dono{enja zaklju~ka o ovom zahtjevu, obavljati nikakve radnje u postupku, osim onih koje ne trpe odga|anje. ^lanak 45. (1) O izuze}u slu‘bene osobe u federalnom organu uprave i federalne ustanove, odnosno u kantonalnom-‘upanijskom organu uprave i kantonalnoj- ‘upanijskoj ustanovi, odlu~uje rukovoditelj koji rukovodi tim organom odnosno ustanovom. (2) O izuze}u slu‘bene osobe u gradskoj odnosno op}inskoj slu‘bi za upravu odlu~uje gradona~elnik odnosno op}inski na~elnik. (3) O izuze}u slu‘bene osobe organa koji se nalazi u sastavu organa uprave odlu~uje rukovoditelj organa koji se nalazi u sastavu organa uprave. (4) O izuze}u rukovoditelja iz stavka 1. ovog ~lanka odlu~uje Vlada Federacije odnosno vlada kantona-‘upanije, a o izuze}u rukovoditelja organa koji se nalazi u sastavu drugog organa uprave odlu~uje rukovoditelj organa u ~ijem se sastavu nalazi taj organ. Utorak, 20. sije~nja/januara 1998. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 2 - Strana 37 (5) O izuze}u gradona~elnika odnosno op}inskog na~elnika odlu~uje gradsko odnosno op}insko vije}e. (6) O izuze}u slu‘bene osobe institucije koja ima javne ovlasti odlu~uje rukovoditelj te institucije, a o izuze}u rukovoditelja te institucije odlu~uje organ utvr|en statutom ili drugim op}im aktom institucije, ako zakonom ili propisom donesenim na osnovu zakona ili drugim posebnim propisom nije druk~ije odre|eno. (7) Odredbe ovog zakona o izuze}u slu‘benih osoba shodno se primjenjuju i na izuze}e slu‘benih osoba iz ~l. 37. i 38. ovog zakona. O izuze}u tih osoba odlu~uju odgovaraju}a vlada odnosno dom. (8) O izuze}u se odlu~uje zaklju~kom. ^lanak 46. (1) U zaklju~ku o izuze}u odredit }e se slu‘bena osoba koja }e rje{avati, odnosno obavljati pojedine radnje u postupku u vezi s predmetom u kome je izuze}e odre|eno. (2) Protiv zaklju~ka kojim se odre|uje izuze}e nije dopu{tena ‘alba. ^lanak 47. (1) Odredbe ~lanka 45. ovog zakona o izuze}u slu‘benih osoba shodno se primjenjuju i na izuze}e zapisni~ara. (2) Zaklju~ak o izuze}u zapisni~ara donosi slu‘bena osoba koja je ovla{tena da vodi postupak. III - STRANKA I NJENO ZASTUPANJE 1. Stranka ^lanak 48. Stranka je osoba po ~ijem je zahtjevu pokrenut postupak ili protiv koje se vodi postupak, ili koja radi za{tite svojih prava ili pravnih interesa ima pravo da u~estvuje u postupku. ^lanak 49. (1) Stranka u upravnom postupku mo‘e biti svaka fizi~ka i pravna osoba. (2) Organi uprave i drugi organ i poslovna jedinica poduze}a (dru{tva), naselje, grupa osoba i dr. koji nemaju svojstvo pravne osobe, mogu biti stranke u postupku, ako mogu biti nosioci prava i obveza o kojima se rje{ava u upravnom postupku. (3) Stranka mo‘e biti i sindikalna organizacija ako se upravni postupak odnosi na kakvo pravo ili pravni interes slu‘benika i namje{tenika u organima uprave, kao i radnika u poduze}u (dru{tvu), ustanovi ili drugoj pravnoj osobi. (4) Kad u vr{enju poslova iz svoje nadle‘nosti ombudsmen na|e da je kona~nim upravnim aktom povrije|eno ljudsko dostojanstvo prava i slobode gra|ana zajam~ene ustavom on mo‘e prisustvovati upravnom postupku do dono{enja pravomo}ne sudske odluke i u postupcima vanrednih pravnih lijekova. ^lanak 50. (1) Poduze}e (dru{tvo), ustanova i druga pravna osoba, dru{tvena organizacija i udru‘enje gra|ana koji prema svom op}em aktu imaju zadatak da {tite odre|ena prava i interese svojih ~lanova, mogu, po pristanku svog ~lana, u njegovo ime da stave zahtjev koji se odnosi na takva prava i interese, kao i da stupe u ve} pokrenuti postupak sa svim pravima stranke. (2) Pravna osoba iz stavka 1. ovog ~lanka, mo‘e da zastupa svog radnika u upravnom postupku na njegov zahtjev, ako je to predvi|eno op}im aktom te pravne osobe. ^lanak 51. (1) Ako su tu‘itelj, pravobranitelj i drugi organi vlasti zakonom ovla{teni da u upravnom postupku zastupaju javne interese, imaju u granicama svojih ovla{tenja, prava i du‘nosti stranke. (2) Organi iz stavka 1. ovog ~lanka, ne mogu u upravnom postupku imati {ira ovla{tenja nego {to ih imaju stranke, ako zakonom nije druk~ije odre|eno. 2. Procesna sposobnost i zakonski zastupnik ^lanak 52. (1) Fizi~ka osoba koja je potpuno poslovno sposobna mo‘e sama obavljati radnje u postupku (procesna sposobnost). (2) Za procesno nesposobnu fizi~ku osobu radnje u postupku obavlja njegov zakonski zastupnik. Zakonski zastupnik se odre|uje na osnovu zakona ili aktom nadle‘nog organa donesenog na osnovu zakona. (3) Pravna osoba obavlja radnje u postupku preko svog predstavnika odnosno zakonskog zastupnika. Predstavnik, odnosno zakonski zastupnik pravne osobe odre|uje se njegovim op}im aktom, ako nije odre|en zakonom ili aktom nadle‘nog organa donesenog na osnovu zakona. (4) Organ uprave obavlja radnje u postupku preko zakonom odre|enog predstavnika, poslovna jedinica poduze}a (dru{tva)- preko osobe koja rukovodi radom poslovne jedinice, a naselje, odnosno grupa osoba koje nemaju svojstvo pravne osobe - preko osobe koju oni odrede, ako posebnim propisima nije druga~ije odre|eno. (5) Kad organ koji vodi postupak ustanovi da zakonski zastupnik osobe pod starateljstvom ne pokazuje potrebnu pa‘nju u zastupanju, obavijestit }e o tome organ starateljstva. ^lanak 53. (1) U toku cijelog postupka organ }e po slu‘benoj du‘nosti paziti da li osoba koja se pojavljuje kao stranka mo‘e biti stranka u postupku, i da li stranku zastupa njen zakonski zastupnik odnosno predstavnik. (2) Ako u toku postupka nastupi smrt stranke, postupak se mo‘e obustaviti ili nastaviti, zavisno od prirode upravne stvari koja je predmet postupka. Ako prema prirodi stvari postupak ne mo‘e da se nastavi, organ }e obustaviti postupak zaklju~kom protiv kojeg je dopu{tena posebna ‘alba. 3. Privremeni zastupnik ^lanak 54. (1) Ako procesno nesposobna stranka nema zakonskog zastupnika ili se neka radnja ima poduzeti protiv osobe ~ije je boravi{te nepoznato, a koja nema punomo}nika, organ koji vodi postupak postavit }e takvoj stranci privremenog zastupnika ako to tra‘i hitnost predmeta, a postupak se mora provesti. Organ koji vodi postupak }e odmah izvijestiti o tome organ starateljstva, a ako je privremeni zastupnik postavljen osobi ~ije je boravi{te nepoznato, objavit }e svoj zaklju~ak na oglasnoj tabli ili na drugi uobi~ajen na~in. (2) Ako poduze}e (dru{tvo), ustanova ili druga pravna osoba nema zakonskog zastupnika, predstavnika ni punomo}nika, organ koji vodi postupak, pod uvjetima iz stavka 1. ovog ~lanka, postavit }e takvoj stranci privremenog zastupnika, po pravilu, iz reda osoba iz pravne osobe , i o tome }e, bez odga|anja,obavijestiti tu pravnu osobu. (3) Na na~in predvi|en u odredbama st. 1. i 2. ovog ~lanka, postavit }e se privremeni zastupnik i kad se ima izvr{iti radnja koja se ne mo‘e odgoditi, a stranku, odnosno njenog punomo}nika ili zastupnika nije mogu}e pravovremeno pozvati. O tome }e se stranka, punomo}nik ili zastupnik odmah obavijestiti. (4) Postavljena osoba je du‘na primiti se zastupanja, a zastupanje mo‘e odbiti samo iz razloga koji su predvi|eni posebnim propisima. Privremeni zastupnik u~estvuje samo u postupku za koji je izri~ito postavljen i to dok se ne pojavi zakonski zastupnik ili predstavnik, odnosno sama stranka ili njen punomo}nik. Broj 2 - Strana 38 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Utorak, 20. sije~nja/januara 1998. 4. Zajedni~ki predstavnik ^lanak 55. (1) Dvije ili vi{e stranaka mogu, ako posebnim propisom nije druga~ije odre|eno, u istom predmetu istupati zajedni~ki. One su u takvom slu~aju du‘ne nazna~iti tko }e od njih istupati kao njihov zajedni~ki predstavnik, ili postaviti zajedni~kog punomo}nika. (2) Organ koji vodi postupak, mo‘e, ako to ne zabranjuje poseban propis, odrediti strankama koje u postupku u~estvuju s istovjetnim zahtjevima da u odre|enom roku nazna~e tko }e ih izme|u njih predstavljati, ili da postave zajedni~kog punomo}nika o ~emu se donosi zaklju~ak. Ako stranke po takvom zaklju~ku ne postupe, mo‘e to odrediti sam organ koji vodi postupak, u kom slu~aju zajedni~ki predstavnik, odnosno punomo}nik zadr‘ava to svojstvo sve dok stranke ne postave drugog. Protiv takvog zaklju~ka stranke imaju pravo posebne ‘albe, ali ‘alba ne odga|a izvr{enje zaklju~ka. (3) I u slu~aju odre|ivanja zajedni~kog predstavnika, odnosno punomo}nika, svaka stranka zadr‘ava pravo da istupa kao stranka u postupku, da daje izjave, da samostalno izjavljuje ‘albe i koristi druga pravna sredstva. 5. Punomo}nik ^lanak 56. (1) Stranka, odnosno njen zakonski zastupnik mo‘e odrediti punomo}nika koji }e je zastupati u postupku, osim u radnjama u kojima je potrebno da sama stranka daje izjave. (2) Radnje u postupku koje punomo}nik poduzima u granicama punomo}i imaju isto pravno djelovanje kao da ih je poduzela sama stranka. (3) I pored punomo}nika, sama stranka mo‘e davati izjave, a ove izjave se mogu od stranke i neposredno tra‘iti. (4) Stranka koja je prisutna kad njen punomo}nik daje usmenu izjavu, mo‘e neposredno poslije date izjave, izmijeniti ili opozvati izjavu svog punomo}nika. Ako u pismenim ili usmenim izjavama koje se ti~u ~injenica postoji nesuglasnost izme|u izjava stranke i njenog punomo}nika, organ koji vodi postupak cijenit }e obje izjave u smislu ~lanka 9. ovog zakona. ^lanak 57. (1) Punomo}nik mo‘e biti svaka osoba koja je potpuno poslovno sposobna, osim osobe koja se bavi nadripisarstvom. (2) Ako se kao punomo}nik pojavi osoba koja se bavi nadripisarstvom, organ }e takvoj osobi uskratiti dalje zastupanje o ~emu se donosi zaklju~ak i o tome }e odmah obavijestiti stranku. (3) Protiv zaklju~ka o uskra}ivanju zastupanja mo‘e se izjaviti posebna ‘alba, koja ne odga|a izvr{enje zaklju~ka. ^lanak 58. (1) Punomo} se mo‘e dati pismeno, ili usmeno u zapisnik koji sa~injava slu‘bena osoba organa koji vodi postupak. (2) Stranka koja nije pismena ili nije u stanju da se potpi{e stavit }e na pismenu punomo} umjesto potpisa otisak prsta. Ako se punomo} izdaje osobi koja nije advokat, potrebno je i prisustvo dvojice svjedoka koji }e se potpisati na punomo}. (3) Iznimno, slu‘bena osoba koja vodi postupak ili obavlja pojedine radnje u postupku mo‘e dopustiti da u ime stranke, kao njen punomo}nik, izvr{i odre|enu radnju osoba koja nije podnijela punomo} (~lan porodice i dr), ali }e istovremeno narediti toj osobi da naknadno u odre|enom roku podnese odgovaraju}u punomo} za tu radnju. ^lanak 59. (1) Ako je punomo} data u obliku privatne isprave, pa se posumnja u njenu istinitost, mo‘e se narediti da se podnese ovjerena punomo}. (2) Pravilnost punomo}i ispituje se po slu‘benoj du‘nosti, a nedostaci pismene punomo}i uklanjaju se shodno odredbi ~lanka 67. ovog zakona, pri ~emu slu‘bena osoba, koja vodi postupak mo‘e dopustiti punomo}niku s neurednom punomo}i da izvr{i hitne radnje u postupku. ^lanak 60. (1) Za sadr‘aj i obim punomo}i mjerodavne su odredbe punomo}i. Punomo} se mo‘e dati za cio postupak ili samo za pojedine radnje, a mo‘e se i vremenski ograni~iti. (2) Punomo} ne prestaje smr}u stranke, gubitkom njene procesne sposobnosti ili promjenom njenog zakonskog zastupnika, ali pravni sljedbenik stranke, odnosno njen novi zakonski zastupnik mo‘e opozvati raniju punomo}. (3) Na pitanja u svezi s punomo}i koja nisu ure|ena odredbama ovog zakona shodno }e se primjenjivati odgovaraju}e odredbe zakona kojim je ure|en parni~ni postupak. ^lanak 61. Odredbe ovog zakona koje se odnose na stranke, va‘e shodno i za njihove zakonske zastupnike, punomo}nike, privremene zastupnike i zajedni~ke predstavnike. ^lanak 62. (1) Stranci }e se dozvoliti da u stvarima za koje se tra‘i stru~no poznavanje pitanja u svezi s predmetom postupka dovede stru~nu osobu koja }e joj davati obavje{tenja i savjete (stru~ni pomaga~). Ova osoba ne zastupa stranku. (2) Stranka ne mo‘e dovesti kao stru~nog pomaga~a osobu koja nije poslovno sposobna ili koja se bavi nadripisarstvom. IV - KOMUNICIRANJE ORGANA I STRANAKA 1. Podnesci ^lanak 63. (1) Pod podnescima se podrazumijevaju zahtjevi, obrasci koji se koriste za automatsku obradu podataka, prijedlozi, prijave, molbe, ‘albe, prigovori i druga priop}enja kojima se pojedinci ili pravne osobe obra}aju organima. (2) Podnesci se, po pravilu, predaju neposredno ili {alju po{tom pismeno, ili se usmeno priop}avaju na zapisnik kod organa, a mogu se, ako nije druga~ije propisano, izjavljivati i faksom ili telegrafski. Kratka i hitna priop}enja mogu se davati i telefonski, ako je to po prirodi stvari mogu}e. ^lanak 64. Podnesak se predaje organu nadle‘nom za prijem podneska, a mo‘e se predati svakog radnog dana u toku radnog vremena. Za usmene podneske koji nisu vezani s rokom ili ina~e nisu neodlo‘ni, mo‘e se odrediti da se predaju samo u odre|ene sate u toku radnog vremena. Vrijeme za predaju ovakvih podnesaka objavljuje svaki organ u svojim prostorijama na vidnom mjestu. ^lanak 65. (1) Organ koji je nadle‘an za prijem podneska, odnosno usmenog priop}enja, du‘an je primiti podnesak koji mu se predaje, odnosno uzeti na zapisnik usmeno priop}enje. (2) Slu‘bena osoba koja primi podnesak du‘na je po slu‘benoj du‘nosti ili na usmeno tra‘enje podnositelja dati potvrdu o prijemu podneska. Za ovu potvrdu ne pla}a se taksa. (3) Ako organ nije nadle‘an za prijem pismenog podneska, odnosno priop}enja na zapisnik, slu‘bena osoba ovog organa }e upozoriti na to podnosioca i uputiti ga organu nadle‘nom za prijem. Ako podnosilac i pored toga zahtijeva da se njegov podnesak odnosno priop}enje na zapisnik primi, slu‘bena osoba je du‘na primiti takav podnesak, odnosno usmeno priop}enje. Ako organ na|e da nije nadle‘an za rad po takvom podnesku, donijet }e zaklju~ak kojim }e odbaciti podnesak zbog nenadle‘nosti i zaklju~ak odmah dostaviti stranci. Utorak, 20. sije~nja/januara 1998. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 2 - Strana 39 (4) Kad organ po{tom dobije podnesak za ~iji prijem nije nadle‘an, a poznato mu je koji je organ nadle‘an za prijem, poslat }e podnesak bez odga|anja nadle‘nom organu, odnosno sudu i o tome }e obavijestiti stranku. Ako organ koji je dobio podnesak ne mo‘e da utvrdi koji je organ nadle‘an za rad po podnesku, donijet }e bez odlaganja zaklju~ak kojim }e odbaciti podnesak zbog nenadle‘nosti i zaklju~ak odmah dostaviti stranci. (5) Protiv zaklju~ka donesenog po st. 3. i 4. ovog ~lanka, dopu{tena je posebna ‘alba. (6) Ako organ po{tom dobije tu‘bu za pokretanje upravnog spora, tu‘bu }e bez odga|anja dostaviti nadle‘nom sudu, o ~emu }e pismeno obavijestiti podnosioca tu‘be. ^lanak 66. (1) Podnesak mora biti razumljiv i sadr‘avati sve {to je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti. Podnesak naro~ito treba da sadr‘i: ozna~enje organa kome se upu}uje, predmet na koji se odnosi zahtjev, odnosno prijedlog, tko je zastupnik ili punomo}nik ako ga ima, i ime i prezime i boravi{te (adresu) podnosioca odnosno zastupnika ili punomo}nika. (2) Podnosilac je du‘an svojeru~no potpisati podnesak. Izuzetno, podnesak mo‘e umjesto podnosioca potpisati njegov bra~ni drug, jedan od njegovih roditelja, sin ili k}i, ili odvjetnik koji je po ovla{tenju stranke sastavio podnesak. Osoba koja je potpisala podnesak za podnosioca du‘na je da na podnesku potpi{e svoje ime i stavi svoju adresu. (3) Ako je podnosilac nepismen ili nije u stanju da se potpi{e, potpisat }e ga druga pismena osoba, koja }e potpisati i svoje ime i adresu. ^lanak 67. (1) Ako podnesak sadr‘i koji formalni nedostatak koji sprije~ava postupanje po podnesku, ili je podnesak nerazumljiv ili nepotpun, ne mo‘e se samo zbog toga odbaciti. Organ koji je primio takav podnesak du‘an je u~initi one radnje koje }e osigurati da se nedostaci otklone i odredit }e podnosiocu rok u kome je du‘an da to u~ini. Ovo se mo‘e saop}iti podnosiocu pismeno, faksom ili telefonski, a i usmeno, ako se podnosilac zatekne kod organa koji ovo saop}ava. O u~injenom saop}enju organ }e sastaviti slu‘benu zabilje{ku u spisu. (2) Ako podnosilac otkloni nedostatke u odre|enom roku, smatrat }e se da je podnesak bio od po~etka uredan. Ako podnosilac ne otkloni nedostatke u odre|enom roku, pa se usljed toga ne mo‘e po podnesku postupati, smatrat }e se da podnesak nije ni podnesen. O tome }e organ donijeti zaklju~ak protiv koga se mo‘e izjaviti posebna ‘alba. Na ovu posljedicu podnosilac }e se naro~ito upozoriti u pozivu za ispravku podneska. (3) Kad je podnesak poslan faksom, telegrafski ili je primljeno telefonsko priop}enje, pa se posumnja da podnesak nije podnijela osoba ~ije je ime ozna~eno na telegrafskom ili fax podnesku, odnosno da ne poti~e od osobe koja je pri telefonskom priop}enju kazala svoje ime, nadle‘ni organ }e povesti postupak za utvr|ivanje ovih ~injenica, pa ako se nedostaci ne otklone, postupit }e na na~in propisan u stavku 2. ovog ~lanka. ^lanak 68. Ako podnesak sadr‘i vi{e zahtjeva koji se moraju rje{avati odvojeno, organ koji primi podnesak uzet }e u rje{avanje zahtjeve za ~ije je rje{avanje nadle‘an, a sa ostalim zahtjevima postupit }e u smislu ~lanka 65. stavka 4. ovog zakona. 2. Pozivanje ^lanak 69. (1) Organ koji vodi postupak ovla{ten je da poziva osobu ~ije je prisustvo u postupku potrebno, a koje boravi na njegovom podru~ju. Po pravilu, pozivanje se ne mo‘e vr{iti radi dostavljanja pismenih otpravaka rje{enja i zaklju~aka, ili radi saop}enja koja se mogu izvr{iti po{tom i na drugi na~in pogodniji za osobu kojoj se saop}enje ima u~initi. (2) Izuzetno, na usmenu raspravu mo‘e biti pozvana osoba koja boravi van podru~ja organa koji vodi postupak, ako se time postupak ubrzava ili olak{ava, a dolazak ne prouzrokuje ve}e tro{kove ili ve}u dangubu za pozvanog. (3) Pozivanje se vr{i pismenim putem, ako posebnim propisima nije predvi|en drugi na~in pozivanja. ^lanak 70. (1) U pismenom pozivu nazna~it }e se naziv organa koji poziva, ime i prezime i adresa osobe koja se poziva, mjesto, dan, a kad je to mogu}e i sat dolaska pozvanog, predmet zbog koga se poziva i u kom svojstvu (kao stranka, svjedok, vje{tak itd.), a zatim i koja pomo}na i dokazna sredstva pozvani treba da ponese. U pozivu se mora navesti da li je pozvana osoba du‘na da do|e li~no ili mo‘e poslati punomo}nika koji }e je zastupati, a zatim }e se upozoriti da je u slu~aju sprije~enosti da se odazove pozivu du‘na da izvijesti organ koji je izdao poziv. Pozvani }e se isto tako upozoriti da mo‘e biti priveden ako se iz neopravdanih razloga ne odazove pozivu, ili ne izvijesti da je sprije~en da do|e, odnosno da mo‘e biti nov~ano ka‘njen. (2) U pozivu na usmenu raspravu stranka se mo‘e pozvati da podnese pismene i druge dokaze, a mo‘e se upozoriti i da mo‘e povesti svjedoke na koje se namjerava pozvati. (3) Kad to dopu{ta priroda stvari, mo‘e se ostaviti na volju pozvanoj osobi da umjesto li~nog dolaska preda, do odre|enog dana, potrebnu pismenu izjavu. ^lanak 71. (1) Pri pozivanju organ }e voditi ra~una da se osoba ~ije je prisustvo potrebno, pozove da do|e u vrijeme koje }e najmanje ometati pozvanog u obavljanju njegovog redovnog posla. (2) Nitko ne mo‘e biti pozvan da do|e u toku no}i. Pozivanje za dolazak no}u mo‘e se izvr{iti samo izuzetno, ako je to predvi|eno posebnim propisima i ako se radi o izvr{enju hitnih i neodgodivih mjera koje u pozivu moraju biti navedene, kao i propis na osnovu kojeg se vr{i to pozivanje. ^lanak 72. (1) Pozvana osoba du‘na je da se odazove pozivu. (2) Ako je pozvana osoba zbog bolesti ili kog drugog opravdanog razloga sprije~ena da do|e, du‘na je odmah po prijemu poziva o tome izvijestiti organ koji je izdao poziv, a ako je razlog sprije~enosti nastao kasnije onda odmah poslije saznanja tog razloga. (3) Ako se osoba kojoj je poziv li~no dostavljen (~lanak 83.) ne odazove pozivu, a izostanak ne opravda, mo‘e biti privedena, ako je njeno prisustvo potrebno, a pored toga i ka‘njena nov~anom kaznom do 50 DM. Ove }e se mjere primijeniti samo ako je u pozivu bilo nazna~eno da }e se te mjere primijeniti. Ako su zbog neopravdanog izostanka pozvane osobe nastali tro{kovi u postupku, mo‘e se odrediti da te tro{kove snosi osoba koja je izostala. Zaklju~ak o privo|enju, o izricanju kazne ili o pla}anju tro{kova, donosi slu‘bena osoba koja vodi postupak u suglasnosti sa slu‘benom osobom ovla{tenom za rje{avanje stvari, a kod zamoljenog organa - u suglasnosti s rukovoditeljom tog organa, odnosno sa slu‘benom osobom ovla{tenom za rje{avanje u sli~nim stvarima. Protiv ovog zaklju~ka dopu{tena je posebna ‘alba. (4) Ako se pozivu nije odazvala vojna osoba ili slu‘benik policije, organ }e se obratiti nadle‘noj vojnoj komandi odnosno organu policije te osobe sa zahtjevom da se ona dovede, a mo‘e ga i kazniti po stavku 3. ovog ~lanka, odnosno odrediti da snosi tro{kove. Broj 2 - Strana 40 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Utorak, 20. sije~nja/januara 1998. 3. Zapisnik ^lanak 73. (1) O usmenoj raspravi ili drugoj va‘nijoj radnji u postupku, kao i va‘nijim usmenim izjavama stranaka ili tre}ih osoba u postupku, sastavlja se zapisnik. (2) O manje va‘nim radnjama i izjavama stranaka i tre}ih osoba koje bitno ne uti~u na rje{enje stvari, o upravljanju toka postupka, o saop}enjima, slu‘benim opa‘anjima, usmenim uputstvima i nalozima, kao i okolnostima, koje se ti~u samo unutra{ njeg rada organa kod koga se vodi postupak, ne}e se, po pravilu, sastavljati zapisnik ve} }e se u samom spisu sastaviti slu‘bena zabilje{ka, koju potpisuje slu‘bena osoba koja ju je sastavila, uz oznaku datuma. Ne mora se sastavljati zapisnik ni o onim usmenim zahtjevima stranke o kojima se odlu~uje po skra}enom postupku, a kojima se udovoljava. ^lanak 74. (1) U zapisnik se unosi: naziv organa koji obavlja radnju, broj i datum, mjesto gdje se obavlja radnja, dan i sat kad se obavlja radnja i predmet u kome se ona obavlja, imena slu‘benih osoba, prisutnih stranaka i njihovih zastupnika ili punomo}nika i drugih osoba koje su prisutne izvo|enju radnje. (2) Zapisnik treba da sadr‘i to~no i kratko tok i sadr‘aj u postupku izvr{ene radnje i datih izjava i da se te radnje i izjave ograni~e na ono {to se ti~e same stvari koja je predmet postupka. U zapisniku se navode sve isprave koje su u bilo koju svrhu upotrijebljene pri izvo|enju radnje, a prema potrebi, ove se isprave prila‘u zapisniku. (3) Izjave stranaka, svjedoka, vje{taka i drugih osoba koje u~estvuju u postupku, a koje su zna~ajne za dono{enje rje{enja, upisuju se u zapisnik {to to~nije, a prema potrebi i njihovim rije~ima. U zapisnik se upisuju i svi zaklju~ci koji se u toku radnje donesu. (4) Ako se koje saslu{anje obavlja preko tuma~a (prevoditelja), ozna~it }e se na kom je jeziku saslu{ani govorio i tko je bio tuma~ (prevoditelj). (5) Zapisnik se vodi u toku obavljanja slu‘bene radnje. Ako se radnja ne mo‘e istog dana zavr{iti, unijet }e se svakog dana posebno u isti zapisnik ono {to je tog dana ura|eno i to }e se potpisati. (6) Ako se radnja o kojoj se vodi zapisnik nije mogla obaviti bez prekida, u zapisniku }e se nazna~iti da je bilo prekida. (7) Ako su u toku radnje izra|eni ili pribavljeni planovi, skice, crte‘i, fotografije i tome sli~no,te akte }e svojim potpisom ovjeriti slu‘bena osoba i priklju~iti zapisniku, a u zapisniku konstatovati akte koji su uzeti. (8) Propisima se mo‘e odrediti da se zapisnik u odre|enim stvarima mo‘e voditi u vidu knjige ili drugih sredstava evidencije. ^lanak 75. (1) Zapisnik mora biti vo|en uredno i u njemu se ne smije ni{ta brisati. Mjesta koja su precrtana do zaklju~enja zapisnika moraju ostati ~itljiva, i njih svojim potpisom ovjerava slu‘bena osoba koja rukovodi radnjom postupka. (2) U ve} potpisanom zapisniku ne smije se ni{ta dodavati ni mijenjati. Dopuna u ve} zaklju~enom zapisniku unosi se u dodatak zapisnika. ^lanak 76. (1) Prije zaklju~enja zapisnik }e se pro~itati saslu{anim osobama i ostalim osobama koje u~estvuju u radnji postupka. Ove osobe imaju pravo da i same pregledaju zapisnik i da stavljaju svoje primjedbe, a slu‘bena osoba je obvezna to omogu}iti. Na kraju zapisnika navest }e se da je zapisnik pro~itan i da nisu stavljene nikakve primjedbe, ili ako jesu, ukratko }e se upisati sadr‘aj datih primjedaba. Te primjedbe }e potpisati osoba koja ih je dala.Zatim }e se pristupiti potpisivanju zapisnika na na~in {to }e se prvo potpisati osobe koje su saslu{ane, odnosno davale izjave u postupku, a na kraju zapisnik }e ovjeriti svojim potpisom slu‘bena osoba koja je rukovodila radnjom, kao i zapisni~ar,ako ga je bilo. (2)Stranka, svjedoci, vje{taci i druge osobe koje su saslu{ane u postupku u zapisniku }e se potpisati ispod onog dijela zapisnika gdje je upisana njihova izjava. (3) Ako su vr{ena suo~enja, dio zapisnika o tome potpisat }e osobe koje su suo~ene. (4) Ako se zapisnik sastoji od vi{e listova, oni }e se ozna~iti rednim brojevima,a svaki list }e na kraju svojim potpisom ovjeriti slu‘bena osoba koja rukovodi radnjom postupka i osoba ~ija je izjava upisana na kraju lista. (5) Dopune ve} zaklju~enog zapisnika ponovo }e se potpisati i ovjeriti. (6) Ako osoba koja treba da potpi{e zapisnik nije pismena, ili ne mo‘e da pi{e,potpisat }e ga jedna pismena osoba koja }e staviti i svoj potpis. Ovo ne mo‘e biti slu‘bena osoba koja rukovodi radnjom postupka, niti zapisni~ar. (7) Ako neka osoba ne}e da potpi{e zapisnik, ili se udalji prije zaklju~enja zapisnika, to }e se upisati u zapisnik i navesti razlog zbog kog je potpis uskra}en. ^lanak 77. (1) Zapisnik sastavljen sukladno s odredbama ~lanka 76. ovog zakona jeste javna isprava. Zapisnik je dokaz o toku i sadr‘ini radnje postupka i datih izjava, osim onih dijelova zapisnika na koje je saslu{ana osoba stavila primjedbu da nisu pravilno sastavljeni. (2) Dozvoljeno je dokazivati neto~nost zapisnika. ^lanak 78. (1) Kad u upravnom postupku rje{ava kolegijalni organ, o vije}anju i glasanju sastavlja se poseban zapisnik. Kad je u postupku po ‘albi jednoglasno odlu~eno, ne mora se sastavljati zapisnik o vije}anju i glasanju, ve} se o tome mo‘e sastaviti samo slu‘bena zabilje{ka u spisu koja se ovjerava potpisom slu‘bene osobe koja predsjedava kolegijalnim organom. (2) U zapisnik o vije}anju i glasanju upisuje se, pored podataka o li~nom sastavu kolegijalnog organa, ozna~enje predmeta o kome je rije~ i kratak sadr‘aj onoga {to je rije{eno, kao i odvojena mi{ljenja ako ih je bilo. Ovaj zapisnik potpisuje osoba koja predsjedava i zapisni~ar. (3) Kad u upravnom postupku rje{ava organ zakonodavne ili organ izvr{ne vlasti, ne}e se voditi poseban zapisnik o vije}anju i glasanju, ve} }e se zaklju~ak donesen u upravnoj stvari unijeti u zapisnik, kao i ostali zaklju~ci tih organa. 4. Razgledanje spisa i obavje{tavanje o toku postupka ^lanak 79. (1) Stranke imaju pravo da razgledaju spise predmeta i da o svom tro{ku prepi{u potrebne spise, a organ je obvezan to omogu}iti. Spisi se razgledaju i prepisuju pod nadzorom odre|ene slu‘bene osobe. (2) Pravo da razgleda spise i da o svom tro{ku prepi{e pojedine spise ima i svaka druga osoba koja u~ini vjerovatnim svoj pravni interes za to, kao i dru{tvena organizacijai udru‘enje gra|ana, ako za to postoji opravdan interes. (3) Zahtjev za razgledanje i prepisivanje spisa mo‘e se staviti i usmeno. Organ mo‘e tra‘iti od osobe iz stavka 2. ovog ~lanka,da pismeno ili usmeno na zapisnik obrazlo‘i postojanje svog pravnog interesa. (4) Ne mogu se razgledati ni prepisivati: zapisnik o vije}anju i glasanju, slu‘beni referati i nacrti rje{enja, kao ni drugi spisi koji se vode kao povjerljivi, ako bi se time mogla osujetiti svrha Utorak, 20. sije~nja/januara 1998. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 2 - Strana 41 postupka, ili ako se to protivi javnom interesu ili opravdanom interesu jedne stranke ili tre}ih osoba. (5) Stranka i svaka druga osoba koja u~ini vjerovatnim svoj pravni interes u predmetu, kao i zainteresirani organi, imaju pravo da se obavje{tavaju o toku postupka. (6) Protiv odbijanja zahtjeva iz odredaba ovog ~lanka, dopu{tena je posebna ‘alba i kad zaklju~ak nije izdat pismeno. @alba se mo‘e izjaviti odmah. V - DOSTAVLJANJE PISMENA 1. Na~in dostavljanja pismena ^lanak 80. (1) Dostavljanje pismena (poziva, rje{enja, zaklju~aka i drugih slu‘benih spisa) vr{i se, po pravilu, tako {to se pismeno predaje osobi kojoj je namijenjeno. (2) Dostavljanje se vr{i preko po{te ili ga vr{i organ preko svoje slu‘bene osobe. Osoba kojoj ima da se pismeno dostavi mo‘e biti pozvana radi prijema pismena samo izuzetno, kad to zahtijeva priroda ili zna~aj pismena koje se ima uru~iti, ako je takva dostava posebnim propisom predvi|ena. (3) Na~in dostavljanja odre|uje organ ~ije se pismeno dostavlja sukladno odredbama ovog zakona, o dostavljanju pismena. ^lanak 81. (1) Dostavljanje se vr{i samo radnim danom, i to danju. (2) Organ ~ije se pismeno ima dostaviti mo‘e, izuzetno, iz osobito va‘nih razloga odrediti da se dostavljanje izvr{i i u nedjelju ili drugi neradni dan ili na dan dr‘avnog praznika. (3) Dostavljanje po{tom mo‘e se vr{iti i u dane iz stavka 2. ovog ~lanka. ^lanak 82. (1) Dostavljanje se vr{i, po pravilu, u stanu ili na radnom mjestu gdje je zaposlena osoba kojoj se dostavljanje ima izvr{iti, a odvjetniku u njegovom odvjetni~kom uredu. (2) Dostavljanje se mo‘e izvr{iti i van prostorija navedenih u stavku 1. ovog ~lanka, ako osoba kojoj se dostavljanje vr{i pristane primiti pismeno koje se dostavlja, a ako tih prostorija nema, mo‘e se takvoj osobi izvr{iti dostavljanje gdje god se ona zatekne. 2. Obvezno osobno dostavljanje pismena ^lanak 83. (1) Dostavljanje se mora izvr{iti li~no osobi kojoj je pismeno namijenjeno kad je takvo dostavljanje odre|eno ovim zakonom ili drugim propisom, kad od dana dostavljanja po~inje te}i rok koji se po zakonu ne mo‘e produ‘avati, ili kad to odredi organ koji je naredio dostavljanje. Smatra se da je izvr{eno osobno dostavljanje odvjetniku i predajom pismena osobi zaposlenoj u odvjetni~kom uredu. (2) Kad se osoba kojoj se dostavljanje ima osobno izvr{iti ne zatekne u stanu, odnosno na radnom mjestu, ili se u odvjetni~kom uredu ne zatekne ni osoba koja je u njoj zaposlena, dostavlja~ }e se obavijestiti kad i na kom mjestu ga mo‘e na}i, pa }e mu kod koje od osoba navedenih u ~lanku 84. ovog zakona, ostaviti pismeno obavje{tenje da odre|eni dan i sat bude u svom stanu, odnosno na radnom mjestu, radi primanja pismena. Ako i poslije toga dostavlja~ ne zatekne osobu kojoj se dostavljanje ima izvr{iti, dostavlja~ }e postupiti na na~in propisan u ~lanku 86. ovog zakona, i tada se smatra da je dostavljanje izvr{eno. (3) Dostavljanjem pismena zakonskom zastupniku, punomo}niku ili punomo}niku za primanje pismena (~lanak 88), smatra se da je dostavljanje izvr{eno samoj stranci. 3. Posredno dostavljanje pismena ^lanak 84. (1) Kad se osoba kojoj se dostavljanje ima izvr{iti, ne zatekne u svom stanu, dostavljanje se vr{i predajom pismena nekom od odraslih ~lanova njegovog doma}instva, a ako se ni oni ne zateknu u stanu, pismeno se mo‘e predati susjedu, ako on na to pristane. (2) Ako se dostavljanje vr{i na radnom mjestu osobe kojoj se pismeno ima dostaviti, a ta osoba se tu ne zatekne, dostavljanje se mo‘e izvr{iti osobi koja je na istom mjestu zaposlena, ako ona pristane da primi pismeno. Dostavljanje odvjetniku mo‘e se izvr{iti i predajom pismena osobi zaposlenoj u odvjetni~kom uredu. (3) Dostavljanje po st. 1. i 2. ovog ~lanka ne mo‘e se izvr{iti osobi koja u istom postupku u~estvuje sa suprotnim interesom. ^lanak 85. (1) Ako se utvrdi da je osoba kojoj se dostavljanje ima izvr{iti odsutna i da joj osoba navedena u ~lanku 84. ovog zakona ne mo‘e pismeno na vrijeme predati, pismeno }e se vratiti organu koji ga je izdao, uz nazna~enje gdje se odsutna osoba nalazi. (2) Ako je boravi{te osobe kojoj se dostavljanje ima izvr{iti i pored istra‘ivanja, ostalo nepoznato, organ koji je izdao pismeno postavit }e toj osobi privremenog zastupnika u smislu ~lanka 54. ovog zakona i njemu }e predati pismeno. ^lanak 86. (1) Ako se dostavljanje ne mo‘e izvr{iti ni na na~in propisan u ~lanku 84. ovog zakona, a nije utvr|eno da je osoba kojoj se dostavljanje ima izvr{iti odsutna, dostavlja~ }e predati pismeno nadle‘nom organu op}ine na ~ijem se podru~ju nalazi boravi{te osobe kojoj se dostavljanje vr{i, ili po{ti u mjestu njegovog boravi{ta, ako se dostavljanje vr{i preko po{te. Na vratima stana osobe kojoj se dostavljanje ima izvr{iti, dostavlja~ }e pribiti pismeno saop}enje u kojem je nazna~eno gdje se pismeno nalazi. Na saop}enju i na samom pismenu koje se imalo dostaviti, dostavlja~ }e nazna~iti razlog ovakvog dostavljanja, kao i datum kad je saop}enje u kojem je nazna~eno pribio na vrata, i staviti svoj potpis. (2) Dostavljanje se smatra izvr{enim kad je saop}enje pribijeno na vrata s tim da o{te}enje ili uni{tenje ovog saop}enja izvr{eno nakon pribijanja na vratima nema uticaja na valjanost dostavljanja. (3) O dostavljanju izvr{enom na na~in propisan u stavku 1. ovog ~lanka, obavijestit }e se organ koji je naredio dostavljanje. 4. Posebni slu~ajevi dostavljanja pismena a) Dostavljanje pismena zakonskom zastupniku i punomo}niku ^lanak 87. (1) Dostavljanje zakonskom zastupniku ili punomo}niku, ako ih stranka ima, vr{i se na na~in propisan u ~l. 80. do 86. ovog zakona. (2) Ako vi{e stranaka imaju zajedni~kog zakonskog zastupnika ili punomo}nika u istom predmetu, dostavljanje se za sve njih vr{i tom zakonskom zastupniku, odnosno punomo}niku. Ako stranka ima vi{e punomo}nika, dovoljno je da se dostavljanje izvr{i samo jednom od njih. b) Dostavljanje pismena punomo}niku za primanje pismena ^lanak 88. (1) Stranka mo‘e ovlastiti odre|enu osobu kojoj se imaju vr{iti sva dostavljanja za nju. Kad stranka pismeno obavijesti o tom ovla{tenju organ koji vodi postupak, taj organ je obvezan sva dostavljanja vr{iti ovom punomo}niku (punomo}nik za primanje pismena). Broj 2 - Strana 42 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Utorak, 20. sije~nja/januara 1998. (2) Punomo}nik za primanje pismena du‘an je svaki akt bez odga|anja poslati stranci. (3) Ako bi neposredno dostavljanje stranci, punomo}niku ili zakonskom zastupniku znatno odugovla~ilo postupak, slu‘bena osoba koja vodi postupak mo‘e nalo‘iti stranci da po odre|enom predmetu, a u odre|enom roku postavi u sjedi{tu organa punomo}nika za primanje pismena. Ako stranka ne postupi po ovom nalogu, organ mo‘e postupiti shodno ~lanku 54. ovog zakona. (4) Kad se stranka ili njen zakonski zastupnik nalaze u inozemstvu, a nemaju ponomo}nika u Federaciji, pozvat }e se pri dostavljanju prvog pismena da u odre|enom roku postave punomo}nika ili punomo}nika za primanje pismena, i upozorit }e se da }e im se, ako u ostavljenom roku ne postave punomo}nika, postaviti po slu‘benoj du‘nosti punomo}nik za primanje pismena, odnosno privremeni zastupnik. (5) Dostavljanjem pismena punomo}niku za primanje pismena smatra se da je dostavljanje izvr{eno stranci kojoj je pismeno imalo biti dostavljeno. ^lanak 89. (1) Kad vi{e stranaka koje u postupku zajedni~ki u~estvuju s istovjetnim zahtjevima nemaju zajedni~kog punomo}nika, du‘ne su pri prvoj radnji u postupku prijaviti organu zajedni~kog punomo}nika za primanje pismena, po mogu}stvu takvog koji stanuje u sjedi{tu organa. Dok ne prijave zajedni~kog punomo}nika za primanje pismena, smatrat }e se za takvog punomo}nika ona stranka izme|u njih koja je na prvom zajedni~ kom podnesku prva potpisana ili ozna~ena. Ako se na takav na~in ne mo‘e odrediti punomo}nik, slu‘bena osoba koja vodi postupak mo‘e odrediti za punomo}nika bilo koju od tih stranaka. Ako je broj stranaka velik ili su iz raznih mjesta, mogu stranke prijaviti, a i sama slu‘bena osoba mo‘e odrediti i vi{e takvih punomo}nika i ozna~iti koju }e od stranaka svaki od njih zastupati. (2) Zajedni~ki punomo}nik za primanje pismena du‘an je bez odga|anja obavijestiti sve stranke o pismenu koje je za njih primio i omogu}iti im da pregledaju, prepi{u i ovjere pismeno koje, po pravilu, on treba da ~uva. (3) U pismenu koje se dostavlja punomo}niku za primanje pismena ozna~it }e se sve osobe za koje se dostavljanje vr{i. c) Dostavljanje pismena organima vlasti, poduze}ima (dru{tvima), ustanovama i drugim pravnim osobama ^lanak 90. (1) Dostavljanje pismena organima vlasti, poduze}ima (dru{tvima), ustanovama i drugim pravnim osobama vr{i se predajom pismena slu‘benoj osobi odnosno osobi odre|enoj za primanje pismena, tih organa odnosno pravnih osoba, ako za pojedine slu~ajeve nije druk~ije propisano. (2) Ako u postupku u~estvuju poslovne jedinice, naselja, grupe osoba i dr. (~lanak 49. stavak 2.) dostavljanje se vr{i predajom pismena osobi koju su oni odredili za primanje pismena (~lanak 52. stavak 4.). (3) Ako dostavlja~ u tijeku radnog vremena ne na|e osobu odre|enu za primanje pismena, predaju pismena mo‘e izvr{iti ma kojoj osobi zaposlenoj u tom organu, odnosno pravnoj osobi, koja se zatekne u njihovim prostorijama. d) Dostavljanje pismena ostalim osobama ^lanak 91. (1) Fizi~kim osobama i pravnim osobama u inozemstvu, kao i stranim dr‘avama, me|unarodnim organizacijama i osobama u Federaciji koje u‘ivaju diplomatski imunitet, dostavljanje pismena se obavlja preko organa uprave nadle‘nog za vanjske poslove Bosne i Hercegovine, ako me|unarodnim ugovorima nije druk~ije odre|eno. (2) Dr‘avljanima Federacije koji se nalaze u inozemstvu, dostavljanje izvoda iz mati~nih knjiga, svjedod‘aba, diploma, uvjerenja, potvrda i drugih pismena izdatih na zahtjev stranke, mo‘e se obavljati neposredno. Dostavljanje ovih i drugih pismena mo‘e se obavljati i preko diplomatskih i konzularnih predstavni{ tava Bosne i Hercegovine u inozemstvu. (3) Vojnim osobama, pripadnicima policije, osobama zaposlenim u suhozemnom, rije~nom, pomorskom i zra~nom saobra}aju, dostavljanje pismena se mo‘e vr{iti i preko njihove komande, odnosno organa ili pravne osobe u kojima su zaposleni. (4) Osobama koje su li{ene slobode dostavljanje pismena se vr{i preko uprave ustanove u kojoj se nalaze. e) Dostavljanje pismena javnim priop}enjem ^lanak 92. Ako se radi o osobi ili vi{e osoba koje organu nisu poznate ili koje se ne mogu odrediti, dostavljanje pismena }e se izvr{iti javnim priop}enjem na oglasnoj tabli organa koji je pismeno izdao. Smatra se da je dostavljanje pismena izvr{eno poslije isteka 15 dana od dana isticanja priop}enja na oglasnoj tabli, ako organ koji je pismeno izdao ne odredi du‘i rok. Pored objavljivanja na oglasnoj tabli, organ mo‘e objaviti priop}enje u novinama, odnosno drugim sredstvima javnog informiranja ili na koji drugi uobi~ajeni na~in. f) Odbijanje prijema pismena ^lanak 93. (1) Ako osoba kojoj je pismeno upu}eno, odnosno odrasli ~lan njegovog doma}instva bez zakonskog razloga odbije da primi pismeno, ili to u~ini osoba zaposlena u organu, poduze}u (dru{tvu), ustanovi ili drugoj pravnoj osobi ili u odvjetni~kom uredu, odnosno ako to u~ini osoba koju su za prijem pismena odredili naselje, grupa osoba i dr. (~lanak 49. stavak 2.), dostavlja~ }e pismeno ostaviti u stanu ili radnom mjestu gdje je ta osoba zaposlena ili }e pismeno pribiti na vrata stana ili prostorije gdje je zaposlena. (2) Kad je dostavljanje pismena izvr{eno na na~in predvi|en u stavku 1. ovog ~lanka, dostavlja~ }e zabilje‘iti na dostavnici datum, sat i razlog odbijanja prijema, kao i mjesto gdje je pismeno ostavio, i time se smatra da je dostavljanje izvr{eno. g) Promjena stana ^lanak 94. (1) Kad stranka ili njen zakonski zastupnik u toku postupka promijene svoje prebivali{te ili stan, du‘ni su da o tome odmah obavijeste organ koji vodi postupak. (2) Ako oni to ne u~ine, a dostavlja~ i pored istra‘ivanja ne mo‘e saznati kuda su se odselili, organ }e odrediti da se sva dalja dostavljanja pismena u postupku za tu stranku vr{e pribijanjem pismena na oglasnoj tabli organa koji vodi postupak. (3) Dostavljanje se smatra izvr{enim poslije isteka 15 dana od dana pribijanja pismena na oglasnoj tabli organa koji vodi postupak. (4) Kad punomo}nik, odnosno punomo}nik za primanje pismena u toku postupka promijeni svoje prebivali{te ili stan, a ne obavijesti o tome organ koji vodi postupak, dostavljanje }e se izvr{iti kao da punomo}nik nije ni postavljen. 5. Dostavnica ^lanak 95. (1) Dokaz za izvr{eno dostavljanje pismena predstavlja potvrda o dostavljanju (dostavnica). Utorak, 20. sije~nja/januara 1998. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 2 - Strana 43 (2) Dostavnica sadr‘i. naziv organa koji dostavlja, broj i datum, naziv pismena koje se dostavlja, ime stranke odnosno osobe kojoj se pismeno dostavlja i njena adresa. (3) Na dostavnici se upisuje datum dostavljanja i potpisuje je primalac i dostavlja~. Primalac }e na dostavnici sam slovima nazna~iti datum prijema. (4) Ako je primalac nepismen ili ne mo‘e da se potpi{e, dostavlja~ }e na dostavnici nazna~iti njegovo ime i datum predaje i stavit }e napomenu za{to primalac nije stavio svoj potpis. (5) Ako primalac odbije da potpi{e dostavnicu, dostavlja~ }e to zabilje‘iti na dostavnici i ispisati slovima datum predaje, i time se smatra da je dostavljanje izvr{eno. 6. Gre{ke u dostavljanju pismena ^lanak 96. (1) Ako pri dostavljanju pismena bude u~injena gre{ka koja se odnosi na datum dostavljanja ili osobu kojoj je pismeno predato, organ o ~ijem se pismenu radi du‘an je sprovesti postupak radi utvr|ivanja tih ~injenica. Smatrat }e se da je dostavljanje izvr{eno onog datuma za koji se u postupku utvrdi da je osoba kojoj je pismeno namijenjeno stvarno dobila to pismeno. (2) Ako je dostavnica nestala, izvr{eno dostavljanje pismena mo‘e se dokazivati i drugim sredstvima {to se utvr|uje u postupku, sukladno odredbi stavka 1. ovog ~lanka. VI - ROKOVI ^lanak 97. (1) Za poduzimanje pojedinih radnji u postupku mogu biti odre|eni rokovi. (2) Ako rokovi nisu odre|eni zakonom ili drugim propisom, odre|uje ih, s obzirom na okolnosti slu~aja, slu‘bena osoba koja vodi postupak. (3) Rok koji je odredila slu‘bena osoba koja vodi postupak, kao i rok odre|en propisima za koji je predvi|ena mogu}nost produ‘enja, mo‘e se produ‘iti na molbu zainteresirane osobe koja se podnese prije isteka roka ili tri dana po isteku roka, ako postoje opravdani razlozi za produ‘enje, o ~emu se sa~injava slu‘bena zabilje{ka u spisu. ^lanak 98. (1) Rokovi se odre|uju na dane, mjesece i godine. (2) Kad je rok odre|en po danima, dan u koji je dostavljanje ili priop}enje izvr{eno, odnosno u koji pada doga|aj od koga treba ra~unati trajanje roka, ne ura~unava se u rok, ve} se za po~etak roka uzima prvi naredni dan. Rok koji je odre|en po mjesecima, odnosno po godinama zavr{ava se istekom onog dana, mjeseca, odnosno godine, koji po svom broju odgovara danu kad je dostavljanje ili priop}enje izvr{eno, odnosno danu u koji pada doga|aj od koga se ra~una trajanje roka. Ako nema tog dana u posljednjem mjesecu, rok isti~e posljednjeg dana tog mjeseca. (3) Svr{etak roka mo‘e se ozna~iti i izvjesnim kalendarskim datumom. ^lanak 99. (1) Po~etak i tok rokova ne sprije~avaju nedjeljni dani odnosno dani kada se ne radi i dani dr‘avnih praznika. (2) Ako posljednji dan roka pada u nedjelju ili na dan dr‘avnog praznika, ili u neki drugi dan kad organ kod koga se radnja postupka ima poduzeti, ne radi, rok isti~e istekom prvog narednog radnog dana. ^lanak 100. (1) Podnesak je podnesen u roku ako je prije nego {to rok istekne stigao organu kome je imao biti predat. (2) Kad je podnesak upu}en po{tom preporu~eno ili telegrafski, dan predaje po{ti smatra se danom predaje organu kome je upu}en. (3) Za osobe koje se nalaze u vojsci Federacije, dan predaje podneska vojnoj jedinici, odnosno vojnoj ustanovi ili {tabu, smatra se danom predaje organu kome je upu}en. (4) Za osobe li{ene slobode, dan predaje podneska upravi ustanove u kojoj se te osobe nalaze, smatra se danom predaje organu kome je upu}en. (5) Ako je nadle‘ni organ odredio dan kad }e se raspravljati o podnesku koji je stranka du‘na da podnese, pa pozvao stranku da podnesak dostavi do odre|enog dana, organ je du‘an uzeti u razmatranje podnesak koji je primljen prije po~etka raspravljanja. VII - POVRAT U PRE\A[NJE STANJE ^lanak 101. (1) Stranci koja je iz opravdanih razloga propustila da u roku izvr{i neku radnju postupka, pa je usljed tog propu{tanja isklju~ ena od vr{enja ove radnje, dozvolit }e se, po njenom prijedlogu, povrat u pre|a{nje stanje. (2) Na prijedlog stranke koja je propustila da u roku preda podnesak, dozvolit }e joj se povrat u pre|a{nje stanje i kad je ona iz neznanja ili o~iglednom oma{kom podnesak pravovremeno poslala po{tom ili neposredno predala nenadle‘nom organu. (3) Povrat u pre|a{nje stanje dozvolit }e se i u slu~aju kad je stranka o~iglednom oma{kom prekora~ila rok, ali je podnesak ipak primljen od nadle‘nog organa najkasnije za tri dana poslije isteka roka, ako bi stranka zbog zaka{njenja izgubila neko pravo. ^lanak 102. (1) Stranka je du‘na da u prijedlogu za povrat u pre|a{nje stanje iznese okolnosti zbog kojih je bila sprije~ena da u roku izvr{i propu{tenu radnju i da te okolnosti u~ini bar vjerovatnim (~lanak 160.). (2) Prijedlog za povrat u pre|a{nje stanje ne mo‘e se zasnivati na okolnosti koju je organ ve} ranije ocijenio nedovoljnom za produ‘enje roka ili odga|anje rasprave. (3) Ako se povrat u pre|a{nje stanje tra‘i zbog toga {to je propu{teno da se podnese kakav podnesak, prijedlogu treba prilo‘iti i taj podnesak. ^lanak 103. (1) Prijedlog za povrat u pre|a{nje stanje podnosi se u roku od osam dana ra~unaju}i od dana kad je prestao razlog koji je prouzrokovao propu{tanje, a ako je stranka tek kasnije saznala za propu{tanje, onda od dana kad je to saznala. (2) Poslije isteka tri mjeseca od dana propu{tanja ne mo‘e se tra‘iti povrat u pre|a{nje stanje. (3) Ako se propusti rok iz st. 1. i 2. ovog ~lanka za tra‘enje povrata, ne mo‘e se tra‘iti povrat zbog propu{tanja ovog roka. ^lanak 104. (1) Prijedlog za povrat u pre|a{nje stanje podnosi se organu kod koga je trebalo izvr{iti propu{tenu radnju. (2) O prijedlogu odlu~uje zaklju~kom organ kod koga je trebalo izvr{iti propu{tenu radnju. (3) Nepravovremeno podnesen prijedlog odbacit }e se bez daljeg postupka. (4) Ako su ~injenice na kojima se prijedlog zasniva op}e poznate, nadle‘ni organ mo‘e odlu~iti o prijedlogu bez izja{njenja protivne stranke. ^lanak 105. (1) Protiv zaklju~ka kojim se dozvoljava povrat u pre|a{nje stanje nije dopu{tena ‘alba, osim ako je povrat dozvoljen po Broj 2 - Strana 44 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Utorak, 20. sije~nja/januara 1998. prijedlogu koji je nepravovremeno podnesen ili je nedopu{ten (~lanak 103. stavak 3.). (2) Protiv zaklju~ka kojim je odbijen prijedlog za povrat u pre|a{nje stanje dopu{tena je posebna ‘alba samo ako je zaklju~ ak donio prvostupanjski organ. (3) @alba nije dopu{tena protiv zaklju~ka o prijedlogu za povrat u pre|a{nje stanje koji je donio organ nadle‘an za rje{avanje u drugom stupnju o glavnoj stvari. (4) Protiv zaklju~ka kojim je kao nepravovremen odba~en prijedlog za povrat u pre|a{nje stanje dopu{tena je posebna ‘alba samo kad je zaklju~ak donio prvostupanjski organ. ^lanak 106. (1) Prijedlog za povrat u pre|a{nje stanje ne zaustavlja tok postupka, ali organ nadle‘an za odlu~ivanje o prijedlogu mo‘e privremeno prekinuti postupak dok zaklju~ak o prijedlogu kojim je rije{eno o povratu ne postane kona~an. (2) Kad je povrat u pre|a{nje stanje dozvoljen, postupak se vra}a u ono stanje u kome se nalazio prije propu{tanja, a poni{tavaju se sva rje{enja i zaklju~ci koje je organ donio u svezi s propu{tanjem. VIII - ODR@AVANJE REDA ^lanak 107. (1) Slu‘bena osoba koja rukovodi radnjom postupka du‘na je da se stara o odr‘avanju reda pri radu. (2) S tim ciljem slu‘bena osoba je ovla{tena da opominje osobe koje smetaju rad organa i da odre|uje mjere potrebne da se red odr‘i o ~emu se u spisu sa~injava slu‘bena zabilje{ka. (3) Osoba koja prisustvuje kakvoj radnji postupka ne smije nositi oru‘je ili opasno oru|e. ^lanak 108. (1) Osoba koja i pored opomene ometa rad ili u~ini nepristojnost pri vr{enju radnje postupka ili ne}e da odlo‘i oru‘je odnosno oru|e, mo‘e biti udaljena. Osoba koja u~estvuje u radnji postupka mo‘e biti udaljena tek po{to je prethodno bila opomenuta da }e biti udaljena i po{to su joj bile predo~ene pravne posljedice takve mjere. Udaljenje zbog naru{avanja reda ili zbog nepristojnosti ili no{enja oru‘ja ili opasnog oru|a,izri~e slu‘bena osoba koja rukovodi radnjom postupka. (2) Ako na osnovu odredbe stavka 1. ovog ~lanka, bude udaljena stranka koja nema punomo}nika, ili ako bude udaljen punomo}nik ~iji vlastodavac nije prisutan, slu‘bena osoba koja rukovodi radnjom postupka pozvat }e osobu koja se udaljava da postavi svog punomo}nika. Ako pozvana osoba to ne u~ini, slu‘bena osoba mo‘e odgoditi radnju na tro{ak osobe koja je odbila da postavi svog punomo}nika, a mo‘e mu i sama postaviti punomo}nika, ako je to potrebno. Ovakav punomo}nik mo‘e zastupati samo u onoj radnji postupka s koje je stranka udaljena. (3) O udaljenju iz st. 1. i 2. ovog ~lanka donosi se zaklju~ak. Protiv zaklju~ka donesenog po stavku 2. ovog ~lanka, mo‘e se izjaviti posebna ‘alba. ^lanak 109. (1) Tko u radnji postupka te‘e naru{i red ili u~ini krupniju nepristojnost, mo‘e se, pored udaljenja, kazniti nov~anom kaznom do 50 DM. (2) Ova kazna ne isklju~uje krivi~nu ili disciplinsku odgovornost. (3) Kaznom iz stavka 1. ovog ~lanka mo‘e biti ka‘njena i osoba koja svojim podneskom grubo povrijedi obi~aje pona{anja prema organu ili slu‘benoj osobi koja vodi postupak. ^lanak 110. (1) Nov~ane kazne, zbog radnji predvi|enih u ~lanku 109. stavak 1. ovog zakona, izri~e slu‘bena osoba koja rukovodi radnjom postupka, a zbog radnji predvi|enih u ~lanku 109. stavak 3. - organ koji vodi postupak. (2) Protiv zaklju~ka o kazni mo‘e se izjaviti posebna ‘alba. @alba protiv zaklju~ka o nov~anoj kazni zbog naru{avanja reda ne odga|a izvr{enje te kazne. IX - TRO[KOVI POSTUPKA 1. Tro{kovi organa i stranaka ^lanak 111. (1) Izdaci u gotovom novcu organa koji vodi postupak, kao {to su: putni tro{kovi slu‘benih osoba, izdaci za svjedoke, vje{take, tuma~e, uvi|aj, oglase i sl., a koji su nastali provo|enjem postupka po nekoj upravnoj stvari, padaju, po pravilu, na teret onoga koji je cio postupak vodio. (2) Kad osoba koja u~estvuje u postupku prouzrokuje svojom krivicom ili obije{}u tro{kove pojedinih radnji u postupku, du‘na je da snosi te tro{kove. (3) Kad je postupak koji je pokrenut po slu‘benoj du‘nosti okon~an povoljno po stranku, tro{kove postupka snosi organ koji je postupak pokrenuo. ^lanak 112. (1) Svaka stranka snosi, po pravilu, sama svoje tro{kove prouzrokovane postupkom, kao {to su tro{kovi dola‘enja, danguba, izdaci na takse, za pravno zastupanje i stru~no pomaganje. (2) Kad u postupku u~estvuju dvije ili vi{e stranaka sa suprotnim interesima, stranka koja je izazvala postupak, a na ~iju je {tetu postupak okon~an, du‘na je da protivnoj stranci naknadi opravdane tro{kove koji su toj stranci nastali u~estvovanjem u postupku. Ako je u takvom slu~aju koja od stranaka djelimi~no uspjela sa svojim zahtjevom, ona je du‘na da naknadi protivnoj stranci tro{kove srazmjerno dijelu svog zahtjeva s kojim nije uspjela. Stranka koja je obije{}u prouzrokovala protivnoj stranci tro{kove u postupku, du‘na je da toj stranci te tro{kove naknadi. (3) Tro{kovi za pravno zastupanje nakna|uju se samo u slu~ajevima kad je takvo zastupanje bilo nu‘no i opravdano. (4) Zahtjev za naknadu tro{kova po odredbama st. 2. i 3. ovog ~lanka, mora biti stavljen prije dono{enja rje{enja kojim se rje{ava upravna stvar, na vrijeme, tako da organ koji vodi postupak mo‘e o njemu odlu~iti u rje{enju. U protivnom, stranka gubi pravo na naknadu tro{kova. Slu‘bena osoba koja vodi postupak du‘na je da na ovo blagovremeno upozori stranku. (5) Svaka stranka snosi svoje tro{kove postupka koji je zavr{en poravnanjem, ako u poravnanju nije druk~ije odre|eno. (6) Tro{kovi stranke i druge osobe u postupku prouzrokovane postupkom pokrenutim po slu‘benoj du‘nosti ili u javnom interesu, a koje stranka, odnosno druga osoba u postupku nije izazvala svojim pona{anjem, snosi organ koji je pokrenuo postupak. ^lanak 113. Tro{kove postupka u svezi s izvr{enjem snosi izvr{enik. Ako se ovi tro{kovi od njega ne mogu naplatiti, snosi ih stranka po ~ijem je prijedlogu izvr{enje provedeno. ^lanak 114. Ako se postupak pokre}e po zahtjevu stranke, a sa sigurno{}u se mo‘e predvidjeti da }e izazvati izdatke u gotovom novcu (u svezi s uvi|ajem, vje{ta~enjem, dolaskom svjedoka i sl.), organ koji vodi postupak mo‘e zaklju~kom odrediti da stranka unaprijed polo‘i potreban iznos za pokri}e tih tro{kova. Ako stranka ne polo‘i taj iznos u odre|enom roku, organ mo‘e odustati od izvo|enja tih dokaza ili obustaviti postupak, osim ako se produ‘enje postupka mora nastaviti zbog javnog interesa. Utorak, 20. sije~nja/januara 1998. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 2 - Strana 45 ^lanak 115. (1) U rje{enju kojim se postupak zavr{ava, organ koji donosi rje{enje odre|uje tko snosi tro{kove postupka, njihov iznos i kome se i u kom roku imaju isplatiti. (2) U rje{enju se mora posebno navesti da li }e onaj koji snosi tro{kove imati da naknadi tro{kove drugoj stranci (~lanak 112. st. 2. i 3.). (3) Ako tro{kove postupka snosi vi{e osoba, tro{kovi }e se izme|u njih razdijeliti na jednake dijelove, odnosno u odgovaraju}oj srazmjeri. (4) Ako organ u rje{enju ne odlu~i o tro{kovima, navest }e se da }e se o tro{kovima donijeti poseban zaklju~ak. ^lanak 116. (1) Svjedoci, vje{taci, tuma~i (prevoditelji) i slu‘bene osobe imaju pravo na naknadu tro{kova putovanja i izdataka izazvanih boravljenjem u mjestu radi izvr{enja tih radnji, s tim da tim osobama pripada i naknada izgubljene zarade, ako za to vrijeme ne ostvaruju zaradu temeljem radnog odnosa u organu vlasti ili pravnoj osobi ili drugoj osobi odnosno instituciji u kojima su zaposlene. Pored naknade, vje{taci i tuma~i imaju pravo i na posebnu nagradu. (2) Zahtjev za naknadu odnosno nagradu du‘ni su svjedoci, vje{taci i tuma~i postaviti pri saslu{anju, tuma~enju (prevo|enju), odnosno davanju vje{takovog mi{ljenja. U protivnom, gube to pravo. Slu‘bena osoba koja vodi postupak du‘na je da na ovo upozori svjedoka, vje{taka ili tuma~a (prevoditelja). (3) Iznos naknada utvr|uje posebnim zaklju~kom organ koji vodi postupak, odre|uju}i tko je du‘an da ih plati i u kom roku. Protiv ovog zaklju~ka dopu{tena je posebna ‘alba. Ovaj zaklju~ ak predstavlja osnov za izvr{enje. ^lanak 117. (1) Naknade tro{kova, izdataka i izgubljene zarade svjedocima, vje{tacima i tuma~ima, odnosno posebne nagrade vje{tacima i tuma~ima, na~in naplate i isplate tih naknada i nagrada, kao i oslobo|enje od pla}anja tro{kova, reguli{e se propisom Vlade Federacije za tro{kove pred federalnim organima na prijedlog federalnog ministra pravde, a propisom vlade kantona-‘upanije za tro{kove pred kantonalnim-‘upanijskim organima i op}inskim i gradskim slu‘bama za upravu na prijedlog rukovoditelja kantonalnog-‘upanijskog organa uprave nadle‘nog za op}u upravu. (2) U pogledu naknade slu‘benim osobama va‘e propisi o naknadama za slu‘bene osobe koje utvrde organi iz stavka 1. ovog ~lanka. 2. Osloba|anje od pla}anja tro{kova ^lanak 118. (1) Organ koji vodi postupak mo‘e osloboditi stranku sno{enja tro{kova u cijelosti ili djelomi~no, ako na|e da ona ne mo‘e podnijeti tro{kove bez {tete po nu‘no izdr‘avanje svoje i svoje porodice. Organ donosi zaklju~ak o tome po prijedlogu stranke, na osnovu uvjerenja o njenom imovnom stanju koje izdaje nadle‘ni organ. (2) Osloba|anje od sno{enja tro{kova odnosi se na osloba| anje od taksa, izdataka organa koji vodi postupak, kao {to su putni tro{kovi slu‘benih osoba, izdaci za svjedoke, vje{take, tuma~e, uvi|aj, oglase i sl., kao i na osloba|anje od polaganja osiguranja za tro{kove. (3) Strani dr‘avljani oslobodit }e se sno{enja tro{kova samo pod uvjetom reciprociteta. U slu~aju sumnje o postojanju reciprociteta, obja{njenje daje organ uprave nadle‘an za vanjske poslove Bosne i Hercegovine. Za tra‘enje obja{njenja va‘i odredba ~lanka 41. stavak 4. ovog zakona. ^lanak 119. Organ koji vodi postupak mo‘e u toku postupka ukinuti zaklju~ak o osloba|anju od sno{enja tro{kova ako utvrdi da vi{e ne postoje razlozi zbog kojih je stranka bila oslobo|ena sno{enja tro{kova. ^lanak 120. Protiv zaklju~ka kojim se odbija zahtjev stranke za osloba| anje sno{enja tro{kova, kao i protiv zaklju~ka iz ~lanka 119. ovog zakona, stranka mo‘e izjaviti posebnu ‘albu. DRUGI DIO PRVOSTUPANJSKI POSTUPAK X - POKRETANJE POSTUPKA I ZAHTJEVI STRANAKA 1. Pokretanje postupka ^lanak 121. Upravni postupak pokre}e nadle‘ni organ po slu‘benoj du‘nosti ili povodom zahtjeva stranke. ^lanak 122. (1) Nadle‘ni organ }e pokrenuti postupak po slu‘benoj du‘nosti kad to odre|uje zakon ili na zakonu zasnovan propis ili kad utvrdi ili sazna da, s obzirom na postoje}e ~injeni~no stanje, treba radi za{tite javnog interesa, pokrenuti upravni postupak. (2) Pri pokretanju upravnog postupka po slu‘benoj du‘nosti nadle‘ni organ uzima u obzir i eventualne predstavke gra|ana i pravnih osoba i upozorenje organa. ^lanak 123. (1) Upravni postupak je pokrenut ~im je nadle‘ni organ izvr{io ma koju radnju radi vo|enja postupka. (2) Ako nadle‘ni organ povodom stavljenog zahtjeva stranke na|e da po va‘e}im propisima nema uvjeta za pokretanje postupka, donijet }e o tome zaklju~ak,kojim }e se podneseni zahtjev odbaciti kao preuranjen. Protiv tog zaklju~ka dopu{tena je posebna ‘alba. ^lanak 124. U stvarima u kojima je po zakonu ili po prirodi stvari za pokretanje i vo|enje upravnog postupka potreban zahtjev stranke, nadle‘ni organ mo‘e pokrenuti i voditi postupak samo ako postoji takav zahtjev. 2. Spajanje stvari u jedan postupak ^lanak 125. (1) Ako se prava ili obveze stranaka zasnivaju na istom ili sli~nom ~injeni~nom stanju i na istom pravnom osnovu i ako je organ koji vodi postupak u pogledu svih predmeta stvarno nadle‘an, mo‘e se pokrenuti i voditi jedan postupak i onda kad je rije~ o pravima i obvezama vi{e stranaka. (2) Pod istim uvjetima, jedna ili vi{e stranaka mogu u jednom postupku ostvarivati i vi{e razli~itih zahtjeva. (3) O vo|enju jednog postupka u ovakvim slu~ajevima nadle‘ni organ }e donijeti poseban zaklju~ak, protiv koga se mo‘e izjaviti ‘alba, osim ako je zaklju~ak donio drugostupanjski organ. ^lanak 126. Nadle‘ni organ mo‘e javnim priop}enjem pokrenuti upravni postupak prema ve}em broju osoba koje organu nisu poznate ili se ne mogu odrediti, a koja u postupku mogu imati polo‘aj stranke, ako je rije~ o bitno istom zahtjevu prema svim tim osobama. Broj 2 - Strana 46 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Utorak, 20. sije~nja/januara 1998. ^lanak 127. (1) Kad se u smislu ~lanka 125. ovog zakona vodi jedan postupak ili kad je postupak pokrenut javnim priop}enjem u smislu ~lanka 126. ovog zakona, svaka stranka istupa u postupku samostalno. (2) U zaklju~cima kojima se u takvom postupku poduzimaju izvjesne mjere prema strankama, mora se odrediti koja se od tih mjera odnosi na koju od stranaka, osim ako je rije~ o strankama koje u postupku zajedni~ki u~estvuju s istovjetnim zahtjevima, ili ako zakonom nije druk~ije propisano. 3. Izmjena zahtjeva ^lanak 128. (1) Po{to je postupak pokrenut, stranka mo‘e do dono{enja rje{enja u prvom stupnju pro{iriti stavljeni zahtjev, ili umjesto ranijeg zahtjeva staviti drugi, bez obzira da li se pro{ireni ili izmjenjeni zahtjev zasniva na istom pravnom osnovu, pod uvjetom da se takav zahtjev zasniva na bitno istom ~injeni~nom stanju. (2) Ako organ koji vodi postupak ne dozvoli pro{irenje ili izmjenu zahtjeva, donijet }e o tome zaklju~ak. Protiv takvog zaklju~ka dopu{tena je posebna ‘alba. 4. Odustanak od zahtjeva ^lanak 129. (1) Stranka mo‘e odustati od svog zahtjeva u toku cijelog postupka. (2) Kad je postupak pokrenut povodom zahtjeva stranke, a stranka odustane od svog zahtjeva, organ koji vodi postupak donijet }e zaklju~ak kojim se postupak obustavlja. O tome }e biti obavije{tena protivna stranka, ako je ima. (3) Ako je dalje vo|enje postupka potrebno u javnom interesu, ili ako to zahtijeva protivna stranka, nadle‘ni organ }e produ‘iti vo|enje postupka. (4) Kad je postupak pokrenut po slu‘benoj du‘nosti, organ mo‘e obustaviti postupak. Ako je postupak u istoj stvari mogao biti pokrenut i po zahtjevu stranke, postupak }e se nastaviti, ako stranka to zahtijeva. (5) Protiv zaklju~ka kojim se obustavlja postupak dopu{tena je posebna ‘alba. ^lanak 130. (1) Stranka odustaje od svog zahtjeva podno{enjem pismene izjave koju daje organu koji vodi postupak ili usmeno na zapisnik. Dok organ koji vodi postupak ne donese zaklju~ak o obustavljanju postupka i ne dostavi ga stranci, stranka mo‘e opozvati svoj odustanak od zahtjeva. (2) Pojedina radnja ili propu{tanje stranke mo‘e se smatrati njenim odustankom od zahtjeva samo kad je to zakonom odre|eno. (3) Ako je stranka odustala od svog zahtjeva poslije dono{enja prvostupanjskog rje{enja, a prije isteka roka za ‘albu, zaklju~kom o obustavi postupka poni{tava se prvostupanjsko rje{enje, ako je njime zahtjev stranke bio pozitivno ili djelomi~no pozitivno rije{en. Ako je stranka odustala od svog zahtjeva poslije izjavljene ‘albe, a prije nego {to joj je dostavljano rje{enje doneseno povodom ‘albe, zaklju~kom o obustavi postupka poni{tava se prvostupanjsko rje{enje kojim je zahtjev stranke bio usvojen, bilo u cijelosti bilo djelomi~no, ako je stranka u cijelosti odustala od svog zahtjeva. ^lanak 131. Stranka koja je odustala od zahtjeva du‘na je da snosi sve tro{kove koji su nastali do obustavljanja postupka, osim ako posebnim propisima nije druga~ije propisano. 5. Poravnanje ^lanak 132. (1) Ako u postupku u~estvuju dvije ili vi{e stranka sa suprotnim zahtjevima, slu‘bena osoba koja vodi postupak nastojat }e u toku cijelog postupka da se stranke poravnaju, potpuno ili bar u pojedinim spornim to~kama. (2) Poravnanje mora biti uvijek jasno i odre|eno, i ne smije biti na {tetu javnog interesa, javnog morala ili pravnog interesa tre}ih osoba. Slu‘bena osoba koja vodi postupak mora na to paziti po slu‘benoj du‘nosti. Ako se utvrdi da bi poravnanje bilo na {tetu javnog interesa, javnog morala ili pravnog interesa tre}ih osoba, organ koji vodi postupak ne}e prihvatiti da se zaklju~i poravnanje, i o tome }e donijeti poseban zaklju~ak. (3) Poravnanje se upisuje u zapisnik. Poravnanje je zaklju~ eno kad stranke poslije pro~itanog zapisnika o poravnanju potpi{u zapisnik. Ovjeren prepis zapisnika predat }e se strankama ako ga tra‘e. (4) Poravnanje ima snagu izvr{nog rje{enja donesenog u upravnom postupku. (5) Organ pred kojim je zaklju~eno poravnanje donijet }e zaklju~ak kojim }e prema potrebi postupak obustaviti u cijelosti ili djelomi~no. (6) Ako zaklju~ak o obustavljanju, odnosno o nastavljanju postupka nije u skladu sa zaklju~enim poravnanjem, protiv zaklju~ ka je dopu{tena posebna ‘alba. XI - POSTUPAK DO DONO[ENJA RJE[ENJA A. OP]A NA^ELA 1. Zajedni~ke odredbe ^lanak 133. (1) Prije dono{enja rje{enja imaju se utvrditi sve ~injenice i okolnosti koje su zna~ajne za rje{enje i strankama omogu}iti da ostvare i za{tite svoja prava i pravne interese o ~emu se stara slu‘bena osoba koja vodi postupak. (2) Ovo se mo‘e izvr{iti u skra}enom postupku ili u posebnom ispitnom postupku. ^lanak 134. (1) Slu‘bena osoba koja vodi postupak mo‘e u toku cijelog postupka upotpunjavati ~injeni~no stanje i izvoditi dokaze i o onim ~injenicama koje ranije u postupku nisu bile iznesene ili jo{ nisu utvr|ene. (2) Slu‘bena osoba koja vodi postupak naredit }e po slu‘benoj du‘nosti izvo|enje svakog dokaza ako na|e da je to potrebno radi razja{njenja stvari. (3) Slu‘bena osoba koja vodi postupak obvezna je pribaviti po slu‘benoj du‘nosti podatke o ~injenicama o kojima slu‘benu evidenciju vodi organ nadle‘an za rje{avanje. Na isti na~in postupit }e slu‘bena osoba u pogledu ~injenica o kojima slu‘benu evidenciju vodi drugi organ, odnosno poduze}e (dru{tvo), ustanova ili druga pravna osoba. ^lanak 135. (1) ^injeni~no stanje na kom zasniva svoj zahtjev, stranka je du‘na da iznese to~no, istinito i odre|eno. (2) Ako nije rije~ o ~injenicama koje su op}e poznate, stranka je du‘na da za svoje navode ponudi dokaze i da ih po mogu}nosti podnese. Ako sama stranka tako ne postupi, slu‘bena osoba koja vodi postupak pozvat }e je da to u~ini. Od stranke se ne}e tra‘iti da pribavi i podnese dokaze koje br‘e i lak{e mo‘e pribaviti organ koji vodi postupak, niti da podnosi takva uvjerenja koja organi nisu du‘ni izdavati po ~lanku 170. ovog zakona. (3) Ako stranka nije u naknadno odre|enom roku podnijela dokaze, organ ne mo‘e zbog toga odbaciti zahtjev kao da nije Utorak, 20. sije~nja/januara 1998. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 2 - Strana 47 podnesen (~lanak 65. stavak 2.), nego je du‘an da nastavi postupak i da, u skladu s pravilima postupka i prema materijalnom propisu, rije{i upravnu stvar. ^lanak 136. (1) Stranka u tijeku postupka daje svoju izjavu, po pravilu, usmeno,a mo‘e je dati i pismeno. (2) Kad je rije~ o slo‘enoj stvari ili kad su potrebna op{irnija stru~na obja{njenja, slu‘bena osoba koja vodi postupak mo‘e nalo‘iti stranci da podnese pismenu izjavu, odre|uju}i joj dovoljan rok za to. U takvom slu~aju i stranka ima pravo da tra‘i da joj se dopusti davanje pismene izjave. (3) Ako je stranci nalo‘eno ili dopu{teno da podnese pismenu izjavu, ne mo‘e joj se usljed toga oduzeti pravo da svoju izjavu da usmeno. ^lanak 137. Ako se u toku postupka pojavi osoba koja do tada nije u~estvovala u postupku kao stranka, pa zahtjeva da u~estvuje u postupku kao stranka, slu‘bena osoba koja vodi postupak ispitat }e njeno pravo da bude stranka i o tome }e donijeti zaklju~ak. Protiv zaklju~ka kojim se ne priznaje to svojstvo dopu{tena je posebna ‘alba. ^lanak 138. Slu‘bena osoba koja vodi postupak du‘na je da, po potrebi, upozori stranku na njena prava u postupku i da joj ukazuje na pravne posljedice njenih radnji ili propu{tanja u postupku. 2. Skra}eni postupak ^lanak 139. (1) Organ mo‘e po skra}enom postupku rije{iti stvar neposredno: 1) ako je stranka u svom zahtjevu navela ~injenice ili podnijela dokaze na podlozi kojih se mo‘e utvrditi stanje stvari, ili ako se to stanje mo‘e utvrditi na podlozi op}epoznatih ~injenica ili ~injenica koje su organu poznate; 2) ako se stanje stvari mo‘e utvrditi na podlozi slu‘benih podataka kojima organ raspola‘e, a nije potrebno posebno saslu{anje stranke radi za{tite njenih prava, odnosno pravnih interesa; 3) u slu~aju kad je propisom predvi|eno da se stvar mo‘e rije{iti na podlozi ~injenica ili okolnosti koje nisu potpuno dokazane ili se dokazima samo posredno utvr|uju, ali su ~injenice ili okolnosti u~injene vjerovatnim, a iz svih okolnosti proizilazi da se zahtjevu stranke ima udovoljiti; 4) kad je rije~ o poduzimanju u javnom interesu hitnih mjera koje se ne mogu odga|ati, a ~injenice na kojima rje{enje treba da bude zasnovano su utvr|ene ili bar u~injene vjerovatnim. (2) Rje{enja iz to~. 1. i 2. stavka 1. ovog ~lanka, mogu se izra|ivati elektronskim ra~unarima. 3. Poseban ispitni postupak ^lanak 140. (1) Poseban ispitni postupak se provodi kad je to potrebno radi utvr|ivanja ~injenica i okolnosti koje su zna~ajne za razja{njenje stvari ili radi davanja strankama mogu}nosti da ostvare i za{tite svoja prava i pravne interese. (2) Tok ispitnog postupka odre|uje, prema okolnostima pojedinog slu~aja, slu‘bena osoba koja vodi postupak, pridr‘avaju}i se odredaba ovog zakona i propisa koji se odnose na stvar o kojoj je rije~. (3) U ovim granicama slu‘bena osoba koja vodi postupak naro~ito:odre|uje koje se radnje u postupku imaju izvr{iti i izdaje nare|enja za njihovo izvr{enje; odre|uje red kojim }e se pojedine radnje vr{iti i rokove u kojima }e se izvr{iti, ako oni nisu propisani zakonom; odre|uje usmene rasprave i saslu{anja, kao i sve {to je potrebno za njihovo odr‘avanje; odlu~uje koji se dokazi imaju izvesti i kojim dokaznim sredstvima, i odlu~uje o svim prijedlozima i izjavama. (4) Slu‘bena osoba koja vodi postupak odlu~uje da li }e se raspravljanje i dokazivanje vr{iti odvojeno o pojedinim spornim pitanjima ili zajedno za cio predmet. ^lanak 141. (1) Stranka ima pravo da u~estvuje u ispitnom postupku i, radi ostvarenja cilja postupka, da daje potrebne podatke i brani svoja prava i zakonom za{ti}ene interese, a slu‘bena osoba je obvezna to omogu}iti. (2) Stranka mo‘e iznositi ~injenice koje mogu uticati na rje{enje stvari i pobijati to~nost navoda koji se ne sla‘u s njenim navodima. Ona ima pravo da sve do dono{enja rje{enja dopunjuje i obja{njava svoja tvr|enja, a ako to ~ini poslije odr‘ane usmene rasprave, du‘na je da opravda zbog ~ega to nije u~inila na raspravi. (3) Slu‘bena osoba koja vodi postupak du‘na je da pru‘i mogu}nost stranci: da se izjasni o svim okolnostima i ~injenicama koje su iznesene u ispitnom postupku, o prijedlozima i ponu|enim dokazima, da u~estvuje u izvo|enju dokaza i da postavlja pitanja drugim strankama, svjedocima i vje{tacima preko slu‘bene osobe koja vodi postupak, a s njenom dozvolom i neposredno, kao i da se upozna s rezultatom izvo|enja dokaza i da se o tome izjasni. Nadle‘ni organ ne mo‘e donijeti rje{enje prije nego {to stranci pru‘i mogu}nost da se izjasni o ~injenicama i okolnostima na kojima treba da se zasniva rje{enje, a o kojima stranci nije bila data mogu}nost da se izjasni. 4. Prethodno pitanje ^lanak 142. (1) Ako organ koji vodi postupak nai|e na pitanje bez ~ijeg se rje{enja ne mo‘e rije{iti sama stvar, a to pitanje ~ini samostalnu pravnu cjelinu za ~ije je rje{enje nadle‘an sud ili koji drugi organ (prethodno pitanje), on mo‘e, pod uvjetima iz ovog zakona, sam raspraviti to pitanje, ili postupak prekinuti dok nadle‘ni organ to pitanje ne rije{i. O prekidu postupka donosi se zaklju~ak, protiv kog je dopu{tena posebna ‘alba, osim ako je zaklju~ak donio drugostupanjski organ. (2) Ako je organ raspravio prethodno pitanje, rje{enje takvog pitanja ima pravno djelovanjesamo u stvari u kojoj je to pitanje rije{eno. (3) U pitanju postojanja krivi~nog djela i krivi~ne odgovornosti u~inioca, organ koji vodi postupak vezan je pravomo}nom presudom krivi~nog suda kojom je optu‘eni ogla{en krivim. ^lanak 143. (1) Organ koji vodi postupak mora prekinuti postupak kad se prethodno pitanje odnosi na postojanje krivi~nog djela, na postojanje braka, utvr|ivanje o~instva, ili kad je to zakonom odre|eno. (2) Kad se prethodno pitanje odnosi na krivi~no djelo, a nema mogu}nosti za krivi~no gonjenje, organ koji vodi postupak raspravit }e i to pitanje. ^lanak 144. U slu~aju kad se zbog prethodnog pitanja ne mora prekinuti postupak po ~lanku 143. stavak 2. ovog zakona, organ koji vodi postupak mo‘e sam uzeti u pretres prethodno pitanje i raspraviti ga kao sastavni dio stvari, i na toj osnovi rije{iti samu stvar. ^lanak 145. (1) Ako organ koji vodi upravni postupak ne uzme prethodno pitanje u pretres u smislu ~lanka 144. ovog zakona, a postupak za rje{enje prethodnog pitanja koji se mo‘e voditi samo po Broj 2 - Strana 48 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Utorak, 20. sije~nja/januara 1998. slu‘benoj du‘nosti jo{ nije pokrenut kod nadle‘nog organa, on }e tra‘iti da nadle‘ni organ pokrene postupak o tom pitanju. (2) U stvari u kojoj se postupak za rje{enje prethodnog pitanja pokre}e povodom zahtjeva stranke, organ koji vodi upravni postupak mo‘e zaklju~kom nalo‘iti jednoj od stranaka da radi rje{enja prethodnog pitanja tra‘i od nadle‘nog organa pokretanje postupka, odre|uju}i joj rok u kom je du‘na da to u~ini, i da mu o podnesenom tra‘enju podnese dokaz. Pri tom }e organ koji vodi upravni postupak upozoriti stranku na posljedice propu{tanja. Rok za tra‘enje pokretanja postupka za rje{enje prethodnog pitanja po~inje te}i od dana kona~nosti zaklju~ka. (3) Ako stranka ne podnese u odre|enom roku dokaz da je od nadle‘nog organa tra‘ila pokretanje postupka o prethodnom pitanju, smatrat }e se da je stranka koja je postavila zahtjev odustala od njega, a organ koji vodi upravni postupak obustavit }e postupak. Ako to nije u~inila protivna stranka, organ }e nastaviti postupak i sam }e raspraviti prethodno pitanje. (4) Protiv zaklju~ka donesenog po stavku 2. ovog ~lanka, dopu{tena je posebna ‘alba. ^lanak 146. (1) Postupak prekinut zbog rje{avanja prethodnog pitanja kod nadle‘nog organa, nastavit }e se po{to rje{enje doneseno o tom pitanju postane kona~no. (2) Postupak se mo‘e nastaviti po slu‘benoj du‘nosti i u slu~aju kad se ocijeni da vi{e nema razloga da se ~eka na kona~no rje{enje prethodnog pitanja kod nadle‘nog organa, osim u slu~aju iz stavka 1. ~lanka 143. ovog zakona. 5. Usmena rasprava ^lanak 147. Slu‘bena osoba koja vodi postupak odre|uje, na svoju inicijativu ili na prijedlog stranke, usmenu raspravu u svakom slu~aju kad je to korisno za razja{njenje stvari, a mora je odrediti: 1) u stvarima u kojima u~estvuju dvije ili vi{e stranaka s protivnim interesima, ili 2) kad se ima izvr{iti uvi|aj ili saslu{anje svjedoka ili vje{taka. ^lanak 148. (1) Usmena rasprava je javna. (2) Slu‘bena osoba koja vodi postupak mo‘e isklju~iti javnost za cijelu usmenu raspravu ili samo za jedan njen dio: 1) ako to zahtijevaju razlozi morala ili javne sigurnosti, 2) ako postoji ozbiljna i neposredna opasnost ometanja usmene rasprave, 3) ako treba da se raspravlja o odnosima u nekoj obitelji, 4) ako treba da se raspravlja o okolnostima koje predstavljaju slu‘benu, poslovnu, profesionalnu, nau~nu ili umjetni~ku tajnu. (3) Prijedlog za isklju~enje javnosti mo‘e staviti i zainteresirana osoba. (4) O isklju~enju javnosti donosi se zaklju~ak koji mora biti obrazlo‘en i javno objavljen. (5) Pri priop}avanju rje{enja javnost se ne mo‘e isklju~iti. ^lanak 149. (1) Isklju~enje javnosti ne odnosi se na stranke, njihove punomo}nike i stru~ne pomaga~e. (2) Slu‘bena osoba koja vodi postupak mo‘e dopustiti da usmenoj raspravi s koje je javnost isklju~ena prisustvuju pojedine slu‘bene osobe, nau~ni i javni radnici, ako je to od interesa za njihovu slu‘bu, odnosno nau~ni rad. Slu‘bena osoba koja vodi postupak upozorit }e ove osobe da su du‘ne da ~uvaju kao tajnu ono {to budu na raspravi saznale. ^lanak 150. (1) Organ koji vodi postupak du‘an je da poduzima sve {to je potrebno da se usmena rasprava obavi bez odugovla~enja i po mogu}nosti bez prekidanja i odlaganja. (2) Osobama koje se pozivaju na usmenu raspravu mora se ostaviti dovoljno vremena da se pripreme za raspravu i da na nju do|u na vrijeme i bez vanrednih tro{kova. Pozvanim osobama ostavit }e se, po pravilu, osam dana od dostavljanja poziva do dana rasprave. ^lanak 151. Kad je raspravljanje na usmenoj raspravi potrebno je izvr{iti uvid u odre|ene planove, spise ili druge predmete, ove predmete treba staviti na uvid pozvanim osobama istovremeno s odre|ivanjem rasprave, a u pozivu za raspravu nazna~iti vrijeme i mjesto, kad i gdje se oni mogu razgledati. ^lanak 152. (1) Organ koji vodi postupak du‘an je da i javno objavi odre|ivanje usmene rasprave: kad postoji opasnost da se pojedina~ ni pozivi ne}e mo}i na vrijeme dostaviti, kad postoji vjerovatno}a da ima zainteresiranih osoba koje se jo{ nisu pojavile kao stranke, ili kad to nala‘u drugi sli~ni razlozi. (2) Javna objava usmene rasprave treba da sadr‘i sve podatke koji moraju biti navedeni u pojedina~nom pozivu, kao i poziv da na raspravu do|e svako ko smatra da se stvar ti~e njegovih pravno za{ti}enih interesa. Ova se objava priop}ava na na~in propisan u ~lanku 92. ovog zakona. ^lanak 153. Usmena rasprava odr‘at }e se, po pravilu, u sjedi{tu organa koji vodi postupak. Ako je potreban uvi|aj u mjestu van sjedi{ta tog organa, usmena rasprava se mo‘e odr‘ati na mjestu uvi|aja. Organ koji vodi postupak mo‘e odrediti za usmenu raspravu i drugo mjesto kad je to potrebno zbog znatnog smanjenja tro{kova i zbog temeljnijeg, br‘eg ili jednostavnijeg raspravljanja stvari. ^lanak 154. (1) Slu‘bena osoba koja vodi postupak du‘na je da na po~etku usmene rasprave utvrdi koje su od pozvanih osoba prisutne, a za odsutne, da provjeri da li su im pozivi pravilno dostavljeni. (2) Ako neka od stranaka koja jo{ nije saslu{ana nije do{la na raspravu, a nije utvr|eno da joj je poziv pravilno dostavljen, slu‘bena osoba koja vodi postupak odgodit }e raspravu, osim u slu~aju kad je usmena rasprava na vrijeme objavljena javnom objavom. (3) Ako na usmenu raspravu ne do|e stranka po ~ijem je zahtjevu postupak pokrenut, mada je uredno pozvana, a iz cjelokupnog stanja stvari se mo‘e pretpostaviti da je stranka zahtjev povukla, slu‘bena osoba koja vodi postupak obustavit }e postupak. Protiv zaklju~ka o tome dopu{tena je posebna ‘alba. Ako se ne mo‘e pretpostaviti da je stranka sama povukla zahtjev, ili ako bi se postupak u javnom interesu morao nastaviti po slu‘benoj du‘nosti, slu‘bena osoba }e prema okolnostima slu~aja, provesti raspravu bez te osobe ili }e je odgoditi. (4) Ako stranka protiv koje je pokrenut postupak neopravdano izostane mada je uredno pozvana, slu‘bena osoba koja vodi postupak mo‘e provesti raspravu i bez nje, a mo‘e na njen tro{ak i odgoditi usmenu raspravu, ako je to potrebno radi pravilnog rje{enja stvari. ^lanak 155. (1) Ako prisutna stranka, i pored upozorenja na posljedice ne stavi u toku same rasprave primjedbu na rad koji se na raspravi obavlja, smatrat }e se da nema primjedbi. Ako ta stranka kasnije stavi primjedbu na rad obavljen na raspravi, organ koji rje{ava o stvari cijenit }e tu primjedbu, ako ona mo‘e imati uticaj na Utorak, 20. sije~nja/januara 1998. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 2 - Strana 49 rje{avanje stvari, i ako nije data poslije rasprave da bi se odugovla~ io postupak. (2) Ako stranka koja je pozvana javnim priop}enjem poziva nije do{la na raspravu, a primjedbe na rad obavljen na raspravi stavi poslije rasprave, ove }e se primjedbe uzeti u obzir pod uvjetom iz stavka 1. ovog ~lanka. ^lanak 156. (1) Na usmenoj raspravi treba da se pretrese i utvrdi ono {to je predmet ispitnog postupka. (2) Ako se predmet ne mo‘e pretresti na jednoj raspravi, slu‘bena osoba koja vodi postupak prekinut }e raspravu i zakazati {to prije njen nastavak. Za ovaj nastavak slu‘bena osoba }e poduzeti sve mjere koje su propisane za odre|ivanje usmene rasprave, a prisutnim osobama mo‘e usmeno priop}iti te mjere, kao i vrijeme i mjesto nastavka rasprave. Pri nastavku usmene rasprave slu‘bena osoba koja vodi postupak iznijet }e u glavnim crtama tok dotada{nje rasprave. (3) Za izvo|enje pismenih dokaza koji se naknadno podnesu ne mora se ponovo odre|ivati usmena rasprava, ali }e se stranci dati mogu}nost da se o izvedenim dokazima izjasni. B. DOKAZIVANJE 1. Op}e odredbe ^lanak 157. (1) ^injenice na podlozi kojih se donosi rje{enje utvr|uju se dokazima. (2) Kao dokazno sredstvo upotrijebit }e se sve {to je podesno za utvr|ivanje stanja stvari i {to odgovara pojedinom slu~aju, kao {to su: isprave, odnosno mikrofilmska kopija isprave ili reprodukcija te kopije, svjedoci, izjava stranke, vje{taci, uvi|aj. ^lanak 158. (1) Da li neku ~injenicu treba dokazivati ili ne, odlu~uje slu‘bena osoba koja vodi postupak, ovisno od toga da li ta ~injenica mo‘e imati uticaja na rje{avanje stvari. Dokazi se, po pravilu, izvode po{to se utvrdi {ta je u ~injeni~nom pogledu sporno ili {ta treba dokazivati. (2) Ne treba dokazivati ~injenice koje su op}e poznate. (3) Isto tako, ne treba dokazivati ~injenice ~ije postojanje zakon pretpostavlja, ali je dopu{teno dokazivati nepostojanje tih ~injenica, ako zakonom nije druk~ije odre|eno. ^lanak 159. Ako je dokazivanje pred organom koji vodi postupak neizvodljivo ili skop~ano s nesrazmjernim tro{kovima ili s velikim gubitkom vremena, dokazivanje ili pojedini dokazi mogu se izvoditi pred zamoljenim organom. ^lanak 160. Kad je propisom predvi|eno da se stvar mo‘e rije{iti na podlozi ~injenica ili okolnosti koje nisu potpuno dokazane ili se dokazima samo posredno utvr|uju (~injenice i okolnosti koje su u~injene vjerovatnim) ne moraju se izvoditi posebni dokazi radi utvr|ivanja tih ~injenica predvi|eni odredbama ovog zakona o izvo|enju dokaza. ^lanak 161. (1) Ako organu koji rje{ava o stvari nije poznato pravo koje va‘i u stranoj dr‘avi, mo‘e se obavijestiti o tome kod federalnog organa uprave nadle‘nog za poslove pravosu|a i uprave. (2) Organ koji rje{ava o stvari mo‘e od stranke zatra‘iti da podnese javnu ispravu koju je izdao nadle‘ni inozemni organ kojom se potvr|uje koje pravo va‘i u stranoj dr‘avi. Dopu{teno je dokazivanje stranog prava protivno ovakvoj javnoj ispravi,ako me|unarodnim ugovorom nije druk~ije predvi|eno. 2. Isprave ^lanak 162. (1) Isprava koju je u propisanom obliku izdao organ u granicama svoje nadle‘nosti, a koja mo‘e biti prilago|ena elektronskoj obradi podataka, kao i isprava koju je u takvom obliku izdala institucija koja ima javne ovlasti odnosno druga pravna osoba (javna isprava), dokazuje ono {to se u njoj potvr|uje ili odre|uje. (2) U postupku dokazivanja, mikrofilmska kopija isprave, odnosno reprodukcija te kopije, izjedna~ava se s ispravom iz stavka 1. ovog ~lanka, ako je takvu mikrofilmsku kopiju, odnosno reprodukciju te kopije, izdao organ u granicama svoje nadle‘nosti, odnosno institucija koja ima javne ovlasti ili druga pravna osoba. (3) Dopu{teno je dokazivati da su u takvoj ispravi, odnosno mikrofilmskoj kopiji isprave ili reprodukciji te kopije, ~injenice neistinito potvr|ene ili da je sama isprava, odnosno mikrofilmska kopija isprave ili reprodukcija te kopije, neispravno sastavljena. (4) Dopu{teno je dokazivati da mikrofilmska kopija, odnosno reprodukcija te kopije nije vjerna originalu. ^lanak 163. Ako je na ispravi ne{to precrtano, ostrugano, ili ina~e izbrisano, umetnuto, ili ako na ispravi postoje kakvi drugi vanjski nedostaci, slu‘bena osoba koja vodi postupak ocijenit }e prema svim okolnostima da li je time i u kojoj mjeri umanjena dokazna vrijednost isprave ili je isprava potpuno izgubila dokaznu vrijednost za rje{avanje stvari o kojoj se vodi postupak. ^lanak 164. (1) Isprave koje slu‘e kao dokaz podnose stranke ili ih pribavlja slu‘bena osoba koja vodi postupak. Stranka podnosi ispravu u originalu, mikrofilmskoj kopiji isprave ili reprodukciji te kopije ili u ovjerenom prepisu ili ovjerenoj fotokopiji, a mo‘e je podnijeti i u prostom prepisu. Kad stranka podnese ispravu u ovjerenom prijepisu slu‘bena osoba koja vodi postupak mo‘e tra‘iti da stranka poka‘e originalnu ispravu, a kad podnese ispravu u prostom prepisu, slu‘bena osoba }e utvrditi da li je prost prepis vjeran originalu. Mikrofilmska kopija isprave ili reprodukcija te kopije koju je na propisan na~in izdao organ u granicama svoje nadle‘nosti ili institucija koja ima javne ovlasti,odnosno druga pravna osoba,ima u upravnom postupku dokaznu vrijednost originalne isprave, u smislu ~lanka 162. stavak 1. ovog zakona, za rje{avanje stvari o kojoj se vodi postupak. (2) Ako je neke ~injenice ili okolnosti organ koji je za to bio nadle‘an ve} utvrdio ili su posvjedo~ene u javnoj ispravi (kao osobna karta, izvod iz mati~ne knjige i dr), organ koji vodi postupak uzet }e ove ~injenice i okolnosti za dokazane. Kad je u pitanju sticanje ili gubljenje prava, a postoji vjerovatno}a da su se te ~injenice i okolnosti naknadno izmijenile, ili ih na osnovu posebnih propisa treba posebno dokazati, slu‘bena osoba }e tra‘iti da stranka podnese posebne dokaze o tim ~injenicama i okolnostima, ili }e ih organ sam pribaviti. ^lanak 165. (1) Slu‘bena osoba koja vodi postupak mo‘e pozvati stranku koja se poziva na kakvu ispravu da je podnese, ako njom raspola‘e ili ako je mo‘e pribaviti. (2) Ako se isprava nalazi kod protivne stranke, a ta stranka ne}e dobrovoljno da je podnese ili poka‘e, slu‘bena osoba koja vodi postupak pozvat }e tu stranku da podnese ili poka‘e ispravu na raspravi, da bi se druge stranke mogle o njoj izjasniti. (3) Ako stranka koja je pozvana da podnese, odnosno poka‘e ispravu ne postupi po pozivu, slu‘bena osoba koja vodi postupak cijenit }e, s obzirom na sve okolnosti slu~aja, od kakvog je to uticaja za rje{avanje stvari. Broj 2 - Strana 50 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Utorak, 20. sije~nja/januara 1998. ^lanak 166. Ako se isprava koja se ima upotrijebiti kao dokaz u postupku nalazi kod organa ili institucije koja ima javne ovlasti odnosno druge pravne osobe, a stranka koja se pozvala na tu ispravu nije uspjela da je pribavi, organ koji vodi postupak pribavit }e ovu ispravu po slu‘benoj du‘nosti. Ti organi, institucije i pravne osobe du‘ni su postupiti po tra‘enju nadle‘nog organa. ^lanak 167. (1) Ako se isprava nalazi kod tre}e osobe, a ta osoba ne}e dobrovoljno da je poka‘e, organ koji vodi postupak pozvat }e zaklju~kom tu osobu da poka‘e ispravu na raspravi, da bi se stranke mogle o njoj izjasniti. (2) Tre}a osoba mo‘e uskratiti pokazivanje isprave iz istih razloga, kao i svjedok svjedo~enje. (3) Protiv tre}e osobe koja bez opravdanog razloga, odbije da poka‘e ispravu postupit }e se kao protiv onoga koji odbije da svjedo~i. (4) Protiv zaklju~ka kojim mu se nare|uje pokazivanje isprave, kao i protiv zaklju~ka o kazni zbog nepokazivanja isprave, tre}a osoba ima pravo ‘albe, koja odga|a izvr{enje zaklju~ ka. (5) Stranka koja se poziva na ispravu koja se nalazi kod tre}e osobe du‘na je naknaditi tro{kove koje je ta osoba imala u svezi sa pokazivanjem isprave. ^lanak 168. (1) Sukladno Ustavu Federacije stranka ima pravo da podnosi isprave na jeziku iz ~lanak 16. ovog zakona. (2) Isprave koje su izdate na stranom jeziku podnose se u ovjerenom prevodu, ako je to potrebno. (3) Isprave koje je izdao inozemni organ, koje u mjestu gdje su izdate va‘e kao javne isprave, imaju pod uvjetima reciprociteta, istu dokaznu snagu kao i doma}e javne isprave, ako su propisno ovjerene. 3. Uvjerenja ^lanak 169. (1) Organi su du‘ni izdavati uvjerenja, odnosno druge isprave (certifikate, potvrde i dr.) o ~injenicama o kojima vode slu‘benu evidenciju. (2) Pod uvjetima iz stavka 1. ovog ~lanka, institucije koje imaju javne ovlasti, kao i druge pravne osobe i institucije, izdaju uvjerenja, odnosno druge isprave o ~injenicama u svezi sa poslovima koje sukladno zakonu obavljaju te institucije odnosno pravne osobe i institucije. (3) Uvjerenja i druge isprave o ~injenicama o kojima se vodi slu‘bena evidencija moraju se izdavati sukladno s podacima slu‘bene evidencije. Takva uvjerenja, odnosno druge isprave imaju zna~aj javne isprave. (4) Pod slu‘benom evidencijom podrazumijevaju se evidencije koje su ustanovlje ne zakonom ili drugim propisom, ili op}im aktom institucije koja ima javne ovlasti odnosno druge pravne osobe i institucije. (5) Uvjerenje i druge isprave o ~injenicama o kojima se vodi slu‘bena evidencija izdaju se stranci na usmeni zahtjev, po pravilu, istog dana kada je stranka zatra‘ila izdavanje uvjerenja odnosno druge isprave, a najkasnije u roku od pet dana, ako propisom iz stavka 4. ovog ~lanka, kojim je ustanovljena slu‘bena evidencija, nije druk~ije odre|eno. (6) Ako organi, pravne osobe i institucije iz st. 1. i 2. ovog ~lanka, odbiju zahtjev za izdavanje uvjerenja, odnosno druge isprave du‘ni su da o tome donesu posebno rje{enje. Ako u roku od pet dana od dana podno{enja zahtjeva ne izdaju uvjerenje, odnosno drugu ispravu, niti donesu i dostave stranci rje{enje o odbijanju zahtjeva, smatra se da je zahtjev odbijen. (7) Ako stranka, na osnovu dokaza kojima raspola‘e, smatra da joj uvjerenje, odnosno druga isprava nije izdata u skladu s podacima iz slu‘bene evidencije, mo‘e zahtijevati izmjenu uvjerenja, odnosno druge isprave. Organ, odnosno pravna osoba i institucije du‘an da donese posebno rje{enje, ako odbije zahtjev stranke da joj izmijeni, odnosno izda novo uvjerenje ili drugu ispravu. I u tom slu~aju va‘i rok od pet dana od dana podno{enja zahtjeva za izdavanje novog uvjerenja, odnosno druge isprave, a ako to ne bude u~injeno u tom roku, smatra se da je zahtjev odbijen. ^lanak 170. (1) Organi, odnosno poduze}a (dru{tva), ustanove i druge pravne osobe du‘ni su izdavati uvjerenja, odnosno druge isprave i o ~injenicama o kojima ne vode slu‘benu evidenciju, ako je to zakonom odre|eno. U tom slu~aju ~injenice se utvr|uju vo|enjem postupka propisanog odredbama ove glave o dokazivanju. (2) Uvjerenje, odnosno druga isprava izdata na na~in predvi|en u stavku 1. ovog ~lanka, ne vezuje organ kome je podnesena kao dokaz i koji treba da rje{ava o stvari. Ako organ ne prihvati to uvjerenje odnosno drugu ispravu kao dokaz, u tom slu~aju on }e sam pristupiti utvr|ivanju ~injenica navedenih u uvjerenju. (3) Uvjerenje, odnosno druga isprava stranci se izdaje odnosno rje{enje o odbijanju zahtjeva donosi i stranci dostavlja u roku od osam dana od dana podno{enja zahtjeva, a ako se tako ne postupi, smatra se da je zahtjev stranke odbijen. 4. Svjedoci ^lanak 171. (1) Svjedok mo‘e biti svaka fizi~ka osoba koja je bila sposobna da opazi ~injenicu o kojoj ima da svjedo~i i koja je u stanju da to svoje opa‘anje saop}i. (2) Osoba koja u postupku u~estvuje u svojstvu slu‘bene osobe ne mo‘e biti svjedok. ^lanak 172. Svaka osoba koja se kao svjedok poziva du‘na je da se odazove pozivu, a i da svjedo~i, ako ovim zakonom nije druk~ije odre|eno. ^lanak 173. Ne mo‘e se ispitati kao svjedok osoba koja bi svojim iskazom povrijedila du‘nost ~uvanja slu‘bene, dr‘avne ili vojne tajne, dok ga nadle‘ni organ ne oslobodi te du‘nosti. ^lanak 174. (1) Svjedok mo‘e uskratiti svjedo~enje: 1) na pojedina pitanja na koja bi odgovor izlo‘io te{koj sramoti, znatnoj imovinskoj {teti ili krivi~nom gonjenju, njega, njegovog srodnika po krvi u pravoj liniji, a u pobo~noj liniji do tre}eg stupnja zaklju~no, njegovog bra~nog druga ili srodnika po tazbini, do drugog stupnja zaklju~no i onda kad je brak prestao, kao i njegovog staraoca ili starinika, usvojioca ili usvojenika; 2) na pojedina pitanja na koja ne bi mogao odgovoriti, a da ne povrijedi obvezu,da ~uva poslovnu, profesionalnu, umjetni~ku ili znanstvenu tajnu; 3) o onome {to je stranka povjerila svjedoku kao svom punomo}niku; 4) o onome o ~emu se stranka ili druga osoba ispovijedala svjedoku, kao vjerskom ispovjedniku. (2) Svjedok se mo‘e osloboditi du‘nosti svjedo~enja i o pojedinim drugim ~injenicama kad iznese va‘ne razloge za to. Ako je potrebno, on treba te razloge da u~ini vjerovatnim. (3) Svjedok ne mo‘e zbog opasnosti od kakve imovinske {tete uskratiti svjedo~enje o pravnim poslovima pri kojima je bio Utorak, 20. sije~nja/januara 1998. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 2 - Strana 51 prisutan kao svjedok, pisar ili posrednik, o radnjama koje je u svezi sa spornim pitanjem poduzeo kao pravni prethodnik ili zastupnik jedne od stranaka, kao i o svakoj onoj radnji o kojoj je na osnovu posebnih propisa du‘an podnijeti prijavu ili dati izjavu. ^lanak 175. (1) Svjedoci se saslu{avaju pojedina~no, bez prisustva onih svjedoka koji }e se kasnije saslu{ati. (2) Saslu{ani svjedok ne smije se udaljiti bez dozvole slu‘bene osobe koja vodi postupak. (3) Slu‘bena osoba koja vodi postupak mo‘e ve} saslu{anog svjedoka ponovo saslu{ati, a svjedoke ~iji se iskazi ne sla‘u mo‘e suo~iti (4) Osoba koja zbog bolesti ili tjelesne nesposobnosti ne mo‘e do}i po pozivu, ispitat }e se u svom stanu. ^lanak 176. (1) Svjedok }e se prethodno upozoriti da je du‘an da govori istinu, da ne smije ni{ta pre{utjeti i da mo‘e na svoj iskaz biti zaklet, pa }e mu se predo~iti i posljedice davanja la‘nog iskaza. (2) Od svjedoka }e se zatim uzeti op}i osobni podaci ovim redom: ime i prezime, zanimanje, boravi{te, mjesto ro|enja, godine ‘ivota i bra~no stanje. Ako je potrebno, svjedok }e biti ispitan i o okolnostima koje se ti~u njegove vjerodostojnosti kao svjedoka u predmetu o kom je rije~, a osobito o njegovim srodni~kim odnosima prema strankama. (3) Slu‘bena osoba koja vodi postupak ukazat }e svjedoku na koja pitanja mo‘e uskratiti svjedo~enje. (4) Nakon toga svjedoku }e se postavljati pitanja o samom predmetu i pozivat }e se da iznese {ta mu je o tome poznato (5) Nije dopu{teno postavljati takva pitanja koja ukazuju na to kako bi se imalo odgovoriti. (6) Svjedok }e se uvijek pitati otkuda mu je poznato ono {to svjedo~i. ^lanak 177. (1) Ako svjedok ne zna jezik na kom se vodi postupak, ispitat }e se preko tuma~a (prevoditelja). (2) Ako je svjedok gluh, pitanja }e mu se postavljati pismeno, a ako je nijem pozvat }e se da pismeno odgovora. Ako se ispitivanje ne mo‘e izvr{iti na ovaj na~in, pozvat }e se kao tuma~ osoba koja se sa svjedokom mo‘e sporazumjeti. ^lanak 178. (1) Po{to saslu{a svjedoka, slu‘bena osoba koja vodi postupak mo‘e odlu~iti da svjedok polo‘i zakletvu na svoj iskaz. Ne}e se zaklinjati svjedok koji je maloljetan ili koji ne mo‘e dovoljno da shvati zna~aj zakletve. (2) Zakletva se pola‘e usmeno izgovaranjem ovih rije~i: "Zaklinjem se da sam o svemu o ~emu sam ovdje pitan govorio istinu i da ni{ta {to o ovoj stvari znam nisam pre}utao". (3) Nijemi svjedoci koji znaju ~itati i pisati zaklinju se na taj na~in {to potpisuju tekst zakletve, a gluhi svjedoci }e pro~itati tekst zakletve. Ako nijemi ili gluhi svjedoci ne znaju ~itati ni pisati, zaklet }e se preko tuma~a. ^lanak 179. (1) Ako svjedok koji je uredno pozvan ne do|e, a izostanak ne opravda, ili se bez odobrenja ili opravdanog razloga udalji sa mjesta gdje treba da bude saslu{an, organ koji vodi postupak mo‘e narediti da se prisilno dovede i da snosi tro{kove dovo|enja, a mo‘e ga i kazniti nov~ano do 50 DM. (2) Ako svjedok do|e, pa bez opravdanog razloga odbije da svjedo~i i ako je upozoren na posljedice odbijanja, mo‘e se kazniti nov~ano do 50 DM, a ako i poslije toga odbije da svjedo~i, mo‘e se jo{ jedanput kazniti do 50 DM. Zaklju~ak o izricanju nov~ane kazne donosi slu‘bena osoba koja vodi postupak u suglasnosti sa slu‘benom osobom ovla{tenom za rje{avanje stvari, a kod zamoljenog organa - u suglasnosti s rukovoditeljem tog organa, odnosno sa slu‘benom osobom ovla{tenom za rje{avanje u sli~nim stvarima. (3) Ako svjedok naknadno opravda svoj izostanak, slu‘bena osoba koja vodi postupak poni{tit }e zaklju~ak o kazni ili tro{kovima. Ako svjedok naknadno pristane da svjedo~i, slu‘bena osoba mo‘e poni{titi zaklju~ak o kazni. (4) Slu‘bena osoba koja vodi postupak mo‘e odlu~iti da svjedok naknadi tro{kove koje je prouzrokovala svojim izostankom ili odbijanjem da svjedo~i. (5) Protiv zaklju~ka o tro{kovima ili nov~anoj kazni donesenog na temelju ovog ~lanka, dopu{tena je posebna ‘alba. 5. Izjava stranke ^lanak 180. (1) Ako za utvr|ivanje odre|ene ~injenice ne postoji neposredan dokaz, ili se takva ~injenica ne mo‘e utvrditi na podlozi drugih dokaznih sredstava, za utvr|ivanje te ~injenice mo‘e se kao dokazno sredstvo uzeti i usmeno data izjava stranke. Izjava stranke mo‘e se uzeti kao dokazno sredstvo i u stvarima malog zna~aja ako bi se odre|ena ~injenica imala utvr|ivati saslu{anjem svjedoka koji ‘ivi u mjestu udaljenom od sjedi{ta organa, ili bi ina~e, usljed pribavljanja drugih dokaza, bilo ote‘ano ostvarivanje prava stranke. Izjava se unosi u zapisnik. (2) Zakonom se mo‘e propisati da se i u slu~ajevima, osim onih iz stavka 1. ovog ~lanka, odre|ene ~injenice mogu dokazivati izjavom stranke. (3) Vjerodostojnost izjave stranke cijeni se po na~elu propisanom u ~lanku 8. ovog zakona. (4) Prije uzimanja izjave stranke slu‘bena osoba koja vodi postupak du‘na je upozoriti stranku na krivi~nu i materijalnu odgovornost za davanje la‘ne izjave. 6. Vje{taci ^lanak 181. Kad je za utvr|ivanje ili ocjenu neke ~injenice va‘ne za rje{avanje stvari potrebno stru~no znanje kojim ne raspola‘e slu‘bena osoba koja vodi postupak, izvest }e se dokaz vje{ta~enjem. ^lanak 182. (1) Ako bi dokazivanje vje{ta~enjem bilo nesrazmjerno skupo prema zna~aju ili vrijednosti predmeta, stvar }e se rije{iti na temelju drugih dokaznih sredstava. (2) U slu~aju iz stavka 1. ovog ~lanka, vje{ta~enje }e se izvr{iti ako stranka to zahtijeva i pristane da snosi tro{kove. ^lanak 183. (1) Radi izvo|enja dokaza vje{ta~enjem, slu‘bena osoba koja vodi postupak, odre|uje, po slu‘benoj du‘nosti ili na prijedlog stranke, jednog vje{taka, a kad ocijeni da je vje{ta~enje slo‘eno mo‘e odrediti dva ili vi{e vje{taka. (2) Za vje{take }e se odrediti osobe koje su stru~ne, i to prvenstveno one koje imaju posebno ovla{tenje za davanje stru~nog mi{ljenja o pitanjima iz odgovoraju}e struke, ako je takvo ovla{tenje predvi|eno propisima. (3) Stranka }e se, po pravilu, prethodno saslu{ati o li~nosti vje{taka. (4) Za vje{taka se ne mo‘e odrediti osoba koja ne mo‘e biti svjedok. ^lanak 184. (1) Svako ko ima potrebnu stru~nu spremu mora se primiti du‘nosti vje{taka, osim ako ga slu‘bena osoba koja vodi postupak od toga oslobodi iz opravdanih razloga, kao {to su preoptere} enost vje{ta~enjima, drugim poslovima i sli~no. Broj 2 - Strana 52 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Utorak, 20. sije~nja/januara 1998. (2) Osloba|anje od du‘nosti vje{ta~enja mo‘e tra‘iti i rukovoditelj organa ili pravne osobe gdje je vje{tak zaposlen, ako postoje opravdani razlozi. ^lanak 185. (1) Vje{tak mo‘e uskratiti vje{ta~enje iz istih razloga iz kojih svjedok svjedo~enje. (2) Osobe zaposlene u organu }e biti oslobo|ene du‘nosti vje{ta~enja kad je posebnim propisom predvi|eno njihovo osloba| anje od te du‘nosti. ^lanak 186. (1) U pogledu izuze}a vje{taka, na odgovaraju}i na~in }e se primjenjivati odredbe ovog zakona,o izuze}u slu‘benih osoba. (2) Stranka mo‘e tra‘iti izuze}e vje{taka i ako u~ini vjerovatnim okolnosti koje dovode u pitanje njegovo stru~no znanje. (3) O izuze}u vje{taka odlu~uje zaklju~kom slu‘bena osoba koja vodi postupak. ^lanak 187. (1) Prije po~etka vje{ta~enja, vje{taka treba upozoriti da je du‘an da predmet vje{ta~enja bri‘ljivo razmotri i u svojem pismenom nalazu to~no navede {to zapazi i na|e, kao i da svoje obrazlo‘eno stru~no mi{ljenje iznese nepristrasno i sukladno s pravilima znanosti i vje{tine. (2) Slu‘bena osoba koja vodi postupak zatim pokazuje vje{taku predmet koji ovaj ima da razmotri. (3) Kad vje{tak izlo‘i svoj nalaz i mi{ljenje, slu‘bena osoba koja vodi postupak, kao i stranke, mogu mu postavljati pitanja i tra‘iti obja{njenja u pogledu datog nalaza i mi{ljenja. Nalaz i mi{ljenje daje se pismeno. (4) U pogledu saslu{avanja vje{taka na odgovaraju}i na~in }e se primjenjivati odredbe ~lanka 176. ovog zakona. (5) Vje{tak ne pola‘e zakletvu. ^lanak 188. (1) Vje{taku se mo‘e nalo‘iti da izvr{i vje{ta~enje i izvan usmene rasprave. U tom slu~aju mo‘e se tra‘iti da vje{tak na usmenoj raspravi obrazlo‘i svoj pismeni nalaz i mi{ljenje. (2) Ako je postavljeno vi{e vje{taka, oni mogu svoj nalaz i mi{ljenje dati zajedni~ki. Ako se ne sla‘u, svaki }e od njih odvojeno izlo‘iti svoj nalaz i mi{ljenje. ^lanak 189. (1) Ako nalaz i mi{ljenje vje{taka nisu jasni ili potpuni, ili ako se nalazi i mi{ljenje vje{taka bitno razlikuju, ili ako mi{ljenje nije dovoljno obrazlo‘eno, ili se pojavi osnovana sumnja u to~nost datog mi{ljenja, a ti se nedostaci ne mogu otkloniti ni ponovnim saslu{avanjem vje{taka, obnovit }e se vje{ta~enje s istim ili drugim vje{tacima, a mo‘e se zatra‘iti i mi{ljenje od koje znanstvene ili stru~ne ustanove. (2) Mi{ljenje od znanstvene ili stru~ne ustanove mo‘e se tra‘iti onda kad se zbog slo‘enosti slu~aja ili zbog potrebe vr{enja analize mo‘e opravdano pretpostaviti da }e se na taj na~in do}i do to~nijeg mi{ljenja. ^lanak 190. (1) Ako vje{tak koji je uredno pozvan ne do|e, a izostanak ne opravda, ili do|e ali odbije da vje{ta~i, ili kad u ostavljenom roku ne podnese svoj pismeni nalaz i mi{ljenje, mo‘e se kazniti nov~ano do 50 DM. Ako su usljed neopravdanog izostanka vje{taka, usljed njegovog odbijanja da vje{ta~i, ili usljed propu{tanja da podnose pismeni nalazi i mi{ljenje, nastali tro{kovi u postupku, mo‘e se odrediti da te tro{kove snosi vje{tak. (2) Zaklju~ak o nov~anoj kazni ili o pla}anju tro{kova donosi slu‘bena osoba koja vodi postupak u suglasnosti sa slu‘benom osobom ovla{tenom za rje{avanje stvari, a kod zamoljenog organa - u suglasnosti s rukovoditeljem tog organa, odnosno sa slu‘benom osobom ovla{tenom za rje{avanje u sli~nim stvarima. (3) Ako vje{tak naknadno opravda svoj izostanak, ili naknadno opravda {to svoj pismeni nalaz i mi{ljenje nije podnio na vrijeme, slu‘bena osoba koja vodi postupak, poni{tit }e zaklju~ ak o nov~anoj kazni ili o tro{kovima, a ako vje{tak naknadno pristane da vje{ta~i, slu‘bena osoba mo‘e poni{titi zaklju~ak o nov~anoj kazni. (4) Protiv zaklju~ka o tro{kovima ili o nov~anoj kazni donosenog na temelju st. 1. ili 2. ovog ~lanka, dopu{tena je posebna ‘alba. 7. Tuma~i (prevoditelji) ^lanak 191. (1) Tuma~ je osoba koja se odre|uje radi sporazumjevanja sa u~esnikom u postupku koji je gluh ili nijem, a ~ije se saslu{anje ne mo‘e izvr{iti pismenim putem. (2) Ako u postupku u~estvuje osoba koja ne poznaje jezik na kojem se vodi postupak, toj osobi se odre|uje prevoditelj koji poznaje jezik te osobe. (3) Glede obveze odre|ivanja tuma~a, odnosno prevoditelja, osloba|anja od te du‘nosti, prava uskra}ivanja tuma~enja odnosno prevo|enja, izuze}a i druga pitanja na odgovaraju}i na~in se mijenjaju odredbe ovog zakona koje se odnose na vje{taka. 8. Uvi|aj ^lanak 192. Uvi|aj se vr{i kad je za utvr|ivanje neke ~injenice ili za razja{njenje bitnih okolnosti potrebno neposredno opa‘anje slu‘bene osobe koja vodi postupak. ^lanak 193. (1) Stranke imaju pravo da prisustvuju uvi|aju. Koje }e osobe osim, stranaka, prisustvovati uvi|aju odre|uje slu‘bena osoba koja vodi postupak. (2) Uvi|aj se mo‘e izvr{iti i uz sudjelovanje vje{taka. ^lanak 194. Uvi|aj stvari koja se bez te{ko}e mo‘e donijeti na mjesto gdje se postupak vodi, izvr{it }e se na tom mjestu, a ina~e uvi|aj se vr{i na mjestu gdje se stvar nalazi. ^lanak 195. (1) Vlasnik ili dr‘alac stvari, prostorija ili zemlji{te koja se imaju razgledati, ili u kojima, odnosno na kojima se nalaze stvari uvi|aja, ili preko kojih je potrebno prije}i, du‘an je dopustiti da se uvi|aj izvr{i. (2) Ako vlasnik ili dr‘alac ne dopusti da se izvr{i uvi|aj, na odgovaraju}i na~in }e se primijeniti odredbe ovog zakona o uskra}ivanju svjedo~enja. (3) Prema vlasniku ili dr‘aocu koji bez opravdanog razloga ne dopusti da se uvi|aj izvr{i, mogu se primijeniti iste mjere koje se primjenuju prema svjedoku koji odbije da svjedo~i (~lanak 179. st. 2., 3. i 4.). (4) [teta koja je nanesena prilikom obavljanja uvi|aja spada u tro{kove postupka (~lanak 111. stavak 1.) i naknadit }e se vlasniku ili dr‘aocu. O tome donosi zaklju~ak slu‘bena osoba koja vodi postupak. Protiv tog zaklju~ka dopu{tena je posebna ‘alba. ^lanak 196. Slu‘bena osoba koja rukovodi uvi|ajem pazit }e da uvi|aj ne bude zloupotrijebljen i da ne bude povrije|ena ni~ija poslovna, profesionalna, znanstvena ili umjetni~ka tajna. Utorak, 20. sije~nja/januara 1998. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 2 - Strana 53 9. Osiguranje dokaza ^lanak 197. (1) Ako postoji opravdana bojazan da se neki dokaz ne}e mo}i kasnije izvesti ili da }e njegovo izvo|enje biti ote‘ano, mo‘e se, radi osiguranja dokaza u svakom stanju postupka, pa i prije nego {to je postupak pokrenut, taj dokaz izvesti. (2) Osiguranje dokaza vr{i se po slu‘benoj du‘nosti ili po prijedlogu stranke, odnosno osobe koja ima pravni interes. ^lanak 198. (1) Za osiguranje dokaza u toku postupka nadle‘an je organ koji vodi postupak. (2) Za osiguranje dokaza prije pokretanja postupka nadle‘an je organ na ~ijem se podru~ju nalaze stvari koje treba razgledati, odnosno na ~ijem podru~ju borave osobe koje treba saslu{ati. ^lanak 199. (1) O osiguranju dokaza donosi se poseban zaklju~ak. (2) Protiv zaklju~ka kojim se odbija prijedlog za osiguranje dokaza dopu{tena je posebna ‘alba, koja ne prekida tok postupka. XII - RJE[ENJE 1. Organ koji donosi rje{enje ^lanak 200. (1) Na podlozi ~injenica utvr|enih u postupku, organ nadle‘an za rje{avanje donosi rje{enje o stvari koja je predmet postupka. (2) Kad o stvari rje{ava kolegijalni organ, on mo‘e rje{avati kad je prisutno vi{e od polovine njegovih ~lanova, a rje{enje donosi ve}inom glasova prisutnih ~lanova, ako zakonom ili drugim propisima nije odre|ena naro~ita ve}ina. (3) Glede rje{avanja upravne stvari od strane organa izvr{ne vlasti, primjenjuju se odredbe ovog zakona, ako posebnim propisima koji ure|uju ta pitanja o kojima rje{enje donosi organ izvr{ne vlasti nije druk~ije odre|eno. ^lanak 201. Kad je zakonom ili drugim propisom utemeljenim na zakonu odre|eno da o jednoj stvari rje{avaju dva ili vi{e organa, svaki je od njih du‘an da rije{i o toj stvari. Ovi }e se organi sporazumjeti koji }e od njih izdati rje{enje, i u tom rje{enju mora biti naveden akt drugog organa. ^lanak 202. (1) Kad je u zakonu ili na zakonu utemeljenom propisu odre|eno da rje{enje donosi jedan organ u suglasnosti sa drugim organom, organ koji donosi rje{enje sastavlja rje{enje i {alje ga sa spisima predmeta na suglasnost drugom organu, koji mo‘e dati suglasnost potvrdom na samom rje{enju ili posebnim aktom. U takvom slu~aju rje{enje je doneseno kad je drugi organ dao suglasnost, a smatra se aktom organa koji je donio rje{enje. (2) U slu~aju iz stavka 1. ovog ~lanka,organ koji donosi rje{enje sastavlja i {alje ga sa spisima predmeta na suglasnost drugom organu, koji mo‘e dati suglasnost potvrdom na samom rje{enju ili posebnima aktom. U takvom slu~aju rje{enje je doneseno kad je drugi organ dao suglasnost, a smatra se aktom organa koji je donio rje{enje. (3) Odredba stavka 2. ovog ~lanka va‘i i za slu~aj kad je u zakonu propisano da rje{enje donosi jedan organ uz potvrdu ili odobrenje drugog organa. (4) Kad je zakonom ili drugim propisom odre|eno da je nadle‘ni organ du‘an da prije dono{enja rje{enja pribavi mi{ljenje drugog organa, rje{enje se mo‘e donijeti samo poslije pribavljenog mi{ljenja. (5) Organ ~ija je suglasnost ili mi{ljenje,odnosno potvrda ili odobrenje potrebno za dono{enje rje{enja, du‘an je suglasnost ili mi{ljenje, odnosno potvrdu ili odobrenje dati u roku od 15 dana od dana kada mu je zatra‘eno, ako posebnim propisima nije odre|en drugi rok. Ako taj organ u tom roku ne izda svoj akt i ne dostavi ga organu koji donosi rje{enje, kojim daje ili odbija suglasnost, potvrdu ili odobrenje,odnosno mi{ljenje, smatra se da je dao suglasnost, potvrdu ili odobrenje, odnosno mi{ljenje, a ako ne da nikakvo izja{njenje, nadle‘ni organ mo‘e donijeti rje{enje i bez pribavljene suglasnosti ili mi{ljenja, odnosno potvrde ili odobrenja,ako posebnim propisima nije druga~ije odre|eno. ^lanak 203. Ako slu‘bena osoba koja je vodila postupak nije ovla{tena da donosi rje{enje, du‘na je da podnese nacrt rje{enja organu koji donosi rje{enje. Ova slu‘bena osoba potpisuje nacrt rje{enja (~lanak 36. st. 2. i 3.). 2. Oblik i sastavni dijelovi rje{enja ^lanak 204. (1) Svako rje{enje mora se kao takvo ozna~iti. Iznimno, ako je to nu‘no posebnim propisima mo‘e se predvidjeti da se rje{enju mo‘e dati i drugi naziv. (2) Rje{enje se donosi pismeno. Iznimno, u slu~ajevima predvi|enim ovim zakonom, rje{enje se mo‘e donijeti i usmeno. (3) Pismeno rje{enje sadr‘i:naziv organa, broj i datum, uvod, dispozitiv (izreku), obrazlo‘enje, uputstvo o pravnom lijeku, potpis ovla{tene slu‘bene osobe i pe~at organa. U slu~ajevima predvi|enim zakonom ili propisom donesenim na temelju zakona, rje{enje ne mora sadr‘avati pojedine od ovih dijelova. Ako se rje{enje obra|uje mehanografski, umjesto potpisa, mo‘e da sadr‘i faksimil ovla{tene slu‘bene osobe. (4) I kad se rje{enje objavi usmeno, mora se izdati napismeno, sukladno ovom zakonu. (5) Rje{enje se mora dostaviti stranci u originalu ili u ovjerenom prepisu. ^lanak 205. (1) Uvod rje{enja sadr‘i: naziv organa koji donosi rje{enje, propis o nadle‘nosti tog organa, ime stranke i njenog zakonskog zastupnika ili punomo}nika ako ga ima i kratko ozna~enje predmeta postupka. (2) Ako su rje{enje donijela dva ili vi{e organa, ili je doneseno uz suglasnost, potvrdu, odobrenje ili po pribavljenom mi{ljenju drugog organa, to se ima navesti u uvodu, a ako je stvar rije{io kolegijalni organ, u uvodu se ozna~ava dan sjednice kolegijalnog organa na kojoj je stvar rije{ena. Ako se rje{enje donosi po slu‘benoj du‘nosti, to se navodi u uvodu rje{enja. ^lanak 206. (1) Dispozitivom se rje{ava o predmetu postupka u cijelosti i o svim zahtjevima stranaka o kojima u toku postupka nije posebno rije{eno. (2) Dispozitiv mora biti kratak i odre|en, a kad je potrebno mo‘e se podijeliti i na vi{e to~aka. (3) Dispozitivom se mo‘e rije{iti i o tro{kovima postupka, ako ih je bilo, odre|uju}i njihov iznos, tko ih je du‘an platiti, kome i u kom roku. Ako se u dispozitivu ne rje{ava o tro{kovima, navest }e se da }e se o njima donijeti poseban zaklju~ak. (4) Ako se rje{enjem nala‘e izvr{enje kakve radnje, u dispozitivu }e se odrediti i rok u kome se ta radnja ima izvr{iti. (5) Kad je propisano da ‘alba ne odga|a izvr{enje rje{enja, to mora biti navedeno u dispozitivu. ^lanak 207. (1) U jednostavnim stvarima u kojima u~estvuje samo jedna stranka, kao i u jednostavnim stvarima u kojima u postupku sudjeluju dvije ili vi{e stranaka, ali ni jedna ne prigovara postavljenom zahtjevu, a zahtjev se uva‘ava, obrazlo‘enje rje{enja mo‘e sadr‘avati samo kratko izlaganje zahtjeva stranke Broj 2 - Strana 54 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Utorak, 20. sije~nja/januara 1998. i pozivanje na pravne propise na temelju kojih je stvar rije{ena. U ovakvim stvarima rje{enje se mo‘e izdati i na propisanom obrascu. (2) U ostalim stvarima obrazlo‘enje rje{enja sadr‘i: kratko izlaganje zahtjeva stranaka,izvedene dokaze i utvr|eno ~injeni~ no stanje,razloge koji su bili odlu~uju}i pri ocjeni dokaza, razloge zbog kojih nije uva‘en koji od zahtjeva stranaka, razloge koji s obzirom na utvr|eno ~injeni~no stanje upu}uju na onakvo rje{enje kako je dato u dispozitivu i pravne propise na osnovu kojih je rije{ena upravna stvar. Ako ‘alba ne odga|a izvr{enje rje{enja, obrazlo‘enje sadr‘i i pozivanje na propis koji to predvi|a. U obrazlo‘enju rje{enja moraju biti obrazlo‘eni i oni zaklju~ci protiv kojih nije dopu{tena posebna ‘alba. (3) Kad je nadle‘ni organ zakonom ili drugim propisom utemeljenim na zakonu ovla{ten da rije{i stvar po slobodnoj ocjeni, du‘an je da u obrazlo‘enju, pored podataka iz stavka 2. ovog ~lanka, navede propis u kojem je predvi|eno rje{avanje po slobodnoj ocjeni i da izlo‘i razloge kojima se pri dono{enju rje{enja rukovodio. Ovi se razlozi ne moraju navesti kad je to u javnom interesu zakonom ili drugim propisom izri~ito predvi|eno. (4) Ako je zakonom ili drugim propisom posebno predvi|eno da se u rje{enju donesenom po slobodnoj ocjeni ne moraju navesti razlozi kojima se organ pri dono{enju rje{enja rukovodio, u obrazlo‘enju rje{enja navode se podaci iz stavka 2. ovog ~lanka,propis kojim je organ ovla{ten da rije{i stvar po slobodnoj ocjeni i propis kojim je ovla{ten da ne mora navesti razloge kojima se pri dono{enju rje{enja rukovodio. ^lanak 208. (1) Uputstvom o pravnom lijeku stranka se obavje{tava da li protiv rje{enja mo‘e izjaviti ‘albu ili pokrenuti upravni spor ili drugi postupak pred sudom. (2) Kad se protiv rje{enja mo‘e izjaviti ‘alba, u uputstvu se navodi naziv organa kome se ‘alba izjavljuje, naziv organa kome se, u kom roku i s kolikom taksom ‘alba predaje, s tim da se navede i da se ‘alba mo‘e izjaviti i na zapisnik kod organa koji je donio rje{enje. (3) Kad se protiv rje{enja mo‘e pokrenuti upravni spor, u uputstvu se navodi naziv i sjedi{te suda kom se tu‘ba podnosi, u kom roku i s kolikom taksom, a kad se mo‘e pokrenuti drugi postupak pred sudom, navodi se sud kome se mo‘e obratiti i u kom roku. (4) Kad je u rje{enju dato pogre{no uputstvo, stranka mo‘e postupiti po va‘e}im propisima ili po uputstvu. Stranka koja postupi po pogre{nom uputstvu, ne mo‘e zbog toga imati {tetnih posljedica. (5) Kad u rje{enju nije dato nikakvo uputstvo ili je uputstvo nepotpuno, stranka mo‘e postupiti po va‘e}im propisima, a mo‘e u roku od osam dana tra‘iti od organa koji je rje{enje donio da dopuni rje{enje. U takvom slu~aju rok za ‘albu, odnosno sudsku tu‘bu te~e od dana dostavljanja dopunjenog rje{enja. (6) Kad je protiv rje{enja mogu}e izjaviti ‘albu, a stranka je pogre{no upu}ena da protiv toga rje{enja nema mjesta ‘albi ili da se protiv njega mo‘e pokrenuti upravni spor, rok za ‘albu te~e od dana dostavljanja rje{enja suda kojim je tu‘ba odba~ena kao nedopu{tena, ako stranka nije ve} prije toga podnijela ‘albu nadle‘nom organu. (7) Kad protiv rje{enja nije mogu}e izjaviti ‘albu, a stranka je pogre{no upu}ena da se protiv tog rje{enja mo‘e ‘aliti, pa je izjavila ‘albu i zbog toga propustila rok za pokretanje upravnog spora, ovaj rok joj te~e od dana dostavljanja rje{enja kojim joj je ‘alba odba~ena, ako stranka nije ve} prije toga pokrenula upravni spor. (8) Uputstvo o pravnom lijeku, kao poseban sastavni dio rje{enja, stavlja se poslije obrazlo‘enja. ^lanak 209. (1) Rje{enje potpisuje slu‘bena osoba koja je ovla{tena da donosi rje{enje (~lanak 36). (2) Rje{enje koje je donio kolegijalni organ potpisuje predsjedavaju}i, ako ovim zakonom ili posebnim propisom nije druga~ije odre|eno. (3) Kad je kolegijalni organ donio potpuno rje{enje, strankama se izdaje ovjeren prepis rje{enja, a kad je stvar rije{io zaklju~kom, rje{enje se izra|uje u skladu sa tim zaklju~kom, i ovjeren prepis takvog rje{enja izdaje se strankama. ^lanak 210. (1) Kad je rije~ o stvari koja se ti~e ve}eg broja odre|enih osoba, mo‘e se za sve te osobe donijeti jedno rje{enje, ali one moraju biti imenovane u dispozitivu, a u obrazlo‘enju rje{enja moraju biti izlo‘eni razlozi koji se na svaku od njih odnose. Ovakvo rje{enje mora se dostaviti svakoj od tih osoba, osim u slu~aju predvi|enom u ~lanku 87. ovog zakona. (2) Ako je rije~ o stvari koja se ti~e ve}eg broja osoba koje organu nisu poznate, mo‘e se za sve njih donijeti jedno rje{enje, ali ono mora sadr‘avati takve podatke da se iz njih mo‘e lako utvrditi na koje se osobe rje{enje odnosi (npr. stanovnici ili vlasnici imanja u odre|enoj ulici ili stranci iz jedne zgrade i sl). ^lanak 211. (1) U stvarima manjeg zna~aja u kojima se udovoljava zahtjevu stranke, a ne dira se u javni interes niti interes druge osobe, rje{enje se mo‘e sastojati samo od dispozitiva u obliku slu‘bene zabilje{ke u spisu, ako su razlozi za takvo rje{enje o~igledni i ako nije druga~ije propisano. (2) Takvo se rje{enje, po pravilu, priop}ava stranci usmeno, a napismeno joj se mora izdati ako ona to tra‘i. (3) Takvo rje{enje, po pravilu, ne sadr‘i obrazlo‘enje, osim ako je ono po prirodi stvari potrebno. Ovakvo rje{enje mo‘e se izdati na propisanom obrascu. ^lanak 212. Kad je rije~ o poduzimanju iznimno hitnih mjera u cilju osiguranja javnog mira i sigurnosti ili radi otklanjanja neposredne opasnosti po ‘ivot i zdravlje ljudi ili imovine, nadle‘ni organ, odnosno ovla{tena slu‘bena osoba nadle‘nog organa (~lanak 36.), mo‘e donijeti rje{enje i usmeno i narediti njegovo izvr{enje bez odga|anja, s tim {to je du‘an donijeti pismeno rje{enje najkasnije u roku od osam dana od dana dono{enja usmenog rje{enja. Sadr‘aj pismenog rje{enja mora odgovarati sadr‘aju usmenog rje{enja. 3. Djelimi~no, dopunsko i privremeno rje{enje ^lanak 213. (1) Kad se o jednoj stvari rje{ava u vi{e to~aka, a samo su neke od njih dozrele za rje{avanje, i kad se poka‘e svrsishodnim da se o tim to~kama rije{i posebnim rje{enjem, nadle‘ni organ mo‘e donijeti rje{enje samo o tim to~kama (djelimi~no rje{enje). (2) Djelimi~no rje{enje smatra se u pogledu pravnih lijekova i izvr{enja, kao samostalno rje{enje. ^lanak 214. (1) Ako nadle‘ni organ nije rje{enjem odlu~io o svim pitanjima koja su bila predmet postupka, on mo‘e, po prijedlogu stranke ili po slu‘benoj du‘nosti, donijeti posebno rje{enje o pitanjima koja ve} donesenim rje{enjem nisu obuhva}ena (dopunsko rje{enje). Ako prijedlog stranke za dono{enje dopunskog rje{enja bude odbijen, protiv zaklju~ka o tome dopu{tena je posebna ‘alba. Utorak, 20. sije~nja/januara 1998. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 2 - Strana 55 (2) Ako je predmet ve} dovoljno raspravljen dopunsko rje{enje mo‘e se donijeti bez ponovnog provo|enja ispitnog postupka. (3) Dopunsko rje{enje smatra se u pogledu pravnih lijekova i izvr{enja, samostalnim rje{enjem. ^lanak 215. (1) Ako je prema okolnostima slu~aja neophodno prije okon~anja postupka donijeti rje{enje kojim se privremeno ure|uju sporna pitanja ili odnosi, takvo se rje{enje donosi na podlozi podataka koji postoje u ~asu njegovog dono{enja. U takvom rje{enju mora biti izri~no nazna~eno da je privremeno. (2) Dono{enje privremenog rje{enja po prijedlogu stranke nadle‘ni organ mo‘e uvjetovati davanjem osiguranja za {tetu koja bi mogla usljed izvr{enja tog rje{enja nastati za protivnu stranku u slu~aju da osnovni zahtjev predlaga~a ne bude uva‘en. (3) Rje{enjem o glavnoj stvari koje se donosi nakon okon~anja postupka, ukida se privremeno rje{enje donijeto u toku postupka. (4) Privremeno rje{enje smatra se u pogledu pravnih lijekova i izvr{enja, kao samostalno rje{enje. 4. Rok za izdavanje rje{enja ^lanak 216. (1) Kad se postupak pokre}e povodom zahtjeva stranke, odnosno po slu‘benoj du‘nosti ako je to u interesu stranke, a prije dono{enja rje{enja nije potrebno provoditi poseban ispitni postupak, niti postoje drugi razlozi zbog kojih se ne mo‘e donijeti rje{enje bez odgode (rje{avanje prethodnog pitanja i dr.), nadle‘ni organ je du‘an donijeti rje{enje i dostaviti ga stranci {to prije, a najkasnije u roku od 30 dana ra~unaju}i od dana predaje urednog zahtjeva, odnosno od dana pokretanja postupka po slu‘benoj du‘nosti, ako posebnim propisom nije odre|en kra}i rok. (2) U ostalim slu~ajevima kad se postupak pokre}e povodom zahtjeva stranke, odnosno po slu‘benoj du‘nosti ako je to u interesu stranke, nadle‘ni organ je du‘an donijeti rje{enje i dostaviti ga stranci najkasnije u roku od 60 dana, ako posebnim propisom nije odre|en kra}i rok. (3) Ako nadle‘ni organ protiv ~ijeg je rje{enja dopu{tena ‘alba ne donese rje{enje i ne dostavi ga stranci u roku iz st. 1. i 2. ovog ~lanka,stranka ima pravo izjaviti ‘albu nadle‘nom organu, kao da je njen zahtjev odbijen. (4) Kad se u postupku radi o slu~ajevima iz ~lanka 139. ovog zakona, nadle‘ni organ je du‘an rje{enje po zahtjevu stranke donijeti najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva. 5. Ispravljanje gre{aka u rje{enju ^lanak 217. (1) Organ koji je donio rje{enje, odnosno slu‘bena osoba koja je potpisala ili izdala rje{enje, mo‘e u svako vrijeme da ispravi gre{ke u imenima ili brojevima, pisanju ili ra~unanju, kao i druge o~igledne neto~nosti u rje{enju ili njegovim ovjerenim prepisima. Ispravka gre{ke proizvodi pravni u~inak od dana od koga proizvodi pravni u~inak rje{enje koje se ispravlja. (2) O ispravci se donosi poseban zaklju~ak koji se prila‘e izvorniku rje{enja i ~ini njegov sastavi dio. Ovjeren prijepis zaklju~ka dostavlja se i strankama kojima je dostavljeno rje{enje. Zaklju~ak potpisuje slu‘bena osoba koja je potpisala rje{enje. Zaklju~ak obvezno sadr‘i broj i datum rje{enja koje se ispravlja. (3) Protiv zaklju~ka kojim se ve} doneseno rje{enje ispravlja ili kojim se odbija prijedlog za ispravljanje, dopu{tena je posebna ‘alba. XIII - ZAKLJU^AK ^lanak 218. (1) Zaklju~kom se odlu~uje o pitanjima koja se ti~u postupka. (2) Zaklju~kom se odlu~uje o onim pitanjima u kojima je ovim zakonom predvi|eno da se donosi zaklju~ak, kao i drugim pitanjima u svezi s provo|enjem postupka, a koja se ne rje{avaju rje{enjem. ^lanak 219. (1) Zaklju~ak donosi slu‘bena osoba koja obavlja onu radnju postupka pri kojoj se pojavilo pitanje koje je predmet zaklju~ka, ako ovim zakonom ili drugim propisima nije druga~ije odre|eno. (2) Ako se zaklju~kom nala‘e izvr{enje neke radnje, odredit }e se i rok u kome se ta radnja ima izvr{iti. (3) Zaklju~ak se sa~injava u vidu slu‘bene zabilje{ke u spisu i priop}ava zainteresiranim osobama usmeno, a napismeno se izdaje kada se protiv zaklju~ka mo‘e izjaviti posebna ‘alba, ili kad se mo‘e odmah tra‘iti izvr{enje zaklju~ka. (4) Zaklju~ak koji se izdaje pismeno sadr‘i uvod, dispozitiv, obrazlo‘enje i pouku o pravnom lijeku. ^lanak 220. (1) Protiv zaklju~ka mo‘e se izjaviti posebna ‘alba samo kad je to ovim ili drugim zakonom izri~ito predvi|eno. (2) @alba se izjavljuje u istom roku, na isti na~in i istom organu, kao i ‘alba protiv rje{enja. (3) Zaklju~ke protiv kojih nije dopu{tena posebna ‘alba mogu zainteresirane osobe pobijati ‘albom protiv rje{enja, osim ako je ‘alba protiv zaklju~ka ovim zakonom isklju~ena. (4) @alba ne odga|a izvr{enje zaklju~ka, osim ako je ovim ili drugim zakonom ili samim zaklju~kom druga~ije odre|eno. TRE]I DIO PRAVNI LIJEKOVI A) REDOVNI PRAVNI LIJEKOVI XIV - @ALBA 1. Pravo ‘albe ^lanak 221. (1) Protiv rje{enja donesenog u prvom stupnju stranka ima pravo ‘albe. (2) Tu‘itelj, pravobranitelj i drugi organi, kad su zakonom ovla{teni, mogu izjaviti ‘albu protiv rje{enja kojim je povrije|en zakon u korist pojedinaca ili pravne osobe, a na {tetu javnog interesa. ^lanak 222. (1) Pravo ‘albe protiv prvostupanjskih rje{enja federalnih organa uprave i federalnih ustanova, ure|uje se federalnim zakonom iz odgovaraju}e upravne oblasti. (2) Pravo ‘albe protiv prvostupanjskih rje{enja kantonalnih- ‘upanijskih organa uprave i ustanova koja se donose na temelju zakona kantona- ‘upanije, ure|uje se zakonom kantona-‘upanije iz odgovaraju}e upravne oblasti. (3) Pri odlu~ivanju o pravu na ‘albu protiv rje{enja iz st. 1. i 2. ovog ~lanka, treba voditi ra~una da se, po pravilu, protiv svih prvostupanjskih rje{enja predvidi ‘alba i da se time osigura princip dvostupanjskog rje{avanja u upravnom postupku, a da se ‘alba mo‘e isklju~iti samo iz naro~ito opravdanih razloga. (4) Zakonima iz st. 1. i 2. ovog ~lanka odre|uje se i organ koji }e rje{avati po ‘albi. Broj 2 - Strana 56 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Utorak, 20. sije~nja/januara 1998. (5) Protiv rje{enja domova Parlamenta Federacije i zakonodavnog tijela kantona-‘upanije odnosno gradskog i op}inskog vije}a, kao i rje{enja Vlade Federacije i vlade kantona-‘upanije donesenog u prvom stupnju ne mo‘e se izjaviti ‘alba. (6) Ako protiv prvostupanjskih rje{enja iz ovog ~lanka ‘alba nije dopu{tena, neposredno se mo‘e pokrenuti upravni spor kod nadle‘nog suda. (7) @alba mora biti dozvoljena protiv svih prvostupanjskih rje{enja u kojima je zakonom isklju~en upravni spor. 2. Nadle‘nost organa za rje{avanje o ‘albi ^lanak 223. (1) Ako je u prvostupanjskom upravnom postupku rje{avano na temelju statuta ili propisa op}inskog vije}a, u okviru isklju~ ivih prava i du‘nosti op}ine, o ‘albi protiv tih rje{enja u drugom stupnju, rje{ava op}inski organ odre|en statutom op}ine odnosno organ odre|en propisom op}inskog vije}a. (2) Ako je u prvostupanjskom upravnom postupku rje{avano na temelju statuta ili propisa gradskog vije}a, u okviru isklju~ivih prava i obveza grada, u drugom stupnju protiv tih rje{enja rje{ava gradski organ iz odgovaraju}e upravne oblasti odre|en statutom grada odnosno organ odre|en propisom gradskog vije}a. (3) Protiv prvostupanjskih rje{enja op}inskog na~elnika i gradona~elnika odnosno op}inskih i gradskih slu‘bi za upravu, koja su u upravnom postupku donesena na temelju kantonalnog- ‘upanijskog zakona ili drugog kantonalnog- ‘upanijskog propisa, u drugom stupnju rje{ava nadle‘ni kantonalni-‘upanijski organ iz odgovaraju}e upravne oblasti, ako kantonalnim-‘upanijskim zakonom nije utvr|ena nadle‘nost drugog organa. (4) Protiv prvostupanjskih rje{enja op}inskog na~elnika i gradona~elnika odnosno op}inskih i gradskih slu‘bi za upravu, koja su u upravnom postupku donesena na temelju federalnog zakona ili drugog federalnog propisa, u drugom stupnju rje{ava nadle‘ni federalni organ uprave iz odgovaraju}e upravne oblasti, ako federalnim zakonom nije utvr|ena nadle‘nost drugog organa. ^lanak 224. (1) O ‘albi protiv prvostupanjskih rje{enja kantonalnih- ‘upanijskih organa uprave i ustanova donesenih na temelju zakona i drugih propisa kantona- ‘upanije, rje{ava nadle‘ni organ kantona-‘upanije odre|en zakonom kantona-‘upanije. (2) O ‘albi protiv prvostupanjskih rje{enja kantonalne- ‘upanijske uprave odnosno kantonalne-‘upanijske ustanove koje se nalaze u sustavu kantonalnog-‘upanijskog organa uprave rje{ava kantonalni-‘upanijski organ uprave u ~ijem se sustavu nalazi ta uprava odnosno ustanova. (3) O ‘albi protiv prvostupanjskih rje{enja organizacionih jedinica kantonalnih-‘upanijskih organa uprave i kantonalnih- ‘upanijskih ustanova, koje su osnovane van sjedi{ta kantonalnog-‘ upanijskog organa uprave i kantonalne-‘upanijske ustanove, sa zadatkom da obavljaju odre|ene upravne poslove iz nadle‘nosti kantonalnog-‘upanijskog organa uprave i kantonalne-‘ upanijske ustanove, rje{ava kantonalni-‘upanijskih organ uprave i kantonalna-‘upanijska ustanova kojoj pripada ta organizaciona jedinica. (4) O ‘albi protiv prvostupanjskih rje{enja kantonalnih- ‘upanijskih organa uprave i kantonalnih-‘upanijskih ustanova donesenih na temelju federalnih zakona i drugih federalnih propisa, rje{ava nadle‘ni federalni organ uprave odnosno federalna ustanova iz odgovaraju}e upravne oblasti. (5) O ‘albi protiv prvostupanjskih rje{enja federalne uprave odnosno federalne ustanove koje se nalaze u sastavu federalnog organa uprave, rje{ava federalni organ uprave u ~ijem se sastavu nalazi ta uprava odnosno ustanova. (6) O ‘albi protiv prvostupanjskih rje{enja organizacionih jedinica federalnih organa uprave i federalnih ustanova, koje su osnovane van sjedi{ta federalnog organa uprave i federalne ustanove, s zadatkom da obavljaju odre|ene upravne poslove iz nadle‘nosti federalnog organa uprave i federalne ustanove, rje{ava federalni organ uprave i federalna ustanova kome pripada ta organizaciona jedinica. (7) O ‘albi protiv prvostupanjskih rje{enja federalnih organa uprave i federalne ustanove, rje{ava federalni organ odre|en federalnim zakonom. ^lanak 225. (1) O ‘albi protiv rje{enja donesenog na osnovu ~lanka 201. ili 202. ovog zakona, rje{ava organ koji je nadle‘an za rje{avanje po ‘albi protiv rje{enja organa koji je izdao (~lanak 201), odnosno donio (~lanak 202.) pobijano rje{enje, ako posebnim propisom nije odre|eno da o ‘albi rje{ava drugi organ.U ovim slu~ajevima drugostupanjski organ mo‘e samo poni{titi pobijano rje{enje, a ne mo‘e ga izmijeniti. (2) Ako je organ koji je prema stavku 1. ovog ~lanka imao da rje{ava o ‘albi dao suglasnost, odobrenje ili potvrdu na prvostupanjsko rje{enje, o ‘albi rje{ava organ odre|en zakonom, a ako takav organ nije odre|en, protiv ovakvog rje{enja mo‘e se neposredno pokrenuti upravni spor kod nadle‘nog suda. ^lanak 226. (1) O ‘albi protiv prvostupanjskog rje{enja koje donosi poduze}e (dru{tvo), ustanova ili druga pravna osoba rje{ava organ odre|en statutom odnosno drugim op}im aktom tih pravnih osoba, ako zakonom nije propisano da o ‘albi rje{ava drugi organ. (2) O ‘albi protiv prvostupanjskog rje{enja institucije koja ima javne ovlasti, rje{ava organ odre|en statutom te institucije, ako zakonom kojim je data javna ovlast nije propisano da o ‘albi rje{ava organ uprave odnosno drugi organ. (3) Ako za rje{avanje o ‘albi nije odre|en organ u smislu odredaba st. 1. i 2. ovog ~lanka, o ‘albi rje{ava organ uprave nadle‘an za odgovaraju}u upravnu oblast. 3. Rok za ‘albu ^lanak 227. (1) @alba protiv rje{enja se podnosi u roku od 15 dana, ako zakonom nije druga~ije odre|eno. (2) Rok za ‘albu za svaku osobu i za svaki organ kojima se rje{enje dostavlja ra~una se od dana dostavljanja rje{enja. ^lanak 228. (1) U toku roka za ‘albu rje{enje se ne mo‘e izvr{iti. Kad je ‘alba propisno izjavljena, rje{enje se ne mo‘e izvr{iti sve dok se rje{enje koje je doneseno po ‘albi ne dostavi stranci. (2) Iznimno, rje{enje se mo‘e izvr{iti u ‘albenom roku, kao i po{to je ‘alba izjavljena, ako je to zakonom predvi|eno ili ako je rije~ o poduzimanju hitnih mjera (~lanak 139. stavak 1. to~ka 4.), ili ako bi usljed odga|anja izvr{enja bila nanesena kojoj stranci {teta koja se ne bi mogla popraviti. U posljednjem slu~aju mo‘e se tra‘iti odgovaraju}e osiguranje od stranke u ~ijem se interesu provodi izvr{enje i ovim osiguranjem uvjetovati izvr{enje. 4. Sadr‘aj ‘albe ^lanak 229. (1) U ‘albi se mora navesti rje{enje koje se pobija, ozna~uju}i naziv organa koji ga je donio, i broj i datum rje{enja. Dovoljno je da ‘alilac izlo‘i u ‘albi u kom je pogledu nezadovoljan rje{enjem, ali ‘albu ne mora posebno obrazlo‘iti. (2) U ‘albi se mogu iznositi nove ~injenice i novi dokazi, ali je ‘alilac du‘an da obrazlo‘i zbog ~ega ih nije iznio u prvostupanjskom postupku. Utorak, 20. sije~nja/januara 1998. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 2 - Strana 57 (3) Ako su u ‘albi iznesene nove ~injenice i novi dokazi, a u postupku sudjeluju dvije ili vi{e stranaka sa suprotnim interesima, ‘albi se prila‘e jo{ i onoliko prepisa ‘albi koliko ima takvih stranaka. U takvom slu~aju organ dostavlja svakoj takvoj stranci prepis ‘albe i ostavlja joj rok da se o novim ~injenicama i dokazima izjasni. Ovaj rok ne mo‘e biti kra}i od osam, ni du‘i od 15 dana. 5. Predavanje ‘albe ^lanak 230. (1) @alba se neposredno predaje ili {alje po{tom organu koji je donio prvostupanjsko rje{enje. (2) Ako je ‘alba predata ili poslata neposredno drugostupanjskom organu, on je odmah {alje organu prvog stupnja. (3) @alba predata ili poslata neposredno drugostupanjskom organu u pogledu roka, smatra se kao da je predata prvostupanjskom organu. 6. Rad prvostupanjskog organa po ‘albi ^lanak 231. (1) Organ prvog stupnja ispituje da li je ‘alba dopu{tena, pravovremena i izjavljena od ovla{tene osobe. (2) Nedopu{tenu, nepravovremenu ili od neovla{tene osobe izjavljenu ‘albu organ prvog stupnja, odbacit }e svojim rje{enjem. (3) Pravovremenost ‘albe koja je predata ili poslata neposredno drugostupanjskom organu, organ prvog stupnja cijeni prema danu kad je predata, odnosno poslata drugostupanjskom organu. (4) Protiv rje{enja kojim je ‘alba odba~ena na osnovu stavka 2. ovog ~lanka, stranka ima pravo ‘albe. Ako organ koji rje{ava o ‘albi na|e da je ‘alba opravdana rije{it }e ujedno i o ‘albi koja je bila odba~ena. ^lanak 232. (1) Ako organ prvog stupnja koji je donio rje{enje na|e da je ‘alba opravdana, a nije potrebno provoditi novi ispitni postupak, mo‘e stvar rije{iti druga~ije i novim rje{enjem zamijeniti rje{enje koje se ‘albom pobija. (2) Protiv novog rje{enja stranka ima pravo ‘albe. ^lanak 233. (1) Ako organ koji je donio rje{enje na|e povodom ‘albe da je provedeni postupak bio nepotpun, a da je to moglo uticati na rje{avanje stvari, on je du‘an postupak upotpuniti u skladu s odredbama ovog zakona. (2) Organ koji je donio rje{enje upotpunit }e postupak i onda kad ‘alilac iznese u ‘albi takve ~injenice i dokaze koji bi mogli uticati na druga~ije rje{enje stvari, ako je ‘aliocu morala biti data mogu}nost da sudjeluje u postupku koji je prethodio dono{enju rje{enja, a ta mu mogu}nost nije bila data, ili mu je bila data, a on je propustio da je koristi, ali je u ‘albi opravdao to propu{tanje. (3) Prema rezultatu dopunjenog postupka, organ koji je donio rje{enje mo‘e u granicama zahtjeva stranke stvar rije{iti druga~ije i novim rje{enjem zamijeniti rje{enje koje se ‘albom pobija. (4) Protiv novog rje{enja stranka ima pravo ‘albe. ^lanak 234. Kad je rje{enje doneseno bez prethodno provedenog posebnog ispitnog postupka koji je bio obvezan, ili kad je doneseno po ~lanku 139. stavak 1. to~. 1., 2. i 3. ovog zakona, ali stranci nije bila data mgu}nost da se izjasni o ~injenicama i okolnostima koje su od va‘nosti za dono{enje rje{enja, a stranka u ‘albi tra‘i da se ispitni postupak provede, odnosno da joj se pru‘i mogu}nost da se izjasni o takvim ~injenicama i okolnostima, prvostupanjski organ je du‘an da provede taj postupak. Nakon provo|enja postupka prvostupanjski organ mo‘e uva‘iti zahtjev iz ‘albe i donijeti novo rje{enje. ^lanak 235. (1) Kad organ koji je donio rje{enje na|e da je podnesena ‘alba dopu{tena, pravovremena i izjavljena od ovla{tene osobe, a nije sukladno odredbama ~l. 232. do 234. ovog zakona novim rje{enjem zamijenio rje{enje koje se ‘albom pobija, du‘an je, bez odga|anja, a najkasnije u roku od osam dana od dana prijema ‘albe, poslati ‘albu organu nadle‘nom za rje{avanje o ‘albi. (2) Uz ‘albu je du‘an prilo‘iti sve spise koji se odnose na predmet. 7. Rje{avanje drugostupanjskog organa o ‘albi ^lanak 236. (1) Ako je ‘alba nedopu{tena, nepravovremena ili izjavljena od neovla{tene osobe, a prvostupanjski organ je propustio da je zbog toga odbaci, odbacit }e je rje{enjem organ koji je nadle‘an za rje{avanje o ‘albi. (2) Ako ‘albu ne odbaci, drugostupanjski organ uzima predmet u rje{avanje. (3) Drugostupanjski organ mo‘e odbiti ‘albu, poni{titi rje{enje u cijelosti ili djelimi~no, ili ga izmijeniti. ^lanak 237. (1) Drugostupanjski organ }e odbiti ‘albu kad utvrdi da je postupak koji je rje{enju prethodio pravilno proveden i da je rje{enje pravilno i na zakonu zasnovano, a ‘alba neosnovana. (2) Drugostupanjski organ }e odbiti ‘albu i kad na|e da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka, ali da su oni takvi da nisu mogli uticati na rje{enje stvari. (3) Kad drugostupanjski organ na|e da je prvostupanjsko rje{enje na zakonu zasnovano, ali zbog drugih razloga, a ne zbog onih koji su u rje{enju navedeni, on }e u svom rje{enju izlo‘iti te razloge, a ‘albu odbiti. ^lanak 238. (1) Ako drugostupanjski organ utvrdi da je u prvostupanjskom postupku u~injena nepravilnost koja ~ini rje{enje ni{tavim (~lanak 264.) proglasit }e takvo rje{enje ni{tavim, kao i onaj dio postupka koji je obavljen poslije te nepravilnosti. (2) Ako drugostupanjski organ utvrdi da je prvostupanjsko rje{enje donio nenadle‘an organ, poni{tit }e to rje{enje po slu‘benoj du‘nosti i dostaviti predmet nadle‘nom organu na rje{avanje. ^lanak 239. (1) Ako drugostupanjski organ utvrdi da su u prvostupanjskom postupku ~injenice nepotpuno ili pogre{no utvr|ene, da se u postupku nije vodilo ra~una o pravilima postupka koja bi bila od uticaja na rje{enje stvari, ili da je dispozitiv pobijanog rje{enja nejasan ili je u protivrje~nosti s obrazlo‘enjem, on }e upotpuniti postupak i otkloniti izlo‘ene nedostatke bilo sam, bilo preko prvostupanjskog organa ili kog drugog zamoljenog organa, a ti organi su du‘ni postupiti po tra‘enju drugostupanjskog organa. Ako drugostupanjski organ na|e da se na podlozi ~injenica utvr|enih u upotpunjenom postupku stvar mora rije{iti druga~ije nego {to je rije{ena prvostupanjskim rje{enjem, on }e svojim rje{enjem poni{titi prvostupanjsko rje{enje i sam rije{iti stvar. (2) Ako drugostupanjski organ na|e da }e nedostatke prvostupanjskog postupka br‘e i ekonomi~nije otkloniti prvostupanjski organ, on }e svojim rje{enjem poni{titi prvostupanjsko rje{enje i vratiti predmet prvostupanjskom organu na ponovni postupak. U tom slu~aju drugostupanjski organ je du‘an svojim rje{enjem da uka‘e prvostupanjskom organu u kom pogledu treba upotpuniti postupak, a prvostupanjski organ je du‘an u svemu da postupi po drugostupanjskom rje{enju i bez odga|anja, a najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema predmeta, da Broj 2 - Strana 58 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Utorak, 20. sije~nja/januara 1998. donese novo rje{enje. Protiv novog rje{enja stranka ima pravo ‘albe. ^lanak 240. (1) Ako drugostupanjski organ utvrdi da su u prvostupanjskom rje{enju pogre{no ocijenjeni dokazi, da je iz utvr|enih ~injenica izveden pogre{an zaklju~ak glede ~injeni~nog stanja, da je pogre{no primijenjen pravni propis na temelju koga se rje{ava stvar, da je u istoj upravnoj stvari ve} jednom poni{teno prvostupanjsko rje{enje, a posebno ako prvostupanjski organ nije u svemu postupio po drugostupanjskom rje{enju ili ako na|e da je na temelju slobodne ocjene trebalo donijeti druga~ije rje{enje, on }e svojim rje{enjem poni{titi prvostupanjsko rje{enje i sam rije{iti stvar. (2) Ako drugostupanjski organ utvrdi da je rje{enje pravilno glede utvr|enih ~injenica i u pogledu primjene zakona, ali da se cilj zbog koga je rje{enje doneseno mo‘e posti}i i drugim sredstvima povoljnijim za stranku, izmijenit }e prvostupanjsko rje{enje u tom smislu. ^lanak 241. (1) Radi pravilnog rje{enja stvari drugostupanjski organ mo‘e povodom ‘albe izmijeniti prvostupanjsko rje{enje u korist ‘alioca i mimo zahtjeva postavljenog u ‘albi, a u okviru zahtjeva postavljenog u prvostupanjskom postupku, ako se tim ne vrije|a pravo druge osobe. (2) S istim ciljem drugostupanjski organ mo‘e povodom ‘albe izmijeniti prvostupanjsko rje{enje na {tetu ‘alioca, ali samo iz nekog od razloga predvi|enih u ~l. 260., 263. i 264. ovog zakona. ^lanak 242. (1) Odredbe ovog zakona koje se odnose na rje{enje, sukladno se primjenjuju i na rje{enja koja se donose po ‘albi. (2) U obrazlo‘enju drugostupanjskog rje{enja moraju se ocijeniti i svi navodi ‘albe. Ako je ve} prvostupanjski organ u obrazlo‘enju svog rje{enja pravilno ocijenio navode koji se u ‘albi iznose, drugostupanjski organ se mo‘e u svom rje{enju samo pozvati na razloge iznesene u prvostupanjskom rje{enju. 8. @alba kad prvostupanjsko rje{enje nije doneseno u zakonskom roku ^lanak 243. (1) Ako je ‘albu izjavila stranka po ~ijem zahtjevu prvostupanjski organ nije donio rje{enje u zakonskom roku(~lanak 216. st. 1. i 2), drugostupanjski organ je du‘an odmah, a najkasnije u roku od tri dana od prijema ‘albe tra‘iti da mu prvostupanjski organ odmah dostavi sve spise predmeta i da pismeno iznese razloge zbog kojih rje{enje nije doneseno u roku. Prvostupanjski organ je obvezan postupiti po tom tra‘enju u roku koji odredi drugostupanjski organ s tim da taj rok ne mo‘e biti du‘i od pet dana. Ako drugostupanjski organ na|e da rje{enje nije doneseno u roku zbog opravdanih razloga, ili zbog krivice stranke, odredit }e prvostupanjskom organu rok za dono{enje rje{enja, koji ne mo‘e biti du‘i od 15 dana i vratiti mu sve spise predmeta na rje{avanje. (2) Ako drugostupanjski organ na|e da razlozi zbog kojih rje{enje nije doneseno u roku nisu opravdani, on }e rije{iti stvar prema spisima predmeta i donijet }e svoje rje{enje, ako je to mogu}e, a ako se stvar ne mo‘e rije{iti prema spisima predmeta, sam }e provesti postupak i svojim rje{enjem rije{iti stvar. Izuzetno, ako drugostupanjski organ na|e da }e postupak br‘e i ekonomi~nije provesti prvostupanjski organ, nalo‘it }e tom organu da to u~ini i da mu prikupljene podatke dostavi u odre|enom roku koji ne mo‘e biti du‘i od osam dana, a prvostupanjski organ je obvezan postupiti po tom tra‘enju. Nakon {to prvostupanjski organ dostavi tra‘ene podatke i dokaze, drugostupanjski organ }e odmah rije{iti stvar. Rje{enje drugostupanjskog organa doneseno po ovoj odredbi je kona~no. 9. Rok za dono{enje rje{enja po ‘albi ^lanak 244. (1) Rje{enje po ‘albi mora se donijeti i dostaviti stranci {to prije, a najkasnije u roku od 30 dana ra~unaju}i od dana predaje ‘albe, ako posebnim propisom nije odre|en kra}i rok. (2) Ako stranka odustane od ‘albe, postupak po ‘albi obustavlja se zaklju~kom. 10. Dostavljanje drugostupanjskog rje{enja ^lanak 245. Organ koji je rije{io stvar u drugom stupnju {alje, po pravilu, svoje rje{enje sa spisima predmeta prvostupanjskom organu, koji je du‘an da rje{enje dostavi strankama u roku od pet dana od dana prijema spisa. B) IZVANREDNI PRAVNI LIJEKOVI XV - OBNOVA POSTUPKA 1. Pokretanje obnove postupka ^lanak 246. Postupak okon~an rje{enjem ili zaklju~kom protiv koga nema redovnog pravnog lijeka u upravnom postupku (kona~no u upravnom postupku) obnovit }e se: 1) ako se sazna za nove ~injenice, ili se na|e ili stekne mogu}nost da se upotrijebe novi dokazi koji bi, sami ili u svezi s ve} izvedenim i upotrijebljenim dokazima, mogli dovesti do druga~ijeg rje{enja, da su te ~injenice, odnosno dokazi bili izneseni ili upotrijebljeni u ranijem postupku; 2) ako je rje{enje doneseno na podlozi la‘ne isprave ili la‘nog iskaza svjedoka ili vje{taka, ili ako je do{lo kao posljedica kakvog djela ka‘njivog po kaznenom zakonu; 3) ako se rje{enje temelji na presudi donesenoj u kaznenom postupku ili u postupku o privrednom prestupu, a ta presuda je pravomo}no ukinuta; 4) ako je rje{enje povoljno za stranku doneseno na temelju neistinitih navoda stranke kojima je organ koji je vodio postupak bio doveden u zabludu; 5) ako se rje{enje organa koji je vodio postupak temelji na nekom prethodnom pitanju, a nadle‘ni organ je to pitanje kasnije rije{io u bitnim to~kama druga~ije; 6) ako je u dono{enju rje{enja u~estvovala slu‘bena osoba koja je po zakonu morala biti izuzeta; 7) ako je rje{enje donijela slu‘bena osoba nadle‘nog organa koja nije bila ovla{tena za njegovo dono{enje; 8) ako kolegijalni organ koji je donio rje{enje nije rje{avao u sastavu predvi|enom va‘e}im propisima ili ako za rje{enje nije glasala propisana ve}ina; 9) ako osobi koja je trebala da sudjeluje u svojstvu stranke nije bila data mogu}nost da sudjeluje u postupku; 10) ako stranku nije zastupao zakonski zastupnik, a po zakonu je trebalo da je zastupa; 11) ako osobi koja je sudjelovala u postupku nije bila data mogu}nost da se pod uvjetima iz ~lanka 16. ovog zakona slu‘i svojim jezikom. ^lanak 247. (1) Obnovu upravnog postupka mo‘e tra‘iti stranka, a organ koji je donio rje{enje kojim je postupak okon~an, mo‘e pokrenuti obnovu postupka po slu‘benoj du‘nosti. (2) Zbog okolnosti navedenih u ~lanku 246. to~. 1, 6, 7, 8. i 11. ovog zakona, stranka mo‘e tra‘iti obnovu postupka samo ako Utorak, 20. sije~nja/januara 1998. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 2 - Strana 59 bez svoje krivice nije bila u stanju da u ranijem postupku iznese okolnosti zbog kojih tra‘i obnovu. (3) Iz razloga navedenih u ~lanku 246. to~. 6. do 11. ovog zakona, stranka ne mo‘e tra‘iti obnovu postupka, ako je taj razlog bio bez uspjeha iznesen u ranijem postupku. (4) Tu‘ilac mo‘e tra‘iti obnovu postupka pod istim uvjetima kao i stranka. ^lanak 248. Ako je rje{enje po kome se tra‘i obnova upravnog postupka bilo predmet upravnog spora, obnova se mo‘e dozvoliti samo zbog onih ~injenica koje je organ utvrdio u ranijem upravnom postupku, a ne i zbog ~injenica koje je utvrdio sud u svom postupku. ^lanak 249. (1) Stranka mo‘e tra‘iti obnovu postupka u roku od 30 dana, i to: 1) u slu~aju iz ~lanka 246. to~ka 1. - od dana kad je stranka mogla iznijeti nove ~injenice, odnosno upotrijebiti nove dokaze; 2) u slu~aju iz ~lanka 246. to~. 2. i 3. - od dana kad je stranka saznala za pravomo}nu presudu u kaznenom postupku, ili u postupku o privrednom prestupu, a ako se postupak ne mo‘e provesti, od dana kad je saznala za obustavu tog postupka ili za okolnosti zbog kojih se postupak ne mo‘e pokrenuti, odnosno za okolnosti zbog kojih nema mogu}nosti za kazneno gonjenje, odnosno za gonjenje za privredni prijestup; 3) u slu~aju iz ~lanka 246. to~ka 5. - od dana kad je stranka mogla upotrijebiti novi akt (presudu, rje{enje); 4) u slu~aju iz ~lanka 246. to~. 4, 6, 7. i 8. - od dana kad je stranka saznala za razlog obnove; 5) u slu~aju iz ~lanka 246. to~. 9, 10. i 11. - od dana kad je rje{enje dostavljeno stranci. (2) Ako bi rok odre|en u stavku 1. ovog ~lanka, po~eo te}i prije nego {to je rje{enje postalo kona~no u upravnom postupku, taj }e se rok ra~unati od dana kad rje{enje postane kona~no, odnosno od dostavljanja kona~nog rje{enja nadle‘nog organa. (3) Nakon proteka roka od pet godina od dostavljanja kona~nog rje{enja stranci obnova se ne mo‘e tra‘iti niti se mo‘e pokrenuti po slu‘benoj du‘nosti. (4) Iznimno, i poslije roka od pet godina, obnova se mo‘e tra‘iti, odnosno pokrenuti samo iz razloga navedenih u ~lanku 246. to~. 2, 3. i 5. ovog zakona. ^lanak 250. (1) Upravni postupak mo‘e se obnoviti iz razloga navedenih u ~lanku 246. to~ka 2. ovog zakona i ako se kazneni postupak ne mo‘e provesti, ili ako postoje okolnosti zbog kojih se postupak ne mo‘e pokrenuti. (2) Prije dono{enja zaklju~ka o obnovi upravnog postupka iz razloga navedenih u ~lanku 246. to~ka 2. ovog zakona, slu‘bena osoba }e od organa nadle‘nog za kazneno gonjenje zatra‘iti obavje{tenje o tome da li je kazneni postupak obustavljen, odnosno da li postoje okolnosti zbog kojih se postupak ne mo‘e pokrenuti. Slu‘bena osoba ne mora zatra‘iti takvo obavje{tenje ako je nastupila zastarjelost kaznenog gonjenja ili ako je nastupila smrt lica na ~iju se kaznenu odgovornost ukazuje u zahtjevu za obnovu upravnog postupka, odnosno ako okolnosti zbog kojih se postupak ne mo‘e pokrenuti sama slu‘bena osoba mo‘e sa sigurno{}u utvrditi. ^lanak 251. Stranka je du‘na u prijedlogu za obnovu postupka u~initi vjerojatnim okolnosti na kojim temelji prijedlog, kao i okolnost da je prijedlog stavljen u zakonskom roku. 2. Rje{avanje o obnovi postupka ^lanak 252. (1) Prijedlog za obnovu postupka stranka predaje ili {alje organu koji je o predmetu rje{avao u prvom stupnju ili organu koji je donio rje{enje kojim je postupak okon~an. (2) O prijedlogu za obnovu postupka rje{ava onaj organ koji je donio rje{enje kojim je postupak okon~an. (3) Kad se obnova tra‘i po rje{enju koje je doneseno u drugom stupnju, prvostupanjski organ koji primi prijedlog za obnovu priklju~it }e spise predmeta prijedlogu i poslat }e organu koji je rje{avao u drugom stupnju odmah, a najkasnije u roku od tri dana od dana prijema prijedloga. ^lanak 253. (1) Kad organ koji je nadle‘an za rje{avnaje o prijedlogu za obnovu primi prijedlog, du‘an je da ispita da li je prijedlog pravovremen i izjavljen od strane ovla{tene osobe i da li je okolnost na kojoj se prijedlog temelji u~injena vjerovatnom. (2) Ako uvjeti iz stavka 1. ovog ~lanka nisu ispunjeni, nadle‘ni organ }e svojim zaklju~kom odbaciti prijedlog. (3) Ako su uvjeti iz stavka 1. ovog ~lanka ispunjeni, nadle‘ni organ }e ispitati da li su okolnosti, odnosno dokazi koji se iznose kao razlog za obnovu takvi da bi mogli dovesti do druga~ijeg rje{enja, pa ako utvrdi da nisu, odbit }e prijedlog svojim rje{enjem. ^lanak 254. (1) Ako nadle‘ni organ ne odbaci niti odbije prijedlog za obnovu na temelju ~lanka 253. ovog zakona, donijet }e zaklju~ak da se obnova postupka dozvoljava i odredit }e u kome }e se opsegu postupak obnoviti. Ako se obnova postupka pokre}e po slu‘benoj du‘nosti, nadle‘ni organ donijet }e zaklju~ak kojim se obnova dozvoljava, ako prethodno utvrdi da su za obnovu ispunjeni zakonski uvjeti. Ranije radnje u postupku na koje ne utje~u razlozi obnove ne}e se ponavljati. (2) Kad je to prema okolnostima slu~aja mogu}e, a u interesu je ubrzanja postupka, nadle‘ni organ mo‘e, ~im utvrdi postojanje uvjeta za obnovu, prije}i na one radnje postupka koje se imaju obnoviti ne donose}i poseban zaklju~ak kojim se obnova dozvoljava. (3) Kad o prijedlogu za obnovu odlu~uje drugostupanjski organ, on }e sam izvr{iti potrebne radnje u obnovljenom postupku, a izninmo, ako na|e da }e te radnje br‘e i ekonomi~nije izvr{iti prvostupanjski organ, nalo‘it }e mu da to u~ini i da mu materijal o tome dostavi u odre|enom roku koji ne mo‘e biti du‘i od osam dana. Prvostupanjski organ je obvezan postupiti po nalogu drugostupanjskog organa. ^lanak 255. Na podlozi podataka pribavljenih u prija{njem i u obnovljenom u pravnom postupku, nadle‘ni organ donosi rje{enje o stvari koja je bila predmet obnove postupka, i njime mo‘e prija{nje rje{enje koje je bilo predmet obnove ostaviti na snazi ili ga zamijeniti novim rje{enjem. U ovom drugom slu~aju, a s obzirom na sve okolnosti pojedinog slu~aja, organ mo‘e prija{nje rje{enje poni{titi ili ukinuti. ^lanak 256. (1) Protiv zaklju~ka donesenog o prijedlogu za obnovu postupka, kao i protiv rje{enja donesenog u obnovljenom postupku, mo‘e se izjaviti ‘alba samo kad je taj zaklju~ak, odnosno rje{enje donio prvostupanjski organ. (2) Ako je zaklju~ak ili rje{enje u obnovi postupka donio drugostupanjski organ, protiv tog zaklju~ka odnosno rje{enja mo‘e se neposredno pokrenuti upravni spor kod nadle‘nog suda. Broj 2 - Strana 60 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Utorak, 20. sije~nja/januara 1998. ^lanak 257. (1) Prijedlog za obnovu postupka, po pravilu, ne odga|a izvr{enje rje{enja po kome se obnova tra‘i, ali organ koji je nadle‘an za odlu~ivanje o prijedlogu za obnovu postupka,ako smatra da }e prijedlog za obnovu biti uva‘en, mo‘e po slu‘benoj du‘nosti ili na zahtjev stranke rije{iti da se odgodi izvr{enje dok se ne odlu~i o pitanju obnove postupka. (2) Zaklju~ak kojim se dopu{ta obnova postupka odga|a izvr{enje rje{enja protiv koga je obnova dozvoljena. XVI - OSOBITI SLU^AJEVI PONI[TAVANJA, UKIDANJA I MIJENJANJA RJE[ENJA 1. Mijenjanje i poni{tavanje rje{enja u svezi s upravnim sporom ^lanak 258. (1) Organ protiv ~ijeg je rje{enja pravovremeno pokrenut upravni spor mo‘e do okon~anja spora, ako uva‘ava sve zahtjeve tu‘be, poni{titi ili izmijeniti svoje rje{enje iz onih razloga iz kojih bi sud mogao poni{titi takvo rje{enje, ako se time ne vrije|a pravo stranke u upravnom postupku ili tre}e osobe. (2) Rje{enje o poni{tavanju ili izmjeni rje{enja sukladno odredbi stavka 1. ovog ~lanka, organ donosi po slu‘benoj du‘nosti u momentu kad iz tu‘be koju mu je sud dostavio na odgovor i uvidom u cijeli spis utvrdi da je tu‘ba osnovana. (3) Rje{enje doneseno po odredbi stavka 2. ovog ~lanka dostavlja se stranci i sudu kod kojeg je pokrenut upravni spor. Rje{enje se donosi u roku koji je sud odredio za davanje odgovora na tu‘bu, odnosno prije nego se okon~a upravni spor. 2. Zahtjev za za{titu zakonitosti ^lanak 259. (1) Protiv pravomo}nog rje{enja donesenog u stvari u kojoj se ne mo‘e voditi upravni spor, a sudska za{tita nije osigurana ni izvan upravnog spora, tu‘ilac ima pravo da podigne zahtjev za za{titu zakonitosti, ako smatra da je rje{enjem povrije|en zakon. (2) Zahtjev za za{titu zakonitosti po odredbi stavka 1. ovog ~lanka mo‘e se podi}i u roku od 30 dana od dana kad je rje{enje dostavljeno tu‘itelju, a ako mu nije dostavljeno - u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja stranci. (3) Zahtjev za za{titu zakonitosti podi‘e federalni tu‘itelj kad o zahtjevu rje{ava federalni organ, a kantonalni-‘upanijski tu‘itelj - kad o zahtjevu rje{ava kantonalni-‘upanijski organ odnosno gradska ili op}inska slu‘ba za upravu. (4) O zahtjevu za za{titu zakonitosti protiv rje{enja koje je u upravnom postupku donio federalni organ uprave ili federalna ustanova, rje{ava federalni organ uprave koji je nadle‘an za rje{avanje po ‘albi protiv pobijanog rje{enja,a ako takvog organa uprave nema - Vlada Federacije. (5) O zahtjevu za za{titu zakonitosti protiv rje{enja koje je u upravnom postupku donio kantonalno-‘upanijski organ uprave ili ustanova, odnosno gradska ili op}inska slu‘ba za upravu, o zahtjevu za za{titu zakonitosti kantonalni-‘upanijski organ uprave koji je nadle‘an za rje{avanje po ‘albi protiv pobijanog rje{enja,a ako takvog organa uprave nema - vlada kantona- ‘upanije. (6) Povodom zahtjeva za za{titu zakonitosti nadle‘ni organ mo‘e ukinuti pobijano rje{enje ili odbiti zahtjev. Protiv rje{enja donesenog po zahtjevu za za{titu zakonitosti ‘alba nije dopu{tena. (7) Inicijativu nadle‘nom tu‘iocu za podno{enje zahtjeva za za{titu zakonitosti mo‘e podnijeti i stranka i druga zainteresirana osoba. 3. Poni{tavanje i ukidanje rje{enja po pravu nadzora ^lanak 260. (1) Rje{enje koje je kona~no u upravnom postupku nadle‘ni }e organ poni{titi po pravu nadzora: 1) ako je rje{enje donio stvarno nenadle‘ni organ, a nije rije~ o slu~aju predvi|enom u ~lanku 264. to~ka 1. ovog zakona; 2) ako je u istoj stvari ranije doneseno pravomo}no rje{enje kojim je ta upravna stvar druga~ije rije{ena; 3) ako je rje{enje donio jedan organ bez suglasnosti,potvrde, odobrenja ili mi{ljenja drugog organa, a ovo je potrebno po zakonu ili drugom propisu utemeljenom na zakonu; 4) ako je rje{enje donio mjesno nenadle‘an organ; 5) ako je rje{enje doneseno kao posljedica prisile, iznude, ucjene, pritiska ili druge nedopu{tene radnje. (2) Rje{enje koje je kona~no u upravnom postupku mo‘e se ukinuti po pravu nadzora ako je njime o~igledno povrije|en materijalni zakon. U stvarima u kojima sudjeluju dvije ili vi{e stranaka sa suprotnim interesima, rje{enje se mo‘e ukinuti samo po pristanku zainteresiranih stranaka. (3) Ako je za dono{enje rje{enja nadle‘an organ uprave odnosno gradska ili op}inska slu‘ba za upravu, a rje{enje je donijelo zakonodavno tijelo ili organ izvr{ne vlasti Federacije ili kantona-‘upanije ili op}ine odnosno grada, takvo se rje{enje ne mo‘e poni{titi na osnovu odredbe to~ke 1. stavka 1. ovog ~lanka, zbog toga {to ga nije donio nadle‘ni organ. ^lanak 261. (1) Rje{enje mo‘e poni{titi ili ukinuti po pravu nadzora drugostupanjski organ. Ako nema drugostupanjskog organa, rje{enje mo‘e poni{titi ili ukinuti Vlada Federacije, ako se radi o rje{enju federalnog organa uprave ili federalne ustanove, odnosno vlada kantona-‘upanije ako se radi o rje{enju kantonalnog- ‘upanijskog organa uprave ili kantonalne - ‘upanijske ustanove, kao i o rje{enju op}inskog na~elnika ili gradona~elnika, odnosno op}inske ili gradske slu‘be za upravu. (2) Nadle‘an organ donosi rje{enje o poni{tenju rje{enja po slu‘benoj du‘nosti, na zahtjev stranke, tu‘ioca ili ombudsmana, a rje{enje o ukidanju po slu‘benoj du‘nosti ili na zahtjev tu‘ioca ili ombudsmana. (3) Rje{enje o poni{tenju na temelju to~. 1, 2. i 3. stavka 1. ~lanka 260. ovog zakona, mo‘e se donijeti u roku od pet godina, a na temelju to~ke 4. stavka 1. tog ~lanka - u roku od jedne godine od dana kad je rje{enje postalo kona~no u upravnom postupku. (4) Rje{enje o poni{tenju rje{enja na temelju ~lanka 260. stavak 1. to~ka 5. ovog zakona, mo‘e se donijeti bez obzira na rokove utvr|ene u stavku 3. ovog ~lanka. (5) Rje{enje o ukidanju na temelju stavka 2. ~lanka 260. ovog zakona mo‘e se donijeti u roku od jedne godine od dana kad je rje{enje postalo kona~no u upravnom postupku. (6) Protiv rje{enja donesenog na osnovu ~lanka 260. ovog zakona,nije dopu{tena ‘alba, ve} se protiv njega mo‘e neposredno pokrenuti upravni spor kod nadle‘nog suda. 4. Ukidanje i mijenjanje pravomo}nog rje{enja uz pristanak ili na zahtjev stranke ^lanak 262. (1) Ako je pravomo}nim rje{enjem stranka stekla neko pravo, a organ koji je donio to rje{enje smatra da je u tom rje{enju nepravilno primijenjen materijalni zakon, mo‘e rje{enje ukinuti ili izmijeniti radi njegovog uskla|ivanja sa zakonom samo ako stranka koja je na temelju tog rje{enja stekla pravo na to pristane i ako se time ne vrije|a pravo tre}e osobe. Pristanak stranke je Utorak, 20. sije~nja/januara 1998. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 2 - Strana 61 obvezan i za izmjenu na {tetu stranke pravomo}nog rje{enja kojim je stranci odre|ena obveza. (2) Pod uvjetima iz stavka 1. ovog ~lanka, a na zahtjev stranke, mo‘e se ukinuti ili izmijeniti i pravomo}no rje{enje koje je nepovoljno po stranku. Ako organ na|e da nema potrebe da se rje{enje ukine ili izmijeni, du‘an je da o tome obavijesti stranku. (3) Izmjena rje{enja na temelju ovog ~lanka djeluje samo ubudu}e. (4) Rje{enje na osnovu st. 1. i 2. ovog ~lanka, donosi prvostupanjski organ koji je donio rje{enje, a drugostupanjski organ samo kad je svojim rje{enjem odlu~io o stvari. Ako je taj organ ukinut ili je prestao biti nadle‘an u stvari o kakvoj je rije~, rje{enje donosi organ koji je za tu stvar nadle‘an u vrijeme dono{enja rje{enja. (5) @alba protiv novog rje{enja donesenog na osnovu ovog ~lana dopu{tena je samo ako je to rje{enje donio prvostupanjski organ. Ako je rje{enje donio drugostupanjski organ, odnosno ako je rje{enje prvostupanjskog organa kona~no, protiv tog rje{enja mo‘e se pokrenuti upravni spor. 5. Izvanredno ukidanje rje{enja ^lanak 263. (1) Izvr{no rje{enje mo‘e se ukinuti ako je to potrebno radi otklanjanja te{ke i neposredne opasnosti po ‘ivot i zdravlje ljudi, javnu sigurnost, javni mir i poredak ili javni moral, ili radi otklanjanja poreme}aja u privredi, ako se to ne bi moglo uspje{no otkloniti drugim sredstvima, kojima bi se manje diralo u ste~ena prava. Rje{enje se mo‘e ukinuti i samo djelimi~no, u opsegu koliko je neophodno da se opasnost otkloni ili za{tite navedeni javni interesi. (2) Ako je rje{enje donio prvostupanjski organ, to rje{enje mo‘e, u smislu stavka 1. ovog ~lanka, ukinuti drugostupanjski organ,a ako drugostupanjskog organa nema - odgovaraju}i organ iz stavka 1. ~lanka 261. ovog zakona. (3) Protiv rje{enja kojim se izvr{no rje{enje ukida dopu{tena je ‘alba samo kad je to rje{enje donio prvostupanjski organ. U protivnom protiv takvog rje{enja mo‘e se neposredno pokrenuti upravni spor kod nadle‘nog suda. (4) Stranka koja usljed ukidanja rje{enja trpi {tetu ima pravo na naknadu samo stvarne {tete. Za rje{avanje o zahtjevu za naknadu {tete nadle‘an je u prvom stepenu sud koji bi po Zakonu o upravnim sporovima bio nadle‘an za rje{avnje upravnog spora protiv rje{enja donesenog na temelju ovog ~lanka. O visini naknade {tete ovaj sud rje{ava po op}im pravilima o naknadi {tete uzimaju}i u obzir sve okolnosti slu~aja. 6. Ogla{avanje rje{enja ni{tavim ^lanak 264. Ni{tavim se ogla{ava rje{enje: 1) koje je u upravnom postupku doneseno u stvari iz sudske nadle‘nosti ili u stvari o kojoj se uop}e ne mo‘e rje{avati u upravnom postupku; 2) koje bi svojim izvr{enjem moglo prouzrokovati neko djelo ka‘njivo po kaznenom zakonu; 3) ~ije izvr{enje uop}e nije mogu}e; 4) koje je donio organ bez prethodnog zahtjeva stranke (~lanak 124.), a na koje rje{enje stranka nije naknadno izri~ito ili pre}utno pristala; 5) koje sadr‘i nepravilnost koja je po nekoj izri~itoj zakonskoj odredbi predvi|ena kao razlog ni{tavosti. ^lanak 265. (1) Rje{enje se mo‘e u svako doba oglasiti ni{tavim po slu‘benoj du‘nosti ili po prijedlogu stranke ili tu‘ioca ili ombudsmana. (2) Rje{enje se mo‘e oglasiti ni{tavim u cijelosti ili djelimi~no. (3) Rje{enje ogla{ava ni{tavim organ koji ga je donio ili drugostupanjski organ, a ako drugostupanjskog organa nema - odgovaraju}i organ iz stavka 1. ~lanka 261. ovog zakona. (4) Protiv rje{enja kojim se neko rje{enje ogla{ava ni{tavim ili se odbija prijedlog stranke ili tu‘ioca ili ombudsmana za ogla{avanje rje{enja ni{tavim, dopu{tena je ‘alba. Ako nema organa koji rje{ava o ‘albi, protiv takvog rje{enja mo‘e se neposredno pokrenuti upravni spor kod nadle‘nog suda. 7. Pravne posljedice poni{tavanja i ukidanja ^lanak 266. (1) Poni{tavanjem rje{enja i ogla{avanjem rje{enja ni{tavim, poni{tavaju se i pravne posljedice koje je takvo rje{enje proizvelo. (2) Ukidanjem rje{enja ne poni{tavaju se pravne posljedice koje je rje{enje ve} proizvelo do dana ukidanja, ali se onemogu}ava daljnje proizvo|enje pravnih posljedica ukinutog rje{enja. (3) Organ koji sazna za rje{enje kojim je povrije|en zakon, a povreda mo‘e biti razlog za obnovu postupka, odnosno za poni{tavanje, ukidanje ili mijenjanje rje{enja, du‘an je bez odga|anja da o tome obavijesti organ nadle‘an za pokretanje postupka i dono{enje rje{enja. ^ETVRTI DIO XVII - IZVR[ENJE RJE[ENJA I ZAKLJU^AKA 1. Op}e odredbe ^lanak 267. (1) Rje{enje doneseno u upravnom postupku izvr{uje se po{to postane izvr{no. (2) Prvostupanjsko rje{enje postaje izvr{no: 1) istekom roka za ‘albu, ako ‘alba nije izjavljena; 2) dostavom stranci, ako ‘alba nije dopu{tena; 3) dostavom stranci, ako ‘alba ne odga|a izvr{enje; 4) dostavom stranci rje{enja kojim se ‘alba odbacuje ili odbija. (3) Drugostupanjsko rje{enje kojim je izmijenjeno prvostupanjsko rje{enje postaje izvr{no kad se dostavi stranci. (4) Ako je u rje{enju odre|eno da se radnja koja je predmet izvr{enja mo‘e izvr{iti u ostavljenom roku, rje{enje postaje izvr{no istekom tog roka. Ako rje{enjem nije odre|en rok za izvr{enje radnje, rje{enje postaje izvr{no u roku od 15 dana od dana dono{enja rje{enja. Rje{enjem ostavljeni rok za izvr{enje rje{enja, odnosno propisani rok od 15 dana za izvr{enje po~inje da te~e od dana kad rje{enje, u smislu st. 2. i 3. ovog ~lanka, postane izvr{no. (5) Izvr{enje se mo‘e provesti i na temelju zaklju~enog poravnanja, ali samo protiv osobe koja je u~estvovala u zaklju~ ivanju poravnanja. (6) Ako se rje{enje odnosi na dvije ili vi{e stranaka koje u postupku u~estvuju sa istovjetnim zahtjevima, ‘alba koju podnese bilo koja od tih stranaka, spre~ava izvr{nost rje{enja. (7) Nakon isteka roka od pet godina od dana kad je rje{enje postalo izvr{no, ne mo‘e se tra‘iti njegovo izvr{enje. ^lanak 268. (1) Zaklju~ak donesen u upravnom postupku izvr{uje se po{to postane izvr{an. Broj 2 - Strana 62 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Utorak, 20. sije~nja/januara 1998. (2) Zaklju~ak protiv koga se ne mo‘e izjaviti posebna ‘alba, kao i onaj zaklju~ak protiv koga se mo‘e izjaviti posebna ‘alba koja ne odga|a izvr{enje zaklju~ka, postaje izvr{an priop}enjem, odnosno dostavom stranci. (3) Kad je zakonom ili samim zaklju~kom odre|eno da ‘alba odga|a izvr{enje zaklju~ka, zaklju~ak postaje izvr{an istekom roka za ‘albu, ako ‘alba nije izjavljena, a ako je izjavljena - dostavljanjem stranci rje{enja kojim se ‘alba odbacuje ili odbija. (4) U ostalim slu~ajevima zaklju~ak postaje izvr{an pod uvjetima propisanim za izvr{nost rje{enja u ~lanku 267. st. 3, 4. i 6. ovog zakona. (5) Odredbe ovog zakona o izvr{enju rje{enja va‘e i za izvr{enje zaklju~ka. ^lanak 269. Izvr{enje rje{enja donesenog u upravnom postupku provodi se radi ostvarivanja nov~anih potra‘ivanja ili nenov~anih obveza. ^lanak 270. (1) Kad postoji mugu}nost da se izvr{enje provede na vi{e na~ina i primjenom raznih sredstava, izvr{enje }e se provesti na onaj na~in i primjenom onog sredstva koje dovodi do cilja, a koje je po izvr{enika najbla‘e. (2) Nedjeljom i u dane praznika kada se ne radi, kao i no}u, radnje izvr{enja mogu se provoditi samo iznimno i to ako postoji opasnost od nastanka znatne {tete i ako je organ koji provodi izvr{enje izdao za to pismeni nalog. ^lanak 271. (1) Izvr{enje se provodi protiv osobe koja je obvezna da ispuni obvezu (izvr{enik), odnosno njegovih nasljednika ili pravnih slijednika. (2) Izvr{enje se provodi po slu‘benoj du‘nosti ili na prijedlog stranke. (3) Po slu‘benoj du‘nosti izvr{enje se provodi kad to nala‘e javni interes. Izvr{enje koje je u interesu stranke provodi se na prijedlog stranke (tra‘ilac izvr{enja). ^lanak 272. (1) Izvr{enje rje{enja provodi se administrativnim putem (administrativno izvr{enje), a u slu~ajevima predvi|enim ovim zakonom- sudskim putem (sudsko izvr{enje). (2) Administrativno izvr{enje provode organi uprave po odredbama ovog, odnosno posebnog zakona, a sudsko izvr{enje - nadle‘ni sud po propisima koji va‘e za sudsko izvr{enje. ^lanak 273. (1) Izvr{enje radi ispunjenja nenov~anih obveza izvr{enika provodi se administrativnim putem. (2) Izvr{enje radi ispunjenja nov~anih potra‘ivanja provodi se sudskim putem. Izuzetno, izvr{enje radi ispunjenja nov~anih potra‘ivanja iz primanja na temelju radnog odnosa mo‘e se provesti administrativnim putem po pristanku izvr{enika. ^lanak 274. (1) Administrativno izvr{enje provodi organ uprave koji je o stvari rje{avao u prvom stupnju, ako posebnim propisom nije za to odre|en drugi organ. (2) Ako je propisano da administrativno izvr{enje ne mo‘e provoditi organ uprave koji je o stvari rje{avao u prvom stupnju, a posebnim propisima nije odre|en organ koji je za to ovla{ten, izvr{enje provodi op}inska odnosno gradska slu‘ba za upravu nadle‘na za poslove op}e uprave na ~ijem se podru~ju nalazi prebivali{te, odnosno boravi{te izvr{enika, ako federalnim odnosno kantonalnim-‘upanijskim zakonom nije odre|ena nadle‘nost drugog organa. (3) Administrativno izvr{enje rje{enja koja donose institucije koje imaju javne ovlasti, koje nisu zakonom ovla{tene da same izvr{uju svoja rje{enja, dozvoljava i provodi op}inska odnosno gradska slu‘ba za upravu nadle‘na za poslove op}e uprave na ~ijem podru~ju se nalazi prebivali{te, odnosno boravi{te izvr{enika, ako federalnim odnosno kantonalnim-‘upanijskim zakonom nije odre|ena nadle‘nost drugog organa. (4) Organi unutarnjih poslova du‘ni su da organu nadle‘nom za provo|enje izvr{enja, na njegov zahtjev, pru‘e pomo} u provo|enju izvr{enja. ^lanak 275. (1) Da bi se moglo pristupiti izvr{enju rje{enja potrebno je da organ nadle‘an za provo|enje administrativnog izvr{enja donese po slu‘benoj du‘nosti ili na zahtjev tra‘ioca izvr{enja zaklju~ak o dozvoli izvr{enja. Zaklju~kom se utvr|uje da je rje{enje koje se ima izvr{iti postalo izvr{no i odre|uje na~in izvr{enja. Protiv ovog zaklju~ka dopu{tena je ‘alba nadle‘nom drugostupanjskom organu. (2) Zaklju~ak o dozvoli izvr{enja rje{enja koje je doneseno u upravnoj stvari po slu‘benoj du‘nosti, organ nadle‘an za provo|enje administrativnog izvr{enja du‘an je da donese bez odga|anja kad je takvo rje{enje postalo izvr{no, a najkasnije u roku od 30 dana, od dana kad je rje{enje postalo izvr{no, ako posebnim propisima nije druga~ije odre|eno s tim da se taj rok mo‘e produ‘iti jo{ do 30 dana. (3) Kad administrativno izvr{enje ne provodi organ koji je rje{avao u prvom stupnju,ve} drugi organ odre|en posebnim propisom, tra‘ilac izvr{enja podnosi prijedlog za izvr{enje tom organu ili instituciji koja ima javne ovlasti, ako je ta institucija donijela rje{enje koje se ima izvr{iti. Ako je rje{enje postalo izvr{no, ovaj organ odnosno institucija stavlja na rje{enje potvrdu da je postalo izvr{no (potvrda izvr{nosti) i dostavlja ga radi izvr{enja organu nadle‘nom za izvr{enje s tim {to obvezno istovremeno mora predlo‘iti i na~in izvr{enja. (4) Kad se po slu‘benoj du‘nosti ima provesti izvr{enje rje{enja organa odnosno institucije koje imaju javne ovlasti, a nisu ovla{teni za provo|enje izvr{enja, oni se radi izvr{enja obra}aju organu nadle‘nom za izvr{enje na na~in propisan u stavku 3. ovog ~lanka. ^lanak 276. (1) Administrativno izvr{enje koje provodi organ, koji je o stvari rje{avao u prvom stupnju, provodi se na temelju rje{enja koje je postalo izvr{no i zaklju~ka o dozvoli izvr{enja. (2) Administrativno izvr{enje koje provodi koji drugi organ provodi se na temelju rje{enja na kom je stavljena potvrda izvr{nosti i donesen zaklju~ak o dozvoli izvr{enja. ^lanak 277. (1) U postupku administrativnog izvr{enja mo‘e se izjaviti ‘alba koja se odnosi samo na izvr{enje, a njome se ne mo‘e pobijati pravilnost rje{enja koje se izvr{uje. (2) @alba se izjavljuje nadle‘nom drugostupanjskom organu. @alba ne odga|a zapo~eto izvr{enje. U pogledu roka za ‘albu i organa nadle‘nog za rje{avanje o ‘albi primjenjuju se odredbe ~l. 223. do 228. ovog zakona. ^lanak 278. (1) Organ nadle‘an za administrativno izvr{enje obvezan je po slu‘benoj du‘nosti obustaviti zapo~eto izvr{enje i provedene radnje poni{titi, ako se utvrdi da je obveza izvr{ena, da izvr{enje nije bilo uop}e dopu{teno, da je bilo provedeno prema osobi koja nije u obvezi, ili ako tra‘ilac izvr{enja odustane od svog zahtjeva, odnosno ako je izvr{no rje{enje poni{teno ili ukinuto. (2) Administrativno izvr{enje }e se odgoditi ako se utvrdi da je u pogledu izvr{enja obveze dozvoljen po~ek, ili je umjesto privremenog rje{enja koje se izvr{uje doneseno rje{enje o glavnoj stvari koje se razlikuje od privremenog rje{enja. Odga|anje izvr{enja odobrava organ koji je donio zaklju~ak o dozvoli izvr{enja. Utorak, 20. sije~nja/januara 1998. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 2 - Strana 63 ^lanak 279. (1) Nov~ane kazne izre~ene po ovom zakonu izvr{uju organi nadle‘ni za izvr{enje nov~anih kazni izre~enih za prekr{aje. (2) Nov~ana kazna napla}uje se u korist Federacije ili kantona-‘ upanije ili op}ine odnosno grada, zavisno od toga ~iji je organ izrekao kaznu. ^lanak 280. (1) Kad se ima provesti sudsko izvr{enje rje{enja donesenog u upravnom postupku, organ ~ije se rje{enje ima izvr{iti stavlja na rje{enje potvrdu izvr{nosti (~lanak 275. stavak 3. ) i dostavlja ga radi izvr{enja sudu nadle‘nom za izvr{enje. (2) Rje{enje doneseno u upravnom postupku koje sadr‘i potvrdu izvr{nosti jeste temelj za sudsko izvr{enje. To izvr{enje provodi se po propisima koji va‘e za sudsko izvr{enje. (3) Neosnovanu potvrdu izvr{nosti ukinut }e rje{enjem organ koji je potvrdu stavio i to rje{enje odmah dostaviti sudu nadle‘nom za izvr{enje. 2. Izvr{enje nenov~anih obveza ^lanak 281. Izvr{enje radi ostvarenja nenov~anih obveza izvr{enika provodi se preko drugih osoba ili prinudom. a) Izvr{enje preko drugih osoba ^lanak 282. (1) Ako se izvr{enikova obveza sastoji u izvr{enju radnje koju mo‘e izvr{iti i druga osoba, a izvr{enik je ne izvr{i uop}e ili je ne izvr{i u cijelosti, ova radnja }e se izvr{iti preko druge osobe, na tro{ak izvr{enika. Izvr{enik mora biti na to prethodno pismeno opomenut. (2) U takvom slu~aju organ koji provodi izvr{enje mo‘e zaklju~kom nalo‘iti izvr{eniku da unaprijed polo‘i iznos koji je potreban za podmirenje tro{kova izvr{enja, a da se obra~un naknadno izvr{i. Zaklju~ak o polaganju ovog iznosa je izvr{an. b) Izvr{enje prisilom ^lanak 283. (1) Ako je izvr{enik du‘an da ne{to dopusti ili da trpi, pa postupa protivno toj obvezi, ili ako je predmet izvr{enja izvr{enikova radnja koju ne mo‘e umjesto njega da izvr{i druga osoba, organ koji provodi izvr{enje prisilit }e izvr{enika na ispunjavanje obveze izricanjem nov~anih kazni. (2) Organ koji provodi izvr{enje najprije }e zaprijetiti izvr{eniku primjenom prisilnog sredstva ako svoju obvezu ne izvr{i u ostavljenom roku. Ako izvr{enik u toku tog roka poduzme koju radnju protivno svojoj obvezi, ili ako ostavljeni rok bezuspje{no prote~e, zaprije~eno prisilno sredstvo }e se odmah izvr{iti, a ujedno }e se odrediti novi rok za izvr{enje radnje i zaprijetiti novom, stro‘ijom prisilnom mjerom. (3) Prisilna nov~ana kazna koja se na osnovu stavka 2. ovog ~lanka izri~e prvi put ne mo‘e biti ve}a od 50 DM. Svaka kasnija prisilna nov~ana kazna mo‘e biti ponovo izre~ena u istom iznosu. (4) Napla}ena nov~ana kazna se ne vra}a. ^lanak 284. Ako se izvr{enje nenov~ane obveze ne mo‘e uop}e ili ne mo‘e pravovremeno provesti primjenom sredstava predvi|enih u ~l. 282. i 283. ovog zakona, izvr{enje se, prema prirodi obveze, mo‘e provesti i neposrednom prisilom, ukoliko propisima nije druga~ije odre|eno. ^lanak 285. (1) Kad je na temelju rje{enja provedeno izvr{enje, a to rje{enje se kasnije poni{ti ili izmijeni, izvr{enik ima pravo da tra‘i da mu se vrati ono {to mu je oduzeto, odnosno da se vrati u stanje koje proizilazi iz novog rje{enja. (2) O tra‘enju izvr{enika iz stavka 1. ovog ~lanka rje{ava organ koji je donio zaklju~ak o dozvoli izvr{enja. 3. Izvr{enje radi osiguranja i privremeni zaklju~ak a) Izvr{enje radi osiguranja ^lanak 286. (1) Radi osiguranja izvr{enja mo‘e se zaklju~kom dopustiti izvr{enje rje{enja i prije nego {to je ono postalo izvr{no, ako bi bez toga moglo biti osuje}eno ili znatno ote‘ano izvr{enje nakon {to rje{enje postane izvr{no. (2) Ako je rije~ o obvezama koje se prisilno izvr{uju samo na prijedlog stranke, predlaga~ mora opasnost od spre~avanja ili ote‘avanja ispunjenja u~initi vjerojatnim, a organ mo‘e izvr{enje iz stavka 1. ovog ~lanka uvjetovati davanjem osiguranja prema ~lanku 215. stavku 2. ovog zakona. (3) Protiv zaklju~ka donesenog na prijedlog stranke za izvr{enje radi osiguranja, kao i protiv zaklju~ka donesenog po slu‘benoj du‘nosti, dopu{tena je posebna ‘alba. @alba protiv zaklju~ka kojim je odre|eno izvr{enje radi osiguranja ne odga|a provo|enje izvr{enja. ^lanak 287. (1) Izvr{enje radi osiguranja mo‘e se provoditi administrativnim ili sudskim putem. (2) Kad se izvr{enje radi osiguranja provodi sudskim putem, sud postupa po propisima koji va‘e za sudsko izvr{enje. ^lanak 288. Izvr{enje privremenog rje{enja (~lanak 215.) mo‘e se provoditi samo u onom opsegu i u onim slu~ajevima ukoliko je dopu{teno izvr{enje radi osiguranja (~l. 286. i 287.). b) Privremeni zaklju~ak o osiguranju ^lanak 289. (1) Ako postoji ili je u~injena bar vjerojatnom obveza stranke, a postoji opasnost da }e obvezana stranka raspolaganjem imovine, dogovorom s tre}im osobama ili na drugi na~in osujetiti ili znatno ote‘ati izvr{enje te obveze, organ nadle‘an za dono{enje rje{enja o obvezi stranke mo‘e prije dono{enja rje{enja o toj obvezi donijeti privremeni zaklju~ak radi osiguranja izvr{enja obveze. Pri dono{enju privremenog zaklju~ka nadle‘ni organ du‘an je voditi ra~una o odredbi ~lanka 270. ovog zakona i obrazlo‘iti zaklju~ak. (2) Dono{enje privremenog zaklju~ka mo‘e se uvjetovati davanjem osiguranja predvi|enog u ~lanku 215. stavku 2. ovog zakona. (3) Glede privremenog zaklju~ka donesenog na temelju stavka 1. ovog ~lanka, primjenjivat }e se odredbe ~lanka 286. stavak 3. i ~lanka 287. ovog zakona. ^lanak 290. (1) Ako je pravomo}nim rje{enjem utvr|eno da pravno ne postoji obveza stranke za ~ije je osiguranje bio donesen privremeni zaklju~ak, ili je na drugi na~in utvr|eno da je zahtjev za dono{enje privremenog zaklju~ka bio neopravdan, predlaga~ u ~iju je korist privremeni zaklju~ak donesen naknadit }e protivnoj stranci {tetu koja joj je uzrokovana donesenim zaklju~kom. (2) O naknadi {tete iz stavka 1. ovog ~lanka rje{ava organ koji je donio privremeni zaklju~ak. (3) Ako je u slu~aju iz stavka 1. ovog ~lanka o~ito da je privremeni zaklju~ak bio isposlovan iz obijesti, predlaga~ }e se kazniti nov~anom kaznom do 50 DM. Protiv zaklju~ka o kazni dopu{tena je posebna ‘alba koja odga|a izvr{enje zaklju~ka. Broj 2 - Strana 64 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Utorak, 20. sije~nja/januara 1998. PETI DIO PROVO\ENJE ZAKONA I PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE XVIII - MJERE ZA PROVO\ENJE ZAKONA ^lanak 291. (1) Institucije koje imaju javne ovlasti ne mogu u upravnom postupku koje one vode same primjenjivati prisilne mjere privo|enja ili dovo|enja predvi|ene u ~lanku 72. st. 3. i 4., ~lanku 167. stavak 3. i ~lanku 179. st. 1. i 2. ovog zakona. (2) Ako se u tijeku postupka koji vodi institucija koja ima javne ovlasti utvrdi da se postupak ne mo‘e provesti uop}e ili se ne mo‘e pravilno provesti bez primjene prisilnih mjera predvi|enih u odredbama stavka 1. ovog ~lanka, ta institucija }e se obratiti kantonalnom - ‘upanijskom organu uprave nadle‘nom za poslove op}e uprave, radi primjene te prinudne mjere, ako federalnim odnosno kantonalnim-‘upanijskim zakonom nije odre|en drugi organ. Na tra‘enje institucije koja ima javne ovlasti,taj kantonalno- ‘upanijski organ je ovla{ten da primijeni predvi|enu prisilnu mjeru privo|enja odnosno dovo|enja, ako se utvrdi da je to neophodno radi provo|enja postupka. (3) Ako kantonalni-‘upanijski organ uprave kome se institucija koja ima javne ovlasti obratila u smislu stavka 2. ovog ~lanka, ne donese u roku od pet dana zaklju~ak o primjeni prinudne mjere, du‘an je odmah obavijestiti tu instituciju, zbog ~ega smatra da ne treba primijeniti tra‘enu prinudnu mjeru privo|enja odnosno dovo|enja. (4) U slu~aju, da organ iz stavka 3. ovog ~lanka, ne donese u roku zaklju~ak o primjeni prinudne mjere ili ne obavijesti instituciju u propisanom roku o razlozima neprimjenjivanja prinudne mjere, institucija koja ima javne ovlasti mo‘e u roku od osam dana od isteka roka iz stavka 3. ovog ~lanka, ulo‘iti prigovor Federalnom ministarstvu pravde. Ovaj organ du‘an je odlu~iti o prigovoru u roku od tri dana od prijema prigovora. ^lanak 292. (1) U organima uprave, kao i u institucijama koje imaju javne ovlasti, ako zakonom nije druga~ije odre|eno, ovla{tenje za poduzimanje radnji u upravnom postupku i ovla{tenje za rje{avanje u upravnim stvarima (~lanak 36.) mo‘e se dati samo osobi koja ima zakonom propisanu odgovaraju}u stru~nu spremu, radno iskustvo i polo‘en stru~ni ispit. (2) Osobe iz stavka 1. ovog ~lanka, pola‘u stru~ni ispit prema federalnim propisima koji se odnose na polaganje stru~nog ispita slu‘benika federalnih organa uprave. ^lanak 293. (1) Rukovoditelji federalnih i kantonalnih-‘upanijskih organa uprave, a u gradu - gradona~elnik i u op}ini - op}inski na~elnik odnosno rukovoditelji institucija koje imaju javne ovlasti, odgovorni su za pravilnu i dosljednu primjenu ovog zakona, a naro~ito su odgovorni da se upravne stvari rje{avaju u zakonom propisanim rokovima. U cilju pravilnog i efikasnog rje{avanja stvari u upravnom postupku, te odgovorne osobe su obvezne poduzimati mjere da se kontinuirano osigurava i provodi stru~no usavr{avanje slu‘benika i drugih osoba koje rade na rje{avanju upravnih stvari. (2) Slu‘bena osoba koja je ovla{tena za poduzimanje radnji u upravnom postupku odnosno koja je ovla{tena za rje{avanje u upravnim stvarima, du‘na je da u roku od tri dana od dana isteka roka za rje{avanje iz ~l. 216. i 244. ovog zakona, obavijesti pismeno stranku o razlozima zbog kojih rje{enje, odnosno zaklju~ ak nije donesen i o tome koje }e radnje poduzeti radi dono{enja rje{enja odnosno zaklju~ka i pou~iti stranku koja pravna sredstva mo‘e koristiti. To obavje{tenje se istovremeno mora da dostavi i odgovornim osobama iz stavka 1. ovog ~lanka radi poduzimanja mjera da se rje{enje odnosno zaklju~ak donese bez odlaganja. (3) Slu‘bena osoba iz stavka 2. ovog ~lanka koja jeovla{tena da vodi upravni postupak odnosno da rje{ava upravne stvari ~ini te‘u povredu radne du‘nosti,ako je njenom krivicom do{lo do neizvr{enja odre|enih procesnih radnji u upravnom postupku, radi kojih se rje{enje odnosno zaklju~ak nije mogao donijeti u zakonskom roku. (4) Nadle‘na upravna inspekcija ima pravo da zahtijeva pokretanje postupka odgovornosti kod nadle‘nog organa protiv rukovoditelja organa uprave odnosno rukovoditelja institucije koja ima javne ovlasti,koji propuste vr{enje du‘nosti iz stavka 1. ovog ~lanka, kao i onog koji, protivno ~lanku 292. ovog zakona, ovlasti slu‘benu osobu za poduzimanje radnji u postupku ili za rje{avanje u upravnim stvarima koja ne ispunjava propisane uvjete, kao i disciplinski postupak protiv osoba iz stavka 3. ovog ~lanka. ^lanak 294. (1) U gradu - gradona~elnik, a u op}ini - op}inski na~elnik, obvezni su jedanput godi{nje podnijeti pismeni izvje{taj gradskom odnosno op}inskom vije}u o rje{avanju upravnih stvari u upravnom postupku od strane svih gradskih odnosno op}inskih slu‘bi za upravu. (2) Primjerak izvje{taja iz stavka 1. ovog ~lanka, istovremeno se dostavlja i kantonalnom-‘upanijskom organu uprave nadle‘nom za op}u upravu. (3) Kantonalni-‘upanijski organi uprave i upravne ustanove obvezni su da godi{nji izvje{taj o rje{avanju upravnih stvari u upravnom postupku iz svoje nadle‘nosti podnesu kantonalno- ‘upanijskoj vladi, a federalni organ uprave i federalne ustanove izvje{taj podnoseVladi Federacije. (4) Kantonalni-‘upanijski i federalni organi uprave obvezni su primjerak izvje{taja iz stavka 3. ovog ~lanka, dostaviti i Federalnom ministarstvu pravde, a kantonalni-‘upanijski organi uprave svoj izvje{taj dostavljaju i kantonalnom-‘upanijskom organu uprave nadle‘nom za op}u upravu. (5) Kantonalni-‘upanijski organ uprave nadle‘an za poslove op}e uprave, odnosno Federalno ministarstvo pravde, izvje{taj iz stavka 2. odnosno stavka 4. ovog ~lanka, koristi za poduzimanje odgovaraju}ih mjera putem upravne inspekcije i drugih mjera za koje su zakonom ovla{teni radi pravilne i dosljedne primjene odredaba ovog zakona. (6) Izvje{taj iz stavka 1. odnosno stavka 3. ovog ~lanka sadr‘i naro~ito slijede}e podatke:broj podnesenih zahtjeva od stranaka, broj pokrenutih upravnih postupaka po slu‘benoj du‘nosti, na~in i rokove rje{avanja upravnih stvari u prvostupanjskom i drugostupanjskom upravnom postupku, broj poni{tenih odnosno ukinutih upravnih akata, broj odba~enih zahtjeva, odnosno obustavljenih upravnih postupaka, broj i vrste primijenjenih prisilnih mjera odnosno izre~enih nov~anih kazni i broj nerije{enih upravnih predmeta. ^lanak 295. (1) Na~in iskazivanja podataka u izvje{tajima iz stavka 1. odnosno izvje{tajima iz stavka 3. ~lanka 294. ovog zakona, za gradske, op}inske i kantonalne-‘upanijske organe uprave i upravne ustanove propisuje rukovoditelj kantonalnog-‘upanijskog organa uprave nadle‘nog za op}u upravu, a za izvje{taj federalnih organa uprave i federalnih ustanova - federalni ministar pravde. (2) Federalni ministar pravde propisuje, po potrebi, obrasce za pozive, dostavnice, nare|enja za privo|enje odnosno dovo|enje, zapisnike, zapisnike u vidu knjiga, rje{enja iz ~lanka Utorak, 20. sije~nja/januara 1998. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 2 - Strana 65 207. stavak 1. i ~lanka 211. i uvjerenja iz ~lanka 118. stavak 1. ovog zakona, kao i za druge akte u upravnom postupku za potrebe federalnih organa uprave i federalnih ustanova i federalnih institucija koje imaju javne ovlasti. (3) Rukovoditelj kantonalnog-‘upanijskog organa uprave nadle‘nog za op}u upravu, propisuje, po potrebi, obrasce iz stavka 2. ovog ~lanka, za potrebe kantonalnih-‘upanijskih organa uprave i upravnih ustanova,kantonalnih- ‘upanijskih institucija koje imaju javne ovlasti i za gradske i op}inske slu‘be za upravu. ^lanak 296. (1) Na tra‘enje gra|ana, organa uprave, institucija koje imaju javne ovlasti, kao i drugih organa i institucija, Federalno ministarstvo pravde du‘no je davati obja{njenja o primjeni odredaba ovog zakona. (2) Obja{njenja o primjeni odredaba ovog zakona, Federalno ministarstvo pravde mo‘e davati i po slu‘benoj du‘nosti radi osiguranja jedinstvene primjene ovog zakona. XIX- NADZOR NAD PROVO\ENJEM OVOG ZAKONA ^lanak 297. (1) Nadzor nad provo|enjem ovog zakona u federalnim organima uprave i federalnim ustanovama i drugim federalnim organima, u federalnim institucijama koje imaju javne ovlasti i u kantonalnim-‘upanijskim organima uprave i gradskim i op}inskim slu‘bama za upravu, u pitanjima u kojima ti organi, slu‘be i institucije u upravnom postupku rje{avaju o upravnim stvarima na temelju federalnog zakona ili drugog federalnog propisa, vr{i Federalno ministarstvo pravde. (2) Nadzor nad provo|enjem ovog zakona u kantonalnim- ‘upanijskim organima uprave i kantonalnim-‘upanijskim ustanovama, i drugim kantonalnim-‘upanijskim organima, u gradskim i op}inskim slu‘bama za upravu, kao i institucijama koje vr{e javne ovlasti na temelju kantonalnog-‘upanijskog zakona, u pitanjima u kojima organi, slu‘be i institucije u upravnom postupku rje{avaju o upravnim stvarima na temelju kantonalnog- ‘upanijskog zakona i drugog kantonalnog-‘upanijskog propisa, kao i propisa op}inskog i gradskog vije}a, vr{i kantonalni- ‘upanijski organ uprave nadle‘an za poslove pravosu|a. (3) Federalno ministarstvo pravde i kantonalni-‘upanijski organ uprave nadle‘an za poslove pravosu|a, nadzor iz st. 1. i 2. ovog ~lanka, nad provo|enjem ovog zakona ostvaruju prvenstveno putem upravne inspekcije, kao i na drugi zakonom dozvoljen na~in. (4) Organi, slu‘be i institucije iz st. 1. i 2. ovog ~lanka, du‘ni su omogu}iti ostvarivanje uvida u upravno rje{avanje i postupati po nalozima upravne inspekcije koja vr{i nadzor i na tra‘enje te inspekcije dostavljati . XX - KAZNENE ODREDBE ^lanak 298. (1) Nov~anom kaznom od 2.000 do 8.000 KM kaznit }e se za prekr{aj institucija koja ima javne ovlasti: 1) ako za rje{avanje u upravnim stvarima, odnosno za poduzimanje radnji u postupku odredi osobu koja ne ispunjava propisane uvjete (~lanak 36. stavak 2, u svezi ~lanka 292. stavak 1), 2) ako odbije da primi pismeni podnesak stranke ili usmeno priop}enje u zapisnik, odnosno ne izda potvrdu o prijemu podneska (~lanak 65. st. 1, 2. i 3), 3) ako izvr{i pozivanje no}u suprotno odredbi ~lanka 71. stavak 2. ovog zakona, 4) ako se pozvana osoba prinudno privede, a u pozivu nije bila nazna~ena primjena te mjere (~lanak 72. stavak 3), 5) ako se po slu‘benoj du‘nosti ne pribavljaju podaci o ~injenicama o kojima se vodi slu‘bena evidencija ili ako se od stranke tra‘i da pribavi i podnese dokaze koje br‘e i lak{e mo‘e pribaviti organ koji vodi postupak ili ako tra‘i da stranka podnese uvjerenja koja organi nisu du‘ni izdavati (~lanak 134. stavak 3. i ~lanak 135. stavak 2), 6) ako nije data mogu}nost stranci da se izjasni o ~injenicama i okolnostima na kojima se zasniva rje{enje,odnosno da u~estvuje u izvo|enju dokaza ili je done{eno rje{enje prije nego {to se stranci pru‘i mogu}nost da se izjasni o ~injenicama i okolnostima (~lanak 141. stavak 3), 7) ako na zahtjev stranke ne}e da izda uvjerenje ili drugu ispravu o ~injenicama o kojima vodi slu‘benu evidenciju ili ako uvjerenje ili drugu ispravu ne izda u propisanom roku ili ne donese rje{enje o odbijanju zahtjeva za izdavanje uvjerenja (~lanak 169. st. 1. 2, 5. i 6), 8) ako ne postupi po zahtjevu nadle‘nog organa u vezi davanja isprave (~lanak 166), 9) ako po zahtjevu stranke ne donese rje{enje i ne dostavi ga stranci u propisanom roku (~lanak 216), 10) ako ‘albu sa spisima ne dostavi drugostupanjskom organu u propisanom roku (~lanak 235), 11) ako ne postupi po tra‘enju drugostupanjskog organa ili ako u svemu ne postupi po drugostupanjskom rje{enju ili ako rje{enje ne donese u propisanom roku (~lanak 239), 12) ako na zahtjev drugostupanjskog organa ne dostavi u roku tra‘eno obavje{tenje ili ako po nalogu drugostupanjskog organa ne donese rje{enje u propisanom roku ili ako na zahtjev drugostupanjskog organa ne prikupi tra‘ene podatke i ne dostavi ih u propisanom roku (~lanak 243), 13) ako ne donese rje{enje po ‘albi u propisanom roku (~lanak 244), 14) ako ne postupi po nalogu drugostupanjskog organa ili tra‘eni materijal ne dostavi u roku (~lanak 254. stavak 3), 15) ako onemogu}ava uvid u upravno rje{avanje ili ako ne postupi po nalozima nadle‘nog organa, odnosno upravne inspekcije koja vr{i nadzor ili ne}e da dostavi potrebne podatke, spise i obavje{tenja na zahtjev organa odnosno upravne inspekcije (~lanak 297. stavak 4). (2) Za prekr{aj iz stavka 1. ovog ~lanka, kaznit }e se nov~anom kaznom od 300 do 1.200 KM i odgovorna osoba u instituciji koja ima javne ovlasti, kao i odgovorna osoba u organu uprave, odnosno u slu‘bi za upravu. ^lanak 299. (1) Nov~anom kaznom od 1.500 do 6.000 KM kaznit }e se za prekr{aj institucija koja ima javne ovlasti: 1) ako ne pru‘i zatra‘enu pravnu pomo} ili ako ne postupi po molbi za pomo} u odre|enom roku (~lanak 41. st. 1. i 2), 2) ako saslu{anim osobama ne pro~ita zapisnik ili ako onemogu}i da saslu{ane osobe pregledaju zapisnik (~lanak 76. stavak 1), 3) ako stranci ili drugoj osobi onemogu}i razgledanje spisa ili da prepi{u potrebne spise (~lanak 79. st. 1. i 2), 4) ako se ne sprovodi obvezno li~no dostavljanje u slu~ajevima predvi|enim u odredbi ~lanka 83. stavak 1. ovog zakona, 5) ako na zahtjev stranke ne}e da izda uvjerenje odnosno ne donese rje{enje o odbijanju zahtjeva u propisanom roku (~lanak 170. st. 1. i 3), Broj 2 - Strana 66 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Utorak, 20. sije~nja/januara 1998. 6) ako ispita kao svjedoka osobu koja bi svojim iskazom povrijedila du‘nost ~uvanja slu‘bene, dr‘avne ili vojne tajne (~lanak 173), 7) ako ne izda pismeno rje{enje u propisanom roku (~lanak 212), 8) ako izvr{i prisilno privo|enje ili dovo|enje suprotno ~lanku 291. stavak 1. ovog zakona,odnosno ako u roku ne donese zaklju~ak o primjeni prinudne mjere ili u roku ne odlu~i o prigovoru (~lanak 291. st. 3. i 4), 9) ako ne poduzima mjere za kontinuirano stru~no osposobljavanje i usavr{avanje slu‘benih osoba koje su ovla{tene za rje{avanje u upravnim stvarima odnosno za poduzimanje radnji u postupku ili ako ne osigurava rje{avanje upravnih stvari u propisanim rokovima ili ako u propisanom roku ne obavijesti stranku o razlozima zbog kojih rje{enje odnosno zaklju~ak nije donesen (~lanak 293. st. 1. i 2). (2) Za prekr{aj iz stavka 1. ovog ~lanka kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 200 do 800 KM i odgovorna osoba u instituciji koja ima javne ovlasti, kao i odgovorna osoba u organu uprave, odnosno u slu‘bi za upravu. ^lanak 300. (1) Nov~anom kaznom od 1.000 do 4.000 KM kaznit }e se za prekr{aj institucija koja ima javne ovlasti: 1) ako ne izuzme slu‘benu osobu kada su ispunjeni uvjeti za izuze}e (~l. 42. i 43), 2) ako ne dozvoli stranci da se koristi stru~nim pomaga~em (~lanak 62. stavak 1), 3) ako se pozivanje osobe radi prijema pismena vr{i suprotno odredbi ~lanka 80. stavak 2. ovog zakona, 4) ako se pismeno ne dostavlja punomo}niku za primanje pismena (~lanak 88. stavak 1), 5) ako ne pou~i svjedoka na koja pitanja mo‘e uskratiti svjedo~enje, odnosno o kojim pitanjima vje{tak mo‘e uskratiti vje{ta~enje (~lanak 176. stavak 3 i ~lanak 185. stavak 1). (2) Za prekr{aj iz stavka 1. ovog ~lanka, kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 150 do 600 KM i odgovorna osoba u instituciji koja ima javne ovlasti, kao i odgovorna osoba u organu uprave, odnosno u slu‘bi za upravu. ^lanak 301. Do pu{tanja u opticaj KM, nov~ane kazne predvi|ene u odredbama ~l. 298. do 300. ovog zakona mogu se pla}ati u DEM ili u protuvrijednosti valuta koje se koriste u Platnom prometu Federacije BiH po srednjem te~aju koje objavljuje nadle‘na financijska institucija na dan pla}anja. ^lanak 302. (1) Odgovornom osobom u organu uprave, odnosno u slu‘bi za upravu, u smislu odredbe ~lanka 298. stavak 2, ~lanka 299. stavak 2. i ~lanka 300. stavak 2. ovog zakona, smatra se rukovoditelj organa uprave, za gradske slu‘be za upravu - gradona~elnik, a u op}inskim slu‘bama za upravu - op}inski na~elnik, kao i slu‘benik u tim organima i slu‘bama koji je ovla{ten za rje{avanje u upravnim stvarima ili ovla{ten za poduzimanje radnji u upravnom postupku, odnosno drugi slu‘benik koji je zadu‘en da neposredno izvr{i odre|eni posao, a nije izvr{io taj posao ili je izvr{io radnju protivno datoj obvezi. (2) Odgovornom osobom u instituciji koja ima javne ovlasti u smislu odredaba ~lanka 298. stavak 2, ~lanka 299. stavak 2. i ~lanka 300. stavak 2. ovog zakona, smatra se rukovoditelj institucije i druge osobe odre|ene statutom te institucije. XXI - PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lanak 303. Upravni predmeti koji ne budu rije{eni do dana stupanja na snagu ovog zakona, rije{it }e se po odredbama ovog zakona. ^lanak 304. (1) Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje primjena zakona o op}em upravnom postupku i drugih propisa o upravnom postupku koji se primjenjuju na teritoriji Federacije do dana stupanja na snagu ovog zakona. (2) Ovaj zakon uskladit }e se sa odredbama odgovaraju}eg zakona kojeg donese Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine u roku koji bude odre|en tim zakonom. ^lanak 305. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu‘benim novinama Federacije BiH". Predsjedatelj Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Mariofil Ljubi}, v. r. Predsjedatelj Zastupni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Enver Kreso, v. r. 13 Na temelju poglavlja IV Odjeljak B, ~lanka 7a Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O VANPARNI^NOM POSTUPKU Progla{ava se Zakon o vanparni~nom postupku koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupni~ kog doma odr‘anoj 29. listopada/oktobra 1997. godine i na sjednici Doma naroda odr‘anoj 4. prosinca/decembra 1997. godine. Broj 01-8/98 8. januara/sije~nja 1998. godine Sarajevo Predsjednik Federacije BiH prof. dr Ejup Gani}, s. r. ZAKON O VANPARNI^NOM POSTUPKU I - OP]E ODREDBE ^lanak 1. Ovim zakonom utvr|uju se pravila po kojima sudovi postupaju i odlu~uju o osobnim, obiteljskim, imovinskim i drugim pravima i pravnim interesima, koji se po zakonu rje{avaju u vanparni~nom postupku. Odredbe ovog zakona primjenjuju se i u drugim pravnim stvarima iz nadle‘nosti sudova za koje zakonom nije izri~ito odre|eno da se rje{avaju u vanparni~nom postupku, a ne odnose se na za{titu povrje|enog ili ugro‘enog prava, niti se zbog karaktera pravne stvari ili svojstva stranake u postupku mogu primijeniti odredbe zakona kojim je ure|en prani~ni postupak (u daljem tekstu: Zakon o prani~nom postupku). ^lanak 2. Op}e odredbe ovog zakona primjenjuju se i u posebnim vanparni~nim postupcima sadr‘anim u ovom zakonu ako nije druga~ije odre|eno, kao i u drugim vanparni~nim stvarima za koje posebnim zakonom nisu ure|ena pravila postupanja. U vanparni~nom postupku shodno se primjenjuju odredbe Zakona o parni~nom postupku, ako zakonom nije druga~ije odre|eno. Utorak, 20. sije~nja/januara 1998. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 2 - Strana 67
Zakon o kontroli cijena FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 02/95 02.11.1995 SN FBiH 70/08 kontrola cijena ZAKONO KONTROLI CIJENA^lan 1.Ovim zakonom ure|uju se odnosi u kontroli cijena proizvodai usluga na jedinstvenom tr‘i{tu Federacije Bosne i Hercegovine(u daljem tekstu: Federacija) i utvr|uju prava i obaveze nadle‘nihorgana Federacije, kantona i op}ine, odnosno grada - distriktaSarajevo (u daljem tekstu: nadle‘ni organi) u vr{enju kontrolecijena.^lan 2.Preduze}a i druga pravna lica (u daljem tekstu: preduze}a)kao i fizi~ka lica i njihovi oblici organiziranja, odnosno udru-‘ivanja, u~esnici u proizvodnji, prometu i vr{enju usluga, formi-raju cijene slobodno prema uvjetima tr‘i{ta.Preduze}a i fizi~ka lica pri formiranju cijena prema uvjetimatr‘i{ta, ne smiju dogovarati odnosno utvr|ivati cijene istih proiz-voda, odnosno istih vrsta usluga, koristiti monopolski polo‘aj,niti druga preduze}a nezakonitim radnjama dovoditi u neravno-pravan polo‘aj.U uvjetima slobodnog formiranja cijena preduze}a i fizi~kalica, du‘na su utvrditi pravila o na~inu formiranja cijena ipridr‘avati se utvr|enog na~ina formiranja cijena i na vidnom, aza potro{a~e dostupnom mjestu istaknuti cjenovnik ili pojed-ina~nu cijenu proizvoda ili usluga i pridr‘avati se istaknutecijene.^lan 3.Pod kontrolom cijena podrazumijevaju se aktivnosti napra}enju op}eg nivoa cijena, pojedina~nih cijena i relativnihodnosa cijena i preduzimanje mjera ekonomske politike radispre~avanja i otklanjanja poreme}aja na tr‘i{tu.Broj 2 - Strana 26SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHSubota, 11 velja~e 1995. godine Nadle‘ni organi u vr{enju kontrole cijena, svaki iz svojenadle‘nosti, preduzimaju mjere ekonomske politike kojima seutje~e na odnos ponude i potra‘nje, preduzimaju mjere za suzbi-janje monopolisti~kog pona{anja, nelojalne utakmice i {peku-lacije na tr‘i{tu, utvr|uju za{titne cijene (garantirane iminimalno-otkupne) pojedinih poljoprivrednih proizvoda uskladu sa aktima Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine ipropisuju mjere neposredne kontrole cijena.Za pojedine poljoprivredne proizvode mogu se propisatinajni‘e cijene po kojima su odre|ena preduze}a du‘na da kupujute proizvode (garantirane cijene) i cijene ispod kojih se od poljo-privrednih proizvo|a~a ne mogu kupovati odre|eni poljo-privredni proizvodi (minimalno-otkupne cijene).^lan 4.Kao mjere neposredne kontrole cijena mogu se, za pojedineproizvode i usluge, propisati:- fiksne cijene;- najvi{e cijene;- strukture najvi{ih cijena;- zadr‘avanje cijena na zate~enom, odnosno odre|enomnivou (zate~ene cijene);- davanje saglasnosti na cijene, odnosno tarife;- na~in formiranja cijena;- utvr|ivanje mar‘i u trgovini (kalkulativne cijene);- obavje{tavanje o promjeni cijena i mar‘i za proizvode iusluge (evidencija cijena).^lan 5.Nadle‘ni organ koji je propisao mjeru neposredne kontrolecijena, du‘an, je da preduzme mjere kojima se otklanjaju uzrocizbog kojih je mjera propisana.^lan 6.Mjere neposredne kontrole cijena zasnivaju se, po pravilu, naekonomskim kriterijima i propisuju se izuzetno, i to:1. ako i pored preduzetih mjera, ekonomske politike nastupeili mogu nastupiti ve}i poreme}aji na tr‘i{tu i u kretanju cijena;2. radi spre~avanja monopolskog obrazovanja cijena;3. radi utvr|ivanja prodajnih cijena proizvoda iz robnih rez-ervi, koje se koriste za intervenciju na tr‘i{tu.^lan 7.Mjere neposredne kontrole cijena proizvoda i usluga odinteresa za Federaciju propisuje Vlada.Pri propisivanju mjera neposredne kontrole cijena iz stava 1.ovog ~lana, kao i mjera iz stava 3. ~lana 3. ovog zakona, Vlada}e o tome obavijestiti Parlament Federacije Bosne i Hercegovine,u roku od 15 dana od dana propisivanja te mjere.^lan 8.Zahtjev za promjenu cijena proizvoda i usluga za koje jepropisana mjera neposredne kontrole cijena, pravna i fizi~ka licapodnose Vladi sa odgovaraju}om dokumentacijom, putem Min-istarstva trgovine.^lan 9.Kao proizvodi i usluge od interesa za Federaciju, u smisluovog zakona, jesu svi proizvodi i usluge, osim proizvoda i uslugakoji su stavljeni u nadle‘nost kantona i op}ina, odnosno grada -distrikta Sarajevo, i to:- kanton: sve vrste hljeba od bra{na ‘itarica (osim peciva iposebnih pekarskih proizvoda), tjestenine, pasterizirano, homo-genizirano i sterilno mlijeko, sve vrste svje‘eg mesa i ribe,proizvodi grafi~ke industrije, cijene lokalnih novina, prijevozputnika izme|u dvije i vi{e op}ina istog kantona, jezerski i rije~nisaobra}aj i usluge u oblasti obrazovanja i zdravstva.- op}ina, odnosno grad - distrikt Sarajevo: sve vrste zanatskihi li~nih usluga, stambeno-komunalna djelatnost, uklju~uju}i istambenu izgradnju i ure|enje naselja i prostora, prijevoz putnikai robe u gradskom i prigradskom saobra}aju, usluge autobuskihstanica, pretovarne usluge i usluge javnih skladi{ta, tr‘nica naveliko i pijaca na malo, izrada lijekova u apotekama, grafi~keusluge, pecivo i posebni pekarski proizvodi i turisti~ko-ugos-titeljske usluge.Nadle‘ni organi kantona i op}ine, odnosno grada - distriktaSarajevo, pri propisivanju mjera neposredne kontrole cijena zaproizvode i usluge iz svoje nadle‘nosti, du‘ni su obavijestitizakonodavno tijelo kantona i op}ine, odnosno grada - distriktaSarajevo, u roku od 15 dana od dana propisavanja mjere.^lan 10.Ako do|e ili mo‘e do}i do zna~ajnih poreme}aja ponude ipotra‘nje na tr‘i{tu i poreme}aja u kretanju cijena i odnosimacijena, Vlada mo‘e preduzeti mjere u oblasti cijena i za proizvodei usluge koje su u nadle‘nosti kantona i op}ine, odnosno grada -distrikta Sarajevo, ili utvrditi da postoje uvjeti za propisivanjemjera neposredne kontrole cijena odre|enih proizvoda i usluga ibli‘e odrediti uvjete za propisivanje tih mjera od strane nadle‘nihorgana kantona i op}ine, odnosno grada - distrikta Sarajevo.^lan 11.U Federaciji, kantonu i op}ini, odnosno gradu - distriktuSarajevo odre|uju se organi za poslove cijena ~ije se nadle‘nostiutvr|uju zakonom i drugim propisima.Organi za poslove cijena: prate i analiziraju kretanje cijena,djelovanje mjera ekonomske politike i djelovanje mjera nepos-redne kontrole cijena na nivoe i odnose cijena, provo|enje ek-onomske politike u oblasti cijena, prate i analiziraju utjecaj cijenana odnose u stjecanju i raspodjeli dobiti u privredi, pojedinimoblastima, granama i grupacijama, prate i analiziraju utjecajkretanja cijena na stabilnost tr‘i{ta, tro{kova ‘ivota i utjecajcijena na ostvarivanje osnovnih pravaca ekonomskog razvojautvr|enih planovima, prate visinu i kretanje svjetskih cijena iocjenjuju utjecaj cijena na konkurentsku sposobnost doma}eprivrede na inozemnom tr‘i{tu, procejnjuju kretanje cijena,pripremaju stru~nu analiti~ku osnovu za ekonomsku politiku uoblasti cijena u planskim aktima i predla‘u dono{enje mjeraekonomske politike i preduzimanje mjera i aktivnosti za njihovoostvarenje, predla‘u mjere neposredne kontrole cijena, teobavljaju i druge stru~ne poslove iz oblasti cijena.^lan 12.Organi iz ~lana 11. ovog zakona, svaki u okviru svojenadle‘nosti, odre|uje proizvode i usluge za koje su im pravna ifizi~ka lica du‘na dostavljati obavje{tenje o promjeni cijena imar‘i.Ovla{}uje se ministar trgovine Federacije da donese uputstvoo na~inu, sadr‘aju i rokovima dostave obavje{tenja iz stava 1.ovog ~lana, u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovogzakona.^lan 13.Odredbe ovog zakona ne odnose se na kontrolu cijenanaoru‘anja i vojne opreme i drugih proizvoda i usluga za koje jekontrola cijena utvr|ena posebnim federalnim propisima.^lan 14.Za privredni prijestup kaznit }e se preduze}e nov~anomkaznom u iznosu petostrukog do dvasettrostrukog iznosa cijenezara~unate iznad propisanih cijena proizvoda i usluga za koje supropisane mjere neposredne kontrole cijena (~lan 4.).Za radnju iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se za privredniprijestup odgovorno lice u preduze}u nov~anom kaznom od 300do 1000 DEM.Za privredni prijestup iz stava 1. ovog ~lana, pored nov~anekazne, izri}e se i posebna mjera oduzimanja imovinske koristipribavljene izvr{enjem privrednog prijestupa.^lan 15.Nov~anom kaznom od 6.000 do 8.000 DEM kaznit }e se zaprivredni prijestup preduze}e ako pri formiranju cijena proizvodai usluga koristi monopolisti~ki polo‘aj, dovodi druga preduze}anezakonitim radnjama u neravnopravan polo‘aj, ili sa drugimpreduze}ima dogovara i utvr|uje cijene istih proizvoda i usluga(~lan 2. stav 2.).Za radnju iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se i odgovorno licenav~anom kaznom od 250 do 850 DEM.Subota, 11 velja~e 1995. godineSLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 2 - Strana 27 ^lan 16.Nov~anom kaznom od 1.000 do 4.000 DEM kaznit }e se zaprivredni prijestup preduze}e ako se pri kupovini proizvoda nepridr‘ava propisane za{titne cijene (~lan 3. stav 3.).Za radnju iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se i odgovorno licenav~anom kaznom od 300 do 800 DEM.^lan 17.Nov~anom kaznom od 200 do 1.000 DEM kaznit }e se zaprekr{aj preduze}e i fizi~ko lice:- ako ne utvrdi pravila, ili se ne pridr‘ava utvr|enih pravilao formiranju cijena i ako se nepridr‘ava istaknute cijene naproizvodu, odnosno usluzi (~lan 2. stav 3.).- ako u odre|enom roku ne dostavi obavje{tenje o promjenicijena i mar‘i i ako obavje{tenje ne sadr‘i propisane podatke (~lan12.).Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se i odgovornolice nov~anom kaznom od 100 do 200 DEM.^lan 18.Nov~ana kazna izre~ena za u~injeni privredni prijestup iprekr{aj, prema odredbama ~l. 14, 15, 16. i 17. ovog zakonautvr|ena u DEM, napla}uje se u valuti Federacije po srednjemte~aju koji utvr|uje Centralna banka Federacije Bosne i Herce-govine na dan pla}anja.^lan 19.Uz kaznu za privredni prijestup iz ~lana 2. stav 2. i ~lana 4.mogu se izre}i za{titne mjere:1. zabrana obavljanja odre|ene djelatnosti u trajanju od jednegodine;2. zabrana odgovornom licu da vr{i odre|ene du‘nosti utrajanju do tri godine;3. oduzimanje proizvoda koji se nalaze u prodaji po cijenamavi{im od dozvoljenih.U ponovljenom slu~aju, za{titne mjere iz stava 1. ta~. 1. i 2.ovog ~lana izre}i }e se u trajanu od jedne do pet godina

KONTAKT INFORMACIJE

Udruženje poslodavaca u Federaciji Bosne i Hercegovine (UPFBiH)
Maršala Tita 6
71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 (33) 264-830
Fax: +387 (33) 552-461

Mail: info@upfbih.ba
ID: 4200019920007

UDRUŽENJE POSLODAVACA

Udruženje poslodavaca u FBIH osnovano je 2002. godine kao dobrovoljna neprofitna i nezavisna organizacija poslodavaca u FBiH. UPFBiH štiti i zastupa prava i interese svojih članova radeći na stvaranju uslova za povoljnije poslovno okruženje.

POSJETITE NAS

SOCIAL MEDIA

Copyright © 2019 - Udruženje poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine - Sva prava zadržana