SEARCH

Pretražite zakone, komentare, pitanja i odgovore te druge sadržaje sa online platforme

Propisi - Zakonski akti, Federacija BiH, Socijalno pravo

U generalnu pretragu upišite naziv traženog dokumenta. Da biste suzili pretragu, koristite ponuđene opcije



Naslov Teritorija Objavljeno u Datum objave Preuzmi PDF Izmjene i dopune
Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 47/24 21.06.2024 SN FBiH 19/22, SN FBiH 90/21, SN FBiH 13/18 PIO
Zakon o izmjeni i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 61/22 03.08.2022 SN FBiH 36/18, SN FBiH 48/11, SN FBiH 70/08, SN FBiH 07/02, SN FBiH 30/97
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 19/22 11.03.2022 SN FBiH 47/24, SN FBiH 90/21, SN FBiH 13/18 pio,penzijsko,osiguranje
Zakon o izmjenama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 90/21 10.11.2021 SN FBiH 47/24, SN FBiH 19/22, SN FBiH 13/18 pio,penzijsko osiguranje,osiguranje
Zakon o izmjeni Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 36/18 11.05.2018 SN FBiH 61/22, SN FBiH 48/11, SN FBiH 70/08, SN FBiH 07/02, SN FBiH 30/97
Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 13/18 21.02.2018 SN FBiH 47/24, SN FBiH 19/22, SN FBiH 90/21 Zakon,zakon,PIO,pio,zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju Broj 13 - Strana 4 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 21. 2. 2018. 233 Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O PENZIJSKOM I INVALIDSKOM OSIGURANJU Proglašava se Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 24.01.2018. godine i na sjednici Doma naroda od 25.01.2018. godine. Broj 01-02-97-01/18 19. februara 2018. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, s. r. ZAKON O PENZIJSKOM I INVALIDSKOM OSIGURANJU DIO PRVI - OSNOVNE ODREDBE Član 1. (Predmet zakona) Ovim zakonom uređuje se obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje na osnovu međugeneracijske solidarnosti (u daljnjem tekstu: obavezno osiguranje) i dobrovoljno penzijsko i invalidsko osiguranje za lica koja nisu obavezno osigurana po ovom zakonu (u daljnjem tekstu: dobrovoljno osiguranje), kao i prava i obaveze na osnovu tih osiguranja. Član 2. (Pojmovi) Pojedini pojmovi u smislu ovog zakona imaju sljedeće značenje: a) Penzijsko i invalidsko osiguranje na osnovu generacijske solidarnosti je sistem penzijskog i invalidskog osiguranja u kojem se osiguranicima na načelima uzajamnosti i solidarnosti osiguravaju prava za slučaj nastanka rizika starosti, invalidnosti i fizičke onesposobljenosti, a članovima njihovih porodica prava za slučaj smrti osiguranika, odnosno korisnika prava, b) Osiguranik je fizičko lice koje je na osnovu radne aktivnosti (radni odnos, obavljanje djelatnosti, dobrovoljno osiguranje i dr.) obavezno osigurano na penzijsko i invalidsko osiguranje na osnovu generacijske solidarnosti, c) Osigurano lice je fizičko lice osigurano na penzijsko i invalidsko osiguranje na osnovu generacijske solidarnosti u određenim okolnostima za rizik smrti i invalidnosti prouzrokovane povredom na radu ili profesionalnom bolesti, d) Penzijski staž je grupni naziv perioda provedenih u obaveznom osiguranju (staž osiguranja) i perioda provedenih van osiguranja koji se pod određenim uslovima priznaju u penzijski staž (poseban staž), e) Staž osiguranja s uvećanim trajanjem je period proveden u obaveznom penzijskom i invalidskom osiguranju koji se računa sa uvećanim trajanjem. Posebnim propisima se određuju radna mjesta i zanimanja na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, f) Penzija (starosna, invalidska i porodična) je pravo iz penzijskog i invalidskog osiguranja čija se materijalna vrijednost iskazuje u novčanom iznosu, g) Najniža penzija je najniže novčano primanje iz penzijskog i invalidskog osiguranja koje se određuje u skladu sa odredbama ovog zakona, h) Korisnik penzije je osiguranik, odnosno lice kojem je priznato pravo na penziju, i) Naknada zbog fizičke onesposobljenosti je novčano primanje iz penzijskog i invalidskog osiguranja zbog fizičke onesposobljenosti nastale kao posljedica povrede na radu ili profesionalne bolesti, j) Matična evidencija je skup podataka o osiguranicima, obveznicima uplate doprinosa i korisnicima prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, koji se obavezno vode kod Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje (u daljnjem tekstu: nosilac osiguranja), k) Policijski službenik, u smislu ovog zakona, je lice koje je kao takvo definisano posebnim zakonom na osnovu kojeg prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja ostvaruje kod nosioca osiguranja. Član 3. (Načela) Osiguranicima se na načelima uzajamnosti i solidarnosti obavezno osiguravaju prava za slučaj starosti ili invalidnosti, a članovima njihovih porodica pravo za slučaj smrti osiguranika, odnosno korisnika penzije. Član 4. (Prava) (1) Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja su: a) pravo na starosnu penziju, b) pravo na invalidsku penziju, c) prava osiguranika sa promijenjenom radnom sposobnošću, d) pravo po osnovu fizičke onesposobljenosti, e) pravo na porodičnu penziju. (2) Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja ostvaruju se i koriste pod uslovima propisanim ovim zakonom. (3) Obim prava zavisi od dužine penzijskog staža osiguranika i visine plata i osnovica osiguranja na koje je plaćen doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje, izuzev u slučajevima propisanim ovim zakonom. Član 5. (Opća načela o pravima) (1) Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja su neotuđiva, lična i materijalna prava i ne mogu se prenijeti na drugog niti se mogu naslijediti. (2) Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja ne mogu zastarjeti. (3) Dospjela novčana primanja na osnovu prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja koja nisu isplaćena do smrti korisnika prava mogu se nasljeđivati. (4) Dospjela novčana primanja iza smrti korisnika prava koji nema nasljednika pripadaju nosiocu osiguranja. (5) Novčana primanja iz penzijskog i invalidskog osiguranja mogu biti predmet izvršenja i obezbjeđenja, u skladu sa zakonom. Član 6. (Korištenje i prestanak prava) (1) Korištenje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja može se ograničiti u slučajevima i pod uslovima utvrđenim zakonom. (2) Stečena prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja mogu prestati u slučajevima utvrđenim zakonom. Član 7. (Opće napomene o ostvarivanju i organizaciji) (1) Ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja na osnovu generacijske solidarnosti provodi nosilac osiguranja. Srijeda, 21. 2. 2018. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 13 - Strana 5 (2) Organizacija, organi upravljanja, rukovođenja, nadzor i druga pitanja značajna za rad nosioca osiguranja uređuju se posebnim zakonom iz oblasti organizacije penzijskog i invalidskog osiguranja u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija). Član 8. (Načelo dvostepenosti i primjene odredbi o upravnom postupku) (1) U postupku ostvarivanja prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja osigurava se dvostepenost rješavanja kod nosioca osiguranja, kao i sudska zaštita prava. (2) U postupku rješavanja o pravima iz penzijskog i invalidskog osiguranja primjenjuju se odredbe Zakona o upravnom postupku, ako ovim zakonom nije drugačije određeno. DIO DRUGI - OSIGURANICI POGLAVLJE I. OSIGURANIK U OBAVEZNOM OSIGURANJU Član 9. (Lice osigurano u obaveznom i dobrovoljnom osiguranju) Osiguranik je, u skladu sa ovim zakonom, lice osigurano na obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje (u daljnjem tekstu: osiguranik u obaveznom osiguranju) i lice osigurano na dobrovoljno penzijsko i invalidsko osiguranje (u daljnjem tekstu: osiguranik u dobrovoljnom osiguranju). Član 10. (Osiguranik u obaveznom osiguranju) (1) Osiguranik u obaveznom osiguranju je: a) lice zaposleno na osnovu ugovora o radu ili drugog akta poslodavca (u daljnjem tekstu: osiguranik zaposlenik), b) lice koje obavlja samostalnu djelatnost (u daljnjem tekstu: osiguranik samostalnih djelatnosti), c) lice koje obavlja vjersku službu (u daljnjem tekstu: osiguranik vjerski službenik) i d) lice koje obavlja poljoprivrednu djelatnost (u daljnjem tekstu: osiguranik poljoprivrednik). (2) Ako lice istovremeno ispunjava uslove za osiguranje po više osnova iz stava (1) ovog člana, osnov osiguranja određuje se na taj način što postojanje osnova osiguranja po prethodnoj tački isključuje osnov osiguranja iz naredne tačke. Član 11. (Osiguranik zaposlenik) Osiguranik zaposlenik je: a) lice zaposleno u privrednom društvu, organu uprave, javnoj ustanovi ili drugoj organizaciji na teritoriji Federacije, b) lice zaposleno u institucijama Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: BiH) i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Brčko Distrikt), sa prebivalištem na teritoriji Federacije, c) profesionalna vojna lica zaposlena u Ministarstvu odbrane BiH i Oružanim snagama BiH, sa prebivalištem na teritoriji Federacije, d) lice zaposleno u Brčko Distriktu ili institucijama BiH sa prebivalištem u Brčko Distriktu, ako je prijavljeno u Jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Jedinstveni sistem), e) lice zaposleno kod osiguranika iz člana 12. tačka a) ovog zakona ili kod nosioca poljoprivrednog gazdinstva, f) lice koje profesionalno obavlja javnu funkciju ako za obavljanje te funkcije ostvaruje plaću, g) zaposleno lice upućeno na rad u inostranstvo, pod uslovom da nije obavezno osigurano po propisima države u koju je upućeno na rad, ako međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno, h) državljanin BiH koji je na teritoriji BiH zaposlen kod međunarodnih organizacija, diplomatskih ili konzularnih predstavništava, stranih pravnih ili fizičkih lica, ako međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno, i) strani državljanin i lice bez državljanstva koji su na teritoriji BiH zaposleni kod stranih pravnih ili fizičkih lica, ako međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno, kao i kod međunarodnih organizacija, diplomatskih ili konzularnih predstavništava, ako je takvo osiguranje predviđeno međunarodnim ugovorom, j) lice koje u skladu sa zakonom obavlja privremene i povremene poslove u skladu sa propisima o radu. Član 12. (Osiguranik samostalnih djelatnosti) Osiguranik samostalnih djelatnosti je: a) lice koje u skladu sa zakonom obavlja obrtničku djelatnost, odnosno obavlja privrednu djelatnost proizvodnjom, prometom i pružanjem usluga na tržištu, radi sticanja dobiti, b) lice koje u skladu sa posebnim propisima, samostalno u vidu zanimanja, obavlja profesionalnu djelatnost, c) član privrednog društva ili druge organizacije, koji za svoj rad prima ugovorenu naknadu (u daljnjem tekstu: ugovorena naknada), d) član organa upravljanja ili organa nadzora, koji za svoj rad prima ugovorenu naknadu, e) lice koje obavlja poslove na osnovu ugovora o djelu, autorskog ili drugog ugovora i za izvršeni posao ostvaruje ugovorenu naknadu, f) lice izabrano ili imenovano na javnu funkciju ako za obavljanje te funkcije ostvaruje naknadu, g) vrhunski sportisti, ako nisu osigurani po drugom osnovu. Član 13. (Osiguranik vjerski službenik) Osiguranik vjerski službenik je lice koja obavlja vjersku službu na osnovu postavljenja od strane nadležne crkve i vjerske zajednice upisane u jedinstveni registar vjerskih zajednica koji vodi nadležno ministarstvo, a koja nije osigurana po drugoj osnovi. Član 14. (Osiguranik poljoprivrednik) Osiguranik poljoprivrednik je lice koje obavlja poljoprivrednu proizvodnju i koje je upisano u Registar poljoprivrednih gazdinstava kao nosilac poljoprivrednog gazdinstva, koje ima opću zdravstvenu sposobnost i koje nije obavezno osigurano po drugom osnovu. Član 15. (Osiguranik nezaposleno lice) Osiguranikom u obaveznom osiguranju smatra se i lice za koje je po propisima kojima se regulišu prava nezaposlenih lica uplaćen doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje (u daljnjem tekstu: doprinos). Član 16. (Sticanje statusa osiguranika) Status osiguranika u obaveznom osiguranju stiče se podnošenjem prijave u Jedinstveni sistem koju je podnio obaveznik uplate doprinosa, a prestaje podnošenjem odjave. Broj 13 - Strana 6 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 21. 2. 2018. POGLAVLJE II. OSIGURANIK U OBAVEZNOM OSIGURANJU U ODREĐENIM OKOLNOSTIMA Član 17. (Lica osigurana u određenim okolnostima) Lice je obavezno osigurano za slučaj invalidnostii smrti zbog povrede na radu i profesionalne bolesti, dok se nalazi u sljedećim okolnostima: a) za vrijeme učešća u akciji spašavanja ili odbrane od elementarnih nepogoda (požar, poplava, zemljotres i druge nepogode prouzrokovane višom silom) na teritoriji Federacije ili u akciji preduzetoj radi spašavanja života građana ili otklanjanja materijalne štete na imovini, b) za vrijeme pružanja pomoći organima vlasti po njihovom zahtjevu, c) učenik ili student za vrijeme praktične nastave, odnosno za vrijeme stručne prakse kod poslodavca, d) za vrijeme obavljanja obaveznog rada prilikom izdržavanja kazne zatvora, maloljetničkog zatvora i za vrijeme izvršenja vaspitne mjere u vaspitnoj ustanovi, ustanovi za prevaspitavanje ili u posebnoj vaspitnoj ustanovi, e) za vrijeme prekvalifikacija ili dokvalifikacije, u skladu sa zakonom, f) za vrijeme rada kod poslodavca bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad), u skladu sa zakonom, g) za vrijeme obavljanja privremenih i povremenih poslova preko omladinskih zadruga do navršenih 26 godina života ako se nalazi na redovnom školovanju, h) za vrijeme vršenja određenih javnih funkcija ili građanskih dužnosti po pozivu nadležnih organa i organa jedinice lokalne samouprave, i) lice sa teškoćama u razvoju za vrijeme stručnog osposobljavanja, nakon završenog osnovnog obrazovanja, j) za vrijeme učestvovanja na organiziranim sportskim takmičenjima. Član 18. (Sticanje statusa osiguranika u određenim okolnostima) Radi sticanja statusa osiguranika za lice iz člana 17. ovog zakona, obaveznik uplate doprinosa obavezan je da u Jedinstveni sistem dostavi prijavu lica koje se nalazi u tim okolnostima. POGLAVLJE III. OSIGURANIK U DOBROVOLJNOM OSIGURANJU Član 19. (Osiguranik u dobrovoljnom osiguranju) Lice koje nije osiguranik u obaveznom osiguranju može se osigurati na dobrovoljno osiguranje pod uslovima, u obimu i na način predviđen ovim zakonom, ako ima prebivalište na teritoriji Federacije ili teritoriji Brčko Distrikta, ima opću zdravstvenu sposobnost, ako je starije od 15 godina a najkasnije do navršene 65 godine, te ako je državljanin Bosne i Hercegovine. Član 20. (Izuzetak za sticanje statusa osiguranja u dobrovoljnom osiguranju) Lice koje se nalazi na redovnom školovanju i lice koje je ostvarilo pravo na penziju ne može biti osiguranik u dobrovoljnom osiguranju. Član 21. (Momenat sticanja, utvrđivanje, prestanak i osnovica za dobrovoljno osiguranje) (1) Dobrovoljno osiguranje se obezbjeđuje počev od dana podnošenja zahtjeva za utvrđivanje statusa osiguranika u dobrovoljnom osiguranju. (2) Dobrovoljno osiguranje prestaje na zahtjev osiguranika. (3) Dobrovoljno osiguranje prestaje kada Porezna uprava dostavi nosiocu osiguranja obavijest o neuplaćenim doprinosima za tri uzastopna mjeseca, i to zadnjeg dana posljednjeg mjeseca za koji je uplaćen doprinos. (4) Status osiguranika u dobrovoljnom osiguranju utvrđuje nosilac osiguranja rješenjem. (5) Osnovicu za dobrovoljno osiguranje utvrđuje nosilac osiguranja svojom odlukom, ukoliko drugim propisom nije drugačije riješeno. DIO TREĆI - PENZIJSKI STAŽ POGLAVLJE I. STAŽ OSIGURANJA Član 22. (Penzijski staž) Penzijski staž na osnovu kojeg se ostvaruju prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja obuhvata staž osiguranja i poseban staž, kao i vrijeme koje se računa u penzijski staž po propisima koji su važili do stupanja na snagu ovog zakona, ako ovim zakonom nije drugačije određeno. Član 23. (Staž osiguranja) Pod stažom osiguranja podrazumijeva se staž osiguranja sa efektivnim trajanjem i staž osiguranja sa uvećanim trajanjem. Član 24. (Staž osiguranja sa efektivnim trajanjem) U staž osiguranja sa efektivnim trajanjem računa se vrijeme koje je osiguranik, poslije 15. godine života, proveo u obaveznom ili dobrovoljnom osiguranju, za koje je uplaćen doprinos. Član 25. (Računjanje staža osiguranja sa efektivnim trajanjem) (1) Osiguraniku u obaveznom osiguranju u staž osiguranja sa efektivnim trajanjem računa se vrijeme provedeno na radu sa punim radnim vremenom, u skladu sa propisima o radu. (2) Kao vrijeme provedeno na radu sa punim radnim vremenom podrazumijeva se i vrijeme koje je osiguranik proveo na radu sa nepunim radnim vremenom, ako je radno vrijeme, u skladu sa propisima o radu, izjednačeno sa punim radnim vremenom. Član 26. (Posebni slučajevi računanja staža osiguranja sa efektivnim trajanjem) (1) Vrijeme koje je osiguranik u obaveznom osiguranju proveo na radu sa nepunim radnim vremenom, u skladu sa propisima o radu, računa se u staž osiguranja sa efektivnim trajanjem srazmjerno radnom vremenu provedenom na radu u odnosu na puno radno vrijeme. (2) Vrijeme provedeno na radu na sezonskim poslovima u skladu sa propisima o radu, sa radnim vremenom dužim od punog radnog vremena, računa se u staž osiguranja sa efektivnim trajanjem tako što se preračunava na puno radno vrijeme. Član 27. (Preračun ugovorene naknade u staž osiguranja) (1) Osiguraniku iz člana 12. tač. c), d), e) i f) ovog zakona staž osiguranja računa se prema ostvarenoj ugovorenoj naknadi za koju je uplaćen doprinos. (2) Osiguraniku iz stava (1) ovog člana staž osiguranja sa efektivnim trajanjem izražen u mjesecima utvrđuje se tako što se iznos ugovorene naknade sa porezima i doprinosima, tj. bruto iznos ugovorene naknade isplaćene u toku godine, podijeli sa prosječnom mjesečnom bruto platom u Federaciji ostvarenom u prethodnoj godini, pod uslovom da su porezi i doprinosi uplaćeni kao za lica iz čl. 10. i 11. ovog zakona. Srijeda, 21. 2. 2018. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 13 - Strana 7 Član 28. (Staž osiguranja nezaposlenih lica) U staž osiguranja sa efektivnim trajanjem računa se vrijeme za koje je nezaposlenom licu u skladu sa propisima kojima se regulišu prava nezaposlenih lica uplaćen doprinos. Član 29. (Maksimalan iznos staža osiguranja sa efektivnim trajanjem) Staž osiguranja sa efektivnim trajanjem ostvaren po svim osnovima utvrđenim ovim zakonom može iznositi najviše 12 mjeseci u jednoj kalendarskoj godini. Član 30. (Računanje i stepen uvećanja staža osiguranja) (1) U staž osiguranja sa uvećanim trajanjem računa se vrijeme u kojem je osiguranik radio na naročito teškom, opasnom i po zdravlje štetnom radnom mjestu odnosno poslu, kao i na radnom mjestu odnosno poslu na kojem osiguranik poslije navršenja određenih godina života ne može uspješno da obavlja svoju profesionalnu djelatnost i za koje je, pored doprinosa za staž osiguranja sa efektivnim trajanjem, plaćen doprinos srazmjerno stepenu uvećanja staža. (2) Stepen uvećanja staža osiguranja iz stava (1) ovog člana zavisi od težine, opasnosti i štetnosti rada, odnosno od prirode posla, a može iznositi najviše 50%. Član 31. (Radna mjesta na koja se primjenjuje staž osiguranja sa uvećanim trajanjem) (1) Kao radno mjesto, odnosno posao na kojem je rad naročito težak, opasan i štetan po zdravlje (radno mjesto sa naročito povećanim rizikom) može se utvrditi radno mjesto odnosno posao na kojem postoje sljedeći uslovi: a) da u vezi s obavljanjem posla postoje štetni uticaji na zdravstveno stanje i radnu sposobnost osiguranika, i pored toga što su primijenjene sve opće i posebne mjere zaštite i zdravlja na radu utvrđene propisima, kao i druge preventivne mjere koje mogu uticati na otklanjanje i smanjivanje štetnih uticaja i b) da se posao obavlja u uslovima štetnih uticaja u neprekidnom toku procesa rada. (2) Kao radno mjesto, odnosno posao na kojem osiguranik poslije određenih godina života ne može uspješno da obavlja svoju profesionalnu djelatnost, može se utvrditi radno mjesto odnosno posao u onim zanimanjima u kojima, zbog prirode i težine posla, fiziološke funkcije organizma opadaju u toj mjeri da onemogućavaju dalje uspješno obavljanje te profesionalne djelatnosti. Član 32. (Računanje staža osiguranja sa uvećanim trajanjem) (1) Osiguraniku iz člana 30. ovog zakona staž osiguranja računa se sa uvećanim trajanjem samo za vrijeme koje je radio puno radno vrijeme, tj. koje je efektivno proveo na radu, ukoliko drugim propisom nije drugačije određeno. (2) Kao puno radno vrijeme računa se i nepuno radno vrijeme iz člana 25. stav (2) ovog zakona. (3) Kao vrijeme efektivno provedeno na radu smatra se i vrijeme koje je osiguranik proveo na godišnjem odmoru i plaćenom odsustvu, u skladu sa zakonom. Član 33. (Postupak utvrđivanja radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem) (1) Radna mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem i stepen uvećanja staža po tom osnovu, izuzev radnih mjesta iz člana 34. ovog zakona, pravilnikom utvrđuje Federalno ministarstvo rada i socijalne politike (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), a na prijedlog nosioca osiguranja. (2) Radna mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem Ministarstvo utvrđuje po prethodno pribavljenom mišljenju odgovarajućih stručnih i naučnih organizacija. (3) Radna mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem koja nisu utvrđena Pravilnikom iz stava (1) ovog člana, utvrđuju se po prijedlogu poslodavca, inspektora rada ili sindikata, a na osnovu analize i mišljenja o ispunjenosti uslova za utvrđivanje radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem. (4) Analizu i mišljenje o ispunjenosti uslova za utvrđivanje radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem daje: stručna ovlaštena organizacija ili institucija predviđena propisima iz oblasti zaštite na radu, koja mora ispunjavati uslove u pogledu kadra i tehničke opremljenosti i nadležni mjerodavni inspekcijski ili drugi zakonom određeni organ koji vrši nadzor nad općim i posebnim mjerama zaštite na radu u skladu sa propisima o zaštiti na radu kao i drugim mjerama koje mogu uticati na otklanjanje i smanjenje štetnih uticaja. (5) Postupak utvrđivanja i postupak revizije radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, vrste rizika kod kojih se može uvećavati staž, neophodnu dokumentaciju za utvrđivanje radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, uređuje Ministarstvo, na prijedlog nosioca osiguranja. Član 34. (Posebni propisi za staž osiguranja sa uvećanim trajanjem) Radna mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem i stepen uvećanja staža po tom osnovu za određene kategorije osiguranika mogu se urediti i drugim kantonalnim, federalnim ili državnim zakonom. Član 35. (Revizija radnih mjesta za staž osiguranja sa uvećanim trajanjem) (1) Radna mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, kao i stepen uvećanja staža osiguranja podliježu reviziji. (2) Pod revizijom radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem i revizijom stepena uvećanja staža osiguranja smatra se ponovna ocjena postojanja uslova iz člana 30. ovog zakona. (3) Revizija radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem i revizija stepena uvećanja staža vrši se na način i u postupku po kojima se vrši njihovo utvrđivanje. (4) Radna mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, kao i stepen uvećanja staža osiguranja podliježu reviziji najkasnije u roku od pet godina od dana utvrđivanja. (5) Ukoliko ovlašteni podnosilac zahtjeva iz člana 33. stav (3) ovog zakona ne pokrene postupak revizije u roku iz stava (4) ovog člana, računanje staža osiguranja sa uvećanim trajanjem prestaje istekom tog roka. POGLAVLJE II. POSEBAN STAŽ Član 36. (Poseban staž) (1) Licima koja su uzela učešće u pripremama za odbranu BiH, odnosno koja su uzela učešće u odbrani BiH kao pripadnici Armije Republike BiH, odnosno Hrvatskog vijeća obrane i organa unutrašnjih poslova, saglasno propisima koji su se na njih odnosili prije stupanja na snagu ovog zakona, u penzijski staž, kao poseban staž u dvostrukom trajanju, računa se vrijeme koje su proveli u pripremama za odbranu Broj 13 - Strana 8 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 21. 2. 2018. odnosno u odbrani BiH u periodu od 18. septembra 1991. godine do 23. decembra 1995. godine, u skladu sa propisima o kriterijima, načinu i postupku priznavanja i izdavanja uvjerenja na osnovu kojih se ovo vrijeme priznaje u penzijski staž kao poseban staž. (2) U budžetu Federacije osiguravaju se sredstva za pokriće dijela visine penzije po osnovu priznatog staža iz stava (1) ovog člana i to za penzije ostvarene po zakonu. Član 37. (Odnos posebnog staža i staža osiguranja) Poseban staž iz člana 36. ovog zakona, ne čini staž osiguranja, bez obzira na to da li je unesen u matičnu evidenciju nosioca osiguranja. Član 38. (Uračunavanje posebnog staža) (1) Poseban staž iz člana 36. stav (1) ovog zakona uračunat će se u penzijski staž samo uz pismenu saglasnost lica na koga se taj staž odnosi. (2) Licima iz člana 36. stav (1) ovog zakona, koja su pravosnažnom presudom osuđena zbog krivičnog djela ratnog zločina, poseban staž iz člana 36. stav (1) ovog zakona ne računa se u penzijski staž. DIO ČETVRTI - PRAVA IZ PENZIJSKOG I INVALIDSKOG OSIGURANJA POGLAVLJE I. STAROSNA PENZIJA Član 39. (Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja) Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja u skladu sa ovim zakonom su: a) za slučaj starosti – starosna penzija, b) za slučaj invalidnosti – osiguranicima kod kojih je utvrđena I. kategorija invalidnosti - gubitak radne sposobnosti osigurava se invalidska penzija, a osiguranicima kod kojih je utvrđena II. kategorija invalidnosti - promijenjena radna sposobnost osigurava se pravo da bude raspoređen na drugo odgovarajuće radno mjesto, odnosno pravo na odgovarajuće zaposlenje, prekvalifikaciju odnosno dokvalifikaciju, kao i pravo na odgovarajuće novčane naknade u vezi s korištenjem tih prava, c) za slučaj smrti osiguranika, odnosno korisnika starosne ili invalidske penzije – porodična penzija i pravo na naknadu pogrebnih troškova u skladu sa ovim zakonom, d) za slučaj fizičke onesposobljenosti – naknada za fizičku onesposobljenost. Član 40. (Uslovi za starosnu penziju) Pravo na starosnu penziju ima osiguranik kada navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, odnosno najmanje 20 godina penzijskog staža ili kada navrši 40 godina staža osiguranja bez obzira na godine života. Član 41. (Smanjenje starosne granice za starosnu penziju) Osiguraniku koji ima navršen staž osiguranja sa uvećanim trajanjem starosna granica za ostvarivanje prava na starosnu penziju iz člana 40. ovog zakona snižava se za ukupno uvećanje staža. Član 42. (Uvećanje staža i ograničenja) (1) Uvećanje staža je razlika između ukupno utvrđenog staža osiguranja sa uvećanim trajanjem i staža osiguranja u efektivnom trajanju za isti period. (2) Starosna granica iz člana 41. ovog zakona može se snižavati najviše do 45 godina života. Član 43. (Visina starosne penzije) Visina starosne penzije određuje se tako što se lični bodovi osiguranika pomnože sa vrijednošću općeg boda na dan ostvarivanja prava. Član 44. (Lični bodovi osiguranika) (1) Ukupni lični bodovi osiguranika utvrđuju se kao zbir ličnih bodova na osnovu staža osiguranja i ličnih bodova na osnovu posebnog staža iz stava (5) ovog člana. (2) Lični bodovi na osnovu staža osiguranja dobiju se množenjem ličnog koeficijenta osiguranika i njegovog staža osiguranja. (3) Za određivanje ličnih bodova osiguranika, penzijski staž može iznositi i više od 40 godina. (4) Radi određivanja ličnih bodova osiguranika, penzijski staž se iskazuje brojčano, a utvrđuje se tako da se svaka godina računa kao 1, svaki mjesec kao 0,083333, a svaki dan kao 0,002777. (5) Licima iz člana 36. ovog zakona, prilikom izračuna penzije po ovom zakonu, lični bodovi za svaku godinu posebnog staža iznose 0,5 bodova, za priznatu punu godinu ostvarenog posebnog staža, za svaki mjesec iznose 0,041666 boda, a za svaki dan iznose 0,001388 boda. (6) Kao jedan mjesec, u skladu sa st. (3), (4) i (5) ovog člana, računa se 30 dana. Član 45. (Lični koeficijent osiguranika) (1) Lični koeficijent osiguranika utvrđuje se tako što se zbir godišnjih ličnih koeficijenata podijeli sa periodom za koji su obračunati. (2) Period za koji su obračunati godišnji lični koeficijenti utvrđuje se u skladu sa čl. 44. st. (4) i (5) ovog zakona. Član 46. (Godišnji lični koeficijent osiguranika) (1) Godišnji lični koeficijent utvrđuje se tako što se ukupan iznos plaća, odnosno osnovica osiguranja osiguranika, počev od 1. januara 1970. godine, izuzimajući godinu ostvarivanja prava i 1992., 1993., 1994. i 1995. godinu, za svaku kalendarsku godinu podijeli sa prosječnom godišnjom plaćom u SR BiH, odnosno u Federaciji za istu kalendarsku godinu. (2) Za godinu ostvarivanja prava ne utvrđuje se godišnji lični koeficijent, osim u slučaju kada se pravo na penziju ostvaruje samo na osnovu tog staža osiguranja. (3) Pod ukupnim iznosom plaća, odnosno osnovica osiguranja podrazumijeva se ukupan godišnji iznos plaća, osnovica osiguranja, novčanih i nenovčanih prihoda i naknada koje je osiguranik ostvario, na koje je obračunat i uplaćen doprinos. (4) Ako su plaće, odnosno osnovice osiguranja unesene u matičnu evidenciju nosioca osiguranja u neto iznosu, onda se dijele sa prosječnom godišnjom neto plaćom u SR BiH, odnosno Federaciji, a ako su unesene u bruto iznosu, onda se dijele sa prosječnom godišnjom bruto plaćom. (5) Godišnji lični koeficijent može iznositi najviše pet. (6) Podatak o prosječnoj godišnjoj plaći u Federaciji, objavljuje Federalni zavod za statistiku. (7) Osiguraniku za koga nema podataka o plaćama, odnosno osnovicama osiguranja za pojedine godine, kao godišnji lični koeficijent za te godine uzima se godišnji lični koeficijent iz godine koja prethodi toj godini, a ako nema Srijeda, 21. 2. 2018. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 13 - Strana 9 nijedne godine koja prethodi toj godini, onda se uzima godišnji lični koeficijent iz godine koja slijedi. (8) Osiguraniku za koga nema podataka o plaćama, odnosno osnovicama osiguranja niti za jednu godinu, godišnji lični koeficijent iznosi 0,5 za svaku punu godinu staža osiguranja, 0,041666 za svaki mjesec staža osiguranja i 0,001388 za svaki dan staža osiguranja. Član 47. (Vrijednost općeg boda) Vrijednost općeg boda na dan stupanja na snagu ovog zakona iznosi 14.00 KM. POGLAVLJE II. PRAVA NA OSNOVU INVALIDNOSTI Član 48. (Pojam invalidnosti) (1) Invalidnost kod osiguranika u obaveznom osiguranju postoji kada se utvrdi da je, zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem ili medicinskom rehabilitacijom, nastala promijenjena radna sposobnost ili gubitak sposobnosti za rad na radnom mjestu odnosno poslu koji je obavljao na dan ocjene radne sposobnosti ili koji je obavljao prije prestanka osiguranja. (2) Promijenjena radna sposobnost postoji kada osiguranik u obaveznom osiguranju, zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju, sa radnim naporom koji ne ugrožava njegovo zdravstveno stanje, ne može da radi na radnom mjestu odnosno poslu iz stava (1) ovog člana, ali može sa punim radnim vremenom, sa ili bez prekvalifikacije ili dokvalifikacije, da radi na drugom radnom mjestu odnosno poslu koji odgovara njegovoj stručnoj spremi odnosno radnoj sposobnosti stečenoj radom. (3) Gubitak radne sposobnosti (I. kategorija invalidnosti) postoji kada se utvrdi da osiguranik u obaveznom osiguranju trajno nije sposoban za rad na radnom mjestu odnosno poslu koji je obavljao na dan ocjene radne sposobnosti ili koje je obavljao prije prestanka osiguranja, kao ni za drugo radno mjesto odnosno posao koji odgovara njegovoj stručnoj spremi odnosno radnoj sposobnosti stečenoj radom niti se prekvalifikacijom ili dokvalifikacijom može osposobiti za druge poslove koji odgovaraju njegovoj stručnoj spremi odnosno radnoj sposobnosti stečenoj radom. (4) Invalidnost prema stavu (1) ovog člana može prouzrokovati povreda na radu, profesionalna bolest, povreda van rada i bolest. (5) Invalidnost kod osiguranika poljoprivrednika postoji kada se utvrdi da je, zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem ili medicinskom rehabilitacijom, zbog povrede van rada ili zbog bolesti, nastala potpuna nesposobnost za obavljanje poljoprivredne djelatnosti odnosno poslova koje redovno obavlja u svom poljoprivrednom gazdinstvu. (6) Invalidnost kod osiguranika u dobrovoljnom osiguranju postoji kada se utvrdi da je, zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem ili medicinskom rehabilitacijom, nastala potpuna nesposobnost za privređivanje. (7) Potpuna nesposobnost za privređivanje postoji kada lice zbog vrste i težine fizičkog ili mentalnog oštećenja ili vrste i težine psihičke bolesti nije sposobno za obavljanje najjednostavnijih poslova. Član 49. (Povreda na radu) (1) Povredom na radu smatra se: a) povreda osiguranika, prouzrokovana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizičkim ili hemijskim djelovanjem, naglim promjenama položaja tijela, iznenadnim opterećenjem tijela ili drugim promjenama fiziološkog stanja organizma, ako je takva povreda uzročno vezana za obavljanje posla koji je osnov osiguranja, b) povreda koju osiguranik pretrpi na redovnom putu od stana do mjesta rada i obratno, odnosno radi obavljanja djelatnosti na osnovu koje je osiguran. (2) Povredom na radu u smislu ovog zakona, ne smatra se povreda na radu ukoliko je prouzrokovana: a) namjerno ili iz krajnje nepažnje osiguranika koji je obavljao radne obaveze, kao i na redovnom putu od stana do mjesta rada i obratno, b) pijanstvom osiguranika, c) isključivom odgovornosti trećeg lica, d) zbog više sile, e) zbog obavljanja aktivnosti koje nisu u vezi s obavljanjem radnih aktivnosti, f) usljed namjernog nanošenja ozljede osiguraniku od strane drugog lica izazvanog ličnim odnosom s osiguranim licem koje se ne može dovesti u vezu sa radno-pravnom aktivnosti, g) usljed namjernog nekorištenja opreme zaštite na radu i nepoštivanja propisa o zaštiti na radu. (3) U slučaju spora iz stava (2) ovog člana teret dokazivanja je na poslodavcu. Član 50. (Profesionalna bolest) Profesionalne bolesti u smislu ovog zakona su određene bolesti nastale u toku osiguranja, prouzrokovane dužim neposrednim uticajem procesa rada i uslova rada na radnim mjestima odnosno poslovima koje je osiguranik obavljao. Član 51. (Lista profesionalnih bolesti) Propis o listi profesionalnih bolesti, radna mjesta i poslove na kojima se te bolesti pojavljuju i uslove pod kojima se smatraju profesionalnim, na prijedlog Instituta za medicinsko vještačenje zdravstvenog stanja (u daljnjem tekstu: Institut), utvrđuje Ministarstvo i taj propis objavljuje u "Službenim novinama Federacije BiH". Član 52. (Prava osiguranika sa promijenjenom radnom sposobnosti) (1) Osiguranik kod kojeg je utvrđena promijenjena radna sposobnost ima pravo na: a) raspoređivanje na drugo radno mjesto, b) prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju, c) novčanu naknadu u vezi sa promijenjenom radnom sposobnošću. (2) Prava iz stava (1) ovog člana osiguraniku obezbjeđuje poslodavac kod koga je radio u vrijeme nastanka invalidnosti. Član 53. (Pravo osiguranika na raspoređivanje na drugo radno mjesto) (1) Osiguranik sa promijenjenom radnom sposobnošću ima pravo na raspoređivanje na drugo radno mjesto koje odgovara njegovoj smanjenoj radnoj sposobnosti. (2) Pravo na raspoređivanje na drugo radno mjesto obezbjeđuje se i osiguraniku nakon završene prekvalifikacije ili dokvalifikacije. Član 54. (Pravo osiguranika na prekvalifikaciju i dokvalifikaciju) (1) Osiguranik sa promijenjenom radnom sposobnošću ima pravo na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju ukoliko se, s obzirom na njegovu stručnu spremu i promijenjenu radnu Broj 13 - Strana 10 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 21. 2. 2018. sposobnost, može osposobiti za rad na drugom radnom mjestu sa punim radnim vremenom. (2) Prekvalifikacija ili dokvalifikacija se obezbjeđuje osiguraniku do navršenih 55 godina života. Član 55. (Pravo osiguranika na naknadu plaće) Osiguranik kome se na osnovu promijenjene radne sposobnosti obezbjeđuje pravo na raspoređivanje na drugo radno mjesto, odnosno pravo na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju ima pravo na: a) naknadu plaće od dana nastanka invalidnosti do dana rasporeda na drugo radno mjesto, odnosno do upućivanja na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju, kao i od dana završene prekvalifikacije ili dokvalifikacije do rasporeda na drugo radno mjesto (u daljnjem tekstu: naknada zbog čekanja), b) naknadu plaće za vrijeme prekvalifikacije ili dokvalifikacije (u daljnjem tekstu: naknada za vrijeme prekvalifikacije ili dokvalifikacije) i c) naknadu plaće zbog manje plaće na drugom radnom mjestu (u daljnjem tekstu: naknada zbog manje plaće), pod uslovom da je promijenjena radna sposobnost nastala po osnovu povrede na radu ili profesionalne bolesti. Član 56. (Osnovica za određivanje naknade plaće i valorizacija plaće) (1) Osnovica za određivanje naknade plaće (u daljnjem tekstu: osnovica naknade) je prosječna neto plaća koju je osiguranik ostvario u godini koja prethodi godini nastanka invalidnosti, valorizacijom dovedena na nivo plaća za mjesec za koji se isplaćuje naknada. (2) Valorizacija u skladu sa stavom (1) ovog člana vrši se tako što se prosječna neto plaća koju je osiguranik ostvario u godini koja prethodi godini nastanka invalidnosti usklađuje sa kretanjem prosječne neto plaće svih zaposlenih kod poslodavca i dovodi na nivo plaća za mjesec za koji se isplaćuje naknada. (3) Naknada plaće ne može biti manja od najniže plaće utvrđene Općim kolektivnim ugovorom za teritorij Federacije BiH. Član 57. (Isplata naknade) (1) Naknada zbog čekanja pripada od dana nastanka invalidnosti do dana rasporeda na drugo radno mjesto, odnosno do dana upućivanja na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju, kao i od dana završene prekvalifikacije ili dokvalifikacije do dana rasporeda na drugo radno mjesto i isplaćuje se u visini osnovice naknade. (2) Naknada za vrijeme prekvalifikacije ili dokvalifikacije pripada za vrijeme trajanja prekvalifikacije ili dokvalifikacije i isplaćuje se u visini osnovice naknade. (3) Naknada zbog manje plaće pripada od dana rasporeda na drugo radno mjesto i isplaćuje se u visini razlike između osnovice naknade i neto plaće osiguranika na drugom radnom mjestu. POGLAVLJE III. INVALIDSKA PENZIJA Član 58. (Uslovi za invalidsku penziju) (1) Osiguranik, kod koga je utvrđena I. kategorija invalidnosti stiče pravo na invalidsku penziju: a) ako je invalidnost prouzrokovana povredom na radu ili profesionalnom bolešću, bez obzira na dužinu penzijskog staža; b) ako je invalidnost prouzrokovana povredom van rada ili bolešću, pod uslovom da je prije nastanka invalidnosti imao navršen penzijski staž koji mu pokriva najmanje jednu trećinu perioda od navršenih najmanje 20 godina života do dana nastanka invalidnosti (u daljnjem tekstu: radni vijek), računajući radni vijek na pune godine. (2) Osiguranik kod koga je utvrđena I. kategorija invalidnosti do navršene 30. godine života stiče pravo na invalidsku penziju ako je invalidnost prouzrokovana povredom van rada ili bolešću, pod uslovom da prije nastanka invalidnosti ima navršen penzijski staž koji mu pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka, ali najmanje jednu godinu staža osiguranja. (3) Osiguraniku iz st. (1) i (2) ovog člana koji je bio na redovnom školovanju i takvim školovanjem stekao višu ili visoku stručnu spremu, radni vijek se računa od 22 godine života, ako je stekao višu stručnu spremu, odnosno od 25 godina, ako je stekao visoku stručnu spremu. Član 59. (Odlučivanje o pravu iz penzijskog i invalidskog osiguranja) Kada je za rješavanje o pravu iz penzijskog i invalidskog osiguranja potrebno utvrditi invalidnost i potpunu nesposobnost za privređivanje, nosilac osiguranja donosi rješenje o pravima po osnovu tih činjenica utvrđenih na osnovu nalaza, ocjene i mišljenja Instituta. Član 60. (Način određivanja invalidske penzije) Invalidska penzija se određuje na isti način kao i starosna penzija. Član 61. (Najniži iznos invalidske penzije) Osiguraniku koji ima manje od 15 godina staža osiguranja invalidska penzija se određuje za staž osiguranja od 15 godina, koja ne može biti manja od iznosa najniže penzije određene u skladu sa ovim zakonom. Član 62. (Invalidska penzija u slučaju povrede na radu ili profesionalne bolesti) Osiguraniku kod koga je invalidnost prouzrokovana povredom na radu ili profesionalnom bolešću invalidska penzija se određuje za staž osiguranja od 40 godina. Član 63. (Određivanje invalidske penzije uzrokovane kombinovanim uzrocima invalidnosti) (1) Osiguraniku koji ispunjava uslov za invalidsku penziju u pogledu penzijskog staža i kod koga je invalidnost prouzrokovana djelimično povredom na radu ili profesionalnom bolešću, a djelimično povredom van rada ili bolešću određuje se jedna invalidska penzija koja se sastoji od dijela određenog na osnovu povrede na radu ili profesionalne bolesti i dijela na osnovu povrede van rada ili bolesti, prema njihovom uticaju na ukupnu invalidnost. (2) Penzija određena na način iz stava (1) ovog člana ne može iznositi više od penzije koja bi pripadala osiguraniku za 40 godina penzijskog staža. Član 64. (Posebni slučajevi utvrđivanja ličnog koeficijenta) Osiguraniku koji do nastanka invalidnosti ima plaće, odnosno osnovice osiguranja samo u kalendarskoj godini u kojoj je invalidnost nastala, lični koeficijent utvrđuje se tako što se ukupan iznos plaća, odnosno osnovica osiguranja ostvarenih za pune mjesece u toj godini podijeli sa ukupnim iznosom prosječnih plaća u Federaciji u istom periodu. Srijeda, 21. 2. 2018. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 13 - Strana 11 Član 65. (Utvrđivanje koeficijenta u slučaju kada nije ostvarena plaća) Osiguraniku koji do nastanka invalidnosti nije ostvario plaću ni za jedan mjesec, lični koeficijent utvrđuje se tako što se mjesečna plaća koja bi mu pripadala za radno mjesto na kome je radio na dan nastanka invalidnosti, podijeli sa prosječnom plaćom u Federaciji za taj mjesec. Član 66. (Godišnji lični koeficijent za invalidsku penziju osiguranika u određenim okolnostima) Licu koje ostvaruje pravo na invalidsku penziju kao osiguranik iz člana 17. ovog zakona godišnji lični koeficijent ne može biti manji od 0,5. POGLAVLJE IV. NOVČANA NAKNADA ZA FIZIČKU ONESPOSOBLJENOST Član 67. (Fizička onesposobljenost) (1) Fizička onesposobljenost postoji kada je osiguranik pretrpio gubitak, ozbiljnu povredu ili značajnu onesposobljenost organa ili dijelova tijela što pogoršava prirodnu aktivnost organizma i zahtijeva veći napor za zadovoljavanje životnih potreba, bez obzira da li je na taj način prouzrokovana invalidnost ili ne. (2) Pravo na novčanu naknadu zbog fizičke onesposobljenosti stiče osiguranik čija je fizička onesposobljenost u iznosu od najmanje 30% nastala kao rezultat povrede na radu ili bolesti uzrokovane radom. (3) Vrste fizičke onesposobljenosti na osnovu kojih se stiče pravo na novčanu naknadu kao i procent takve onesposobljenosti utvrđuju se zakonom. (4) Osnov za novčanu naknadu za fizičku onesposobljenost je najniži iznos penzije utvrđen u skladu sa ovim zakonom. (5) Novčana naknada za fizičku onesposobljenost se utvrđuje prema procentu fizičke onesposobljenosti i izražava se u odgovarajućem procentu od osnova te iznosi: Za fizičku onesposobljenost od Stepen Novčana naknada izražena kao procenat od osnove 100% 1 60% 90% 2 54% 80% 3 48% 70% 4 42% 60% 5 36% 50% 6 30% 40% 7 24% 30% 8 18% (6) Osiguranik ima pravo na novčanu naknadu od momenta nastupanja fizičke onesposobljenosti ukoliko je zahtjev za naknadu podnesen u roku od tri mjeseca od dana nastupanja fizičke onesposobljenosti. Ako je zahtjev podnesen nakon isteka predviđenog perioda, osiguranik ima pravo na novčanu naknadu od prvog dana u mjesecu nakon podnošenja zahtjeva i za tri mjeseca unazad. (7) Ako je osiguranik za isti slučaj fizičke onesposobljenosti stekao pravo na novčanu naknadu i na osnovu ovog zakona i na osnovu drugih propisa, u tom slučaju može po sopstvenom izboru koristiti bilo koji od ova dva osnova za naknadu. POGLAVLJE V. PORODIČNA PENZIJA Član 68. (Uslovi za porodičnu penziju) Pravo na porodičnu penziju imaju članovi porodice umrlog osiguranika koji je na dan smrti ispunjavao uslove za starosnu ili invalidsku penziju i članovi porodice umrlog korisnika starosne ili invalidske penzije. Član 69. (Članovi porodice umrlog osiguranika) Članovima porodice umrlog osiguranika, odnosno korisnika penzije smatraju se: a) bračni supružnik (udovica odnosno udovac), b) razvedeni bračni supružnik, ako mu je pravosnažnom presudom suda dosuđeno pravo na izdržavanje, c) dijete, rođeno u braku ili van braka, te usvojeno dijete, d) pastorak ukoliko ga je umrli osiguranik, odnosno korisnik penzije izdržavao, e) dijete-unuče bez oba roditelja ukoliko ga je umrli osiguranik, odnosno korisnik penzije izdržavao. Član 70. (Uslovi za porodičnu penziju udovice) (1) Udovica ima pravo na porodičnu penziju: a) ako je na dan smrti supruga navršila 50 godina života, b) ako je na dan smrti supruga bila potpuno nesposobna za privređivanje, odnosno ako je takva nesposobnost nastala u roku jedne godine od dana smrti supruga, c) ako je poslije smrti supruga ostalo jedno ili više djece koja imaju pravo na porodičnu penziju, a ona obavlja roditeljske dužnosti prema toj djeci. (2) Udovica kojoj pravo na porodičnu penziju ostvarenu u skladu sa stavom (1) tačka c) ovog člana prestane prije navršenih 50 ali poslije navršenih 45 godina života može ponovo ostvariti pravo na porodičnu penziju kad navrši 50 godina života. (3) Udovica koja nije ostvarila pravo na porodičnu penziju u skladu sa stavom (1) tačka c) ovog člana, iako je ispunjavala uslove, može ostvariti pravo na porodičnu penziju i nakon prestanka prava na porodičnu penziju djece, pod uslovima utvrđenim ovim zakonom. (4) Udovica koja u toku korištenja prava na porodičnu penziju, ostvarenu u skladu sa stavom (1) tačka c) ovog člana, postane potpuno nesposobna za privređivanje zadržava pravo na porodičnu penziju dok postoji takva nesposobnost. (5) Udovica koja u toku korištenja prava u skladu sa stavom (1) tačka c) ovog člana navrši 50 godina života zadržava pravo na porodičnu penziju. (6) Udovica koja do smrti supruga nije navršila 50 ali je imala navršenih 45 godina života ima pravo na porodičnu penziju kad navrši 50 godina života. (7) Udovica koja je do smrti supruga ili do prestanka prava na porodičnu penziju navršila 45 godina života ima pravo na porodičnu penziju prije navršenih 50 godina života, ako postane potpuno nesposobna za privređivanje. (8) Udovica ima pravo na porodičnu penziju i kad je dijete osiguranika, odnosno korisnika penzije rođeno 300 dana nakon njegove smrti. (9) Izuzetno od uslova propisanih u st. (1) do (8) ovog člana, udovica šehida, odnosno poginulog branioca, ima pravo na porodičnu penziju kada navrši 45 godina života. Član 71. (Uslovi za porodičnu penziju udovca) (1) Udovac ima pravo na porodičnu penziju: a) ako je na dan smrti supruge navršio 60 godina života, b) ako je na dan smrti supruge bio potpuno nesposoban za privređivanje, odnosno ako je takva nesposobnost nastala u roku jedne godine od dana smrti supruge, c) ako je poslije smrti supruge ostalo jedno ili više djece koja imaju pravo na porodičnu penziju, a on obavlja roditeljske dužnosti prema toj djeci. (2) Udovac kome pravo na porodičnu penziju ostvarenu prema odredbama stava (1) tačka c) ovog člana prestane prije Broj 13 - Strana 12 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 21. 2. 2018. navršenih 60 ali poslije navršenih 55 godina života može ponovo ostvariti pravo kad navrši 60 godina života. (3) Udovac koji nije ostvario pravo na porodičnu penziju u skladu sa stavom (1) tačka c) ovog člana, iako je ispunjavao uslove, može ostvariti pravo na porodičnu penziju i nakon prestanka prava na porodičnu penziju djece, pod uslovima utvrđenim ovim zakonom. (4) Udovac koji u toku korištenja prava na porodičnu penziju ostvarenu u skladu sa stavom (1) tačka c) ovog člana postane potpuno nesposoban za privređivanje zadržava pravo na porodičnu penziju dok postoji takva nesposobnost. (5) Udovac koji u toku korištenja prava u skladu sa stavom (1) tačka c) ovog člana navrši 60 godina života zadržava pravo na porodičnu penziju. (6) Udovac koji do smrti supruge nije navršio 60 ali je imao navršenih 55 godina života ima pravo na porodičnu penziju kad navrši 60 godina života. (7) Udovac koji je do smrti supruge ili do prestanka prava na porodičnu penziju navršio 55 godina života ima pravo na porodičnu penziju prije navršenih 60 godina života, ako postane potpuno nesposoban za privređivanje. (8) Izuzetno od uslova propisanih u st. (1) do (7) ovog člana, udovac šehida-žene, odnosno poginule braniteljice, ima pravo na porodičnu penziju kada navrši 60 godina života. Član 72. (Uslovi za porodičnu penziju supružnika iz razvedenog braka) Pravo na porodičnu penziju ima i supružnik iz razvedenog braka, ako mu je pravosnažnom sudskom presudom dosuđeno pravo na izdržavanje, te ukoliko ispunjava uslove iz ovog zakona. Član 73. (Uslovi za porodičnu penziju djeteta) (1) Dijete ima pravo na porodičnu penziju do navršenih 15 godina života. (2) Poslije navršenih 15 godina života, dijete ima pravo na porodičnu penziju do završetka redovnog školovanja, ali najkasnije do navršenih 26 godina života. (3) Redovnim školovanjem, u smislu ovog zakona, ne smatra se školovanje u školi istog ili nižeg stepena obrazovanja od škole koju je dijete završilo. (4) Dijete kod koga nastupi nesposobnost za samostalan život i rad prije 15. godine života ima pravo na porodičnu penziju dok ta nesposobnost traje. (5) Dijete kod koga nesposobnost za privređivanje nastupi poslije 15. godine života, a prije smrti osiguranika odnosno korisnika penzije ima pravo na porodičnu penziju ako ga je osiguranik odnosno korisnik penzije izdržavao do svoje smrti. (6) Dijete kod koga u toku korištenja prava na porodičnu penziju nastupi nesposobnost za samostalan život i rad ili nesposobnost za privređivanje zadržava pravo na penziju dok ta nesposobnost traje. (7) Nesposobnost za samostalan život i rad postoji kada se lice zbog vrste i težine fizičkog ili mentalnog oštećenja ili vrste i težine psihičke bolesti ne može osposobiti za obavljanje najjednostavnijih poslova. Član 74. (Izdržavani član porodice i porodično domaćinstvo) (1) Osiguranik, odnosno korisnik penzije izdržavao je člana porodice ako prosječni mjesečni prihod člana porodičnog domaćinstva podnosioca zahtjeva za ostvarivanje prava na porodičnu penziju, u godini u kojoj je nastupila smrt osiguranika odnosno korisnika penzije, ne prelazi iznos najniže penzije u Federaciji iz prethodne godine, određene u skladu sa ovim zakonom. (2) Porodičnim domaćinstvom u skladu sa stavom (1) ovog člana smatraju se supružnici i njihova djeca (rođena u braku i van braka, usvojena, pastorci i unučad koje je izdržavao). Član 75. (Način utvrđivanja porodične penzije) (1) Porodična penzija poslije smrti osiguranika se određuje od invalidske penzije koja bi mu pripadala na dan smrti, a u procentu koji se utvrđuje prema broju članova porodice koji imaju pravo na penziju. (2) Porodična penzija poslije smrti korisnika starosne ili invalidske penzije određuje se od penzije koja je pripadala korisniku na dan smrti, a u procentu koji se utvrđuje prema broju članova porodice koji imaju pravo na penziju. Član 76. (Iznosi porodične penzije) (1) U zavisnosti od broja članova porodice koji ostvaruju pravo, porodična penzija iznosi: a) za jednog člana 70% od penzije od koje se određuje, b) za dva člana 80% od penzije od koje se određuje, c) za tri člana 90% od penzije od koje se određuje i d) za četiri i više članova 100% od penzije od koje se određuje. (2) Dijete, odnosno djeca bez oba roditelja imaju pravo na porodičnu penziju u punom iznosu koji bi pripadao osiguraniku, odnosno korisniku penzije, ukoliko ispunjavaju uslove propisane ovim zakonom. Član 77. (Dijeljenje porodične penzije) Ako pravo na porodičnu penziju imaju supružnik umrlog osiguranika, odnosno korisnika penzije i razvedeni supružnik kome je dosuđeno pravo na izdržavanje, porodična penzija određuje se u visini koja pripada za jednog člana porodice i dijeli se na jednake dijelove. POGLAVLJE VI. USKLAĐIVANJE OPĆEG BODA I PENZIJA Član 78. (Usklađivanje općeg boda) (1) Vrijednost općeg boda iz člana 47. ovog zakona usklađuje se 15. aprila svake godine, počev od 01.01.2019. godine, prema procentu porasta prosječne bruto plaće u Federaciji u prethodnoj godini. (2) U slučaju promjene obuhvata bruto plaće u smislu Zakona o porezu na dohodak, vrijednost općeg boda će se uskladiti prema odredbi člana 79. stav (1) ovog zakona. (3) Usklađivanje vrijednosti boda iz stava (2) može se provoditi najviše dvije uzastopne kalendarske godine. (4) Vrijednost općeg boda iz stava (1) ovog člana, uz saglasnost Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije), utvrđuje i objavljuje nosilac osiguranja u "Službenim novinama Federacije BiH". Član 79. (Usklađivanje penzija) (1) Penzije se usklađuju 15. aprila svake godine na način da se usklađivanje vrši u visini zbira 50% procenta porasta potrošačkih cijena i 50% procenta porasta realnog bruto društvenog proizvoda u Federaciji u prethodnoj godini,a prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, osim penzija ostvarenih u godini u kojoj se vrši usklađivanje, a najviše do stope rasta realnog bruto društvenog proizvoda u prethodnoj godini. (2) Izuzetno od stava (1) ovog člana najviše penzije se neće usklađivati/povećavati sve dok najniži iznos penzije ne Srijeda, 21. 2. 2018. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 13 - Strana 13 dostigne 1/5 (jednu petinu) iznosa najviše penzije ostvarene po zakonu. Član 80. (Vanredno usklađivanje penzija) (1) Vlada Federacije može odlučiti da izvrši vanredno usklađivanje penzija. (2) Vanredno usklađivanje može se provesti jednom u tekućoj godini ako je stopa rasta realnog bruto društvenog proizvoda u prethodne dvije kalendarske godine veća od 3% i ako nema akumuliranog deficita budžeta Federacije, a najviše do stope rasta realnog bruto društvenog proizvoda u prethodnoj godini. (3) Odluku iz stava (1) ovog člana Vlada Federacije, donosi do kraja mjeseca od kojeg se vrši vanredno usklađivanje. POGLAVLJE VII. NAJNIŽA I ZAJAMČENA PENZIJA Član 81. (Najniža i zajamčena penzija) (1) Najniži iznos penzije pripada korisniku starosne, porodične, odnosno invalidske penzije, a kome je penzija određena u manjem iznosu od penzije utvrđene po odredbama stava (2) ovog člana. (2) Najniži iznos penzije je iznos najniže penzije isplaćene za decembar 2016. godine u Federaciji, usklađene za sva pripadajuća povećanja na dan ostvarivanja prava, a dalje se usklađuje u skladu sa članom 79. stav (1) ovog zakona. (3) Izuzetno, ukoliko postoje finansijske mogućnosti, Vlada Federacije može posebnom odlukom utvrditi povećanje iznosa najniže penzije u procentu većem od procenta iz stava (2) ovog člana, a najviše do stope rasta realnog bruto društvenog proizvoda u prethodnoj godini. (4) Zajamčeni iznos penzije pripada osiguraniku koji je ostvario pravo na penziju sa 40 godina staža osiguranja, a kome je penzija određena u manjem iznosu od penzije utvrđene po odredbama stava (5) ovog člana. (5) Zajamčeni iznos penzije je iznos zajamčene penzije isplaćene za decembar 2016. godine u Federaciji, usklađene za sva pripadajuća povećanja na dan ostvarivanja prava, a dalje se usklađuje u skladu sa članom 79. stav (1) ovog zakona. Član 82. (Izuzeci od najniže penzije) Odredbe člana 81. st. (1), (2), (4) i (5) ovog zakona ne odnose se na osiguranike koji su ostvarili pravo na srazmjerni dio penzije po međunarodnim ugovorima, kao ni na korisnike koji nemaju prebivalište na teritoriji BiH, ukoliko međunarodnim ugovorom nije drugačije uređeno. POGLAVLJE VIII. ZAJEDNIČKE ODREDBE Član 83. (Momenat ostvarivanja prava) Pravo na starosnu i invalidsku penziju obezbjeđuje se nakon prestanka osiguranja. Član 84. (Nemogućnost prelaska starosne u invalidsku penziju) Promjene u zdravstvenom stanju korisnika starosne penzije koji stekne status osiguranika, nakon ostvarivanja prava na penziju, bez obzira na uzrok, ne mogu biti razlog za ponovno priznavanje prava na penziju po osnovu nastale invalidnosti. Član 85. (Nemogućnost ostvarivanja prava po osnovu promijenjene radne sposobnosti) Prava na osnovu promijenjene radne sposobnosti ne obezbjeđuju se osiguraniku koji ispuni jedan od uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju ili koji ispuni uslove za ostvarivanje prava na invalidsku penziju. Član 86. (Posebni slučajevi sankcija u vezi sa pravom na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju) Pravo na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju ne obezbjeđuje se osiguraniku koji bez opravdanog razloga ne počne sa prekvalifikacijom ili dokvalifikacijom u određenom roku ili koji neopravdano prekine započetu prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju. Član 87. (Izuzeci kodostvarivanja prava na osnovu povrede na radu ili profesionalne bolesti) Osiguraniku iz člana 12. tač. c), d) i e) ovog zakona ne obezbjeđuju se prava na osnovu povrede na radu ili profesionalne bolesti u vezi sa poslovima za koje ostvaruje ugovorenu naknadu. Član 88. (Dobrovoljno osiguranje i prava na osnovu povrede na radu ili profesionalne bolesti) Osiguraniku u dobrovoljnom osiguranju ne obezbjeđuju se prava na osnovu povrede na radu ili profesionalne bolesti. Član 89. (Odnos prava na porodičnu penziju i obaveznog osiguranja) Pravo na porodičnu penziju obezbjeđuje se članu porodice umrlog osiguranika, odnosno korisnika penzije koji nije u obaveznom osiguranju. Član 90. (Izuzeci od ostvarivanja prava na porodičnu penziju) (1) Pravo na porodičnu penziju ne može ostvariti i koristiti član porodice koji je namjerno uzrokovao smrt osiguranika ili korisnika penzije i za takvo krivično djelo je osuđen pravosnažnom presudom na kaznu zatvora. (2) Član porodice umrlog osiguranika ili korisnika penzije, koji se namjerno onesposobio za rad radi ostvarivanja prava na porodičnu penziju, ne može po tom osnovu steći pravo na porodičnu penziju. Član 91. (Porodična penzija i zaključenje braka) Ukoliko korisnik starosne ili invalidske penzije zaključi brak sa navršenih 65 godina života, pravo na porodičnu penziju obezbjeđuje se bračnom supružniku pod uslovom da je brak trajao najmanje tri godine ili da imaju zajedničko dijete. Član 92. (Status osiguranika po ranijim propisima) Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja obezbjeđuju se i licu koje nema status osiguranika po ovom zakonu, ali je taj status imalo po ranijim propisima, ukoliko ispunjava uslove za ostvarivanje prava propisana ovim zakonom. POGLAVLJE IX. PRAVO NA PENZIJU POVRATNIKA U FEDERACIJU Član 93. (Pravo na penziju povratnika) (1) Povratnici iz Republike Srpske u Federaciju koji su bili korisnici penzija ostvarenih u Društvenom fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje Bosne i Hercegovine Sarajevo i kojima je isplata penzija vršena na teritoriju današnje Federacije do 30. aprila 1992. godine, od dana podnošenja zahtjeva imaju pravo na penziju kod nositelja osiguranja u Federaciji. (2) Pravo iz stava (1) ovog člana mogu ostvariti lica koja su se vratila u Federaciju i koja su stekla status povratnika u smislu Zakona o raseljenim licima i povratnicima u Federaciji Bosne i Hercegovine i izbjeglicama iz Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 15/05). (3) Korisnici penzija iz st. (1) i (2) ovog člana, kojima je nakon povratka iz Republike Srpske u Federaciju, nositelj osiguranja priznao pravo na isplatu penzije, zadržavaju Broj 13 - Strana 14 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 21. 2. 2018. pravo na isplatu penzije i u slučaju ako se kasnije odsele u inostranstvo. DIO PETI - OSTVARIVANJE I KORIŠTENJE PRAVA POGLAVLJE I. POKRETANJE POSTUPKA Član 94. (Načelo dvostepenosti i sudske zaštite) U postupku ostvarivanja prava iz penzijskog osiguranja osigurava se dvostupnost rješavanja kod nosioca osiguranja, kao i sudska zaštita prava. Član 95. (Obaveza pružanja stručne pomoći) U postupku ostvarivanja prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, kao i u postupku utvrđivanja penzijskog staža, nosilac osiguranja je obavezan da osiguranicima i korisnicima prava pruža stručnu pomoć. Član 96. (Pokretanje postupka za starosnu penziju) Postupak za ostvarivanje prava na starosnu penziju pokreće se na zahtjev osiguranika, a nakon prestanka osiguranja. Član 97. (Pokretanje postupka za invalidsku penziju) (1) Postupak za ostvarivanje prava na osnovu invalidnosti pokreće se na zahtjev osiguranika, nadležnog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite ili poslodavca pod uslovom da snosi troškove medicinskog vještačenja i da ima saglasnost sindikata. (2) Izuzetno, ukoliko osiguranik nije u mogućnosti da pokrene postupak za ostvarivanje prava na osnovu invalidnosti, zahtjev u njegovo ime može pokrenuti zakonski zastupnik ili punomoćnik. Član 98. (Pokretanje postupka za porodičnu penziju) Postupak za ostvarivanje prava na porodičnu penziju pokreće se na zahtjev člana porodice umrlog osiguranika, odnosno člana porodice umrlog korisnika starosne ili invalidske penzije. Član 99. (Pokretanje postupka za utvrđivanje penzijskog staža) Postupak za utvrđivanje penzijskog staža pokreće se na zahtjev poslodavca, osiguranika, odnosno korisnika starosne ili invalidske penzije, kao i na zahtjev člana porodice umrlog osiguranika, odnosno člana porodice umrlog korisnika starosne ili invalidske penzije. POGLAVLJE II. POSTUPAK RJEŠAVANJA I ZAŠTITA PRAVA Član 100. (Rješavanje o pravima) (1) O pravima iz penzijskog i invalidskog osiguranja, kao i o utvrđivanju penzijskog staža rješava nosilac osiguranja. (2) Staž osiguranja kod nosilaca penzijskog i invalidskog osiguranja u Federaciji i Republici Srpskoj priznavat će se u skladu sa sporazumom zaključenim između navedenih subjekata. (3) Osiguranici koji su ostvarili penzijski staž u BiH do 30. aprila 1992. godine, prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, po zakonu i primjenom međunarodnih ugovora, ostvaruju kod nosioca osiguranja u Federaciji, ukoliko je posljednje osiguranje bilo na teritoriji sadašnje Federacije. (4) Nosilac osiguranja u Federaciji je nadležan i u slučaju ako je staž osiguranja nakon 30. aprila 1992. godine ostvaren isključivo na teritoriji sadašnje Federacije, odnosno poseban staž koji se priznaje po propisima Federacije. (5) Ukoliko je staž osiguranja ostvaren nakon 30. aprila 1992. godine u oba entiteta, nosilac osiguranja u Federaciji prvi pristupa vođenju postupka ukoliko je posljednji staž osiguranja ostvaren na teritoriji Federacije, nakon čega se primjenjuje sporazum, drugi propis između entiteta ili propis države Bosne i Hercegovine. (6) Za odlučivanje o pravu na porodičnu penziju, poslije smrti korisnika penzije, nadležan je nosilac osiguranja u Federaciji ukoliko je na dan smrti korisnika vršio isplatu penzije. Član 101. (Način utvrđivanja činjenica) (1) U cilju pravilnog evidentiranja podataka bitnih za ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, nosilac osiguranja vrši kontrolu tačnosti podataka u smislu propisa o matičnoj evidenciji o osiguranicima i korisnicima prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja. (2) O pravima iz penzijskog i invalidskog osiguranja nosilac osiguranja rješava na osnovu podataka unesenih u matičnu evidenciju. (3) Činjenice koje se ne mogu utvrditi na osnovu podataka iz matične evidencije, a koje su od značaja za ostvarivanje prava, utvrđuju se u postupku rješavanja o tim pravima, ili postupku iz člana 99. ovog zakona. Član 102. (Odredbe o medicinskom vještačenju) (1) Postojanje invalidnosti osiguranika i nesposobnosti člana porodice, kao uslova za ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, utvrđuje Institut, u skladu sa propisima o medicinskom vještačenju zdravstvenog stanja i ovom zakonu. (2) Institut uređuje postupak ocjenjivanja radne sposobnosti, utvrđivanje invalidnosti osiguranika i nesposobnosti člana porodice, obim i sadržaj medicinske dokumentacije potrebne za vještačenje, nalaze, ocjene i mišljenja koje mogu donijeti organi vještačenja, definicije svih nalaza, ocjena i mišljenja, sadržaj obrazaca nalaza, ocjene i mišljenja, kao i postupak revizije i kontrole nalaza, ocjena i mišljenja. Član 103. (Prvostepeni i drugostepeni postupak) (1) O pravima iz penzijskog i invalidskog osiguranja i o utvrđivanju penzijskog staža u prvom stepenu rješava nadležna služba nosioca osiguranja, na čijem području je osiguranik bio osiguran prije podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava ili utvrđivanje penzijskog staža. (2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, ako je od prestanka osiguranja do podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava ili utvrđivanje penzijskog staža prošlo više od 12 mjeseci, u prvom stepenu nadležna je služba nosioca osiguranja na čijem području podnosilac zahtjeva ima prebivalište. (3) O pravima iz penzijskog i invalidskog osiguranja i o utvrđivanju penzijskog staža, u drugom stepenu rješava direktor nosioca osiguranja. Član 104. (Žalba) Žalba protiv rješenja prvostepenog organa ne odlaže izvršenje rješenja. Član 105. (Upravni spor) Protiv rješenja nosioca osiguranja donesenog u drugom stepenu može se pokrenuti upravni spor kod nadležnog suda. POGLAVLJE III. OSTVARIVANJE PRAVA Član 106. (Momenat ostvarivanja prava na starosnu penziju) (1) Pravo na starosnu penziju osiguranik stiče od prvog narednog dana nakon prestanka osiguranja, pod uslovom da Srijeda, 21. 2. 2018. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 13 - Strana 15 je zahtjev za ostvarivanje prava podnesen u roku od tri mjeseca od dana prestanka osiguranja. (2) Ako je zahtjev za ostvarivanje prava podnesen poslije isteka roka iz stava (1) ovog člana, pravo na starosnu penziju osiguranik stiče od dana podnošenja zahtjeva i za tri mjeseca unazad ako su na taj dan ispunjeni uslovi za ostvarivanje prava. Član 107. (Momenat ostvarivanja prava na invalidsku penziju) (1) Pravo na invalidsku penziju osiguranik stiče od dana nastanka invalidnosti. (2) Pravo na invalidsku penziju osiguraniku se priznaje od dana utvrđivanja invalidnosti pod uslovom da je zahtjev za ostvarivanje prava podnio u roku od tri mjeseca od dana ispunjenja uslova za ostvarivanje prava, a ukoliko je zahtjev za ostvarivanje prava podnio nakon isteka roka od tri mjeseca, pravo na invalidsku penziju se priznaje od dana podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava i za tri mjeseca unazad. Član 108. (Momenat ostvarivanja prava na porodičnu penziju) (1) Pravo na porodičnu penziju iza umrlog osiguranika član porodice stiče od dana kad su ispunjeni uslovi za ostvarivanje prava, pod uslovom da je zahtjev za ostvarivanje prava podnesen u roku od tri mjeseca od dana ispunjenja uslova. (2) Pravo na porodičnu penziju iza umrlog korisnika prava član porodice stiče od prvog dana narednog mjeseca od dana smrti, pod uslovom da je zahtjev za ostvarivanje prava podnesen u roku od tri mjeseca od dana ispunjenja uslova. (3) Ako je zahtjev za ostvarivanje prava podnesen poslije isteka roka iz st. (1) i (2) ovog člana, pravo na porodičnu penziju član porodice ima od dana podnošenja zahtjeva i za tri mjeseca unazad ako su na taj dan ispunjeni uslovi za ostvarivanje prava. Član 109. (Porodična penzija u slučaju kada pravo ostvaruje više članova porodice) (1) Porodična penzija se određuje kao jedna i kada pravo ostvaruje više članova porodice, pod uslovom da korisnici ne zahtijevaju da se penzija isplaćuje odvojeno. (2) Ako korisnici zahtijevaju da se penzija isplaćuje odvojeno, dio penzije koji pripada svakom korisniku određuje se tako što se iznos penzije iz stava (1) ovog člana podijeli sa brojem korisnika. Član 110. (Ponovno određivanje iznosa porodične penzije) (1) Ako neko od članova porodice podnese zahtjev za ostvarivanje prava poslije članova porodice koji su ostvarili pravo, određuje se novi iznos porodične penzije od dana podnošenja zahtjeva i za tri mjeseca unazad. (2) Ako nekom od članova porodice prestane pravo na porodičnu penziju, za preostale korisnike određuje se novi iznos porodične penzije od prvog narednog dana nakon prestanka prava. (3) Ako ostvaruje pravo u skladu sa članom 70. stav (8) ovog zakona, ima pravo na porodičnu penziju od dana smrti osiguranika, odnosno prvog dana narednog mjeseca od dana smrti korisnika penzije, ukoliko je zahtjev podnijela u roku od tri mjeseca od dana rođenja djeteta. Član 111. (Obaveza korištenja samo jednog prava na penziju) Lice koje u skladu sa ovim zakonom ispuni uslove za ostvarivanje prava na penziju po više osnova može, po sopstvenom izboru, koristiti samo jedno od tih prava. POGLAVLJE IV. ISPLATA PENZIJA Član 112. (Isplata penzija) Penzija se isplaćuje od dana ispunjenja uslova propisanih za sticanje penzije, ako je zahtjev podnijet u roku od tri mjeseca od dana ispunjenja uslova, a ako je zahtjev podnijet po isteku tog roka, od dana podnošenja zahtjeva i za tri mjeseca unazad. Član 113. (Utvrđivanje penzije i dospjela novčana primanja) (1) Penzija se utvrđuje u mjesečnom iznosu i isplaćuje unazad, u tekućem mjesecu za prethodni mjesec. (2) Dospjela novčana primanja proistekla iz ostvarenog prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja zastarijevaju u roku od tri mjeseca, od dana dospjelosti. Član 114. (Način isplate penzije) (1) Nosilac osiguranja je obavezan da penziju isplaćuje korisniku u Federaciji, putem pošte ili putem banaka, a što će se urediti posebnim aktom nosioca osiguranja. (2) Isplata penzije u inostranstvo vrši se u skladu sa odredbama međunarodnih sporazuma o socijalnom osiguranju, a u slučaju kad sporazum nije zaključen, isplata se vrši po principu reciprociteta. (3) Penzija se isplaćuje državljaninu Federacije u inostranstvo, ako takva obaveza postoji po međunarodnom ugovoru. Ako ova obaveza ne postoji po međunarodnom ugovoru, nosilac osiguranja može odobriti isplatu, ako iz porodičnih i zdravstvenih razloga državljanin Federacije odlazi na stalan boravak u inostranstvo. Član 115. (Obaveze korisnika penzije i obustava isplate) (1) Korisnik penzije je obavezan da, u roku od 15 dana od nastanka, nosiocu osiguranja prijavi svaku činjenicu koja je od uticaja na korištenje odnosno obim prava. (2) Korisnik penzije kome se isplata vrši van Federacije obavezan je da na kraju kalendarske godine, nosiocu osiguranja dostavi potvrdu o životu. (3) Korisniku penzije koji ne postupi na način iz st. (1) i (2) ovog člana ili se ne odazove pozivu nosioca osiguranja za činjenice za koje je vezano korištenje prava, isplata penzije se obustavlja. Član 116. (Obustava isplate u slučaju sticanja statusa osiguranika u obavezom osiguranju) Korisniku penzije koji u skladu sa ovim zakonom stekne status osiguranika u obaveznom osiguranju, izuzev osiguranika iz člana 12. tač. c), d), e) i f) ovog zakona, isplata penzije se obustavlja za period trajanja osiguranja. POGLAVLJE V. PONOVNO ODREĐIVANJE PENZIJE Član 117. (Ponovno određivanje penzije) Korisniku starosne penzije koji stekne status osiguranika u obaveznom osiguranju, nakon prestanka tog osiguranja, na njegov zahtjev će se odrediti novi iznos penzije po odredbama ovog zakona pod uslovom da je naknadno navršio najmanje šest mjeseci staža osiguranja ili će se na njegov zahtjev uspostaviti isplata ranije priznate penzije. Broj 13 - Strana 16 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 21. 2. 2018. POGLAVLJE VI. PRESTANAK PRAVA Član 118. (Prestanak prava) (1) Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja prestaju smrću korisnika. (2) Penzija za mjesec u kome je nastupila smrt korisnika isplaćuje se za cijeli mjesec. Član 119. (Momenat prestanka prava) (1) Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, prestaju kada u toku korištenja prestanu da postoje uslovi za ostvarivanje tih prava. (2) Prava u skladu sa stavom (1) ovog člana prestaju od dana prestanka postojanja uslova za ostvarivanje prava. (3) Ukoliko korisnik porodične penzije kome je pravo prestalo u skladu sa stavom (1) ovog člana ponovo podnese zahtjev za ostvarivanje prava na penziju, uspostavitće se isplata ranije utvrđene penzije nakon ispunjenja uslova propisanih ovim zakonom. Član 120. (Posebni slučajevi prestanka prava) (1) Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja prestaju u slučaju kad se naknadno utvrdi da nisu bili ispunjeni uslovi za ostvarivanje prava. (2) Postupak za prestanak prava u skladu sa stavom (1) ovog člana pokreće se po službenoj dužnosti, bez obzira na rok koji je protekao od dana donošenja rješenja kojim je priznato pravo. (3) Prava u skladu sa stavom (1) ovog člana prestaju od dana utvrđenog rješenjem nosioca osiguranja. Član 121. (Prestanak isplate na zahtjev korisnika) (1) Pravo na isplatu penzija i naknada prestaje na zahtjev korisnika, od dana podnošenja zahtjeva, pod uslovom da u zahtjevu nije precizno naveden datum prestanka. (2) Ukoliko korisnik kome je isplata penzija i naknada prestala u skladu sa stavom (1) ovog člana ponovo podnese zahtjev za isplatu penzije ili naknade, ista mu pripada od dana podnošenja zahtjeva i za tri mjeseca unazad. Član 122. (Prestanak prava na porodičnu penziju udovici) (1) Pravo na porodičnu penziju prestaje udovici mlađoj od 50 godina života koja stupi u brak, izuzev ako je pravo na porodičnu penziju ostvarila zbog potpune nesposobnosti za privređivanje. (2) Udovica koja na osnovu smrti supruga iz novog braka ne ostvari pravo na porodičnu penziju, ima pravo na porodičnu penziju na osnovu supruga iz prvog braka, ako na dan smrti drugog supruga ima djece iz prvog braka koja koriste pravo na porodičnu penziju, pod uslovom da prema toj djeci vrši roditeljske dužnosti. Član 123. (Prestanak prava na porodičnu penziju udovcu) (1) Pravo na porodičnu penziju prestaje udovcu mlađem od 60 godina života koji stupi u brak, izuzev ako je pravo na porodičnu penziju ostvario zbog potpune nesposobnosti za privređivanje. (2) Udovac koji na osnovu smrti supruge iz novog braka ne ostvari pravo na porodičnu penziju, ima pravo na porodičnu penziju po osnovu supruge iz prvog braka, ako na dan smrti druge supruge ima djece iz prvog braka koja koriste pravo na porodičnu penziju, pod uslovom da prema toj djeci vrši roditeljske dužnosti. DIO ŠESTI - FINANSIRANJE POGLAVLJE I. TEKUĆE FINANSIRANJE Član 124. (Finansiranje prava) Sredstva za ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja i rad nosioca osiguranja obezbjeđuju se iz: a) doprinosa, b) budžeta Federacije, c) budžeta Bosne i Hercegovine, d) izdavanja u zakup i prodaje imovine nosioca osiguranja, e) kamata na novčana sredstva, f) usluga stručne službe nosioca osiguranja, g) subvencija, donacija i drugih izvora u skladu sa zakonom, h) kreditnih i drugih sredstava. Član 125. (Korištenje sredstava) (1) Sredstva iz člana 124. ovog zakona koriste se za: a) isplatu penzija, b) troškove isplate penzija, c) troškove za rad organa i stručne službe nosioca osiguranja, d) troškove medicinskog vještačenja, e) nabavku opreme za rad stručne službe nosioca osiguranja, f) izgradnju, kupovinu i održavanje poslovnih objekata nosioca osiguranja, g) ostale troškove u skladu sa zakonom. (2) Sredstva iz člana 124. ovog zakona mogu se koristiti i za pomoć u rehabilitaciji bolesnih i najugroženijih penzionera, što će se urediti aktom nosioca osiguranja, na koji saglasnost daje Ministarstvo, te u skladu sa finansijskim mogućnostima i za finansiranje i rad udruženja penzionera na nivou Federacije. POGLAVLJE II. DOPRINOSI Član 126. (Upućujuće norme o doprinosima) Doprinosi, obveznici doprinosa, uplatioci doprinosa, osnovice i stope doprinosa, način obračuna i rokovi plaćanja, kao i druga pitanja koja se odnose na doprinose uređuju se posebnim zakonom. Član 127. (Stopa doprinosa za staž osiguranja sa uvećanim trajanjem) Stopa doprinosa za osiguranika kome se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem uvećava se aktuarski neutralno, a što će se urediti posebnim zakonom. Član 128. (Upućujuće norme o obvezniku uplate doprinosa) (1) Obveznik uplate doprinosa je obavezan da uplati doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje za sve obveznike doprinosa, u skladu sa posebnim zakonom. (2) Ukoliko ne postoji obveznik uplate doprinosa iz stava (1) ovog člana, utvrđene zaostale obaveze može izmiriti i sam osiguranik ili kupac obveznika uplate doprinosa, kao i drugi organ uprave u skladu sa posebnim propisom. POGLAVLJE III. SREDSTVA IZ BUDŽETA FEDERACIJE Član 129. (Sredstva iz budžeta) (1) Federacija iz budžeta, u skladu sa finansijskim mogućnostima, obezbjeđuje nosiocu osiguranja sredstva za pokriće obaveza nastalih po osnovu: Srijeda, 21. 2. 2018. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 13 - Strana 17 a) prava ostvarenih na osnovu posebnih propisa o povoljnijem penzionisanju i to u iznosu propisanom svakim od posebnih propisa o povoljnijem penzionisanju, b) prava ostvarenih na osnovu posebnog staža iz člana 36. ovog zakona, c) isplate penzija vojnim osiguranicima pripadnicima bivše JNA državljanima BiH (u daljnjem tekstu: vojni osiguranici bivše JNA) - korisnicima penzije koji imaju prebivalište na teritoriji Federacije, a kojima se penzija isplaćuje u visini 50% iznosa penzije određene u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju vojnih osiguranika koji su se primjenjivali do dana stupanja na snagu Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", br. 29/98, 49/00, 32/01, 73/05, 59/06, 4/09 i 55/12), d) prava ostvarenih na osnovu stava (9) člana 70. ovog zakona, e) prava ostvarenih na osnovu stava (8) člana 71. ovog zakona. (2) Korisniku penzije iz stava (1) tačka c) ovog člana penzija se isplaćuje u drugu državu u skladu sa članom 114. ovog zakona. Član 130. (Uvođenje trezorskog poslovanja nosioca osiguranja) (1) Finansijsko poslovanje nosioca osiguranja obavlja se preko računa budžeta Federacije. (2) Sredstva za obavljanje djelatnosti nosioca osiguranja osiguravaju se prema odredbama ovoga zakona i drugih zakona. (3) Prihodi i sredstva za finansiranje rashoda iz člana 125. ovoga zakona i njihov raspored utvrđuju se finansijskim planom nosioca osiguranja koji je sastavni dio budžeta Federacije. (4) Ukoliko prihodi nosioca osiguranja ne pokrivaju rashode za isplatu penzija, u tekućem mjesecu, potrebna razlika sredstava namirit će se iz budžeta Federacije, odnosno drugih izvora koje obezbijedi Federacija. (5) Višak sredstava od doprinosa i drugih izvora je prihod budžeta Federacije. Član 131. (Dinamika osiguravanja sredstava i podzakonski propisi) (1) Sredstva iz čl. 129. i 130. ovog zakona, Federacija obezbjeđuje mjesečno, najkasnije do petog u mjesecu za prethodni mjesec. (2) Federalno ministarstvo finansija može donijeti propis kojim će se urediti način obračuna i utvrđivanja visine obaveze u skladu sa stavom (1) ovog člana. DIO SEDMI - NAKNADA ŠTETE Član 132. (Naknada štete) (1) Naknada štete pričinjene nosiocu osiguranja, odnosno povraćaj nezakonito i nepravilno izvršenih isplata penzija i drugih novčanih primanja iz penzijskog i invalidskog osiguranja vrši se po odredbama zakona kojim se uređuju obligacioni odnosi, ako ovim zakonom nije drugačije uređeno. (2) Nosilac osiguranja ima pravo da zahtijeva naknadu pričinjene štete od poslodavca ako je tjelesno oštećenje, invalidnost ili smrt osiguranika prouzrokovana zbog nepreduzimanja propisanih mjera zaštite na radu ili zaštite životne sredine, a po tom osnovu je ostvareno pravo iz penzijskog i invalidskog osiguranja. (3) Nosilac osiguranja ima pravo da zahtijeva naknadu pričinjene štete od lica koje je, namjerno ili krajnjom nepažnjom, prouzrokovalo tjelesno oštećenje, invalidnost ili smrt osiguranika, ako je, po tom osnovu, ostvareno pravo iz penzijskog i invalidskog osiguranja. (4) Pri utvrđivanju visine štete ne uzimaju se u obzir iznosi uplaćenog doprinosa za to osiguranje, niti dužina navršenog penzijskog staža. Član 133. (Iznos zahtjeva za naknadu štete) (1) Zahtjev za naknadu štete može obuhvatiti ukupan iznos štete ili iznos dijela štete. (2) Iznos iz stava (1) ovog člana obračunava se prema visini priznate penzije, odnosno novčane naknade za tjelesno oštećenje, kao i prema očekivanom prosječnom vremenu korišćenja tog prava. Član 134. (Preplaćeni iznos prava) (1) Lice kome je na teret nosioca osiguranja izvršena isplata, na koju nije imalo pravo po zakonu, obavezno je da vrati nosiocu osiguranja primljeni iznos. (2) Nosilac osiguranja u upravnom postupku po službenoj dužnosti donosi rješenje o utvrđivanju preplaćenog iznosa penzijskog primanja u kojem navodi visinu preplaćenog iznosa, način i rokove za povrat istog. (3) Rješenje o preplati penzije je izvršna isprava shodno propisu kojim se uređuje izvršni postupak. (4) Ako je dužnik korisnik penzije, nosilac osiguranja rješenjem može odrediti da preplaćeni iznos bude nadoknađen obustavom do trećine mjesečnog iznosa penzije sve dok se na taj način ne izmiri preplaćeni iznos. Član 135. (Naknada štete od osiguravajućeg društva) Nosilac osiguranja ima pravo da zahtijeva naknadu štete i neposredno od osiguravajućeg društva, u slučaju da je šteta nastala upotrebom motornog vozila. Član 136. (Zastara) (1) Pravo nosioca osiguranja na utvrđivanje nepripadajuće isplate i pravo na povrat nepripadajuće isplate zastarijeva za pet godina računajući od dana kada je zastara počela teći. (2) Zastara prava na utvrđivanje nepripadajuće isplate počinje teći nakon isteka godine u kojoj je nosilac osiguranja saznao za nepripadajuću isplatu, odnosno za primaoca nepripadajuće isplate. (3) Zastara prava na povrat nepripadajuće isplate počinje teći od pravomoćnosti rješenja kojim je utvrđena nepripadajuća isplata. (4) Ako se radi povrata nepripadajuće isplate, kamata ili troškova naplate vodi postupak pred sudom ili drugim nadležnim tijelom, za vrijeme trajanja tog postupka zastara ne teče. (5) Tok zastare prava na utvrđivanje, odnosno prava na povrat nepripadajuće isplate, kamata i troškova naplate prekida se svakom službenom radnjom nosioca osiguranja usmjerenom na utvrđivanje ili povrat nepripadajuće isplate, kamata i troškova naplate, koja je dostavljena na znanje obavezniku povrata. (6) Nakon poduzetih radnji iz stava (5) ovog člana zastarni rok počinje ponovo teći. DIO OSMI - NADZOR I KAZNENE ODREDBE Član 137. (Nadzor) (1) Nadzor nad radom nosioca osiguranja vrši Ministarstvo, upravna inspekcija i Federalna uprava za inspekcijske poslove, svako u okviru svoje nadležnosti. Broj 13 - Strana 18 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 21. 2. 2018. (2) U vršenju inspekcijskog nadzora nadležni inspektor ili drugo ovlašteno lice, za utvrđene nepravilnosti preduzima mjere prema općim ovlaštenjima propisanim zakonom kojim se uređuje odgovarajuća oblast inspekcija. (3) Nadzor nad primjenom ovog zakona i propisa donesenih za njegovo provođenje u dijelu koji se tiče obaveze evidentiranja, kontrole i naplate doprinosa vrši Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine. Član 138. (Novčane kazne za poslodavca, osiguranika i odgovorno lice) (1) Novčanom kaznom od 2.000 KM do 10.000 KM kazniće se za prekršaj: a) poslodavac ako postupa suprotno odredbama ovog zakona, b) osiguranik ako postupa suprotno odredbama ovog zakona. (2) Za prekršaj iz stava (1) tačka a) ovog člana, novčanom kaznom od 500 KM do 2.000 KM, kazniće se i odgovorno lice poslodavca. Član 139. (Novčane kazne za nosioca osiguranja) (1) Novčanom kaznom od 2.000 KM do 10.000 KM kazniće se za prekršaj nosilac osiguranja ako: a) nadležnoj inspekciji ili drugom ovlaštenom licu onemogući ostvarivanje uvida u upravno rješavanje, ne dostavi potrebne podatke, spise i obavještenja o pitanjima koja se odnose na upravne stvari koje se rješavaju u upravnom postupku ili ne postupi po nalozima upravne inspekcije, b) Ministarstvima koje vrše nadzor nad primjenom zakona, onemogući uvid u upravno rješavanje, ne dostavi potrebne podatke, spise i obavještenja o pitanjima koja se rješavaju u upravnom postupku, c) ne postupi u skladu sa uputom ili zahtjevom Ministarstva. (2) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana, novčanom kaznom od 500 KM do 2.000 KM kazniće se i odgovorno lice nosioca osiguranja. DIO DEVETI - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 140. (Isplata penzija korisnicima koji ostvaruju pravo) (1) Korisnicima prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, koji su prava ostvarili po propisima koji su primjenjivani do stupanja na snagu ovog zakona, ta prava se obezbjeđuju i dalje, u dostignutom iznosu posljednje isplaćene penzije, odnosno penzije usklađene sa posljednjim koeficijentom prije stupanja na snagu ovog zakona i dalje će se usklađivati po odredbama ovog zakona. (2) Korisnicima prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, koji su prava ostvarili do 31.07.1998. godine, zakonski iznos penzije se povećava za 10%, te se usklađuje sa posljednjim koeficijentom prije stupanja na snagu ovog zakona i dalje će se usklađivati po odredbama ovog zakona. (3) Korisnicima prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, koji su prava ostvarili od 31.07.1998. godine do 31.12.2007. godine, zakonski iznos penzije se povećava za 5%, te se usklađuje sa posljednjim koeficijentom prije stupanja na snagu ovog zakona i dalje će se usklađivati po odredbama ovog zakona. (4) Pravo na penziju i naknadu plaće zbog manje plaće na drugom radnom mjestu ostvareno po propisima koji su važili prije stupanja na snagu ovog zakona neće se ponovo određivati po odredbama ovog zakona, osim u slučajevima određenim ovim zakonom. Član 141. (Posebni slučajevi utvrđivanja podataka o penzijskom stažu) Kada se ne raspolaže podacima o penzijskom stažu registriranom u matičnoj evidenciji, odnosno u slučaju utvrđivanja podataka o penzijskom stažu u skladu sa čl. 99. i 101. stav (3) ovog zakona, penzijski staž utvrdit će se na osnovu slijedeće dokumentacije: a) radne knjižice, b) pravosnažnog rješenja o penzijskom stažu, c) rješenja o prijemu u radni odnos, d) rješenja o rasporedu na radno mjesto i prestanku radnog odnosa, e) obavještenja o plaći i stažu osiguranja, f) prijepisa ličnog kartona o zdravstvenom osiguranju, g) drugih odgovarajućih dokumenata. Član 142. (Izuzetna prijevremena starosna penzija za muškarce) Izuzetno od člana 40. ovog zakona, osiguranik muškarac ima pravo na starosnu penziju kad navrši najmanje u: a) 2018. godini 60 godina i šest mjeseci života i 35 godina i šest mjeseci staža osiguranja, b) 2019. godini 61 godinu života i 36 godina staža osiguranja, c) 2020. godini 61 godinu i šest mjeseci života i 36 godina i šest mjeseci staža osiguranja, d) 2021. godini 62 godine života i 37 godina staža osiguranja, e) 2022. godini 62 godine i šest mjeseci života i 37 godina i šest mjeseci staža osiguranja, f) 2023. godini 63 godine života i 38 godina staža osiguranja, g) 2024. godini 63 godine i šest mjeseci života i 38 godina i šest mjeseci staža osiguranja, h) 2025. godini 64 godine života i 39 godina staža osiguranja, i) 2026. godini 64 godine i šest mjeseci života i 39 godina i šest mjeseci staža osiguranja. Član 143. (Izuzetna prijevremena starosna penzija za žene) Izuzetno od člana 40. ovog zakona, osiguranik žena ima pravo na starosnu penziju kad navrši najmanje u: a) 2018. godini 55 godina i šest mjeseci života i 30 godina i šest mjeseci staža osiguranja, b) 2019. godini 56 godina života i 31 godinu staža osiguranja, c) 2020. godini 56 godina i šest mjeseci života i 31 godinu i šest mjeseci staža osiguranja, d) 2021. godini 57 godina života i 32 godine staža osiguranja, e) 2022. godini 57 godina i šest mjeseci života i 32 godine i šest mjeseci staža osiguranja, f) 2023. godini 58 godina života i 33 godine staža osiguranja, g) 2024. godini 58 godina i šest mjeseci života i 33 godine i šest mjeseci staža osiguranja, h) 2025. godini 59 godina života i 34 godine staža osiguranja, i) 2026. godini 59 godina i šest mjeseci života i 34 godine i šest mjeseci staža osiguranja, j) 2027. godini 60 godina života i 35 godina staža osiguranja, k) 2028. godini 60 godina i šest mjeseci života i 35 godina i šest mjeseci staža osiguranja, l) 2029. godini 61 godinu života i 36 godina staža osiguranja, Srijeda, 21. 2. 2018. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 13 - Strana 19 m) 2030. godini 61 godinu i šest mjeseci života i 36 godina i šest mjeseci staža osiguranja, n) 2031. godini 62 godine života i 37 godina staža osiguranja, o) 2032. godini 62 godine i šest mjeseci života i 37 godina i šest mjeseci staža osiguranja, p) 2033. godini 63 godine života i 38 godina staža osiguranja, q) 2034. godini 63 godine i šest mjeseci života i 38 godina i šest mjeseci staža osiguranja, r) 2035. godini 64 godine života i 39 godina staža osiguranja, s) 2036. godini 64 godine i šest mjeseci života i 39 godina i šest mjeseci staža osiguranja. Član 144. (Izuzetna prijevremena starosna penzija za osiguranike) Izuzetno od člana 40. ovog zakona, osiguranik ima pravo na starosnu penziju i kada navrši 40 godina penzijskog staža i najmanje 62 godine života. Član 145. (Umanjenje penzije) Osiguranicima iz čl. 142., 143. i 144. ovog zakona, za svaki mjesec ranijeg odlaska u penziju u odnosu na propisanih 65 godina života, iznos ostvarene penzije umanjuje se za 0,333333 %. Član 146. (Stimulacija za kasniji odlazak u starosnu penziju) Osiguranicima iz člana 40. ovog zakona, za svaki mjesec kasnijeg odlaska u starosnu penziju u odnosu na propisanih 65 godina života, iznos ostvarene penzije uvećava se za 0,166666 %. Član 147. (Posmrtnina) (1) U slučaju smrti korisnika penzije sa prebivalištem u Federaciji ili Distriktu Brčko Bosne i Hercegovine, nasljedniku - članu uže porodice, koje izmiri troškove sahrane pripada naknada pogrebnih troškova u visini prosječne penzije isplaćene u mjesecu prije smrti korisnika penzije. (2) Zahtjev za naknadu troškova sahrane podnosi se u roku od tri mjeseca od dana smrti korisnika penzije. (3) Postupak i potrebnu dokumentaciju za ostvarivanje naknada iz stava (1) ovog člana, urediće nosilac osiguranja svojim aktom, na koji saglasnost daje Vlada Federacije. Član 148. (Rok za donošenje podzakonskih akata) Nosilac osiguranja dužan je svoje opće akte uskladiti sa odredbama ovog zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 149. (Rok za donošenja pravilnika) Ministarstvo će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti Pravilnik iz člana 33. ovog zakona. Član 150. (Primjena postojećih propisa i rok za uspostavu trezorskog poslovanja) (1) Do donošenja propisa iz čl. 148. i 149. ovog zakona, primjenjivaće se propisi koji su bili na snazi na dan stupanja na snagu ovog zakona, ako nisu u suprotnosti sa ovim zakonom. (2) Odredbe člana 130. ovog zakona, neće se primjenjivati u periodu od najduže od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog zakona, odnosno do sticanja finansijskih i tehničkih uslova o čemu će odluku donijeti Vlada Federacije. U tom periodu na finansijsko poslovanje nosioca osiguranja primjenjivati će se propisi koji su važili do stupanja na snagu ovog zakona. Član 151. (Okončanje pokrenutih postupaka) Postupci koji nisu okončani do stupanja na snagu ovog zakona, okončat će se po propisima koji su važili u vrijeme podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava. Član 152. (Prestanak važenja propisa) Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", br. 29/98, 49/00, 32/01, 73/05, 59/06, 4/09 i 55/12). Član 153. (Stupanje na snagu) Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić, s. r. Predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, s. r. Temeljem članka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O MIROVINSKOM I INVALIDSKOM OSIGURANJU Proglašava se Zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupničkog doma od 24.1.2018. godine i na sjednici Doma naroda od 25.1.2018. godine. Broj 01-02-97-01/18 19. veljače 2018. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, v. r. ZAKON O MIROVINSKOM I INVALIDSKOM OSIGURANJU DIO PRVI - OSNOVNE ODREDBE Članak 1. (Predmet zakona) Ovim zakonom uređuje se obavezno mirovinsko i invalidsko osiguranje na temelju međugeneracijske solidarnosti (u daljnjem tekstu: obavezno osiguranje) i dobrovoljno mirovinsko i invalidsko osiguranje za osobe koja nisu obavezno osigurana po ovom zakonu (u daljnjem tekstu: dobrovoljno osiguranje), kao i prava i obaveze na osnovu tih osiguranja. Članak 2. (Pojmovi) Pojedini pojmovi u smislu ovog zakona imaju sljedeće značenje: a) Mirovinsko i invalidsko osiguranje na osnovu generacijske solidarnosti je sustav mirovinskog i invalidskog osiguranja u kojem se osiguranicima na načelima uzajamnosti i solidarnosti osiguravaju prava za slučaj nastanka rizika starosti, invalidnosti i tjelesne onesposobljenosti, a članovima njihovih obitelji prava za slučaj smrti osiguranika, odnosno korisnika prava, b) Osiguranik je fizička osoba koja je na osnovu radne aktivnosti (radni odnos, obavljanje djelatnosti, dobrovoljno osiguranje i dr.) obavezno osigurano na miro
Zakon o dobrovoljnim penzijskim fondovima FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 104/16 30.12.2016 zakon,penzioni fond Broj 104 - Strana 294 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 30. 12. 2016. На основу члана IV.В.7. а)(IV) Устава Федерације Босне и Херцеговине, доносим УКАЗ О ПРОГЛАШЕЊУ ЗАКОНА О ИЗМЈЕНИ ЗАКОНА О ДОПРИНОСИМА Проглашава се Закон о измјени Закона о доприносима, који је усвојио Парламент Федерације Босне и Херцеговине на сједници Представничког дома од 13.12.2016. године и на сједници Дома народа од 29.12.2016. године. Број 01-02-739-01/16 30. децембра 2016. године Сарајево Предсједник Маринко Чавара, с. р. ЗАКОН О ИЗМЈЕНИ ЗАКОНА О ДОПРИНОСИМА Члан 1. У Закону о доприносима ("Службене новине Федерације БиХ", бр. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06, 14/08 и 91/15) у члану 20а. ријечи: "12 мјесеци" замјењују се ријечима: "24 мјесеца". Члан 2. Овај закон ступа на снагу наредног дана од дана oбjaвљивaњa у "Службеним новинама Федерације БиХ". Предсједавајући Представничког дома Парламента Федерације БиХ Един Мушић, с. р. Предсједавајућа Дома народа Парламента Федерације БиХ Лидија Брадара, с. р. 1819 Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O DOBROVOLJNIM PENZIJSKIM FONDOVIMA Proglašava se Zakon o dobrovoljnim penzijskim fondovima, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 13.12.2016. godine i na sjednici Doma naroda od 29.12.2016. godine. Broj 01-02-743-01/16 30. decembra 2016. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, s. r. ZAKON O DOBROVOLJNIM PENZIJSKIM FONDOVIMA POGLAVLJE I. OSNOVNE ODREDBE Član 1. (Predmet uređivanja) Ovim zakonom uređuje se osnivanje, djelatnost i poslovanje društva za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondovima (u daljem tekstu: društvo za upravljanje), organizovanje i upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondovima, penzijski programi, poslovi i dužnosti banke depozitara, u smislu ovog zakona, pravo na penziju i načini isplate, nadležnost Komisije za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Komisija) u vršenju nadzora nad obavljanjem djelatnosti društava za upravljanje i nadležnost Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Agencije za nadzor) u vršenju nadzora nad obavljanjem djelatnosti društava za osiguranje u smislu ovog zakona, kao i druga pitanja od značaja za funkcioniranje dobrovoljnih penzijskih fondova. Član 2. (Principi dobrovoljnih penzijskih fondova) Principi na kojima se zasnivaju dobrovoljni penzijski fondovi su: a) dobrovoljnost članstva; b) raspodjela rizika ulaganja; c) ravnopravnost članova; d) javnost rada; e) akumulacija i investiranje sredstava. Član 3. (Značenje pojedinih pojmova) Pojedini pojmovi, u smislu ovog zakona, imaju sljedeća značenja: a) društvo za upravljanje - dioničko društvo sa sjedištem u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), koje je dobilo dozvole Komisije za obavljanje poslova osnivanja i upravljanja dobrovoljnim penzijskim fondovima u skladu sa ovim zakonom; b) dobrovoljni penzijski fond - institucija kolektivnog investiranja u okviru koje se prikuplja i ulaže penzijski doprinos u različite vrste imovine sa ciljem ostvarenja prihoda i smanjenja rizika ulaganja; c) banka depozitar - banka koja vodi račun dobrovoljnog penzijskog fonda i obavlja druge depozitarne (skrbničke) usluge za račun dobrovoljnog penzijskog fonda, a u pogledu sredstava dobrovoljnog penzijskog fonda postupa samo po nalozima društva za upravljanje koji su u skladu sa zakonom i prospektom dobrovoljnog penzijskog fonda; d) član dobrovoljnog penzijskog fonda - domaće i strano fizičko lice koje, neposredno ili preko organizatora penzijskog programa, pristupa dobrovoljnom penzijskom fondu; e) investicijska jedinica - srazmjerni obračunski udio u ukupnoj neto imovini dobrovoljnog penzijskog fonda; f) poslodavac - poslodavac u smislu zakona kojima se uređuju radni odnosi; g) obveznik uplate - domaće i strano pravno i fizičko lice koje za račun člana dobrovoljnog penzijskog fonda vrši plaćanje penzijskog doprinosa, a koje može biti poslodavac, treće lice ili član fonda, u skladu sa odredbama ovog zakona; h) organizator (pokrovitelj) dobrovoljnog penzijskog fonda - pravno ili fizičko lice, uključujući sindikate i poslodavce, koji na bilo koji način učestvuju u osnivanju dobrovoljnog penzijskog fonda (sponzorirani fond), plaćanju doprinosa u dobrovoljni penzijski fond ili izboru određenog penzijskog dobrovoljnog penzijskog programa (sponzorirani program), u ime članova fonda; i) penzijski doprinos - novčana sredstva koja u dobrovoljni penzijski fond uplaćuje obveznik uplate; j) penzija - isplata akumuliranih novčanih sredstava sa računa člana dobrovoljnog penzijskog fonda u skladu sa posebnim ugovorom; k) penzijski program - ugovor u korist trećih lica, koji je sastavni dio dobrovoljnog penzijskog fonda, zaključen između poslodavca, udruženja poslodavaca, profesionalnog udruženja ili sindikata (u daljem tekstu: organizator) i društva za upravljanje, a na osnovu koga se organizator obavezuje da uplaćuje penzijski Petak, 30. 12. 2016. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 104 - Strana 295 doprinos u korist svojih zaposlenih, odnosno članova, a društvo za upravljanje ulaže prikupljena sredstva; l) udjel - nekvalifikovani, kvalifikovani i znatni udjel; m) nekvalifikovani udjel postoji kada jedno lice ima neposredno ili posredno pravo ili mogućnost da ostvari manje od 10% prava glasa u pravnom licu, odnosno neposredno ili posredno vlasništvo nad manje od 10% kapitala tog pravnog lica, odnosno nema mogućnost efektivnog vršenja utjecaja na upravljanje pravnim licem ili na poslovnu politiku tog lica; n) kvalifikovani udjel postoji kada jedno lice ima: - neposredno ili posredno pravo ili mogućnost da ostvari najmanje 10% prava glasa u pravnom licu, odnosno neposredno ili posredno vlasništvo nad najmanje 10% kapitala tog pravnog lica, - mogućnost efektivnog vršenja utjecaja na upravljanje pravnim licem ili na poslovnu politiku tog lica; o) znatni udjel postoji kada jedno lice ima: - neposredno ili posredno pravo ili mogućnost da ostvari najmanje 20% prava glasa u pravnom licu, odnosno neposredno ili posredno vlasništvo nad najmanje 20% kapitala tog pravnog lica, - mogućnost efektivnog vršenja znatnog utjecaja na upravljanje pravnim licem ili na poslovnu politiku tog lica; p) povezana lica - pravna lica koja su međusobno povezana upravljanjem, kapitalom ili na drugi način, radi postizanja zajedničkih poslovnih ciljeva, tako da poslovanje ili rezultati poslovanja jednog lica mogu bitno utjecati na poslovanje, odnosno rezultate poslovanja drugog lica. Povezanim licima, u smislu ovog zakona, smatraju se i lica koja su međusobno povezana: - kao članovi porodice, - tako da jedno lice, odnosno lica koja se smatraju povezanim licima, u skladu sa ovim članom, zajedno, posredno ili neposredno, učestvuju u drugom licu, - tako da u oba lica kvalifikovani udjel ima isto lice, odnosno lica koja se smatraju povezanim licima u skladu sa ovim članom, - na način propisan za povezana lica zakonom kojim se uređuje pravni položaj privrednih društava, - kao članovi uprave ili nadzornog odbora i članovi porodice tih lica; r) prilikom procjene udjela u kapitalu, odnosno učešća u upravljanju, povezana lica u smislu ovog zakona smatraju se jednim licem; s) članovi porodice, u smislu ovog zakona, su: - supružnici, odnosno lica koja žive u vanbračnoj zajednici, - potomci i preci u pravoj liniji neograničeno, - srodnici do trećeg stepena srodstva, u pobočnoj liniji, uključujući i srodstvo po tazbini, - usvojilac i usvojenici i potomci usvojenika, - staralac i štićenici i potomci štićenika; t) tržišno prepoznatljivo pravno lice - pravno lice koje kotira na berzi u zemljama Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (u daljem tekstu: OECD) ili ima određen rejting kod agencija za procjenu boniteta, odnosno koje je, prema posljednjem rangiranju koje je izvršio Standard and Poor's i Fitch- IBCA, rangirano s najmanje BBB- ili koje je izvršio Moody’s sa najmanje Baa3; u) prenosivi vrijednosni papiri su one vrste vrijednosnih papira koji su prenosivi na tržištu kapitala, kao što su: 1) dionice ili drugi vrijednosni papiri istog značaja koji predstavljaju udio u kapitalu ili članskim pravima u društvu, kao i potvrde o deponiranim dionicama 2) obveznice i druge vrste sekuritiziranog duga, uključujući i potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima 3) svi ostali vrijednosni papiri koji daju pravo na stjecanje ili prodaju takvih prenosivih vrijednosnih papira ili na osnovu kojih se može obavljati plaćanje u novcu koje se utvrđuje na osnovu prenosivih vrijednosnih papira, valuta, kamatnih stopa ili prinosa, robe, indeksa ili drugih mjernih veličina. Instrumenti plaćanja ne smatraju se prenosivim vrijednosnim papirima u smislu ove tačke. v) instrumenti tržišta novca su finansijski instrumenti, osim instrumenata plaćanja, kojima se uobičajeno trguje na tržištu novca, kao što su trezorski, blagajnički i komercijalni zapisi, certifikati o depozitu, bankovni akcepti, a koji su likvidni i čija se vrijednost može precizno odrediti u bilo kojem trenutku. z) društvo za osiguranje je dioničko društvo koje je upisano u sudski registar na osnovu odobrenja Agencije za nadzor za obavljanje poslova osiguranja kao i podružnice društva za osiguranje koje nije iz Federacije, a koje je osnovano u Federaciji ili posluje u Federaciji u skladu sa propisima koji uređuju osiguranje; aa) Agencija za nadzor vrši nadzor nad društvima za osiguranje u smislu ovog zakona; bb) država članica, u smislu ovog zakona, je država koja je članica Evropske unije ili potpisnica ugovora o evropskom privrednom prostoru. POGLAVLJE II. DRUŠTVO ZA UPRAVLJANJE Član 4. (Pravni oblik) (1) Društvo za upravljanje je pravno lice koje se osniva u pravnoj formi dioničkog društva, kojem je predmet poslovanja osnivanje dobrovoljnih penzijskih fondova i upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondovima, odnosno ulaganje novčanih sredstava u vlastito ime i za račun članova dobrovoljnog penzijskog fonda, te obavljanje drugih poslova određenih ovim zakonom. (2) Na društva za upravljanje primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuju privredna društva, osim ako ovim zakonom nije drukčije određeno. (3) Društvo za upravljanje mogu osnovati domaća i strana fizička i pravna lica. (4) Fizička lica mogu imati samo nekvalifikovani udjel. (5) Više od 50% udjela u kapitalu, odnosno prava glasa u društvu za upravljanje mora imati pravno lice koje se bavi bankarskim poslovima, poslovima osiguranja ili djelatnošću penzijskih fondova, kao i lice koje u navedenom licu ima više od 50% udjela u kapitalu, odnosno prava glasa. (6) Ukoliko nijedno lice pojedinačno nema više od 50% udjela u kapitalu, odnosno prava glasa u društvu za upravljanje, najveći dioničari koji zajedno imaju više od 50% udjela u kapitalu, odnosno prava glasa u društvu za upravljanje, moraju biti lica iz stava (5) ovog člana. Broj 104 - Strana 296 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 30. 12. 2016. (7) Domaće pravno lice sa većinskim državnim kapitalom ili drugo sa njim povezano lice, ne može biti osnivač društva za upravljanje. (8) Izuzetno od stava (7) ovog člana, banke i društva za osiguranje sa većinskim državnim kapitalom mogu biti osnivači društva za upravljanje. (9) Društvo za upravljanje ne može izdavati povlaštene dionice. (10) Društvo za upravljanje je dužno osigurati jednako postupanje prema svim dioničarima te im ne smije priznavati nikakva dodatna prava ili povlastice, ograničavati njihova prava niti im nametati dodatne odgovornosti. (11) Pravna i fizička lica mogu biti dioničari u samo jednom društvu za upravljanje. Član 5. (Djelatnost društva za upravljanje) (1) Djelatnosti društva za upravljanje su: a) osnovne djelatnosti: 1) osnivanje i upravljanje fondovima (u daljem tekstu: upravljanje fondovima) 2) osnivanje i upravljanje investicijskim fondovima, b) pomoćne djelatnosti. (2) Upravljanje fondovima obuhvata: a) osnivanje fondova b) upravljanje imovinom fondova i c) administrativne poslove. (3) Administrativni poslovi iz stava (2) tačke c) ovog člana obuhvataju: a) pravne i računovodstvene usluge u vezi s upravljanjem fondovima b) prodajne i promotivne aktivnosti dobrovoljnog penzijskog osiguranja c) zaprimanje i obradu upita članova fondova d) vrednovanje imovine i utvrđivanje cijene udjela fondova e) praćenje usklađenosti s propisima f) namiru ugovorenih obaveza g) vođenje poslovnih evidencija h) vođenje registra članova, kada je to primjenjivo i) prijenos lične imovine članova pod uslovima određenim ovim zakonom j) objave i obavještavanje članova fondova. (4) Pomoćne djelatnosti iz stava (1) tačke b) ovog člana odnose se na pohranu i administriranje u vezi s udjelima u otvorenom fondu. (5) Društvo za upravljanje ne smije obavljati druge djelatnosti osim onih navedenih u stavu (1) ovog člana. (6) Društvo za upravljanje smije delegirati na treća lica samo administrativne poslove iz stava (3) tač. b), c) i i) ovog člana, u skladu s odredbama ovog zakona. (7) Društvo za upravljanje obavlja djelatnost organizovanja i upravljanja dobrovoljnim penzijskim fondovima na način kojim svoje interese ili interese svojih osnivača, odnosno povezanih lica ne stavlja ispred interesa članova ovih fondova, u skladu s dobrom poslovnom praksom i pažnjom dobrog privrednika, a u najboljem interesu članova tih fondova. (8) Društvo za upravljanje može organizovati i upravljati sa više dobrovoljnih penzijskih fondova. Član 6. (Upotreba firme) (1) U firmi društva za upravljanje moraju biti sadržane riječi "društvo za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondom". (2) Pravno lice koje nije dobilo dozvolu za rad društva za upravljanje ne može koristiti u pravnom prometu naziv "društvo za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondom" ili drugi sličan naziv. (3) U slučaju prestanka važenja odobrenja za rad, društvo za upravljanje mora odmah promijeniti svoju firmu tako da iz njega briše riječi iz stava (1) ovog člana. Član 7. (Visina osnovnog dioničkog kapitala) (1) Novčani dio osnovnog dioničkog kapitala društva za upravljanje, prilikom osnivanja, iznosi najmanje 3.000.000,00 KM i uplaćuje se na privremeni račun kod banke u cijelosti prije upisa društva za upravljanje u registar privrednih subjekata. (2) Novčani dio osnovnog dioničkog kapitala društva za upravljanje ne može da potiče iz zajmova ili kredita, niti smije biti opterećen na bilo koji način. (3) Društvo za upravljanje dužno je da u svom poslovanju osigura da dionički kapital društva uvijek bude u visini koja nije manja od iznosa iz stava (1) ovog člana. (4) Društvo za upravljanje dužno je da, bez odlaganja obavijesti Komisiju o smanjenju dioničkog kapitala ispod nivoa iz stava (3) ovog člana. (5) Ako se u roku koji utvrdi Komisija, koji ne smije biti kraći od tri mjeseca ni duži od 12 mjeseci, dionički kapital društva za upravljanje ne poveća na propisani iznos, Komisija će društvu za upravljanje oduzeti dozvolu za rad. (6) Ako ukupna imovina dobrovoljnih penzijskih fondova kojima upravlja društvo za upravljanje, pređe iznos od 50.000.000,00 KM, kao i za svako dalje povećanje imovine dobrovoljnih penzijskih fondova za navedeni iznos, osnovni dionički kapital društva za upravljanje mora se povećati za 1.000.000,00 KM, u roku od 60 dana. (7) Osnovni dionički kapital društva za upravljanje ne može se povećavati javnim pozivom. (8) Društvo za upravljanje dužno je da u svom poslovanju osigura da dionički kapital društva uvijek bude najmanje u visini 50 % iznosa iz stava (1) ovog člana, odnosno stava (6) ovog člana, u vidu depozita kod banke koja posluje u Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu: BiH) ili u dužničkim vrijednosnim papirima koje izdaju BiH, Federacija, Republika Srpska (u daljem tekstu: RS), Distrikt Brčko Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Distrikt Brčko), jedinice lokalne samouprave u BiH i druga pravna lica uz garanciju BiH, Federacije, RS, Distrikta Brčko u skladu sa zakonom kojim se uređuje javni dug. (9) Komisija bliže propisuje strukturu i način izračunavanja kapitala i visinu minimalnog osnovnog dioničkog kapitala društva za upravljanje u odnosu na vrijednost neto imovine kojom upravlja. Član 8. (Organizaciona i tehnička osposobljenost) (1) Društvo za upravljanje je dužno zaposliti na neodređeno vrijeme najmanje jednog investicijskog savjetnika za svaki fond kojim upravlja i zaposliti jednog ovlaštenog internog revizora. (2) Društvo za upravljanje je dužno da ispuni minimalne kadrovske, organizacione i tehničke uslove, koje propisuje Komisija. (3) Ako ukupna imovina dobrovoljnih penzijskih fondova kojim upravlja društvo za upravljanje, pređe iznos od 50.000.000,00 KM, kao i za svako dalje povećanje imovine za navedeni iznos, društvo za upravljanje dužno je da dodatno zaposli najmanje još jednog investicijskog savjetnika na neodređeno vrijeme. Petak, 30. 12. 2016. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 104 - Strana 297 Član 9. (Osnivanje društva za upravljanje) (1) Lice koje namjerava da osnuje društvo za upravljanje dužno je da podnese Komisiji zahtjev za izdavanje dozvole za rad društva za upravljanje (u daljem tekstu: dozvola za rad). (2) Lice iz stava (1) ovog člana istovremeno podnosi i zahtjev za izdavanje dozvole za organizovanje i upravljanje fondom (u daljem tekstu: dozvola za upravljanje fondom). Član 10. (Dioničari društva za upravljanje) Dioničar društva za upravljanje ne može biti lice: a) koje je u periodu od tri godine prije stjecanja vlasništva u društvu za upravljanje imalo više od 10% učešća u osnovnom kapitalu u društvu za upravljanje, banci ovlaštenoj za obavljanje poslova depozitara, investicijskom fondu, profesionalnom posredniku ili banci ovlaštenima za obavljanje poslova kupovine i prodaje finansijskih instrumenata, društvu za upravljanje investicijskim ili obaveznim penzijskim fondovima ili društvu za osiguranje, u vrijeme kada je tim društvima oduzeto odobrenje za rad; b) privredno društvo ili obrtnik nad čijom imovinom je otvoren ili proveden stečajni postupak; c) koje je bilo na rukovodećim položajima u privrednom društvu nad kojim je otvoren stečajni postupak ili kojem je oduzeto odobrenje za rad; d) koje je izabrani dužnosnik, nosilac izvršne funkcije ili savjetnik u organima vlasti u BiH; e) koje je izgubilo članstvo u strukovnom udruženju zbog nepridržavanja pravila udruženja, ili kome je nadležni organ izrekao mjeru oduzimanja dozvole za obavljanje poslova na finansijskom tržištu; f) koje je pravosnažno osuđeno za krivična djela iz oblasti finansija, tržišta kapitala, pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti; g) protiv kojeg je izrečena sigurnosna mjera zabrane vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti koje je u potpunosti ili djelimično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva za upravljanje, dok traje zabrana; h) koje posjeduje važeću dozvolu Komisije za obavljanje poslova brokera ili investicijskog savjetnika, odnosno odgovarajuće odobrenje nadležnog organa i stvarno obavljaju te poslove kao zaposleni kod drugog društva za upravljanje investicijskim fondovima, brokerskog društva ili banke ovlaštene za poslove sa vrijednosnim papirima; i) koje je član organa ili zaposlen kod drugog društva za upravljanje u Federaciji; j) koje je član organa ili zaposlen kod banke depozitara ili brokerske kuće sa kojom je društvo za upravljanje zaključilo ugovor; k) povezana lica sa licima iz tač. i) i j) ovog člana. Član 11. (Zahtjev za izdavanje dozvole za rad i dozvole za upravljanje fondom) (1) Uz zahtjev za izdavanje dozvole za rad osnivači društva za upravljanje podnose: a) osnivački akt i statut; b) dokaz da je na privremeni račun kod banke uplaćen novčani dio osnovnog kapitala, sa izjavom o porijeklu finansijskih sredstava u skladu sa članom 7. stav (2) ovog zakona; c) spisak dioničara po prezimenu, imenu i adresi, odnosno firmi, sa ukupnim nominalnim iznosom dionica i procentom učešća u osnovnom kapitalu društva za upravljanje; d) za dioničare - pravna lica: 1) rješenje o upisu u registar, odnosno ovjereni prijevod izvoda iz registra za strana pravna lica i za njihove vlasnike, do nivoa fizičkih lica, odnosno tržišno prepoznatljivih pravnih lica, 2) prepis liste dioničara koju izdaje nadležni organ, odnosno dokaz iz drugog odgovarajućeg javnog registra, ako je dioničar dioničarsko društvo, 3) finansijski izvještaji, sa mišljenjem ovlaštenog revizora za posljednje tri godine, a za pravna lica koja posluju manje od tri godine, revidirane finansijske izvještaje za period poslovanja 4) dokaz nadležnog organa uprave o izmirenju obaveza po osnovu poreza i doprinosa, ne stariji od 30 dana, 5) spisak pravnih lica koja se smatraju povezanim licima u smislu ovog zakona, 6) dokaze iz tačke e) podtač. 1), 2) i 4) ovog stava za kvalifikovane vlasnike i članove uprave; e) za dioničare - fizička lica: 1) dokaz da to lice u posljednje tri godine nije bilo član uprave, nadzornog odbora ili nosilac posebnih ovlaštenja u pravnom licu nad kojim je sproveden postupak prinudne likvidacije, odnosno stečaja, 2) dokaz da to lice nije pravosnažno osuđivano za krivična djela protiv radnih odnosa, privrede, imovine, pravosuđa, javnog reda i pravnog saobraćaja, odnosno službene dužnosti, za krivična djela i privredne prestupe utvrđene zakonima kojima se uređuju tržište vrijednosnih papira, privatizacija, djelatnost osiguranja i banke, kao ni za druga kažnjiva djela koja ga čine nepodobnim za obavljanje te funkcije, 3) dokaz nadležnog organa uprave o izmirenju obaveza po osnovu poreza i doprinosa, ne stariji od 30 dana, 4) spisak pravnih lica u kojima to lice ima učešće u vlasništvu; f) pravila poslovanja društva za upravljanje; g) plan poslovanja za prve tri godine koji sadrži jasno određenu strategiju poslovanja; h) spisak predloženih članova uprave društva za upravljanje sa radnim biografijama, izjavama o pristanku obavljanja dužnosti i dokazom da su ispunjeni uslovi iz člana 23. ovog zakona; i) dokaz o ispunjenosti uslova o organizacionoj i tehničkoj osposobljenosti društva za upravljanje iz člana 8. ovog zakona, sa spiskom lica koja će obavljati poslove iz člana 8. ovog zakona, radnim biografijama tih lica i dokazima da posjeduju odgovarajuća zvanja; j) dokaz o ispunjenosti uslova za upravljanje rizicima u društvu za upravljanje. (2) Uz zahtjev za izdavanje dozvole za upravljanje fondom osnivači društva za upravljanje podnose: a) nacrt standardiziranog ugovora o članstvu u dobrovoljnom penzijskom fondu; b) nacrt prospekta i skraćenog prospekta c) nacrt ugovora sa bankom depozitarom; d) spisak lica koja će obavljati poslove investicijskog savjetnika i internog revizora fonda koji se organizuje, sa radnim biografijama tih lica; e) nacrt pravilnika o tarifi. Broj 104 - Strana 298 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 30. 12. 2016. (3) Komisija propisuje detaljniji sadržaj akata iz stava (2) ovog člana. (4) Komisija daje saglasnost na akte iz stava (2) ovog člana, kao i na sve izmjene i dopune. Član 12. (Dodatna dokumentacija) (1) U roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva za izdavanje dozvole za rad i dozvole za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondom, Komisija može zatražiti i druge dokaze značajne za odlučivanje o tim zahtjevima, koje su osnivači društva za upravljanje dužni da dostave u roku koji ona odredi, a koji ne može biti duži od 30 dana od dana prijema njenog dopisa. (2) Komisija sarađuje sa drugim organima i organizacijama, prikuplja dokumente i druge informacije od značaja za rješavanje po zahtjevu za izdavanje dozvole za rad. Član 13. (Odlučivanje o zahtjevu za izdavanje dozvole) Komisija razmatra zahtjev za izdavanje dozvole za rad i dozvole za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondom te će u roku od 30 dana od dana primitka urednog zahtjeva, odnosno primitka posljednjeg dokumenta, informacije ili održanog saslušanja odobriti ili odbiti zahtjev. Član 14. (Izdavanje dozvole za rad i dozvole za upravljanje fondom) (1) Komisija izdaje dozvolu za rad kada utvrdi valjanost zahtjeva iz člana 11. stav (1) ovog zakona i kada procijeni da: a) je porijeklo osnovnog kapitala jasno i nesumnjivo; b) se na osnovu dobijenih informacija može zaključiti da osnivači društva za upravljanje i sva povezana lica imaju dobar poslovni ugled, odgovarajuće kvalifikacije i iskustvo u upravljanju povjerenim sredstvima, kao i da im je finansijski položaj takav da se može pretpostaviti da neće imati negativan utjecaj na poslovanje društva za upravljanje; c) struktura povezanih lica nije takva da onemogućava efikasno vršenje nadzora nad poslovanjem; d) predložena firma društva za upravljanje ne navodi na pogrešno mišljenje buduće članove fonda i druga lica u pravnom prometu; e) su osnivači društva za upravljanje dostavili podatke koji se mogu provjeriti i koji su u skladu sa aktima Komisije; f) poslovne aktivnosti osnivača društva za upravljanje ne mogu izazvati značajan rizik za sigurno i zakonito upravljanje fondom; g) osnivačima društva za upravljanje u posljednjih godinu dana nije odbačen ili odbijen zahtjev za izdavanje dozvole za rad i dozvole za upravljanje fondom; h) će se u društvu za upravljanje uspostaviti odgovarajući sistem za upravljanje rizicima. (2) Komisija izdaje dozvolu za upravljanje fondom kada utvrdi valjanost zahtjeva iz člana 11. stav (2) ovog zakona i kada uzimajući u obzir predložene ciljeve, veličinu i druge bitne karakteristike fonda, procijeni da: a) visina osnovnog kapitala društva za upravljanje omogućava održivo upravljanje fondom; b) investicijski savjetnici koji će upravljati fondom posjeduju dozvolu izdatu u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište vrijednosnih papira; c) će na adekvatan način biti zaštićeni interesi članova fonda. (3) Dozvola za upravljanje fondom ne može se izdati bez pozitivno riješenog zahtjeva za izdavanje dozvole za rad društva za upravljanje. (4) Ukoliko namjerava da organizuje još neki dobrovoljni penzijski fond, društvo za upravljanje podnosi samo zahtjev za izdavanje dozvole za upravljanje fondom. (5) Nakon zaključenja ugovora s bankom depozitarom iz člana 95. stav (1) ovog zakona, a prije zaključenja ugovora o članstvu u dobrovoljnom penzijskom fondu, odnosno o penzijskom programu, društvo za upravljanje je dužno da, radi dobijanja saglasnosti, Komisiji dostavi prospekt i skraćeni prospekt tog fonda. (6) Komisija propisuje bliže uslove i način izdavanja dozvola iz st. (1) i (2) ovog člana. Član 15. (Odbijanje zahtjeva) (1) Ako Komisija odbije zahtjev za izdavanje dozvole za rad, donosi rješenje u kojem mora navesti razloge odbijanja zahtjeva. (2) Rješenje iz stava (1) ovog člana je konačno. (3) Protiv rješenja Komisije može se pokrenuti upravni spor. Član 16. (Saglasnost za stjecanje kvalifikovanog udjela) (1) Svako lice, ili više njih djelujući zajednički (namjeravani stjecalac), koje namjeravaju direktno ili indirektno steći ili povećati udio u društvu za upravljanje, što bi dovelo do toga da visina udjela u kapitalu ili u glasačkim pravima dostigne ili premaši prag od 10%, 20%, 30% ili 50%, ili da društvo za upravljanje postane zavisno društvo namjeravanog stjecaoca (namjeravano stjecanje), dužne su prethodno Komisiji podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja. (2) Zahtjev iz stava (1) ovog člana mora sadržavati podatke o: a) visini udjela koji se namjerava steći b) dokumentaciju iz člana 20. stava (4) ovog zakona. Član 17. (Otuđivanje kvalifikovanog udjela) (1) Svako lice koje namjerava direktno ili indirektno otuđiti kvalifikovani udio u društvu za upravljanje dužno je najmanje sedam dana unaprijed o tome obavijestiti Komisiju pismenim putem, navodeći visinu udjela koji namjerava otuđiti. (2) Lice iz stava (1) ovog člana Komisiju je dužno obavijestiti najmanje sedam dana unaprijed i o namjeri smanjenja svog udjela na način da udio u kapitalu ili glasačkim pravima padne ispod praga od 10%, 20%, 30% ili 50%, ili ako društvo za upravljanje prestaje biti zavisno društvo tog lica. Član 18. (Period procjene) Komisija će procjenu iz člana 20. ovog zakona izvršiti i odluku donijeti u roku od 60 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva za izdavanje odobrenja za stjecanje ili povećanje kvalifikovanog udjela, te svakog dodatnog podatka iz člana 19. ovog zakona (period procjene). Član 19. (Dodatna dokumentacija) (1) Komisija može, ako je to potrebno, tokom perioda procjene, a ne kasnije od pedesetog dana perioda procjene, zatražiti dodatne podatke ili pojašnjenja potrebne za dovršenje procjene i tom slučaju se rok od 60 dana za donošenje odluke računa od dana primitka svih zatraženih podataka ili pojašnjenja. (2) Komisija može u rješenju kojim odobrava namjeravano stjecanje odrediti i krajnji rok do kojeg se namjeravano Petak, 30. 12. 2016. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 104 - Strana 299 stjecanje mora provesti, a može ga iz opravdanih razloga i naknadno produljiti. (3) Ako namjeravani stjecalac ne stekne kvalifikovani udio u roku iz stava (2) ovog člana, Komisija će u cijelosti ukinuti rješenje kojim je odobreno namjeravano stjecanje. Član 20. (Procjena zahtjeva) (1) Prilikom procjene zahtjeva iz člana 16. stava (1) ovog zakona i podataka traženih u skladu s članom 19. stav (1) ovog zakona, u svrhu provjere hoće li se poslovi društva za upravljanje u kojem se stjecanje predlaže voditi s pažnjom dobrog stručnjaka, i uzimajući u obzir mogući utjecaj namjeravanog stjecaoca na društvo za upravljanje, Komisija će ocijeniti prikladnost namjeravanog stjecaoca i finansijsku stabilnost namjeravanog stjecanja, uzimajući u obzir sve sljedeće kriterije: a) ugled namjeravanog stjecaoca b) profesionalni ugled i iskustvo lica koje će kao posljedicu namjeravanog stjecanja voditi poslovanje društva za upravljanje c) finansijsku stabilnost namjeravanog stjecaoca, posebno u odnosu na poslove društva za upravljanje u kojemu se kvalifikovani udio namjerava steći d) hoće li društvo za upravljanje biti u mogućnosti udovoljiti i nastaviti udovoljavati zahtjevima iz ovog zakona, kao i drugih zakona kada je to primjenjivo na pojedinačnoj i konsolidiranoj osnovi, a posebno ima li grupa koje će društvo za upravljanje postati dio, strukturu koja omogućava efikasno provođenje nadzora, efikasnu razmjenu podataka između nadležnih tijela te mogu li se razgraničiti nadležnosti između više nadležnih tijela e) postoje li osnove sumnje da je počinjeno, pokušano ili bi moglo doći do pranja novca ili finansiranja terorističkih aktivnosti, u skladu s propisima koji to uređuju. (2) Komisija može odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za namjeravano stjecanje ako nisu ispunjeni uslovi propisani stavom (1) ovog člana, ili ako je namjeravani stjecalac dostavio nepotpune ili netačne podatke, odnosno podatke koji dovode u zabludu. (3) Dokumentacija potrebna za procjenu koja se mora dostaviti Komisiji uz zahtjev za izdavanje odobrenja za stjecanje ili povećanje kvalifikovanog udjela mora biti prilagođena i primjerena namjeravanom stjecaocu i namjeravanom stjecanju. (4) Komisija će detaljnije propisati dokumentaciju iz stava (3) ovog člana. (5) Ako je Komisija zaprimila dva ili više zahtjeva za stjecanje ili povećanje kvalifikovanih udjela u istom društvu za upravljanje, odnosit će se prema svim namjeravanim stjecaocima ravnopravno. (6) Ako društvo za upravljanje sazna za stjecanje ili otuđenje kvalifikovanog udjela u društvu kojim neko lice prelazi ili pada ispod praga od 10%, 20%, 30% ili 50%, dužno je o tome bez odgode obavijestiti Komisiju. (7) Društvo za upravljanje je dužno jednom godišnje Komisiji dostaviti popis svih dioničara, kao i imaoca kvalifikovanih udjela s veličinom pojedinih udjela, sa stanjem na dan 1. januara tekuće godine, najkasnije do 31. marta tekuće godine. Član 21. (Pravne posljedice stjecanja bez odobrenja i ukidanje odobrenja za stjecanje kvalifikovanog udjela) (1) Lice koje stekne kvalifikovani udio u društvu za upravljanje suprotno odredbama ovog zakona, nema pravo glasa iz dionica stečenih bez odobrenja. (2) U slučaju iz stava (1) ovog člana Komisija će naložiti otuđenje i rok za otuđenje tako stečenih dionica. (3) Komisija može ukinuti odobrenje za stjecanje kvalifikovanog udjela u slučaju: a) ako je imalac kvalifikovanog udjela ishodio odobrenje davanjem neistinitih ili netačnih podataka, podataka koji dovode u zabludu, prešućivanjem bitnih podataka ili na drugi prevaran način b) ako prestanu uslovi propisani odredbama ovog zakona, na osnovu kojih je odobrenje za stjecanje kvalifikovanog udjela izdato. (4) U slučaju iz stava (3) ovog člana, lice kojem je ukinuto odobrenje za stjecanje kvalifikovanog udjela nema pravo glasa iz dionica za koje joj je ukinuto odobrenje. Komisija će naložiti otuđenje i rok za otuđenje stečenih dionica za koje je imaocu kvalifikovanog udjela ukinuto odobrenje za stjecanje kvalifikovanog udjela. (5) Troškove otuđenja dionica iz st. (2) i (4) ovog člana podmiruje imalac kvalifikovanog udjela. Član 22. (Mjere koje Komisija poduzima u slučajevima kada je upravljanje društvom s pažnjom dobrog stručnjaka dovedeno u pitanje) (1) Ako je neprimjerenim utjecajem imaoca kvalifikovanog udjela upravljanje društvom s pažnjom dobrog stručnjaka dovedeno u pitanje, Komisija je ovlaštena poduzimati odgovarajuće mjere kako bi se taj utjecaj spriječio. (2) Mjere iz stava (1) ovog člana obuhvataju, uz odgovarajuće nadzorne mjere, i podnošenje zahtjeva nadležnom sudu za izricanje privremenih mjera u vezi s korištenjem glasačkih prava vezanih za udjele imaoca kvalifikovanih udjela iz stava (1) ovog člana. Član 23. (Organi društva za upravljanje) (1) Na organe društva za upravljanje shodno se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuju privredna društva, ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno. (2) Upravu društva čine najmanje dva člana. (3) Članom uprave društva za upravljanje može biti imenovano lice koje dobije prethodnu saglasnost Komisije za obavljanje funkcije člana uprave društva za upravljanje. (4) Član uprave društva za upravljanje pored općih uslova propisanih zakonom kojim se uređuju privredna društva mora ispunjavati i sljedeće uslove: a) VSS-VII stepen stručne spreme, odnosno visoko obrazovanje prvog ciklusa (koji se vrednuje sa 240 ECTS bodova) ili drugog ili trećeg ciklusa Bolonjskog sistema studiranja, a od kojih najmanje jedan član uprave mora biti ekonomske ili pravne struke, b) najmanje trogodišnje radno iskustvo na rukovodećim položajima, odnosno šest godina iskustva u poslovima koji se mogu uporediti sa poslovima društva za upravljanje nakon stjecanja navedenog stepena obrazovanja, Broj 104 - Strana 300 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 30. 12. 2016. (5) Član uprave društva za upravljanje mora biti zaposlen u društvu za upravljanje na puno radno vrijeme. (6) Članovi nadzornog odbora društva za upravljanje mogu biti lica koja ispunjavaju odredbe zakona kojim se uređuju privredna društva i koja zadovoljavaju sljedeće uslove: a) VSS-VII stepen stručne spreme, odnosno visoko obrazovanje prvog ciklusa (koji se vrednuje sa 240 ECTS bodova) ili drugog ili trećeg ciklusa Bolonjskog sistema studiranja, a od kojih najmanje jedan član uprave mora biti ekonomske ili pravne struke, b) da ima stručno znanje i iskustvo u upravljanju društvom slične veličine i vrste poslovanja. (7) Društvo za upravljanje dužno je da razriješi dužnosti člana uprave ako sazna da je to lice prestalo ispunjavati uslove iz stava (4) ovog člana. (8) Komisija može odrediti dodatne uslove za obavljanje funkcije člana uprave društva za upravljanje, uključujući i kriterije obaveznog stručnog znanja i načina njegovog utvrđivanja. Član 24. (Davanje saglasnosti na izbor člana uprave i nadzornog odbora društva za upravljanje) (1) Komisija daje saglasnost na izbor predloženih članova uprave i nadzornog odbora društva za upravljanje. (2) Komisija donosi rješenje o davanju saglasnosti na izbor člana uprave i člana nadzornog odbora društva za upravljanje kada utvrdi da su ispunjeni uslovi utvrđeni u članu 23. ovog zakona i kada procijeni da predloženi član uprave i član nadzornog odbora imaju poslovni ugled koji upućuje na zaključak da će valjano obavljati poslove u društvu za upravljanje, te da im je finansijski položaj takav da se može pretpostaviti da neće imati negativan utjecaj na poslovanje društva za upravljanje, kao i da će njihovim izborom biti osigurana odgovarajuća zaštita interesa članova dobrovoljnog penzijskog fonda. (3) Kada odlučuje o davanju saglasnosti iz stava (1) ovog člana, Komisija može zatražiti od predloženih članova uprave, nadzornog odbora ili direktora da lično dođu na intervju. (4) Kada Komisija odlučuje o zahtjevu iz člana 11. stav (1) ovog zakona, istovremeno odlučuje i o davanju saglasnosti na izbor predloženih članova uprave društva za upravljanje. (5) Komisija propisuje bliže uslove i način davanja saglasnosti iz stava (1) ovog člana. Član 25. (Povlačenje saglasnosti na izbor člana uprave i nadzornog odbora društva za upravljanje) (1) Komisija povlači saglasnost članu uprave, odnosno članu nadzornog odbora društva za upravljanje kada utvrdi da je: a) odluka donesena na osnovu neistinitih i netačnih podataka; b) u međuvremenu prestao da ispunjava uslove iz čl. 23. i 24. ovog zakona; c) izvršio povredu odredaba ovog zakona i drugog zakona po kojem je Komisija nadležna da obavlja nadzor, pravila poslovnog morala, savjesnog poslovanja i pravila o upravljanju rizikom ili na drugi način teže ugrozio interese članova dobrovoljnog penzijskog fonda; d) pravosnažnim rješenjem oglašen poslovno nesposobnim. (2) Od dana dostavljanja rješenja kojim mu je povučena saglasnost, član uprave, odnosno član nadzornog odbora ne može vršiti bilo kakvu funkciju u društvu za upravljanje. (3) Uprava društva za upravljanje što prije, a najkasnije u roku od 15 dana od dana dostavljanja rješenja iz stava (2) ovog člana, saziva sjednicu uprave društva na kojoj predlaže novog člana uprave. Član 26. (Poslovna tajna) (1) Članovi uprave, nadzornog odbora ili zaposlenici u društvu za upravljanje i povezana lica tog društva dužni su da čuvaju kao poslovnu tajnu i ne mogu davati informacije o: a) dobrovoljnom penzijskom fondu ili društvu za upravljanje tim fondom koje bi mogle stvoriti pogrešnu predstavu o poslovanju društva, odnosno fonda; b) budućim aktivnostima i poslovnim planovima društva za upravljanje, osim u slučajevima predviđenim zakonom; c) stanju i prometu na računima dobrovoljnog penzijskog fonda i njegovih članova; d) drugim podacima koji su od značaja za poslovanje dobrovoljnog penzijskog fonda, a za koje su saznali u obavljanju poslova društva za upravljanje. (2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, podaci se mogu saopćavati i stavljati na uvid trećim licima samo prilikom nadzora poslovanja, na osnovu naloga suda, nadležnog organa uprave, ili na osnovu zakona. Član 27. (Upis u registar) (1) Društvo za upravljanje je dužno da, u roku od 15 dana od dana prijema rješenja o izdavanju dozvole za rad i rješenja o izdavanju dozvole za upravljanje fondom i davanja saglasnosti na odluku o izboru članova uprave, podnese registracijsku prijavu u skladu sa zakonom kojim se uređuje registracija poslovnih subjekata. (2) Društvo za upravljanje je dužno da, u roku od sedam dana od dana prijema rješenja o upisu u registar poslovnih subjekata, dostavi Komisiji izvod iz upisa u registar. (3) Društvo za upravljanje ne može obavljati djelatnost organizovanja i upravljanja dobrovoljnim penzijskim fondom prije upisa te djelatnosti u Registar poslovnih subjekata. Član 28. (Akti društva za upravljanje) (1) Akti društva za upravljanje su osnivački akt, statut, pravila poslovanja, plan poslovanja i drugi akti. (2) Pravilima poslovanja društva za upravljanje uređuju se: a) poslovi koje obavlja društvo za upravljanje, uslovi i način njihovog obavljanja; b) međusobni odnosi društva za upravljanje i članova fonda; c) kriteriji za obrazovanje investicijskog portfolija fonda i investicijska politika sa ciljem povećanja vrijednosti imovine fonda; d) način obavještavanja članova dobrovoljnog penzijskog fonda o: 1) promjenama investicijske politike, 2) vrijednosti imovine dobrovoljnog penzijskog fonda i vrijednosti investicijskih jedinica, 3) posebnim rizicima investiranja, 4) izmjenama pravilnika o tarifi, 5) drugim bitnim pitanjima; e) način i uslovi pod kojim članovi organa i zaposleni u društvu za upravljanje mogu ulagati svoja sredstva u dobrovoljni penzijski fond kojim upravlja to društvo; f) administrativne i računovodstvene procedure; g) kontrolne i sigurnosne mjere za obradu podataka i njihovo čuvanje; Petak, 30. 12. 2016. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 104 - Strana 301 h) sistem interne kontrole; i) mjere za sprječavanje konflikta interesa i mjere za sprječavanje korištenja imovine kojom se upravlja za vlastiti račun; j) mjere za sprječavanje zloupotrebe povlaštenih informacija; k) druga pitanja od značaja za rad društva. Član 29. (Izmjene i dopune akata društva za upravljanje) (1) Društvo za upravljanje je dužno da Komisiju obavijesti o izmjenama i dopunama akata iz člana 28. stav (1) ovog zakona, u skladu sa aktom Komisije kojim se uređuje način dostavljanja tih akata. (2) Društvo za upravljanje je dužno da Komisiju obavijesti o izmjenama i dopunama pravila poslovanja najmanje 30 dana prije početka njihove primjene. (3) Prilikom dostavljanja obavještenja iz stava (2) ovog člana, društvo za upravljanje se izjašnjava da li izmjene i dopune pravila poslovanja dostavlja svim članovima dobrovoljnog penzijskog fonda, odnosno obveznicima uplate na koje se ona odnose. (4) Društvo za upravljanje je obavezno da dostavi izmjene i dopune pravila poslovanja licima iz stava (3) ovog člana, kada se vrši izmjena pravila poslovanja u dijelovima propisanim članom 28. stav (2) tač. c) i d) ovog zakona, odnosno ukoliko izmjene i dopune mogu utjecati na jasnu predstavu člana o fondu i na donošenje cjelishodne odluke o članstvu. (5) Komisija može od društva za upravljanje zahtijevati da izmjeni i dopuni pravila poslovanja kad utvrdi da ona dovoljno ne osiguravaju interese članova dobrovoljnog penzijskog fonda. (6) Društvo za upravljanje je dužno da izmjene i dopune pravila poslovanja objavi na svojoj internet stranici i oglasnoj tabli, najkasnije 30 dana prije početka njihove primjene. (7) Komisija može od društva za upravljanje zahtijevati da izmjene i dopune pravila poslovanja dostavi svim članovima dobrovoljnog penzijskog fonda, odnosno obveznicima uplate na koje se ona odnose, ako ocijeni da je to u njihovom najboljem interesu, i to najkasnije 20 dana prije početka njihove primjene. Član 30. (Naknade društva za upravljanje) (1) Naknadu za usluge društva za upravljanje i naknadu za prijenos računa člana fonda plaća član fonda, u skladu sa pravilnikom o tarifi društva za upravljanje. (2) Društvo za upravljanje dužno je da, prije potpisivanja ugovora, člana fonda upozna sa visinom naknada iz stava (1) ovog člana. (3) Naknada za usluge društva za upravljanje sastoji se od: a) naknade prilikom uplate penzijskih doprinosa, po stopi od najviše 3% od vrijednosti izvršenih uplata; b) naknade za upravljanje fondom, koja se obračunava po stopi od najviše 2% godišnje od neto vrijednosti imovine dobrovoljnog penzijskog fonda. (4) Naknada iz stava (3) tačka b) ovog člana obračunava se svakodnevno, a naplaćuje mjesečno. (5) Troškovi u vezi sa kupovinom, prodajom i prijenosom vrijednosnih papira iz kojih se sastoji dobrovoljni penzijski fond i troškovi usluga banke depozitara naplaćuju se iz imovine dobrovoljnog penzijskog fonda, a druge troškove snosi društvo za upravljanje. (6) Društvo za upravljanje naplaćuje prijenos računa člana dobrovoljnog penzijskog fonda na dobrovoljni penzijski fond koji organizuje i kojim upravlja drugo društvo za upravljanje prema stvarnim troškovima prijenosa, ali ne više od iznosa koji propiše Komisija. (7) Izuzetno od stava (1) ovog člana, naknadu iz stava (3) tačke a) ovog člana plaća organizator penzijskog programa na osnovu ugovora o upravljanju penzijskim programom. (8) Obračun naknade iz stava (3) tačka a) ovog člana vrši se prije nego što se uplate pretvore u obračunske jedinice. (9) Društvo za upravljanje dužno je da članove dobrovoljnog penzijskog fonda obavijesti o povećanju naknada koje se naplaćuju članovima dobrovoljnog penzijskog fonda najmanje 60 dana prije njihove primjene. (10) Komisija bliže uređuje način obračuna naknada. Član 31. (Vođenje poslova društva za upravljanje) (1) Društvo za upravljanje dužno je: a) da se u zasnivanju obligacionih odnosa i ostvarivanja prava i obaveza iz tih odnosa pridržava načela savjesnosti i poštenja, b) da se u izvršavanju obaveza postupa s povećanom pažnjom prema pravilima struke, dobrim poslovnim običajima, te propisima Federacije, c) da bude sposobno ispuniti dospjele obaveze (načelo likvidnosti), odnosno trajno sposobno ispunjavati sve svoje obaveze (načelo solventnosti), d) da odgovara za pravovremeno, savjesno i efikasno ispunjavanje svih prava i obaveza predviđenih zakonom, prospektom i/ili statutom fonda, te za propisno izvršavanje navedenih prava i obaveza u skladu s ovim zakonom, te prospektom i/ili statutom fonda, bez obzira na to je li neke od njih povjerila drugom, e) da podatke o članovima, broju investicijskih jedinica, uplatama i isplatama čuva kao poslovnu tajnu, a može ih saopćavati samo na osnovu sudskog naloga, zahtjeva određenog člana, banci depozitaru, te po zahtjevu Komisije, f) ako je povjerilo poslove i dužnosti trećim licima, da ih prati pridržavaju li se u svom radu odredaba ovog zakona, te prospekta i/ili statuta fonda, g) da uz saglasnot Komisije donese akt kojim se uređuje sukob interesa sa fondovima kojima upravlja, sukob interesa s obzirom na upravljanje imovinom trećih lica te obavljanje investicijskog savjetovanja, h) da osigura sisteme i mehanizme nadzora koji jasno pokazuju da društvo za upravljanje na dugoročnoj osnovi postupa u skladu s ovim zakonom, prospektom i/ili statutom fonda, a koji omogućuju praćenje svih odluka, naloga i transakcija imovinom fonda i) da osigura da oglasni i promotivni sadržaji, obavijesti i izvještaji članovima fondova, bilo da su im dostavljeni, odnosno objavljeni u novinama ili putem elektronskih sredstava javnog saopćavanja, budu jasni, tačni, da ne navode na pogrešne zaključke i da su u skladu sa zahtjevima Komisije, j) da kupuje imovinu za dobrovoljne penzijske fondove isključivo u svoje ime i za račun dobrovoljnog penzijskog fonda, odnosno članova fonda kojim upravlja, deponirajući je u banci depozitaru, u skladu s ovim zakonom, propisima donesenim na osnovu ovog zakona te drugim relevantnim propisima k) da dostavlja banci depozitaru kopije svih originalnih isprava vezanih uz transakcije imovinom dobrovoljnih penzijskih fondova, i to odmah po sastavljanju tih isprava ili njihovu primitku te sve ostale isprave i dokumentaciju važnu za obavljanje poslova i Broj 104 - Strana 302 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 30. 12. 2016. izvršavanje dužnosti banke depozitara predviđenih ovim zakonom, propisima donesenim na osnovu ovog zakona te drugim relevantnim propisima, l) da evidencije transakcija s imovinom pojedinog dobrovoljnog penzijskog fonda vodi odvojeno od vlastitih evidencija, računa, kao i od evidencija transakcija ostalih dobrovoljnih penzijskih fondova te ih u pravilnim vremenskim razmacima usklađuje s evidencijama banke depozitara m) da vodi poslovne knjige i ostalu dokumentaciju na način utvrđen posebnim propisom, n) da objavljuje podatke o sebi i fondovima kojima upravlja u skladu s ovim zakonom, propisima donesenim na osnovu ovog zakona i drugim relevantnim propisima, o) da podnosi Komisiji redovne izvještaje u skladu s postupkom predviđenim propisima Komisije, p) da izvještava Komisiju o svakoj promjeni u skladu sa odredbama ovog zakona, promjeni članova uprave i nadzornog odbora, odnosno o promjeni u članstvu društva za upravljanje, te o svakoj promjeni kapitala, odnosa ili članstva u osnovnom kapitalu u odnosu na stanje koje je odobrila Komisija, r) da na potpun, pravovremen, tačan i istinit način i u onom vremenu koje odredi Komisija uvede, vodi i stavlja na uvid svu evidenciju koju Komisija odredi svojim propisom, s) da pravovremeno omogući Komisiji uvid u svu svoju evidenciju te omogući razgovor s licima koja obavljaju poslove u društvu za upravljanje, t) da ne sklapa bilo kakav ugovor koji ima za cilj umanjivanje ili promjenu odgovornosti utvrđenih ovim zakonom, pri čemu se svaka takva odredba ugovora smatra ništavnom, u) da jednog člana uprave zaduži za praćenje usklađenosti poslovanja s odredbama ovog zakona i drugim propisima, te za održavanje kontakata s Komisijom u cilju izvještavanja i drugih korespondentnih aktivnosti u skladu sa odredbama ovog zakona, v) da upravlja dobrovoljnim penzijskim fondom u skladu s ulagačkim ciljevima svakog pojedinog fonda kojim upravlja, z) da izdaje banci depozitaru naloge za ostvarivanje prava povezanih s imovinom dobrovoljnog penzijskog fonda, aa) da osigura da procjene fer vrijednosti imovine i obaveza dobrovoljnog penzijskog fonda budu tačne, te da cijena investicijske jedinice bude tačno utvrđena (2) Komisija će bliže urediti poslovanje društava za upravljanje. Član 32. (Zabranjene radnje za društvo za upravljanje) Društvo za upravljanje ne smije: a) obavljati djelatnosti posredovanja u kupovini i prodaji finansijskih instrumenata b) stjecati ili otuđivati imovinu fondova kojima upravlja za svoj račun ili račun relevantnih lica c) kupovati sredstvima fonda imovinu ili sklapati poslove koji nisu predviđeni ovim zakonom d) obavljati transakcije kojima krši odredbe ovog zakona, propisa donesenih na osnovu ovog zakona te prospekta fonda, uključujući odredbe o ograničenjima ulaganja e) nenaplatno otuđivati imovinu fonda f) stjecati ili otuđivati imovinu fondova kojima upravlja po cijeni nepovoljnijoj od njezine fer vrijednosti g) neposredno ili posredno, istovremeno ili s odgodom, dogovarati prodaju, kupovinu ili prijenos imovine između dva fonda kojima upravlja isto društvo za upravljanje pod uslovima različitim od tržišnih uslova ili uslovima koji jedan fond stavljaju u povoljniji položaj u odnosu na drugi h) preuzimati obaveze u vezi s imovinom koja u trenutku preuzimanja tih obaveza nije vlasništvo fonda, uz izuzetak: 1) transakcija finansijskim instrumentima obavljenih na uređenom tržištu ili drugom tržištu čija pravila omogućavaju isporuku finansijskih instrumenata uz istovremeno plaćanje i 2) transakcija za koje nije moguća istovremena isporuka finansijskih instrumenata ili nisu uobičajeno izvodive putem sistema poravnanja uz istovremeno plaćanje, pri čemu društvo za upravljanje mora uspostaviti odgovarajuće procedure, postupke i mjere u svrhu kontrole rizika namire. Član 33. (Odgovornost društva za upravljanje) (1) Društvo za upravljanje odgovorno je članovima fondova za uredno i savjesno obavljanje poslova propisanih ovim zakonom, propisima donesenima na osnovu ovog zakona, prospekta i/ili statuta fonda. (2) Ako društvo za upravljanje ne obavi ili propusti obaviti, u cijelosti ili djelimično, odnosno ako nepropisno obavi bilo koji posao ili dužnost predviđenu ovim zakonom, prospektom ili statutom fonda, društvo za upravljanje odgovara članovima fonda za štetu koja je nanesena imovini fonda, a koja je nastala kao posljedica propusta društva za upravljanje u obavljanju i izvršavanju njegovih dužnosti. (3) Društvo za upravljanje dužno je statutom fonda za slučaj pogrešnog izračuna cijene udjela i za slučaj povrede ograničenja ulaganja u smislu člana 55. ovog zakona predvidjeti odgovarajuće postupke i model naknade štete za članove fondova, koji moraju posebno obuhvatiti izradu i provjeru plana naknade štete kao i mjere naknade štete. (4) Postupci i model naknade štete iz stava (3) ovog člana moraju biti revidirani od strane revizora u okviru revizije godišnjih izvještaja fonda. (5) Društvo za upravljanje je dužno da uspostavi sistem unutrašnjih kontrola na svim nivoima, pri čemu se pod tim sistemom podrazumijevaju odgovarajuće procedure, postupci i radnje koje je uprava društva za upravljanje dužna da organizuje na način koji odgovara prirodi, složenosti i rizičnosti posla, a radi kontinuiranog upravljanja rizicima koji mogu negativno utjecati na ostvarivanje utvrđenih poslovnih ciljeva, kao i radi sprečavanja nepravilnosti i nezakonitosti u poslovanju društva za upravljanje. (6) Uprava društva za upravljanje odgovorna je za uspostavljanje, kontinuirano praćenje i unaprjeđenje sistema upravljanja rizicima u poslovanju društva za upravljanje i dobrovoljnog penzijskog fonda. (7) Komisija propisuje minimalne uslove uspostavljanja sistema unutrašnjih kontrola i utvrđuje pravila upravljanja rizicima iz st. (5) i (6) ovog člana. (8) Komisija će detaljnije razraditi postupak i model naknade štete i njegovo provođenje, a posebno: a) pojedinosti postupka naknade štete, minimalnu visinu pogrešnog izračuna cijene udjela, nakon koje se provodi postupak naknade štete, kao i pojedinosti Petak, 30. 12. 2016. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 104 - Strana 303 pojednostavnjenog postupka naknade štete kod nedostatka određene visine za ukupnu štetu; b) mjere naknade štete koje treba poduzeti prema članovima fonda ili fondu te bagatelne granice u kojima bi takve mjere naknade štete prouzrokovale nerazmjeran trošak; c) obaveze izvještavanja prema Komisiji; d) obaveze informisanja članova fonda; e) sadržaj i izradu plana naknade štete koji se treba izraditi te pojedinosti mjera naknade štete; f) sadržaj i obim revizije plana naknade štete i mjera naknade štete od strane revizora. Član 34. (Promjena firme i sjedišta) Društvo za upravljanje je dužno da, prije podnošenja prijave za upis u registar privrednih subjekata promjene firme i sjedišta obavijesti Komisiju i članove dobrovoljnog penzijskog fonda o promjeni koju vrši i dobije saglasnost na promjenu od Komisije. Član 35. (Poslovne knjige i izvještaji) (1) Vođenje poslovnih knjiga i sastavljanje finansijskih izvještaja društva za upravljanje vrši se u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo i revizija i propisom Komisije. (2) Društvo za upravljanje je dužno da, odvojeno od svojih, vodi poslovne knjige i sastavlja finansijske izvještaje za dobrovoljni penzijski fond kojim upravlja. (3) Društvo za upravljanje je dužno da u poslovnim knjigama i finansijskim izvještajima odvojeno prikazuje podatke za svaki fond kojim upravlja. (4) Društvo za upravljanje je dužno da osigura eksternu reviziju finansijskih izvještaja. (5) Društvo za upravljanje dužno je da Komisiji dostavlja: a) godišnje finansijske izvještaje za društvo u okviru kojeg odvojeno prikazuje finansijski izvještaj dobrovoljnog penzijskog fonda kojim upravlja, sa izvještajem eksternog revizora do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu; b) mjesečne izvještaje za dobrovoljni penzijski fond i društvo za upravljanje, do desetog dana u mjesecu za prethodni mjesec, koji sadrže podatke o: 1) vrijednosnim papirima koje čine imovinu dobrovoljnog penzijskog fonda kojima se trgovalo, prema vrsti vrijednosnih papira i emitentima, 2) nekretninama koje čine imovinu fonda kojima se trgovalo, prema vrsti i mjestu gdje se one nalaze, 3) stanju na novčanim depozitima koji čine imovinu dobrovoljnog penzijskog fonda, prema finansijskim organizacijama kod kojih se depoziti nalaze, 4) datumima transakcija i cijenama po kojima su transakcije vrijednosnim papirima izvršene, 5) brokerskim naknadama, naknadama banke depozitara i drugim troškovima u vezi sa transakcijama, 6) vrijednosti imovine dobrovoljnog penzijskog fonda i broju upisanih investicijskih jedinica i njihovoj pojedinačnoj vrijednosti, sa stanjem na dan posljednjeg radnog dana u mjesecu za koji se izvještaj dostavlja, 7) broju članova dobrovoljnog penzijskog fonda, sa stanjem na dan posljednjeg radnog dana u mjesecu za koji se dostavlja izvještaj, 8) druge podatke na zahtjev Komisije. (6) Društvo za upravljanje je dužno da trajno čuva dokumentaciju i podatke zabilježene na elektronskim medijima koji se odnose na članove dobrovoljnog penzijskog fonda. (7) Društvo za upravljanje dužno je da, na zahtjev Komisije, dostavlja i druge izvještaje, informacije i podatke. (8) Komisija će propisati strukturu, sadržaj, način i rokove dostave drugih izvještaja društva za upravljanje koje su društva za upravljanje obavezna sastavljati za potrebe Komisije u skladu sa stavom (5) ovog člana. Član 36. (Eksterna revizija finansijskih izvještaja) (1) Društvo za upravljanje obavještava Komisiju o izboru eksternog revizora u roku od sedam dana od dana izbora i dostavlja joj podatke na osnovu kojih je donijelo odluku o izboru. (2) U roku od 15 dana od dana prijema obavještenja iz stava (1) ovog člana, Komisija može zahtijevati od društva za upravljanje promjenu eksternog revizora, ukoliko na osnovu istinitosti i objektivnosti ranije datih izvještaja i drugih informacija kojima Komisija raspolaže, procijeni da ne postoji dovoljan nivo sigurnosti da će obavljena revizija biti u skladu sa zakonom kojim se uređuje revizija finansijskih izvještaja i s međunarodnim standardima revizije. (3) Eksterni revizor ne može u istoj godini obavljati i reviziju finansijskih izvještaja društva za upravljanje ili dobrovoljnog penzijskog fonda i pružati društvu za upravljanje druge usluge, niti može vršiti reviziju za poslovnu godinu u kojoj je društvu za upravljanje pružao te usluge. (4) Komisija utvrđuje osnovni sadržaj izvještaja eksternog revizora i uslove obavljanja eksterne revizije. (5) Komisija kad utvrdi da revizija finansijskih izvještaja društva za upravljanje ili dobrovoljnog penzijskog fonda nije obavljena u skladu sa zakonom kojim se uređuje revizija finansijskih izvještaja i međunarodnim standardima revizije, zahtijeva od društva za upravljanje da, u roku koji ona odredi, angažuje drugog eksternog revizora, koji će ponovo obaviti reviziju o trošku društva za upravljanje. (6) Eksterni revizor dužan je da upravu društva za upravljanje, kao i Komisiju, obavijesti, i to odmah nakon što za njih sazna, o svakoj činjenici koja predstavlja: a) povredu zakona i akata Komisije; b) materijalno značajnu promjenu finansijskog rezultata iskazanog u nerevidiranim godišnjim finansijskim izvještajima; c) povredu unutrašnjih procedura ili akata društva za upravljanje; d) okolnost koja bi mogla dovesti do materijalnog gubitka za društvo za upravljanje ili bi mogla ugroziti kontinuitet njegovog poslovanja. (7) Obavještenje iz stava (6) ovog člana ne smatra se povredom tajnosti podataka društva za upravljanje ili povjerljivih informacija i eksterni revizor zbog njega ne može snositi odgovornost. (8) Komisija će propisati bliže uslove i način davanja obavještenja iz stava (7) ovog člana. (9) Komisija može od eksternih revizora zahtijevati i dodatna obavještenja u vezi sa izvršenom revizijom. (10) Kad su nepravilnosti u poslovanju društva za upravljanje utvrđene u izvještaju eksternog revizora, društvo za upravljanje je dužno da te nepravilnosti otkloni i da o tome obavijesti Komisiju. (11) Ako društvo za upravljanje ne otkloni nepravilnosti iz stava (10) ovog člana, Komisija prema tom društvu za upravljanje poduzima mjere propisane ovim zakonom. Broj 104 - Strana 304 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 30. 12. 2016. (12) Društvo za upravljanje dostavlja Komisiji pismeno obavještenje o raskidu ugovora sa eksternim revizorom, sa izjavom o razlozima za raskid najkasnije u roku od 15 dana od dana raskida ovog ugovora. Član 37. (Statusne promjene društva za upravljanje) (1) Ako je društvo za upravljanje uključeno u pripajanje, spajanje ili podjelu mora za tu statusnu promjenu dobiti odobrenje Komisije. (2) Za odlučivanje o izdavanju odobrenja za statusne promjene društva iz stava (1) ovog člana, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovog zakona za izdavanje odobrenja za rad društvu za upravljanje. (3) Ako uslijed statusne promjene društva za upravljanje nastane novo društvo, to društvo da bi moglo raditi kao društvo za upravljanje, mora prije upisa statusne promjene u sudski registar od Komisije dobiti odobrenje za rad. Član 38. (Prijenos prava upravljanja dobrovoljnim penzijskim fondom) (1) Društvo za upravljanje može svoje pravo upravljanja dobrovoljnim penzijskim fondom ugovorom prenijeti na drugo društvo za upravljanje, uz prethodnu saglasnost Komisije. (2) Društvo za upravljanje na koje se prenosi pravo upravljanja iz stava (1) ovog člana dužno je da Komisiji, u roku od 15 dana od davanja saglasnosti iz tog stava, podnese zahtjev za izdavanje dozvole za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondom, uz koji podnosi dokumentaciju iz člana 11. stav (2) ovog zakona, kao i drugu dokumentaciju u skladu s propisom Komisije. (3) Komisija izdaje društvu za upravljanje iz stava (2) ovog člana dozvolu za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondom iz tog stava u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva za izdavanje ove dozvole. (4) Istovremeno sa izdavanjem dozvole iz stava (3) ovog člana, Komisija oduzima društvu za upravljanje koje prenosi pravo upravljanja dobrovoljnim penzijskim fondom dozvolu za upravljanje tim fondom, odnosno oduzima mu dozvolu za rad ako ovo društvo ne upravlja nijednim drugim dobrovoljnim penzijskim fondom, u kom slučaju to društvo pokreće postupak dobrovoljne likvidacije u smislu člana 39. ovog zakona. (5) Za prijenos prava upravljanja dobrovoljnim penzijskim fondom nije potrebna saglasnost članova tog fonda, organizatora penzijskih planova i obveznika uplate. (6) Danom izdavanja dozvole iz stava (3) ovog člana - pravo upravljanja dobrovoljnim penzijskim fondom prenosi se na društvo za upravljanje kome je izdata ta dozvola. (7) Društvo za upravljanje na koje je preneseno pravo upravljanja dobrovoljnim penzijskim fondom drugog društva za upravljanje, u roku od osam dana od dana prijema rješenja o izdavanju dozvole iz stava (3) ovog člana, obavještava članove tog fonda o njihovom pravu da, ako više ne žele da budu članovi ovog fonda, svoj račun prenesu u fond kojim upravlja drugo društvo za upravljanje - u roku od 60 dana od dana prijema tog obavještenja, pri čemu troškove ovog prijenosa snosi društvo za upravljanje na koje je preneseno ovo pravo. (8) Danom donošenja rješenja o izdavanju dozvole iz stava (3) ovog člana, društvo za upravljanje kome je izdata ta dozvola postaje ugovorna strana u ugovorima o članstvu u fondu, odnosno o penzijskom programu koji su mu prijenosom prava upravljanja dobrovoljnim penzijskim fondom ustupljeni i preuzima sva prava i obaveze iz tih ugovora. (9) Komisija bliže uređuje postupak prijenosa prava upravljanja iz ovog člana. Član 39. (Prestanak društva za upravljanje) (1) U slučaju oduzimanja dozvole za rad društvu za upravljanje, pokreće se postupak likvidacije ili stečaja tog društva. (2) Na postupak iz stava (1) ovog člana primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuju likvidacija i stečaj privrednih društava, ako ovim zakonom nije drukčije predviđeno. (3) Društvo za upravljanje može pokrenuti postupak svoje dobrovoljne likvidacije samo ako je prethodno svoje pravo upravljanja dobrovoljnim penzijskim fondom prenijelo na drugo društvo za upravljanje u skladu s članom 38. ovog zakona. (4) U slučaju oduzimanja dozvole za rad društvu za upravljanje, to društvo prestaje da upravlja dobrovoljnim penzijskim fondom, a banka depozitar je dužna da obavlja samo neodložne poslove u vezi s tim upravljanjem, odnosno poslove čijim bi neobavljanjem nastupila šteta za ovaj fond. (5) Komisija bliže propisuje postupak prestanka društva za upravljanje iz ovog člana. Član 40. (Javni poziv) (1) Danom prestanka upravljanja od strane društva za upravljanje, u smislu člana 39. ovog zakona, Komisija upućuje javni poziv postojećim društvima za upravljanje da, u roku od 15 dana, podnesu ponudu za upravljanje, odnosno pripajanje dobrovoljnog penzijskog fonda. (2) U roku od 30 dana od dana isteka roka iz stava (1) ovog člana Komisija donosi rješenje o najpovoljnijoj ponudi društva za upravljanje. (3) Uslove i način izbora najpovoljnije ponude društva za upravljanje bliže propisuje Komisija. Član 41. (Neuspješan javni poziv) (1) Ako na javni poziv nijedno društvo za upravljanje ne podnese ponudu, Komisija obavještava članove dobrovoljnog penzijskog fonda i dostavlja ovlaštenje banci depozitaru da unovči imovinu fonda i prenese račune članova fonda u drugi dobrovoljni penzijski fond. (2) Banka depozitar, u roku od šest mjeseci od dana prijema ovlaštenja, unovčava imovinu fonda u najboljem interesu članova fonda. (3) U roku od 30 dana od dana prijema obavještenja iz stava (1) ovog člana, članovi dobrovoljnog penzijskog fonda biraju drugi dobrovoljni penzijski fond i obavještavaju banku depozitara o svom izboru. (4) Troškovi poslova u vezi sa upravljanjem, odnosno u vezi sa unovčavanjem imovine fonda i prijenosom računa iz stava (1) ovog člana padaju na teret društva za upravljanje, a ukoliko to nije moguće - na teret imovine dobrovoljnog penzijskog fonda koji se raspušta. (5) Komisija će bliže urediti postupak raspuštanja dobrovoljnog penzijskog fonda. Član 42. (Dužnosti banke depozitara) (1) Banka depozitar podnosi Komisiji izvještaj o unovčavanju imovine fonda i prenosu računa u smislu člana 41. st. (1) i (2) ovog zakona. (2) Na osnovu izvještaja iz stava (1) ovog člana Komisija briše fond iz registra dobrovoljnih penzijskih fondova. Petak, 30. 12. 2016. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 104 - Strana 305 (3) Banka depozitar najmanje 10 godina čuva poslovne knjige i dokumentaciju raspuštenog dobrovoljnog penzijskog fonda, a u skladu sa propisima kojima se uređuje arhivska građa. POGLAVLJE III. ORGANIZOVANJE I UPRAVLJANJE DOBROVOLJNIM PENZIJSKIM FONDOVIMA Član 43. (Dobrovoljni penzijski fond) (1) Dobrovoljni penzijski fond se organizuje radi prikupljanja novčanih sredstava uplatom penzijskog doprinosa od strane obveznika uplate i ulaganja tih sredstava sa ciljem povećanja vrijednosti imovine fonda. (2) Dobrovoljnim penzijskim fondom upravlja društvo za upravljanje, u skladu sa ovim zakonom. (3) Dobrovoljni penzijski fond jeste fond posebne vrste, odnosno zasebna imovina, bez svojstva pravnog lica. (5) Dobrovoljni penzijski fond može biti fond otvorenog tipa, u kojem slučaju prihvaća zahtjeve za članstvo od bilo koje osobe koja ima prebivalište u BiH, te koja prihvata dobrovoljni penzijski program. (6) Dobrovoljni penzijski fond može biti i zatvorenog tipa, te osnovan za potrebe određenih poslodavaca i sindikata, njime mora upravljati društvo za upravljanje, te mora nuditi jedan ili više dobrovoljnih penzijskih programa, u skladu s odredbama ovog zakona. (7) Jedno društvo za upravljanje može organizovati jedan ili više dobrovoljnih penzijskih programa. Član 44. (Imovina dobrovoljnog penzijskog fonda) (1) Imovina dobrovoljnog penzijskog fonda u svojini je članova fonda, srazmjerno njihovom udjelu u imovini fonda. (2) Imovina dobrovoljnog penzijskog fonda je odvojena od imovine društva za upravljanje. (3) Imovina dobrovoljnog penzijskog fonda se obavezno vodi na računu kod banke depozitara. (4) Imovina dobrovoljnog penzijskog fonda ne može biti predmet prinudne naplate, zaloge, hipoteke, ne može se uključiti u likvidacijsku ili stečajnu masu društva za upravljanje, banke depozitara ili drugih lica, niti koristiti za izmirivanje obaveza člana dobrovoljnog penzijskog fonda i drugih lica prema trećim licima. (5) Pravo glasa na osnovu dionica koje čine imovinu dobrovoljnog penzijskog fonda ostvaruje društvo za upravljanje koje organizuje i upravlja tim fondom. Društvo za upravljanje će koristiti pravo glasa vezano za dionice dobrovoljnog penzijskog fonda kojim upravlja isključivo u interesu članova dobrovoljnog penzijskog fonda. Član 45. (Investiciona načela i investiciona politika) (1) Imovina dobrovolјnog penzijskog fonda ulaže se sa cilјem povećanja ukupnog prinosa u korist članova dobrovolјnog penzijskog fonda, a u skladu sa sljedećim načelima: a) načelo sigurnosti imovine dobrovolјnog penzijskog fonda – u strukturi portfolija dobrovolјnog penzijskog fonda nalaze se vrijednosni papiri izdavalaca sa visokim kreditnim rejtingom; b) načelo diversifikacije portfolija – u strukturi portfolija dobrovolјnog penzijskog fonda nalaze se vrijednosni papiri koje se razlikuju prema vrsti i izdavaocima, kao i prema drugim obilježjima; c) načelo održavanja odgovarajuće likvidnosti – u strukturi portfolija dobrovolјnog penzijskog fonda nalaze se vrijednosni papiri koje je moguće brzo i efikasno kupiti i prodati po relativno ujednačenoj i stabilnoj cijeni. (2) Pravilima poslovanja društva za upravlјanje utvrđuje se investiciona politika dobrovolјnog penzijskog fonda. (3) Investicionom politikom utvrđuje se: a) način sprovođenja načela iz stava (1) ovog člana; b) najveći i najmanji dio sredstava dobrovolјnog penzijskog fonda koji se može ulagati u pojedine vrijednosni papiri i nekretnine; c) najveći dio sredstava dobrovolјnog penzijskog fonda koji se može ulagati u novčane depozite; d) organi društva za upravlјanje koji donose odluke o ulaganjima i postupak za donošenje takvih odluka; e) način izmjene investicione politike. (4) Imovina mora biti uložena u najboljem interesu članova fondova. (5) U slučaju potencijalnog sukoba interesa društvo za upravljanje mora osigurati da se imovina ulaže isključivo u interesu članova fonda. (6) Imovina za pokriće tehničkih rezervi također mora biti uložena u skladu s odredbama st. (1) do (5) ovog člana. Član 46. (Dozvoljena ulaganja fonda) (1) Imovina fonda isključivo se može sastojati od: a) prenosivih vrijednosnih papira ili instrumenata tržišta novca: 1) koji su uvršteni ili se njima trguje na uređenom tržištu u smislu propisa koji uređuju tržište kapitala u BiH, državi članici i/ili državi članici OECD-a i 2) kojima se trguje na drugom uređenom tržištu u BiH, državi članici i/ili državi članici OECD-a, koje redovno posluje, priznato je i otvoreno za javnost b) nedavno izdanih prenosivih vrijednosnih papira, pod sljedećim uslovima: 1) prospekt izdanja uključuje obavezu da će izdavalac podnijeti zahtjev za uvrštenje u službenu kotaciju berze ili na drugo uređeno tržište koje redovno posluje, priznato je i otvoreno za javnost 2) takvo ulaganje predviđeno je prospektom fonda i 3) uvrštenje će se izvršiti u roku od jedne godine od izdanja, u protivnom će se prenosivi vrijednosni papiri smatrati neuvrštenima c) udjela ili dionica investicijskih fondova koji su odobrenje za rad dobili u BiH, državi članici ili u državi članici OECD-a, pod sljedećim uslovima: 1) takvi investicijski fondovi dobili su odobrenje za rad od strane Komisije, odnosno nadležnog tijela države članice ili nadležnog tijela države članice OECD-a s kojima je osigurana saradnja s Komisijom, pod uslovom da su provođenje nadzora nad tim fondovima i nivo zaštite ulagača isti onima propisanim propisom koji uređuje osnivanje i rad investicijskih fondova 2) da su propisane odredbe za odvojenost imovine, zaduživanje, davanje zajmova i prodaju prenosivih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca bez pokrića iste zahtjevima propisanima u propisu koji uređuje osnivanje i upravljanje investicijskim fondovima 3) o poslovanju takvih investicijskih fondova izvještava se u polugodišnjim i revidiranim godišnjim izvještajima kako bi se omogućila procjena imovine i obaveza, dobiti i poslovanja u toku izvještajnog perioda i Broj 104 - Strana 306 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 30. 12. 2016. 4) prospektom investicijskog fonda čiji se udjeli ili dionice namjeravaju stjecati predviđeno je da ukupno najviše 10% imovine investicijskog fonda može biti uloženo u udjele ili dionice drugih investicijskih fondova d) depozita kod banke koji su povratni na zahtjev te koji dospijevaju za najviše 12 mjeseci, pod uslovom da banka ima registrirano sjedište u BiH ili državi članici ili državi članici OECD-a, pod uslovom da su provođenje nadzora nad tom bankom i nivo zaštite deponenata isti onima u skladu sa propisom koji uređuje poslovanje banaka e) izvedenih finansijskih instrumenata kojima se trguje na uređenim tržištima iz tačke a) ovog stava ili izvedenih finansijskih instrumenata kojima se trguje izvan uređenih tržišta iz tačke a) ovog stava (neuvrštene OTC izvedenice) pod sljedećim uslovima: 1) osnovna imovina izvedenice sastoji se od finansijskih instrumenata obuhvaćenih tač. a) i b) ovog stava, finansijskih indeksa, kamatnih stopa, deviznih kurseva ili valuta, u koje fond može ulagati u skladu sa svojim investicijskim ciljevima navedenim u prospektu fonda, odredbama ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona 2) druge ugovorne strane u transakcijama s neuvrštenim (OTC) izvedenicama su institucije koje podliježu bonitetnom nadzoru te pripadaju kategorijama koje će pravilnikom iz stava (7) ovog člana dodatno propisati Komisija i 3) neuvrštene (OTC) izvedenice podliježu svakodnevnom pouzdanom i provjerljivom vrednovanju te ih je u svakom trenutku moguće prodati, likvidirati ili zatvoriti prijebojnom transakcijom po njihovoj fer vrijednosti na zahtjev fonda 4) prospektom fonda predviđeno je ulaganje u takve instrumente i prikazan utjecaj takvih instrumenata na rizičnost fonda f) instrumenata tržišta novca kojima se ne trguje na uređenim tržištima iz tačke a) ovog stava, ako su izdani pod sljedećim uslovima: 1) izdala ih je ili za njih jamči BiH, Federacija, RS, Distrikt Brčko, jedinice lokalne samouprave u BiH i druga pravna lica uz garanciju BiH, Federacije, RS, Distrikta Brčko u skladu sa propisom kojim se uređuje javni dug, država članica, lokalne ili područne (regionalne) samouprave države članice ili centralna banka države članice ili države članice OECD-a, Evropska centralna banka, Evropska unija ili Evropska investicijska banka, ili javno međunarodno tijelo kojemu pripadaju jedna ili više država članica, odnosno kojem pripada jedna ili više članica OECD-a 2) izdalo ih je društvo čijim se vrijednosnim papirima trguje na uređenim tržištima iz tačke a) ovog stava 3) izdao ih je ili za njih jamči subjekt koji podliježe bonitetnom nadzoru nadležnog tijela države članice u skladu sa zakonima koji uređuju tržište kapitala i poslovanje banaka ili subjekt koji podliježe ili udovoljava pravilima nadzora nadzornog tijela država članica OECD-a 4) izdalo ih je drugo lice koja ima odobrenje Komisije, pod uslovom da ulaganja u takve instrumente podliježu zaštiti ulagača jednakoj onoj kojoj podliježu instrumenti iz alineja 2) ili 3) ove tačke te pod uslovom da je izdavalac društvo čiji kapital i rezerve iznose najmanje 20.000.000,00 KM i koje sastavlja i objavljuje svoje godišnje finansijske izvještaje u skladu s propisima kojima se uređuje računovodstvo poduzetnika i primjena standarda finansijskog izvještavanja, da je izdavalac subjekt koji se, unutar grupe društava koja obuhvaća jednu ili nekoliko društava čije su dionice uvrštene na neko od uređenih tržišta, bavi finansiranjem te grupe, ili da je izdavalac subjekt čiji je predmet poslovanja finansiranje posebnih subjekata za sekuritizaciju koja koriste bankovne kreditne linije g) novca na poslovnom računu fonda otvorenog kod depozitara te na drugim računima kada je to potrebno radi realizacije ulaganja h) druge vrste imovine koja je proizašla iz imovine iz tač. a) do g) ovog stava. i) nekretnine koje se nalaze na teritoriji BiH. (2) Ulaganja u nekretnine mogu biti ulaganja u zemljište, zgrade (poslovne, stambene, stambeno-poslovne, ekonomske i dr.) i posebne dijelove zgrada (stanovi, poslovne prostorije i dr.), koji su upisani u javnim knjigama o evidenciji nekretnina i pravima na njima, čiji prijenos svojine nije ograničen i na kojima nije zasnovano pravo zaloge, pravo plodouživanja, pravo upotrebe, pravo stanovanja ili pravo stvarnog tereta. (3) Imovina dobrovoljnog penzijskog fonda koja se sastoji od nekretnina upisuje se u knjige iz stava (2) ovog člana kao svojina fonda, uz navođenje naziva društva za upravljanje i evidentira se u banci depozitaru. (4) Vrijednost nekretnina u koje se ulaže imovina dobrovoljnog penzijskog fonda obavezno procjenjuje ovlašteni procjenilac. Nekretnine moraju biti osigurane od svih rizika sve dok se nalaze u vlasništvu dobrovoljnog penzijskog fonda. (5) Članovi dobrovoljnog penzijskog fonda nemaju pravo preče kupovine pri prodaji nekretnina. (6) Komisija bliže uređuje način i učestalost procjene imovine iz stava (1) tačka i) ovog zakona. (7) Komisija će detaljnije odrediti dozvoljena ulaganja fondova, tržišta koja smatra uređenima te institucije koje se smatraju drugom ugovornom stranom i instrumente tržišta novca u koje je dopušteno ulagati. Član 47. (Ograničenja ulaganja) Ulaganje imovine fonda podliježe sljedećim ograničenjima: a) najviše 10% neto vrijednosti imovine fonda može biti uloženo u prenosive vrijednosne papire ili instrumente tržišta novca jednog izdavaoca, pod uslovom da ako je vrijednost prenosivih vrijednosnih papira ili instrumenata tržišta novca jednog izdavaoca u koje je fond uložio veća od 5% neto vrijednosti imovine fonda, zbir vrijednosti tih ulaganja za sve takve izdavaoce ne smije prijeći 40% neto vrijednosti imovine fonda, ali uz izuzetak da: 1) u prenosive vrijednosne papire ili instrumente tržišta novca čiji je izdavalac ili za koje jamči BiH, Federacija ili RS ili jedinica lokalne samouprave u BIH u skladu sa propisom kojim se uređuje javni dug, država članica ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave države članice, država članica OECD-a ili javno Petak, 30. 12. 2016. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 104 - Strana 307 međunarodno tijelo kojemu pripadaju jedna ili više država članica ili kojemu pripada jedna ili više članica OECD-a, može se ulagati bez ograničenja, pod uslovom da: - u prospektu i promotivnim sadržajima fonda budu jasno naznačene države članice, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave države članice ili javno međunarodno tijelo kojemu pripadaju jedna ili više država članica u čije vrijednosne papire i instrumente tržišta novca fond smije ulagati više od 35% neto vrijednosti imovine fonda - se imovina fonda sastoji od barem šest različitih vrijednosnih papira ili instrumenata tržišta novca i - vrijednost niti jednog pojedinog vrijednosnog papira ili instrumenta tržišta novca iz tačke b) podtačke 1) prve alineje ovog članka ne prelazi 30% neto vrijednosti imovine fonda 2) najviše 25% neto vrijednosti imovine fonda može biti uloženo u obveznice koje odobri Komisija, a koje izdaju banke koje imaju registrirano sjedište u BiH ili državi članici koje su na osnovu posebnog propisa predmetom posebnog javnog nadzora sa svrhom zaštite ulagača u te obveznice. Sredstva od izdavanja takvih obveznica moraju biti uložena u skladu s posebnim propisom u imovinu koja će do dospijeća obveznica omogućiti ispunjenje obaveza koje proizlaze iz obveznica i koja bi se, u slučaju neispunjenja obaveza izdavaoca, prvenstveno iskoristila za isplatu glavnice i stečenih kamata iz tih obveznica. Ako je više od 5% neto vrijednosti imovine fonda uloženo u takve obveznice jednog izdavaoca, ukupna vrijednost takvih ulaganja koja čine više od 5% neto vrijednosti imovine fonda ne smije prijeći 80% neto vrijednosti imovine fonda 3) najviše 10% neto vrijednosti imovine fonda može biti uloženo u vrijednosne papire ili instrumente tržišta novca čiji su izdavaoci lica koja čine povezana društva u skladu s odredbama propisa koji uređuje osnivanje i poslovanje privrednih društava i ovog zakona. Lica koja čine povezana društva u skladu s odredbama propisa koji uređuje osnivanje i poslovanje privrednih društava i ovog zakona smatraju se jednim licem u smislu izračuna ograničenja iz tačke e) ovog stava b) prenosivi vrijednosni papiri i instrumenti tržišta novca iz tačke a) podtačke 1) i 2) ovog stava ne uključuju se u izračun ograničenja od 40% iz tačke a) ovog stava c) najviše 5% neto vrijednosti imovine fonda može se uložiti u depozite kod jedne te iste banke iz člana 46. stava (1) tačke d) ovog zakona d) izloženost fonda riziku druge ugovorne strane kod transakcija s neuvrštenim (OTC) izvedenicama ne smije biti veća od 5% neto vrijednosti imovine fonda e) ukupna vrijednost ulaganja u prenosive vrijednosne papire ili instrumente tržišta novca čiji je izdavalac jedno te isto lice i vrijednosti depozita kod tog lica i izloženosti koje proizlaze iz transakcija s neuvrštenim (OTC) izvedenicama sklopljenih s tim licem ne smije prijeći 15% neto vrijednosti imovine fonda f) najviše 10% neto vrijednosti imovine fonda može biti uloženo u udjele ili dionice investicijskih fondova iz člana 46. stava (1) tačke c) ovog zakona, g) ulaganja u udjele ili dionice investicijskih fondova ne uključuju se u izračune ograničenja iz tač. a) do e) ovog stava h) ako se imovina fonda ulaže u udjele ili dionice investicijskih fondova kojima upravlja isto društvo za upravljanje ili neko drugo društvo s kojim je to društvo za upravljanje povezano zajedničkom upravom ili kontrolom, ili značajnim direktnim ili indirektnim međusobnim vlasničkim udjelom, takvo društvo za upravljanje ili drugo društvo ne smiju zaračunavati ulaznu ili izlaznu naknadu kod ulaganja fonda u udjele ili dionice tih investicijskih fondova i) ako fond ulaže u udjele ili dionice investicijskih fondova, u prospektu fonda mora biti jasno naznačena i maksimalna naknada za upravljanje koju je moguće zaračunati iz imovine investicijskih fondova u koje namjerava ulagati, a u revidiranim godišnjim izvještajima fonda mora jasno biti naznačen maksimalan postotak naknade za upravljanje koja je zaračunata iz imovine fonda i iz imovine investicijskog fonda u koji je taj fond uložio j) ulaganja zatvorenog fonda u prenosive vrijednosne papire ili instrumente tržišta novca čiji je izdavalac pokrovitelj zatvorenog fonda može iznositi najviše 5% neto imovine fonda. Ako pokrovitelj zatvorenog fonda pripada grupi, najviše 10% neto imovine zatvorenog fonda može biti uloženo u preduzeća koja pripadaju toj istoj grupi. Ako zatvoreni fond ima više pokrovitelja, ulaganja u pokroviteljska preduzeća moraju biti razborita i primjereno diverzificirana. Izuzetno, ulaganja iz ove tačke ne odnose se na ulaganja u obveznice BiH, Federacije ili RS i/ili države članice k) fond može steći najviše: 1) 10% dionica s pravom glasa jednog izdavaoca 2) 10% dionica bez prava glasa jednog izdavaoca 3) 10% dužničkih vrijednosnih papira jednog izdavaoca 4) 25% udjela ili dionica pojedinoga investicijskog fonda 5) 10% instrumenata tržišta novca jednog izdavaoca 6) ograničenja iz ove tačke ne primjenjuju se na prenosive vrijednosne papire i instrumente tržišta novca čiji je izdavalac ili za koje jamči BiH, Federacija ili RS, država članica, država članica OECD-a ili javna međunarodna tijela kojima pripada jedna ili više država članica 7) ograničenja iz podtačaka 3), 4) i 5) ove tačke mogu se zanemariti u trenutku stjecanja ako tada nije moguće izračunati ukupan broj ili vrijednost instrumenata u opticaju l) ukupna izloženost fonda prema finansijskim izvedenicama ni u kom slučaju ne smije biti veća od neto vrijednosti imovine fonda. Izloženost se izračunava uzimajući u obzir trenutačnu vrijednost temeljne imovine, rizik druge ugovorne strane, buduća tržišna kretanja i raspoloživo vrijeme za likvidaciju pozicija. Fond može ulagati u izvedene finansijske instrumente, u skladu sa svojom investicijskom politikom i ograničenjima iz tačke 1. ovog stava, uz uslov da ukupna izloženost prema temeljnoj imovini ne prelazi ograničenja iz ovog Broj 104 - Strana 308 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 30. 12. 2016. člana. Kada prenosivi vrijednosni papir ili instrument tržišta novca sadrži ugrađenu finansijsku izvedenicu, ta finansijska izvedenica se uzima u obzir prilikom izračuna ograničenja ulaganja iz ovog člana m) ukupna ulaganja dobrovoljnog penzijskog fonda u nekretnine ne mogu iznositi više od 30% imovine dobrovoljnog penzijskog fonda n) fondovi ne smiju ulagati u plemenite metale niti u potvrde koje ih predstavljaju, kao niti stvoriti izloženost prema plemenitim metalima i drugim robnim berzama. Član 48. (Korištenje tehnika i instrumenta vezanih uz prenosive vrijednosne papire i instrumente tržišta novca) Društvo za upravljanje može koristiti tehnike i instrumente vezane uz prenosive vrijednosne papire i instrumente tržišta novca, ako se takve tehnike i instrumenti koriste u svrhu učinkovitog upravljanja portfolijem fonda. Član 49. (Ograničenja ulaganja fondova kojima upravlja isto društvo za upravljanje) (1) Fondovi, zajedno s drugim fondovima kojima upravlja isto društvo za upravljanje, ne smiju biti imaoci ukupno: a) više od 25% dionica s pravom glasa jednog te istog izdavaoca, b) više od 10% dionica bez prava glasa jednog te istog izdavaoca, c) više od 10% dužničkih vrijednosnih papira izdanih od strane jednog te istog izdavaoca, d) više od 25% udjela pojedinoga investicijskog fonda, e) više od 10% instrumenata tržišta novca izdatih od strane jednog te istog izdavaoca. (2) Ograničenja iz stava (1) ovog člana ne primjenjuju se na dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca čiji su izdavalac BiH, Federacija ili RS, država članica, država članica OECD-a ili međunarodne javne organizacije koje je članica jedna ili više država članica i/ili država članica OECD-a. Član 50. (Pozajmljivanje) (1) Otvoreni fond može pozajmiti novčana sredstva od trećih lica u ukupnom iznosu do 5% neto vrijednosti imovine fonda, ali samo putem repo poslova i transakcija prodaje i ponovne kupovine, i to ne na rok duži od tri mjeseca. (2) Najviše 5% neto vrijednosti imovine otvorenog fonda, a najviše do 50% svakog pojedinog ulaganja dopušteno je pozajmiti trećim licima. Imovina otvorenog fonda može se pozajmljivati isključivo na osnovu pisanog ugovora ili u sklopu organizovanih sistema za pozajmljivanje vrijednosnih papira koji djeluju u sklopu sistema za poravnanje i namiru. Pozajmljivanje je dopušteno samo na isključivu korist otvorenog fonda radi povećanja prinosa fonda, bez neprimjerenog povećanja rizika. U tom smislu, pozajmljeni vrijednosni papiri moraju biti primjereno osigurani kolateralom. Ugovori o zajmu moraju sadržavati odredbu kojom se omogućava povlačenje pozajmljenih vrijednosnih papira na poziv u roku od 15 radnih dana. (3) Zatvoreni fond može pozajmiti novčana sredstva od trećih lica u ukupnom iznosu do 5% neto vrijednosti imovine fonda, ali samo u svrhu osiguravanja likvidnosti, i to na rok ne duži od tri mjeseca. Član 51. (Izvedenice) (1) Društvo za upravljanje može koristiti finansijske izvedenice u svoje ime i za račun fonda jedino u svrhu: a) zaštite imovine fonda b) efikasnog upravljanja imovinom i obavezama fonda. (2) Prilikom ugovaranja finansijskih izvedenica moraju se poštovati sljedeća ograničenja: a) ukupna izloženost finansijskim izvedenicama ne smije biti veća od neto vrijednosti imovine fonda b) osnovna imovina finansijske izvedenice mora biti dozvoljena imovina za ulaganja fonda iz člana 46. ovog zakona c) izloženost prema jednom licu na osnovu izvedenih finansijskih instrumenta ugovorenih s tim licem ne smije prelaziti 10% neto vrijednosti imovine fonda d) ulaganjem u izvedenice ili druge instrumente iz člana 46. stava (1) ovog zakona koji u sebi imaju ugrađenu izvedenicu, nije dopušteno stvoriti izloženost kojom se prekoračuju ograničenja ulaganja propisana strategijom ulaganja, prospektom fonda, ovim zakonom ili podzakonskim propisima koje je Komisija donijela na osnovu ovog zakona te se ne smije stvoriti izloženost prema imovini iz člana 54. ovog zakona. Član 52. (Valutna usklađenost ulaganja) (1) Imovina fonda mora se ulagati na način da bude valutno usklađena s obavezama fonda. (2) Najmanje 70% neto vrijednosti imovine zatvorenog fonda mora biti uloženo u imovinu kojom se trguje ili koja se namiruje u valuti u kojoj se isplaćuju penzije iz sistema dobrovoljnog penzijskog osiguranja na osnovu individualne kapitalizirane štednje. Član 53. (Dodatna ograničenja ulaganja) (1) Komisija će propisati dodatna ograničenja za ulaganja fondova, uslove i ograničenja vezana za tehnike i instrumente iz člana 47. ovog zakona, postupanje s imovinom fondova te izračun izloženosti iz ovog dijela zakona. (2) Izuzetno od odredbi ovog Poglavlja zakona, u slučaju značajnog poremećaja na finansijskom tržištu koji bi ugrožavao vrijednost imovine fonda, Komisija može zabraniti ili dodatno ograničiti ulaganja u pojedine oblike imovine. Član 54. (Zabrana ulaganja imovine) Imovina fonda ne može biti uložena u: a) imovinu koja je po zakonu neotuđiva ili koja je opterećena, odnosno založena radi osiguranja potraživanja i b) vrijednosne papire izdate od depozitara fonda, bilo kojeg dioničara društva za upravljanje, ili bilo kojeg lica koje je povezano lice s prethodno navedenim licima. Navedeno ograničenje se ne primjenjuje na vrijednosne papire čiji je izdavalac BiH, Federacija ili RS, država članica ili država članica OECD-a, kao ni na vrijednosne papire čiji je izdavalac pokrovitelj zatvorenog fonda, pri čemu vrijede ograničenja iz člana 47. tačke j) ovog zakona. Član 55. (Prekoračenja ograničenja ulaganja i rok usklađivanja) (1) Ograničenja ulaganja iz čl. 47. do 53. ovog zakona fond može prekoračiti kada ostvaruje prava prvenstva upisa ili Petak, 30. 12. 2016. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 104 - Strana 309 prava upisa koja proizlaze iz prenosivih vrijednosnih papira ili instrumenata tržišta novca koji čine dio njegove imovine. (2) Ako su prekoračenja ograničenja iz čl. 47. do 53. ovog zakona posljedica: a) okolnosti na koje društvo za upravljanje nije moglo utjecati b) ostvarivanja prava upisa iz stava (1) ovog člana ili c) stjecanja imovine iz člana 46. stava (1) tačke h) ovog zakona, društvo za upravljanje dužno je, osim u slučaju otvaranja stečajnog postupka ili pokretanja postupka likvidacije nad bankom ili izdavaocem finansijskih instrumenata, uskladiti ulaganja fonda u razumnom roku ne dužem od tri mjeseca i transakcije poduzimati prvenstveno u svrhu usklađenja ulaganja imovine fonda, pri čemu mora uzimati u obzir interese članova fonda, nastojeći pri tome eventualni gubitak svesti na najmanju moguću mjeru. (3) Izuzetno, na zahtjev društva za upravljanje Komisija može produžiti rok iz stava (2) ovog člana za dodatna tri mjeseca ako je to u interesu članova fonda. (4) Ako su prekoračenja ograničenja iz čl. 47. do 53. ovog zakona posljedica transakcije koju je sklopilo društvo za upravljanje, a kojom su se u trenutku njezina sklapanja prekoračila navedena ograničenja ili dodatno povećala prekoračenja ulaganja, a koja nisu obuhvaćena stavom (2) ovog člana, društvo za upravljanje dužno je uskladiti ulaganja fonda odmah po saznanju za prekoračenje ograničenja. Društvo za upravljanje dužno je fondu nadoknaditi tako nastalu štetu. (5) Ograničenja ulaganja iz čl. 47. do 53. ovog zakona mogu biti prekoračena u prvih šest mjeseci od osnivanja fonda, uz dužno poštivanje načela podjele rizika i zaštite interesa članova fonda. Član 56. (Zabranjene transakcije) (1) Društvu za upravljanje je zabranjeno ugovaranje transakcija u svoje ime i za račun fonda, s članovima uprave ili nadzornog odbora društva za upravljanje. (2) U slučaju ugovaranja transakcija za račun fonda u kojima su suprotne strane: a) dioničari društva za upravljanje b) depozitar fonda c) pokrovitelj zatvorenog fonda ili d) bilo koje drugo lice koje je povezano s navedenim pravnim ili fizičkim licima društvo za upravljanje dužno je o tome voditi evidenciju i na zahtjev je bez odgode dostaviti Komisiji. (3) Komisija može, kada to smatra potrebnim, a posebno radi zaštite imovinskih interesa članova fonda, zabraniti društvu za upravljanje sklapanje transakcija u svoje ime i za račun fonda, s povezanim licem ili uz posredovanje povezanog lica, na određeno vrijeme ili trajno. (4) Društvu za upravljanje je zabranjeno davanje zajma ili jamstva iz imovine fonda bilo kojem pravnom ili fizičkom licu. Član 57. (Izjava o načelima ulaganja) (1) Društvo za upravljanje je dužno za zatvorene fondove sastaviti izjavu o načelima ulaganja koja mora sadržavati najmanje sljedeće: a) stratešku alokaciju imovine s obzirom na prirodu i trajanje penzijskih obaveza b) metode/tehnike mjerenja rizika ulaganja c) toleranciju rizika d) implementirane strategije, procedure, postupke i mjere koje se primjenjuju u svrhu upravljanja rizicima. (2) Izjavu iz stava (1) ovog člana društvo za upravljanje je dužno revidirati prije svake značajne promjene u politici ulaganja, a najmanje svake tri godine. (3) Izjavu iz stava (1) ovog člana društvo za upravljanje mora učiniti dostupnom svim članovima i potencijalnim članovima fonda te Komisiji. (4) Komisija će detaljnije propisati sadržaj te način i mjesto objave izjave o načelima ulaganja. Član 58. (Naziv dobrovoljnog penzijskog fonda) (1) Dobrovoljni penzijski fond ima naziv. (2) U nazivu dobrovoljnog penzijskog fonda moraju biti sadržane riječi "dobrovoljni penzijski fond". (3) Pravno lice i poduzetnik ne mogu koristiti pojam "dobrovoljni penzijski fond" niti pojam izveden iz tog pojma u svom poslovnom imenu ili nazivu, odnosno nazivu svog proizvoda ili usluge, osim ako te pojmove koriste na osnovu ovog zakona. Član 59. (Upravljanje sa više fondova i registar fondova) (1) Društvo za upravljanje koje namjerava da organizuje i upravlja sa više dobrovoljnih penzijskih fondova dužno je da podnese Komisiji zahtjev za izdavanje dozvole za upravljanje fondom za svaki fond posebno uz koji podnosi dokumentaciju iz člana 11. stav (2) ovog zakona. (2) Komisija izdaje dozvolu za upravljanje fondom u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva. Član 60. (Izdavanje dozvole i vođenje registra) (1) Komisija izdaje dozvolu za upravljanje fondom na način utvrđen članom 14. stav (2) ovog zakona. (2) Komisija vodi Registar dobrovoljnih penzijskih fondova. Član 61. (Prospekt dobrovoljnog penzijskog fonda) (1) Dobrovoljni penzijski fond ima prospekt i skraćeni prospekt. (2) Skraćeni prospekt se isključivo koristi radi oglašavanja dobrovoljnog penzijskog fonda i mora odgovarati sadržaju prospekta. (3) Prospekt mora sadržati informacije na osnovu kojih zainteresovana lica mogu steći jasnu predstavu o fondu i donijeti razboritu odluku. (4) Društvo za upravljanje daje na uvid prospekt svakom zainteresovanom licu na njegov zahtjev. (5) Društvo za upravljanje je dužno da dostavi Komisiji radi davanja saglasnosti prospekt i skraćeni prospekt dobrovoljnog penzijskog fonda, do 31. marta tekuće godine, sa podacima sa stanjem na dan 31. decembra za prethodnu godinu. (6) Kada nastupe značajnije promjene društvo za upravljanje je dužno da, u roku od osam dana od dana nastanka takvih okolnosti, dostavi Komisiji radi davanja saglasnosti izmijenjeni prospekt i skraćeni prospekt dobrovoljnog penzijskog fonda. (7) Pod značajnijim promjenama, u smislu ovog člana, podrazumijevaju se promjene uslijed kojih podaci u prospektu, odnosno skraćenom prospektu bitno odstupaju od stvarnog stanja, a naročito se podrazumijevaju izmjene pravila poslovanja i pravilnika o tarifi, promjene u vrijednosti i strukturi imovine dobrovoljnog penzijskog fonda, kao i druge promjene koje bitno utiču na precizno saznanje člana o fondu i na donošenje cjelishodne odluke o članstvu. Broj 104 - Strana 310 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 30. 12. 2016. (8) Društvo za upravljanje je dužno da, u roku od 15 dana od dana dobijanja saglasnosti, javno objavi skraćeni prospekt u najmanje jednom dnevnom listu koji se distribuira na cijeloj teritoriji Federacije odnosno BiH sa tiražom od najmanje 10.000 primjeraka, kao i na svojoj internet stranici. Član 62. (Sadržaj prospekta) (1) Prospekt dobrovoljnog penzijskog fonda sadrži: a) podatke o dobrovoljnom penzijskom fondu; b) podatke o društvu za upravljanje; c) firmu i sjedište banke depozitara; d) datum izdavanja prospekta. (2) Podaci o dobrovoljnom penzijskom fondu su: a) naziv i datum osnivanja fonda; b) investicijska politika i glavni rizici u vezi sa njom; c) minimalni iznos penzijskih doprinosa; d) porezni tretman dobrovoljnog penzijskog fonda, odnosno članova fonda - porezne stope i osnovice i način njihovog obračunavanja; e) neto vrijednost imovine fonda; f) struktura imovine dobrovoljnog penzijskog fonda, i to: 1) procentualno učešće vrijednosnih papira prema vrsti vrijednosnih papira, nazivu i sjedištu emitenta i nazivu i sjedištu organizovanog tržišta na kome se trguje tim papirima, kada takvi vrijednosni papiri čine više od 1% ukupne vrijednosti imovine fonda, 2) procentualno učešće novčanih depozita prema nazivu i sjedištu finansijske institucije kod koje su deponovana novčana sredstva, kada depoziti u tim institucijama čine više od 1% ukupne vrijednosti imovine fonda, 3) procentualno učešće nekretnina prema vrsti i mjestu gdje se nekretnina nalazi; g) neto prinos fonda u skladu sa članom 73. ovog zakona; h) podaci o visini naknada i troškova u skladu sa tarifnikom, i to: 1) naknada prilikom uplate penzijskog doprinosa, 2) naknade za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondom društvu za upravljanje za prethodnu godinu, izraženu kao procent vrijednosti imovine dobrovoljnog penzijskog fonda, 3) troškovi u vezi sa kupovinom, prodajom i prijenosom vrijednosnih papira, troškovi usluga banke depozitara i drugi troškovi za prethodnu godinu izraženi kao procent vrijednosti imovine dobrovoljnog penzijskog fonda, 4) iznos naknade za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondom izražen kao procent vrijednosti imovine fonda za tekuću godinu i 5) maksimalan iznos troškova iz podtačke 3) ove tačke izražene kao procent vrijednosti imovine dobrovoljnog penzijskog fonda za tekuću godinu, i) osnovi za raskid ugovora o članstvu i prava i obaveze društva za upravljanje i članova dobrovoljnog penzijskog fonda u slučaju raskida ugovora o članstvu; j) vrijeme, mjesto i način uplate penzijskih doprinosa; k) vrijeme i mjesto objavljivanja podataka o vrijednosti investicijskih jedinica i način obračunavanja tih jedinica; l) uslove za povlačenje i raspolaganje akumuliranim sredstvima m) dinamika i način obračuna programiranih isplata. (3) Podaci o društvu za upravljanje su: a) firma i sjedište društva za upravljanje; b) ime i ovlaštenja članova uprave društva za upravljanje; c) firma i sjedište, odnosno imena i adrese dioničara koji posjeduju 10% ili više učešća u kapitalu društva za upravljanje; d) visina kapitala društva za upravljanje; e) spisak i vrsta svih dobrovoljnih penzijskih fondova kojim upravlja ukoliko društvo za upravljanje upravlja sa više fondova; f) firma i sjedište eksternog revizora koji vrši eksternu reviziju finansijskih izvještaja društva za upravljanje i fonda; g) vrijeme i mjesto gdje se može izvršiti uvid u akte društva za upravljanje i finansijske izvještaje društva za upravljanje. (4) Podaci iz stava (2) tač. e) do g) ovog člana prikazuju se sa stanjem poznatim na dan podnošenja Komisiji prospekta na saglasnost ili sa stanjem na kraju mjeseca koji prethodi danu podnošenja prospekta, odnosno, u slučaju iz člana 61. stav (5) ovog zakona - sa stanjem na dan 31. decembra prethodne godine. (5) Prilikom organizovanja dobrovoljnog penzijskog fonda prospekt ne sadrži podatke iz stava (2) tač. e) do g) ovog člana. (6) Bliži sadržaj i standardizirani format prospekta i skraćenog prospekta propisuje Komisija. Član 63. (Članstvo u dobrovoljnim penzijskim fondovima) (1) Domaće i strano fizičko lice može biti član jednog ili više dobrovoljnih penzijskih fondova. (2) Prilikom pristupanja fondu, lice potpisuje izjavu kojom potvrđuje da u potpunosti razumije prospekt i naknade koje se naplaćuju. (3) Kada je isto lice član više dobrovoljnih penzijskih fondova, dužno je da zaključi poseban ugovor o članstvu za svaki dobrovoljni penzijski fond. (4) Ukoliko član dobrovoljnog penzijskog fonda prestane uplaćivati doprinose i dalje ostaje član fonda. Član 64. (Obveznik uplate) Penzijski doprinos u dobrovoljni penzijski fond uplaćuje: a) fizičko lice, ili drugo fizičko, odnosno pravno lice za račun fizičkog lica; b) organizator, u svoje ime i za račun zaposlenog, odnosno člana sindikata, u skladu sa penzijskim programom; c) poslodavac, u ime i za račun zaposlenog, u skladu sa ugovorom o članstvu između člana dobrovoljnog penzijskog fonda i društva za upravljanje. Član 65. (Ugovor o članstvu) (1) Član dobrovoljnog penzijskog fonda postaje se zaključenjem ugovora o članstvu, kojim se društvo za upravljanje obavezuje da, za račun člana dobrovoljnog penzijskog fonda, ulaže novčana sredstva prikupljena po osnovu penzijskog doprinosa u dobrovoljni penzijski fond i da omogući povlačenje akumuliranih sredstava u skladu sa ovim zakonom, a član dobrovoljnog penzijskog fonda se obavezuje da plaća penzijski doprinos i naknade društvu za upravljanje i snosi druge troškove. (2) Ugovor o članstvu zaključuje se u standardiziranoj pisanoj formi, koji najmanje sadrži: Petak, 30. 12. 2016. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 104 - Strana 311 a) ime, odnosno firmu obveznika uplate; b) minimalni iznos penzijskog doprinosa; c) datum učlanjenja. (3) Društvo za upravljanje može odbiti sklapanje ugovora o članstvu ako: a) su odnosi između društva za upravljanje i potencijalnog člana fonda teško narušeni (npr. postojanje sudskog ili drugog odgovarajućeg spora) b) postoje osnove sumnje da je počinjeno, pokušano ili bi moglo doći do pranja novca ili finansiranja terorističkih aktivnosti, u skladu s propisima koji to uređuju. (4) Kada društvo za upravljanje odbije sklopiti ugovor o članstvu u dobrovoljnom penzijskom fondu, dužno je o tome obavijestiti potencijalnog člana dobrovoljnog penzijskog fonda. (5) Član fonda može u roku od 15 dana od dana prve uplate na lični račun u dobrovoljnom penzijskom fondu pisanom izjavom upućenom društvu za upravljanje, izjaviti da raskida ugovor o članstvu, bez navođenja posebnih razloga. (6) U slučaju iz stava (5) ovog člana, društvo za upravljanje će uplatiocu vratiti uplaćeni iznos umanjen za ulaznu naknadu te naknade koje terete imovinu fonda, sve korigirano za ostvareni prinos fonda. (7) Društvo za upravljanje dužno je isplatu iz stava (6) ovog člana izvršiti u roku od sedam dana od dana primitka izjave iz stava (5) ovog člana. (8) Bliži sadržaj i standardizirani format ugovora o članstvu propisuje Komisija. Član 66. (Odnos društva za upravljanje s klijentima) (1) Klijent društva za upravljanje, u smislu ovog zakona, je lice koje koristi ili je koristilo usluge društva za upravljanje ili lice koje se obratilo društvu za upravljanje radi korištenja usluga i koje je društvo za upravljanje kao takvo identifikovalo. (2) Klijent društva za upravljanje ima pravo pristupa svim podacima i uslugama koji mu prema zakonu moraju biti dostupni, a društvo za upravljanje je dužno da mu na zahtjev osigura ovaj pristup. (3) Komisija propisuje bliže uslove i način ostvarivanja prava iz stava (2) ovog člana. Član 67. (Prigovori) (1) Ako član dobrovoljnog penzijskog fonda, odnosno obveznik uplate iz člana 64. ovog zakona, smatra da se društvo za upravljanje ne pridržava obaveza iz zaključenog ugovora, može uputiti prigovor nadležnom organu društva za upravljanje. (2) Društvo za upravljanje je dužno da podnosiocu prigovora odgovori u roku koji ne može biti duži od 30 dana od dana prijema prigovora. (3) Lice iz stava (1) ovog člana može prigovor podnijeti i Komisiji ukoliko ne dobije zadovoljavajući odgovor u roku iz stava (2) ovog člana. (4) Komisija razmatra prigovor iz stava (3) ovog člana, posreduje radi sprečavanja nastanka spora između podnosioca prigovora i društva za upravljanje i štiti prava i interese tih lica. (5) Komisija propisuje način zaštite prava i interesa lica iz stava (1) ovog člana. Član 68. (Individualni račun člana fonda) (1) Društvo za upravljanje je dužno da vodi individualne račune članova fonda. (2) Individualni računi sadrže najmanje sljedeće podatke: a) ime i prezime člana dobrovoljnog penzijskog fonda; b) broj investicijskih jedinica u vlasništvu člana dobrovoljnog penzijskog fonda; c) evidenciju o uplatama penzijskog doprinosa i programiranim isplatama. (3) Postupak otvaranja i vođenja individualnih računa, kao i način davanja izvoda sa tih računa, vođenja evidencije o investicijskim jedinicama članova fonda i davanja podataka iz tih evidencija bliže propisuje Komisija. Član 69. (Prijenos sredstava sa individualnog računa) (1) Član dobrovoljnog penzijskog fonda koji namjerava da sredstva s individualnog računa prenese u drugi fond dužan je da zahtjev za prijenos tih sredstava podnese društvu za upravljanje koje upravlja fondom u kome je to lice član (u daljem tekstu: postojeći dobrovoljni penzijski fond). (2) Društvo za upravljanje je dužno da, u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva iz stava (1) ovog člana: a) prenese ukupna sredstva, odnosno naznačeni dio sredstava sa individualnog računa u skladu s tim zahtjevom kad isto društvo organizuje i upravlja postojećim i drugim dobrovoljnim penzijskim fondom; b) zaključi s drugim društvom za upravljanje ugovor o prijenosu ukupnih sredstava, odnosno naznačenog dijela sredstava sa individualnog računa. (3) Prilikom prijenosa sredstava sa individualnog računa, član fonda raskida ugovor o članstvu u postojećem dobrovoljnom penzijskom fondu i zaključuje ugovor o članstvu u drugom dobrovoljnom penzijskom fondu, osim u slučaju prijenosa dijela sredstava. (4) Sredstva na računu člana dobrovoljnog penzijskog fonda ne mogu se prenijeti u korist trećeg lica, osim u slučaju iz člana 92. ovog zakona. (5) Komisija bliže uređuje način prijenosa sredstava sa individualnog računa iz postojećeg dobrovoljnog penzijskog fonda u drugi dobrovoljni penzijski fond. Član 70. (Dužnosti društva za upravljanje prilikom prijenosa sredstava sa individualnog računa) Društvo za upravljanje koje upravlja postojećim dobrovoljnim penzijskim fondom dužno je da: a) prije zaključenja ugovora iz člana 69. stav (2) tačka b) ovog zakona, dostavi društvu koje upravlja drugim dobrovoljnim penzijskim fondom: 1) prijedlog ugovora o prijenosu sredstava sa individualnog računa, 2) izvještaj o sredstvima člana postojećeg dobrovoljnog penzijskog fonda koja se prenose; b) u roku od osam dana od dana zaključenja ugovora iz člana 69. stav (2) tačka b) ovog zakona, dostavi banci depozitaru nalog za prijenos sredstava sa individualnog računa. Član 71. (Neto vrijednost imovine dobrovoljnog penzijskog fonda) (1) Vrijednost imovine dobrovoljnog penzijskog fonda čini zbir vrijednosti vrijednosnih papira iz portfolija fonda, nekretnina u vlasništvu fonda, depozita novčanih sredstava fonda kod banaka, sredstva na računu kod banke depozitara, kao i potraživanja fonda. (2) Vrijednost imovine fonda se obračunava prema tržišnoj vrijednosti. (3) Neto vrijednost imovine fonda predstavlja vrijednost imovine umanjenu za iznos obaveza. Broj 104 - Strana 312 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 30. 12. 2016. (4) Neto vrijednost imovine fonda svakodnevno obračunava društvo za upravljanje, o čemu podatke dostavlja banci depozitaru kod koje se vodi račun dobrovoljnog penzijskog fonda. (5) Banka depozitar vrši kontrolu i potvrđivanje obračunate neto vrijednosti imovine fonda, o čemu podatke dostavlja Komisiji. (6) Način i učestalost obračunavanja tržišne vrijednosti po kategorijama imovine i obračunavanja neto vrijednosti imovine fonda propisuje Komisija, u skladu sa međunarodno priznatim standardima. Član 72. (Investicijske jedinice) (1) Ukupna vrijednost svih investicijskih jedinica dobrovoljnog penzijskog fonda jednaka je neto vrijednosti imovine fonda. (2) Uplaćeni penzijski doprinosi konvertuju se u investicijske jedinice istog dana kada su uplaćeni, evidentiranjem jedinica na individualnom računu člana dobrovoljnog penzijskog fonda. (3) Investicijske jedinice mogu se izraziti u dijelovima. (4) Jedinstvenu početnu vrijednost investicijske jedinice za sve fondove utvrđuje Komisija. (5) Stjecalac investicijske jedinice ima sljedeća prava: a) pravo na povlačenje i raspolaganje akumuliranim sredstvima; b) pravo na srazmjerni dio prinosa od ulaganja; c) pravo na srazmjeran dio imovine dobrovoljnog penzijskog fonda u slučaju raspuštanja fonda; d) druga prava u skladu sa ovim zakonom. (6) Stjecalac investicijske jedinice nema pravo glasa po tom osnovu. (7) Investicijska jedinica evidentira se na individualnom računu člana dobrovoljnog penzijskog fonda u formi elektronskog zapisa u informacionom sistemu društva za upravljanje. (8) Društvo za upravljanje, najmanje jednom sedmično, objavljuje vrijednost investicijskih jedinica obračunatih za svaki dan u prethodnom periodu, u dnevnom listu koji se distribuira na cijeloj teritoriji Federacije odnosno BiH s tiražom od najmanje 10.000 primjeraka, kao i svakodnevno na internet stranici društva za upravljanje ili dobrovoljnog penzijskog fonda. Član 73. (Prinos dobrovoljnog penzijskog fonda) (1) Društva za upravljanje su dužna da objavljuju prinos dobrovoljnog penzijskog fonda najkasnije 15 dana od završetka tromjesečnog perioda koji završava 31. marta, 30. juna, 30. septembra i 31. decembra. (2) Prinos se obračunava za posljednjih 12 mjeseci do dana objavljivanja, odnosno kumulativno za period od pet godina i od početka poslovanja. (3) Prinos se obračunava kao neto prinos, odnosno nakon odbitka naknada i troškova. (4) Izuzetno od stava (1) ovog člana, prinosi od ulaganja tokom cijele prve godine poslovanja dobrovoljnih penzijskih fondova se ne oglašavaju. (5) Prinos se objavljuje u najmanje jednom dnevnom listu koji se distribuira na cijeloj teritoriji Federacije odnosno BiH sa tiražom od najmanje 10.000 primjeraka, kao i na internet stranici društva za upravljanje ili dobrovoljnog penzijskog fonda. (6) Komisija propisuje način obračunavanja prinosa dobrovoljnog penzijskog fonda, uključujući načela zaokruživanja vrijednosti. Član 74. (Zabrana nuđenja povlastica) (1) Društvo za upravljanje ne može nuditi povlastice sa ciljem zaključenja ugovora o članstvu u dobrovoljnom penzijskom fondu. (2) Pod povlasticama iz stava (1) ovog člana ne podrazumijevaju se pogodnosti koje društvo za upravljanje nudi odričući se dijela ili cjeline svojih prihoda koje ostvaruje, odnosno na koje ima pravo. (3) Društvo za upravljanje ne može nuditi povlastice poslodavcu ili povezanom licu poslodavca sa ciljem poticanja zaposlenih da se pridruže određenom penzijskom programu. (4) Društvo za upravljanje ne može nuditi povlastice sindikatu ili drugom obliku organizovanja zaposlenih sa ciljem poticanja svojih članova da se pridruže određenom fondu. Član 75. (Marketing dobrovoljnih penzijskih fondova) (1) Društvo za upravljanje, sa njim povezana lica, posrednici ili zaposleni u društvu za upravljanje i sa njima povezana lica, isključivo mogu oglašavati dobrovoljni penzijski fond kojim društvo upravlja i javno poziva na zaključenje ugovora o članstvu u dobrovoljnom penzijskom fondu, uz prethodnu saglasnost Komisije na tekst takvog oglasa, odnosno javnog poziva. (2) Tekst oglasa, odnosno poziva ne smije sadržati netačne informacije, odnosno informacije koje mogu stvoriti pogrešnu predstavu o uslovima ulaganja i poslovanju dobrovoljnog penzijskog fonda. (3) Uz zahtjev za davanje saglasnosti iz stava (1) ovog člana prilaže se kopija materijala koji se objavljuje. (4) Komisija, najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva, donosi rješenje o davanju saglasnosti za objavljivanje oglasa, odnosno javnog poziva kada utvrdi da su ispunjeni uslovi utvrđeni zakonom. Ukoliko Komisija ne da saglasnost u predviđenom roku, smatra se da je saglasnost data. (5) Oglašavanje uspoređivanjem je dozvoljeno samo ukoliko je konkretno, objektivno, istinito i potpuno. (6) Pri uspoređivanju sa ostalim fondovima, društvo za upravljanje mora da pruži jasnu sliku o fondu koji oglašava i ostalim dobrovoljnim penzijskim fondovima. (7) Komisija bliže uređuje oglašavanje dobrovoljnih penzijskih fondova i minimalne elemente prilikom oglašavanja. Član 76. (Posrednici) (1) Društvo za upravljanje može neposredno ili preko posrednika obavljati usluge pružanja informacija o članstvu u dobrovoljnom penzijskom fondu, druge radnje kojima se zainteresovana lica informišu o poslovanju dobrovoljnog penzijskog fonda, kao i podjelu prospekata. (2) Vrste finansijskih institucija koje mogu biti posrednici određuje Komisija. (3) Za postupke i štetu koju prilikom pružanja tih usluga pričine posrednici, pored njih, odgovara i društvo za upravljanje. (4) Komisija vodi evidenciju posrednika, uređuje način vođenja te evidencije i bliže uređuje uslove za izdavanje saglasnosti za posredovanje u pružanju informacija iz stava (1) ovog člana. Član 77. (Obavještavanje članova dobrovoljnog penzijskog fonda) (1) Društvo za upravljanje je dužno da jednom godišnje, a najkasnije do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu, Petak, 30. 12. 2016. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 104 - Strana 313 dostavi svakom članu dobrovoljnog penzijskog fonda, sa stanjem na posljednji dan prethodne godine, obavještenje o: a) datumima i iznosu uplata penzijskog doprinosa; b) broju investicijskih jedinica u vlasništvu člana i njihovoj pojedinačnoj vrijednosti u momentu uplate penzijskog doprinosa; c) naknadama za usluge isplaćenim sa računa člana dobrovoljnog penzijskog fonda; d) vrijednosti imovine dobrovoljnog penzijskog fonda. (2) Društvo za upravljanje je dužno da članu dobrovoljnog penzijskog fonda, na njegov zahtjev, dostavi obavještenje iz stava (1) ovog člana, u roku od tri dana od dana podnošenja zahtjeva. (3) Ako poslodavac potpiše ugovor sa društvom za upravljanje o uplati penzijskog doprinosa za svoje zaposlene, podaci iz stava (1) ovog člana mogu se dostavljati poslodavcu umjesto zaposlenom. U tom slučaju poslodavac je odgovoran za prosljeđivanje informacija zaposlenima koji su članovi dobrovoljnog penzijskog fonda u najkraćem mogućem roku. Član 78. (Statusne promjene dobrovoljnog penzijskog fonda) (1) Dobrovoljni penzijski fond se može podijeliti, a dva ili više dobrovoljnih penzijskih fondova mogu se međusobno pripojiti ili spojiti, uz prethodno pribavljeno odobrenje Komisije. (2) Zatvoreni dobrovoljni penzijski fond može se preoblikovati u otvoreni dobrovoljni penzijski fond, uz prethodno pribavljeno odobrenje Komisije. Otvoreni dobrovoljni penzijski fond ne može se preoblikovati u zatvoreni. (3) Pripajanje, spajanje, podjela ili preoblikovanje dobrovoljnog penzijskog fonda nije dopušteno ako se tom statusnom promjenom oslabljuje ekonomski položaj članova fondova koji sudjeluju u statusnoj promjeni. (4) Ako zatvoreni dobrovoljni penzijski fond ima jednog pokrovitelja, statusna promjena fonda obavezna je u slučaju otvaranja stečajnog postupka ili pokretanja postupka likvidacije nad pokroviteljem fonda, odnosno u slučaju prestanka postojanja pokrovitelja ili nastanka bilo kojeg razloga koji trajno onemogućava vršenje uplata članovima zatvorenog fonda. Prethodno odobrenje Komisije na statusnu promjenu i ovdje je potrebno. (5) Komisija će detaljnije propisati postupak, uslove i način provođenja statusnih promjena fondova. Član 79. (Pripajanje ili spajanje dobrovoljnih penzijskih fondova) (1) Pripajanje dobrovoljnih penzijskih fondova moguće je samo na način da se cjelokupna imovina jednog ili više fondova koji se pripajaju (fond prenosilac) prenosi na drugi postojeći fond (fond preuzimalac). (2) Spajanje dobrovoljnih penzijskih fondova moguće je samo na način da se cjelokupna imovina dvaju ili više fondova koji se spajaju (fondovi prenosioci) prenosi na novi fond koji nastaje spajanjem (fond preuzimalac). (3) Prilikom pripajanja ili spajanja fondova u postupku može sudjelovati više fondova prenosilaca, ali samo jedan fond preuzimalac. (4) Provođenjem pripajanja ili spajanja dobrovoljnih penzijskih fondova fond prenosilac prestaje postojati bez provođenja likvidacije, a sva imovina, prava i obaveze fonda prenosioca prelaze na fond preuzimalac. (5) Društvo za upravljanje koje upravlja fondom preuzimaocem stupa u svoje ime i za račun fonda preuzimaoca u sve pravne odnose u kojima je bilo društvo za upravljanje fonda prenosioca u svoje ime, a za račun fonda prenosioca. (6) Nakon provedbe statusne promjene pripajanja ili spajanja, neto vrijednost imovine fonda preuzimaoca, odnosno novog fonda mora biti najmanje jednaka iznosu neto vrijednosti imovine fonda prenosioca, odnosno zbiru neto vrijednosti imovine fondova prenosioca prije provedbe statusne promjene. (7) Ukupna vrijednost svih udjela fonda preuzimaoca, odnosno novog fonda kojih je imalac pojedini član dobrovoljnog penzijskog fonda nakon provedene statusne promjene pripajanja ili spajanja, mora biti najmanje jednaka ukupnoj vrijednosti udjela fonda prenosioca kojih je taj član bio imalac prije provedbe statusne promjene. Član 80. (Podjela dobrovoljnog penzijskog fonda) (1) Podjela dobrovoljnog penzijskog fonda može se provesti prijenosom cjelokupne imovine na dva ili više fondova uz prestanak fonda koji se dijeli (razdvajanje) ili prijenosom dijela imovine na dva ili više fondova, pri čemu ne dolazi do prestanka fonda koji se dijeli (odvajanje). (2) Podjela je moguća na dva ili više fondova koji već postoje (podjela s preuzimanjem – fondovi preuzimaoci) ili na dva ili više fondova koji se osnivaju radi provođenja podjele (podjela s osnivanjem – novi fondovi). (3) Otvoreni dobrovoljni penzijski fond može se podijeliti samo na dva ili više otvorena dobrovoljna penzijska fonda, dok se zatvoreni dobrovoljni penzijski fond može podijeliti na otvorene i na zatvorene dobrovoljne penzijske fondove. (4) Nakon provedbe statusne promjene podjele s razdvajanjem, neto vrijednost imovine fondova preuzimaoca, odnosno novih fondova mora biti najmanje jednaka iznosu neto vrijednosti imovine fonda koji se podijelio, prije provedbe statusne promjene. (5) Ukupna vrijednost svih udjela dobrovoljnih penzijskih fondova na koje je prenesena imovina podijeljenog fonda, a kojih je imatelj pojedini član fonda, nakon provedene statusne promjene podjele mora biti najmanje jednaka ukupnoj vrijednosti udjela fonda koji se dijeli, a kojih je taj član bio imatelj prije provedbe statusne promjene podjele. Član 81. (Sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti) (1) Pri obavljanju svoje djelatnosti, društva za upravljanje, posrednici i društva za osiguranje se moraju ponašati u skladu s propisom o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti i provedbenim aktima koji uređuju područje otkrivanja i sprečavanja pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, te osigurati da se cjelokupno poslovanje obavlja u skladu sa tim propisom i na osnovu njega donesenim provedbenim aktima, kao i provedbenim propisima Komisije u vezi sa sprečavanjem pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. (2) Društva za upravljanje, posrednici i društva za osiguranje su dužni usvojiti efikasne interne programe kojima će odrediti postupke provjere klijenta, procjene rizika, prepoznavanja klijenata i transakcija kod kojih postoje osnovana sumnja na pranje novaca ili finansiranje terorističkih aktivnosti. (3) U slučaju kada identitet klijenta nije moguće utvrditi ili provjeriti, te kada nije u mogućnosti poduzeti mjere praćenja klijenta, obveznik neće uspostaviti poslovni odnos ni obaviti transakciju, odnosno mora prekinuti sve postojeće poslovne odnose s tim klijentom. (4) U slučaju iz stava (3) ovog člana društva za upravljanje, posrednik ili društvo za osiguranje će obavijestiti Finansijsko-obavještajni odjel Državne agencije za istrage i zaštitu (u daljem tekstu: FOO) o odbijanju ili prekidu poslovnog odnosa i odbijanju izvršavanja transakcije i Broj 104 - Strana 314 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 30. 12. 2016. dostaviti FOO-u sve do tada prikupljene podatke o klijentu ili transakciji. POGLAVLJE IV. PENZIJSKI PROGRAMI Član 82. (Penzijski program) (1) Poslodavac, udruženje poslodavaca, profesionalno udruženje i sindikat mogu organizovati penzijski program i zaključiti ugovor sa društvom za upravljanje kojim se organizator obavezuje da vrši uplate penzijskog doprinosa za račun zaposlenih, odnosno članova sindikata (u daljem tekstu: član programa) i da plaća naknadu za usluge društvu za upravljanje, a društvo za upravljanje se obavezuje da ulaže prikupljena novčana sredstva i omogući povlačenje i raspolaganje akumuliranim sredstvima članovima programa. (2) Poslodavac može organizovati penzijski program samo za svoje zaposlene. (3) Organizator koji organizuje penzijski program ne može biti povezano lice sa društvom za upravljanje. (4) Poslodavac, udruženje poslodavaca, profesionalno udruženje i sindikat mogu organizovati penzijski program i zaključiti ugovore sa više društava za upravljanje, pod uslovom da zaposlenima, odnosno svojim članovima ponudi mogućnost izbora članstva u dobrovoljnim penzijskim fondovima kojima upravljaju društva za upravljanje sa kojima su zaključeni ugovori o penzijskom programu. (5) Više organizatora može organizovati ili pristupiti jednom penzijskom programu. (6) Kada je dobrovoljni penzijski fond osnovan kao zatvoreni dobrovoljni fond, on može prihvatiti zahtjeve za članstvo samo od lica koja su: a) zaposlenici poslodavca koji je pokrovitelj dobrovoljnog penzijskog fonda, b) članovi sindikata koji je pokrovitelj dobrovoljnog penzijskog fonda. Član 83. (Ugovor o penzijskom programu) (1) Ugovor o penzijskom programu zaključuje se u pisanoj formi i najmanje sadrži: a) firmu društva za upravljanje; b) datum u tekućem mjesecu do koga poslodavac vrši uplate penzijskog doprinosa za prethodni mjesec; c) iznos penzijskog doprinosa po članu programa iskazan nominalno ili u odgovarajućem procentu; d) ime, prezime, adresu i JMB članova programa; e) datum i mjesto zaključenja ugovora i potpise ugovornih strana. (2) Prilikom zaključenja ugovora o penzijskom programu društvo za upravljanje je dužno da utvrdi identitet članova penzijskog programa. Član 84. (Prestanak radnog odnosa člana penzijskog programa) Poslodavac je dužan da društvu za upravljanje dostavi obavještenje o prestanku radnog odnosa člana penzijskog programa. Član 85. (Ravnopravnost članstva u dobrovoljnom penzijskom fondu) (1) Organizator penzijskog programa dužan je da zaposlenima osigura ravnopravne uslove za članstvo u penzijskom programu. (2) Organizator penzijskog programa i društvo za upravljanje ne smije direktno ili indirektno postupati protivno jednakom tretmanu žena i muškaraca, odnosno omogućiti provođenje nejednakosti u pravima iz dodatnog penzijskog osiguranja koje bi bile zasnovane na spolnoj razlici. (3) Nejednakost iz stava (2) ovog člana posebno se odnosi na: a) stjecanje članstva u fondu b) obaveznost ili dobrovoljnost članstva u fondu c) različite uslove za stjecanje članstva u fondu d) različito trajanje članstva u fondu potrebno za ostvarivanje prava e) različite uslove u slučaju prekida članstva u pogledu čuvanja ili korištenja prava prema ovome zakonu, u slučaju porodiljskog dopusta ili odgoja djece f) određivanje različitih uslova ili odredbi koje se primjenjuju samo na članove fonda istoga spola u pogledu očekivanih prava, po prestanku članstva u fondu g) određivanje različite visine penzije, h) utvrđivanje različite visine doprinosa radnika i) utvrđivanje različite visine doprinosa poslodavaca, osim u slučaju zatvorenih fondova, ako je svrha izjednačiti ili približno izjednačiti krajnji iznos penzije za oba spola j) utvrđivanje različite visine doprinosa poslodavca, k) utvrđivanje različitih kriterija koji se primjenjuju samo na radnike određenog spola s obzirom na jamčenje ili zadržavanje prava na odgođene penzije nakon što radnik napusti penzijski program. (3) Organizator penzijskog programa može zajedno sa članovima tog plana da uplaćuje doprinose u dobrovoljni penzijski fond za račun članova. (5) Penzijski doprinos za penzijski program ne može se bez odobrenja zaposlenih odbijati od zarade. (6) Članstvo u penzijskom programu ne može biti uslov za zapošljavanje ili članstvo u sindikatu i drugim oblicima organizovanja zaposlenih. Član 86. (Članstvo u penzijskim fondovima i uplaćivanje doprinosa u penzijske fondove) (1) Osoba postaje član dobrovoljnog penzijskog fonda potpisivanjem ugovora sa društvom za upravljanje. Potpisivanjem ugovora o članstvu, član prihvata pravila penzijskog fonda, ili ako se osoba priključuje određenoj penzijskom programu, pravila penzijskog programa. (2) Odredbe ovog člana se primjenjuju bez obzira na to da li se radi o unaprijed određenom penzijskom fondu poslodavca kod kojeg je osoba zaposlena. (3) Društvo za upravljanje penzijskim fondovima ima diskreciono pravo da odbije članstvo u penzijskom fondu kojim upravlja, osim u slučaju kada se lice učlanjuje u penzijski program u unaprijed određenom penzijskom fondu. Član 87. (Standardni oblik ugovora) (1) Društvo će koristiti isti obrazac ugovora o članstvu za sve članove penzijskog fonda. (2) Nakon potpisivanja ugovora, društvo za upravljanje će osigurati primjerak ugovora članu penzijskog fonda. (3) U slučaju da je penzijski program uspostavljen od poslodavca prema ugovoru sa društvom za upravljanje kako je to opisano u čl. 82. do 93. ovog zakona, obaveza je poslodavca da osigura potrebne dokumente zaposlenicima ili članovima. Član 88. (Učlanjenje u penzijski program) Ako se poslodavac ili zaposlenik uključi u penzijski program u sklopu penzijskog fonda, isti se mora učlaniti na način Petak, 30. 12. 2016. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 104 - Strana 315 da potpiše ugovor o članstvu kako je propisano u članu 65. ovog zakona, a u ugovoru o članstvu mora stajati da se lice učlanilo u penzijski program u sklopu penzijskog fonda. Član 89. (Prekid rada kod poslodavca) Ako zaposlenik prekine zaposlenje kod poslodavca, on može ostati član penzijskog fonda, ali mora zaključiti novi ugovor o članstvu ili izvrši prijenos računa u skladu sa članom 69. ovog zakona. Društvo za upravljanje penzijskim fondovima ne može odbiti takav zahtjev. Član 90. (Minimalni iznos doprinosa) (1) U pravilima penzijskog fonda određen je minimalni iznos doprinosa koje može uplatiti član penzijskog fonda. Članu penzijskog fonda je omogućeno da može uplatiti viši nivo doprinosa. (2) U pravilima penzijskog programa određen je minimalni iznos doprinosa koje može uplatiti poslodavac u ime člana penzijskog fonda prema penzijskom programu. Osim članova penzijskog fonda i poslodavaca, druga lica ne mogu uplaćivati doprinose u penzijski fond. (3) Društvo za upravljanje penzijskim fondovima je dužno poduzeti sve mjere predviđene ovim i drugim zakonima, djelujući u interesu članova penzijskog fonda, u cilju osiguranja ispunjavanja obaveza uplate doprinosa u penzijski program od strane poslodavaca. U slučajevima neispunjavanja obaveza, društvo za upravljanje može pravno zastupati interese članova penzijskog fonda bez njihove saglasnosti. Član 91. (Privremeni prestanak uplate doprinosa) Ukoliko član penzijskog fonda privremeno prestane da uplaćuje doprinose u penzijski fond, on ili ona ostaje član penzijskog fonda i zadržava ista prava kao i ostali članovi penzijskog fonda. Član 92. (Smrt člana penzijskog programa) (1) U slučaju smrti člana fonda prije penzionisanja, sredstva akumulirana na njegovom računu će se rasporediti prema pisanoj izjavi člana penzijskog fonda u skladu sa ugovorom o članstvu. (2) U slučaju nepostojanja pisane izjave iz stava (1) ovog člana sredstva akumulirana na računu će biti predmet ostavinskog postupka. Član 93. (Kumulirani iznos) (1) Član penzijskog fonda ne ostvaruje prava na cijeli iznos kumuliran na računu prije stjecanja uslova za penzionisanje, a stjecanje prava određeno je ovim zakonom. (2) Iznos kumuliran na računu člana penzijskog fonda ne može biti predmetom izvršenja, niti dijelom imovine koja se uzima kao imovina prilikom likvidacije, te ne može biti predmetom sudskih izvršenja. (3) Iznos kumuliran na računu člana penzijskog fonda ne može biti prenesen ili predmetom zaloga. Svako potraživanje po tom osnovu je ništavno. POGLAVLJE V. BANKA DEPOZITAR Član 94. (Banka depozitar) (1) Banka depozitar dobrovoljnog penzijskog fonda može biti banka registrovana u Federaciji, koja ispunjava sljedeće uslove: a) posjeduje dozvolu Komisije za obavljanje poslova depozitara; b) da nema zaposlenih ili članova uprave ili nadzornog odbora koji su: članovi uprave, nadzornog odbora ili zaposlenici u društvu za upravljanje koje upravlja penzijskim fondom čija sredstva su joj povjerena na čuvanje; c) da nema članova uprave ili nadzornog odbora ili zaposlenika u povezanim licima sa društvom za upravljanje koje upravlja penzijskim fondom čija sredstva su joj povjerena na čuvanje; d) ako ispunjava ostale uslove koji su određeni posebnim propisom Komisije. Član 95. (Ugovor sa bankom depozitarom) (1) Društvo za upravljanje je dužno da, u roku od osam dana od dana prijema rješenja o upisu u registar privrednih subjekata, odnosno od dana dobijanja dozvole za organizovanje i upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondom, zaključi ugovor sa bankom depozitarom o obavljanju usluga depozitara, posebno za svaki fond kojim upravlja. (2) Ugovorom iz stava (1) ovog člana banka depozitar se obavezuje da će otvoriti i voditi račun dobrovoljnog penzijskog fonda i obavljati poslove u skladu sa članom 97. ovog zakona, a društvo za upravljanje se obavezuje da plati naknadu banci depozitaru. (3) Usluge depozitara za fond obavlja isključivo jedna banka depozitar. (4) Banka depozitar može obavljati poslove za više dobrovoljnih penzijskih fondova. (5) Banka depozitar ne može biti povezano lice sa društvom za upravljanje. (6) Društvo za upravljanje dostavlja Komisiji kopiju zaključenog ugovora iz stava (1) ovog člana i kopije izmjena i dopuna tog ugovora. (7) Izbor banke depozitara i promjenu te banke mora odobriti Komisija. (8) Komisija će propisati posebne uslove i pravila za obavljanje poslova depozitara dobrovoljnih penzijskih fondova i maksimalne naknade za obavljanje usluga depozitara. Član 96. (Sadržaj ugovora) (1) Ugovor o uslugama depozitara između banke depozitara i društva za upravljanje obavezno obuhvata sljedeće: a) poslovi i odgovornost banke depozitara, b) načinu na koji se izvršavaju obaveze, c) naknadu za usluge depozitara i način obračuna troškova, d) uslove i način raskida ugovora i e) ostale elementima koje propiše Komisija. (2) Banka depozitar snosi odgovornost za štetu nastalu kao posljedica neobavljanja ili nepravilnog obavljanja ugovorenih poslova. (3) Odgovornost iz stava (2) ovog člana ne može se ograničiti niti isključiti ugovorom o uslugama depozitara ili povjeravanjem dužnosti depozitara drugom licu. Svaki takav pokušaj je pravno ništavan. Član 97. (Usluge banke depozitara) (1) Banka depozitar obavlja sljedeće usluge: a) otvara i vodi račune vrijednosnih papira koje čine imovinu dobrovoljnog penzijskog fonda kod Registra vrijednosnih papira u Federaciji Bosne i Hercegovine u svoje ime, a za račun članova dobrovoljnog penzijskog fonda (namjenski račun); b) otvara novčani račun dobrovoljnog penzijskog fonda, vrši prikupljanje penzijskih doprinosa, vrši prijenos Broj 104 - Strana 316 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 30. 12. 2016. novčanih sredstava koja čine imovinu fonda u novčane depozite i vrši isplate akumuliranih sredstava za svakog člana dobrovoljnog penzijskog fonda; c) obavještava društvo za upravljanje o neophodnim korporativnim aktivnostima u vezi sa imovinom fonda; d) izvršava naloge društva za upravljanje za kupovinu i prodaju imovine ukoliko nisu u suprotnosti sa zakonom i prospektom fonda; e) kontroliše, potvrđuje i svakodnevno izvještava Komisiju o neto vrijednosti imovine dobrovoljnog penzijskog fonda i vrijednosti investicijske jedinice, obračunatih od strane društva za upravljanje i dostavlja joj, na njen zahtjev, i druge podatke koji se odnose na imovinu fonda; f) kontroliše prinos dobrovoljnog penzijskog fonda obračunatog od strane društva za upravljanje; g) obavještava Komisiju o uočenim nepravilnostima u poslovanju društva za upravljanje odmah nakon što uoči takve nepravilnosti; h) obavještava društvo za upravljanje o izvršenim nalozima i drugim poduzetim aktivnostima u vezi sa imovinom fonda; i) podnosi, u ime fonda, Komisiji i drugim nadležnim organima, podneske protiv društva za upravljanje, za štetu nanesenu fondu; j) obavlja druge poslove za koje je ovlaštena na osnovu ugovora sa društvom za upravljanje koji su u skladu sa ovim zakonom i zakonom kojim se uređuje tržište vrijednosnih papira. (2) Komisija bliže uređuje učestalost, način i standardiziranu formu izvještavanja banke depozitara, kao i način usaglašavanja u slučaju razlika između obračunate neto vrijednosti imovine dobrovoljnog penzijskog fonda i vrijednosti investicijske jedinice od strane društva za upravljanje i banke depozitara iz stava (1) tačka e) ovog člana, odnosno obračunatog prinosa od strane društva za upravljanje i banke depozitara iz stava (1) tačka f) ovog člana. Član 98. (Raskid ugovora sa bankom depozitarom) (1) Strana koja namjerava da raskine ugovor iz člana 95. stav (1) ovog zakona, dužna je da, najmanje 30 dana prije raskida ugovora, o tome obavijesti drugu ugovornu stranu. (2) Ugovor koji se raskida smatra se raskinutim momentom zaključenja ugovora sa novom bankom depozitarom. (3) Banka depozitar obavještava Komisiju o raskidu ugovora i razlozima za raskid. (4) Banka depozitar je dužna da, u roku od osam dana od dana raskida ugovora iz stava (2) ovog člana, svu dokumentaciju i arhivu preda novoj banci depozitaru, kao i da izvrši prijenos svih sredstava fonda na novu banku depozitara. Član 99. (Promjena banke depozitara) (1) U slučaju pokretanja stečajnog postupka nad bankom depozitarom društvo za upravljanje je dužno da odmah raskine ugovor i odmah obavijesti Komisiju o zaključenom ugovoru sa drugom bankom depozitarom. (2) Banka depozitar je dužna da, u roku od osam dana od dana raskida ugovora iz stava (1) ovog člana, svu dokumentaciju i arhivu preda novoj banci depozitaru, kao i da izvrši prijenos svih sredstava fonda na novu banku depozitara. (3) Ako društvo za upravljanje ne postupi u skladu sa stavom (1) ovog člana, Komisija donosi rješenje kojim određuje drugu banku depozitara. (4) Komisija može predložiti društvu za upravljanje promjenu banke depozitara ako su uslijed njenog poslovanja interesi članova dobrovoljnog penzijskog fonda značajnije ugroženi. (5) Agencija za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Agencija za bankarstvo) obavijestit će Komisiju o svakom slučaju koji bi prema kriterijima Agencije za bankarstvo mogao uzrokovati bitno slabljenje finansijske ili organizacijske strukture depozitara. Član 100. (Poddepozitar) Banka depozitar može angažovati poddepozitare na osnovu pismenog odobrenja Komisije i po dogovoru sa društvom za upravljanje penzijskim fondovima u slučajevima investiranja izvan teritorija BiH. Ovakav sporazum ne ograničava odgovornost banke depozitara i svaki pokušaj ograničavanja odgovornosti je pravno ništavan. Član 101. (Imovina dobrovoljnog penzijskog fonda u slučaju stečaja banke depozitara) Imovina dobrovoljnog penzijskog fonda koja je povjerena na čuvanje banci depozitaru u skladu sa ovim zakonom ne ulazi u stečajnu masu banke depozitara i ne može biti predmet izvršenja u vezi sa obavezama banke depozitara. POGLAVLJE VI. PRAVO NA PENZIJU I NAČINI ISPLATE Član 102. (Pravo člana fonda na penziju) (1) Prava iz dobrovoljnog penzijskog osiguranja (ostvarivanje prava na penziju) član fonda može ostvariti najranije s navršenih 58 godina života. (2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, pravo na penziju može se ostvariti u slučaju smrti i ranije, pod uslovima iz ugovora iz člana 65. i člana 92. ovog zakona. (3) Agencija za nadzor će pobliže propisati uslove za ostvarivanje prava na penziju te uslove i mogućnosti za isplatu penzije. Član 103. (Mogućnosti isplate penzije) (1) Ostvarivanjem prava na penziju iz člana 102. stava (1) ovog zakona član fonda odabire način isplate penzija. (2) Isplata penzije može biti: a) privremena ili b) doživotna. (3) Isplatu penzije vrši društvo za osiguranje koje ima odobrenje Agencije za nadzor za obavljanje poslova životnog osiguranja i koje ima saglasnost za obavljanje jednog dijela poslova u oblasti dobrovoljne penzije. (4) Po ostvarivanju prava na penziju iz člana 102. ovog zakona sredstva člana fonda će se prenijeti sa računa fonda na račun osiguravajućeg društva po izboru člana fonda koje će mu isplaćivati penziju doživotno ili privremeno. Član 104. (Vrste penzije u okviru dobrovoljnog penzijskog osiguranja) (1) Društvo za osiguranje koje isplaćuje penzije u okviru dobrovoljnog penzijskog osiguranja dužno je ponuditi doživotnu starosnu penziju, a može nuditi i privremenu starosnu penziju, promjenjivu penziju, djelomične jednokratne isplate i druge vrste penzija prema svom penzijskom programu. (2) Doživotna starosna i privremena starosna penzija prema programu iz stava (1) ovog člana može se ostvariti najranije s navršenih 58 godina života. (3) Privremena starosna penzija je obročna isplata u novcu, koju društvo za osiguranje u okviru dobrovoljnog Petak, 30. 12. 2016. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 104 - Strana 317 penzijskog osiguranja isplaćuje korisniku penzije na osnovu ugovora o penziji, a koja ne može biti ugovorena na period kraći od pet godina. (4) Promjenjiva penzija je doživotna odnosno privremena mjesečna isplata u novcu koju društvo za osiguranje isplaćuje korisniku penzije na osnovu ugovora o penziji, a koja se mijenja u skladu sa kretanjem vrijednosti sredstava tehničkih rezervi namijenjenih isplati ovih penzija. (5) Djelomična jednokratna isplata je isplata u novcu koju društvo za osiguranje u okviru dobrovoljnog penzijskog osiguranja isplaćuje korisniku penzije na osnovu ugovora o penziji, u visini od najviše 30% od ukupno primljene doznake prije njezina umanjenja za naknadu društvu za osiguranje. Član 105. (Standardni obrazac) Društvo za osiguranje mora imati standardni obrazac ugovora o penziji za svaku vrstu penzije koju isplaćuje. Član 106. (Obaveza sklapanja ugovora) Društvo za osiguranje koje isplaćuje penzije u okviru dobrovoljnog penzijskog osiguranja obavezno je sklopiti ugovor o penziji sa svakim članom dobrovoljnog penzijskog fonda koji izabere to društvo za osiguranje. Član 107. (Oblik i sadržaj ugovora o penziji) (1) Ugovor o penziji mora biti sastavljen u pisanom obliku i sadržavati najmanje sljedeće podatke: a) naziv i sjedište društva za osiguranje te ime i prezime lica koje zastupaju društvo za osiguranje b) ime, prezime, adresu i jedinstveni matični broj korisnika penzije c) ime i prezime, adresu i jedinstveni matični broj bračnog druga i imenovanog korisnika, kada je to potrebno u skladu sa odredbama ovog zakona d) iznos penzije i zajamčenih isplata, trajanje zajamčenog perioda, kao i kada je to potrebno u skladu sa odredbama ovog zakona, iznos koji se isplaćuje bračnom drugu ili imenovanom korisniku u slučaju smrti korisnika penzije e) način usklađivanja penzije, kada je to potrebno u skladu sa odredbama ovog zakona f) brojeve bankovnih računa korisnika penzije te bračnog druga i imenovanog korisnika g) način isplate penzije h) visinu naknade društvu i) postupak vansudskog rješavanja sporova j) druge podatke značajne za isplatu penzije. (2) Sastavni dio ugovora o penziji su pisana pravila društva za osiguranje koja se odnose na navedene ugovore. (3) U ugovoru o penziji mora stajati odredba da je korisnik penzije primio pisana pravila društva za osiguranje koja se odnose na navedeni ugovor. (4) Lice koje sklopi ugovor o penziji ne može raskinuti takav ugovor, niti sklopiti ugovor o penziji s drugim društvom za osiguranje, ako ovim zakonom nije drukčije uređeno. (5) Lice koje je sklopilo ugovor o penziji u okviru dobrovoljnog penzijskog osiguranja, uz pristanak društva za osiguranje, može odabrati drugi oblik isplate izmjenom ugovora o penziji. Član 108. (Prethodna provjera obrasca ugovora) (1) Društvo za osiguranje dostavlja Agenciji za nadzor primjerak standardnog obrasca ugovora o penziji, zajedno s pisanim pravilima društva za osiguranje koja se odnose na taj ugovor, najmanje 60 dana prije nego što započne koristiti taj obrazac ugovora. (2) Najkasnije 30 dana po primitku standardnog obrasca ugovora o penziji, Agencija za nadzor može iznijeti pisane primjedbe društvu za osiguranje ako taj obrazac ugovora dovodi potencijalne korisnike penzija u zabludu ili ako ne ispunjava uslove iz ovog zakona i pisana pravila društva za osiguranje koja se odnose na navedene ugovore. (3) U slučaju iz stava (2) ovog člana Agencija za nadzor će pismenim putem zatražiti od društva za osiguranje da obrazac izmijeni ili dopuni. (4) Društvo ne smije koristiti obrazac ugovora o penziji na koji je Agencija za nadzor iznijela primjedbe. Društvo za osiguranje je dužno postupiti po primjedbama Agencije za nadzor. (5) Ako društvo za osiguranje postupi protivno stavu (4) ovog člana, ugovor je ništavan. (6) Ako Agencija u roku iz stava (2) ovog člana ne iznese primjedbe na obrazac ugovora o penziji, društvo za osiguranje može koristiti taj obrazac ugovora. Član 109. (Obavijest o promjenama standardnog obrasca ugovora) Društvo za osiguranje je dužno izvijestiti Agenciju za nadzor o svakoj promjeni standardnog obrasca ugovora o penziji. Ako Agencija za nadzor ne iznese primjedbe na te promjene u roku od 30 dana nakon njihova primitka, društvo za osiguranje može izdati navedene ugovore na izmijenjenom obrascu. POGLAVLJE VII. NADZOR Član 110. (Nadležnost Komisije) (1) Komisija vrši nadzor nad provođenjem ovog zakona, donosi podzakonske akte za izvršavanje ovog zakona za koje je ovlaštena i vodi Registar dobrovoljnih penzijskih fondova. (2) Lica koja rade ili koja su bilo kada radila za Komisiju kao i revizori i stručnjaci koji djeluju u ime Komisije biće vezani profesionalnom tajnom. Nijedan povjerljivi podatak koji dobiju tokom izvršavanja svojih dužnosti ne može biti prenesen bilo kojem licu ili organu, osim u sumiranom ili skupnom obliku, takvom da identitet pojedinačnog društva ne može biti otkriven, ne prejudicirajući slučajeve obuhvaćene krivičnim zakonom. (3) Izuzetno od stava (2) ovog člana, podaci se mogu saopćavati i stavljati na uvid trećim licima samo u skladu sa propisima koji regulišu obradu podataka i pružanje informacija Komisije. (4) Za obavljanje nadzora društva za upravljanje plaćaju Komisiji naknadu za nadzor. (5) Komisija će podzakonskim propisom propisati visinu, način izračuna i način plaćanja naknade za nadzor iz stava (1) ovog člana. Član 111. (Vršenje nadzora) (1) Komisija vrši nadzor: a) posrednom kontrolom, odnosno prikupljanjem, praćenjem i provjeravanjem izvještaja i obavještenja koji se u skladu sa ovim zakonom dostavljaju Komisiji; b) neposrednom kontrolom. (2) Ako u vršenju svoje funkcije Komisija utvrdi da postoje pravna lica koja obavljaju djelatnost društva za upravljanje ili posluju kao dobrovoljni penzijski fondovi, a nemaju dozvolu niti su registrovani na osnovu ovog zakona, zabranit će njihov rad i poduzeti druge mjere, u skladu sa zakonom. Broj 104 - Strana 318 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 30. 12. 2016. (3) Nadzor provode ovlaštena lica, zaposlenici Komisije. Komisija može angažovati druga stručna lica da zajedno sa ovlaštenim licima Komisije sudjeluju u obavljanju nadzora, kada je to potrebno zbog složenosti tog nadzora. Uslove i postupak izbora stručnih lica propisuje Komisija. (4) Ovlašteno lice u Komisiji može u postupku neposrednog nadzora poslovanja: a) pregledati opće akte, poslovne knjige, izvode sa računa i druge dokumente društva za upravljanje i banke depozitara i sačiniti kopije dokumenata; b) zahtijevati informacije o pojedinim pitanjima značajnim za poslovanje društva za upravljanje i banke depozitara. (5) Pri vršenju nadzora, Komisija ima pravo uvida u poslovne knjige i drugu dokumentaciju pravnih lica koja su povezana lica s društvom za upravljanje nad kojim se vrši nadzor, a može od tih lica zahtijevati da joj dostave i druge podatke od značaja za vršenje nadzora. (6) O izvršenom nadzoru poslovanja društva za upravljanje sastavlja se zapisnik. Član 112. (Mjere nadzora) (1) Ako u postupku nadzora nad društvom za upravljanje i bankom depozitarom utvrdi nezakonitosti, odnosno nepravilnosti predviđene ovim ili drugim zakonom po kojem je Komisija nadležna da obavlja nadzor ili nepridržavanje pravila o upravljanju rizicima, Komisija poduzima jednu ili više mjera, i to: a) izriče pismenu opomenu; b) daje nalog za otklanjanje utvrđenih nepravilnosti; c) povlači saglasnost na imenovanje člana uprave društva za upravljanje; d) oduzima dozvolu za rad društvu za upravljanje. (2) Odluku o mjerama iz stava (1) ovog člana, Komisija donosi na osnovu ocjene težine utvrđenih nepravilnosti, odnosno stepena ugrožavanja interesa članova dobrovoljnog penzijskog fonda, pri čemu naročito procjenjuje: a) finansijski položaj društva za upravljanje i fonda; b) stepen izloženosti društva za upravljanje i fonda rizicima; c) broj utvrđenih nepravilnosti i njihovu međusobnu povezanost; d) trajanje i učestalost učinjenih nepravilnosti; e) efekte učinjenih nepravilnosti na interese članova fonda i na društvo za upravljanje; f) spremnost i sposobnost uprave društva za upravljanje da otkloni utvrđene nepravilnosti; g) stepen kojim društvo za upravljanje ugrožava nesmetano funkcioniranje sistema dobrovoljnih penzijskih fondova. (3) Komisija propisuje način vršenja nadzora, postupak izdavanja naloga i poduzimanja mjera iz ovog člana, kao i rokove za izvršavanje naloga i trajanje mjera. Član 113. (Privremena mjera) Izuzetno od odredaba člana 111. ovog zakona, ako u toku vršenja neposredne kontrole ili na osnovu izvještaja pribavljenih posrednom kontrolom ocijeni da je društvo za upravljanje učinilo teže nepravilnosti, odnosno da se njegovo finansijsko stanje ili finansijsko stanje dobrovoljnog penzijskog fonda znatno pogoršalo, kao i da postoji ta mogućnost i mogućnost znatnog pogoršanja njihove likvidnosti, odnosno kada procijeni da je to neophodno radi zaštite imovine članova dobrovoljnog penzijskog fonda – Komisija rješenjem o privremenoj mjeri nalaže društvu za upravljanje da poduzme jednu ili više aktivnosti iz člana 115. stav (2) tač. k) do o) ovog zakona. Član 114. (Pismena opomena) (1) Pismena opomena upućuje se društvu za upravljanje zbog manje značajnih nepravilnosti čija je priroda takva da ne utiče bitno i neposredno na poslovanje društva, odnosno fonda kojim upravlja. (2) Pismena opomena može da sadrži nalog i rok do kojeg je društvo za upravljanje dužno da Komisiju obavijesti o aktivnostima koje je poduzelo radi otklanjanja nepravilnosti iz stava (1) ovog člana. Član 115. (Nalog za otklanjanje nepravilnosti) (1) Nalog za otklanjanje nepravilnosti upućuje se društvu za upravljanje u čijem su poslovanju nadzorom utvrđene značajne nepravilnosti, odnosno nepridržavanje pravila o upravljanju rizicima. (2) Nalogom iz stava (1) ovog člana, koji se izriče rješenjem, Komisija društvu za upravljanje nalaže da u određenom roku provede jednu ili više aktivnosti, i to da: a) svoje poslovanje uskladi s propisima; b) unaprijedi sistem upravljanja rizicima, odnosno sistem unutrašnjih kontrola; c) ulaganje imovine dobrovoljnog penzijskog fonda uskladi s propisima i svojim internim aktima; d) unaprijedi svoju organizacionu i tehničku osposobljenost; e) obustavi raspodjelu dobiti, smanjenje kapitala ili isplatu dividendi pojedinim ili svim dioničarima; f) obustavi zaključenje poslova s pojedinim dioničarima, članovima uprave, članovima nadzornog odbora, povezanim licima ili drugim pravnim licima; g) objavi podatke iz svog poslovanja ili članove fonda informiše o ovim podacima ako je to u njihovom interesu; h) strukturu povezanih lica učini transparentnom; i) angažuje drugog eksternog revizora; j) predlaže novog člana uprave; k) bez prethodne saglasnosti Komisije ne upravlja imovinom dobrovoljnog penzijskog fonda, odnosno da ne raspolaže svojom imovinom; l) privremeno obustavi zaključenje novih ugovora o članstvu, odnosno o penzijskom programu; m) privremeno obustavi naplatu naknada; n) obustavi provođenje odluke uprave i skupštine društva za upravljanje bez saglasnosti Komisije; o) obustavi prijem novih uplata po osnovu već zaključenih ugovora; p) poduzme, odnosno obustavi druge aktivnosti u skladu s propisom Komisije kojim se određuju aktivnosti koje društvo za upravljanje treba da provede za otklanjanje utvrđenih nepravilnosti. (3) Nalogom iz stava (1) ovog člana utvrđuju se i rokovi u kojima će društvo za upravljanje otkloniti utvrđene nepravilnosti i o tome obavijestiti Komisiju, a može se utvrditi i način otklanjanja tih nepravilnosti. Član 116. (Oduzimanje dozvole za rad društvu za upravljanje) (1) Komisija donosi rješenje o oduzimanju dozvole za rad društvu za upravljanje ako: a) društvo ne obavlja upravljanje fondom duže od šest mjeseci; b) je dozvola za rad društvu data na osnovu neistinitih ili netačnih podataka; Petak, 30. 12. 2016. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 104 - Strana 319 c) društvo prestane da ispunjava uslove propisane za dobijanje dozvole za rad; d) društvo iz neopravdanih razloga ne zaključi ugovor sa bankom depozitarom u roku iz člana 95. stav (1) ovog zakona; e) društvo izvrši težu povredu odredaba ovog zakona i odredaba zakona kojim se uređuje tržište vrijednosnih papira. (2) Komisija može donijeti rješenje iz stava (1) ovog člana: a) ako utvrdi nezakonitosti, nepravilnosti ili nepridržavanje pravila o upravljanju rizicima u poslovanju društva za upravljanje, a dalje obavljanje njegove djelatnosti bi ugrozilo interese članova dobrovoljnog penzijskog fonda; b) ako društvo za upravljanje u utvrđenom roku ne izvrši nalog iz člana 112. stav (1) tačka b) ovog zakona, odnosno ne otkloni razlog za poduzimanje tog naloga, a neotklanjanje nepravilnosti bi moglo teže ugroziti interese članova dobrovoljnog penzijskog fonda; c) ako društvo za upravljanje ne izvršava obaveze propisane odredbama zakona kojim se uređuju sprječavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. (3) Donošenjem rješenja iz st. (1) i (2) ovog člana prestaju da važe sve izdate dozvole za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondovima. Član 117. (Rješenje Komisije) (1) Komisija rješenjem odlučuje o izdavanju, odnosno oduzimanju dozvole, izdavanju, odnosno oduzimanju saglasnosti, o mjerama koje se izriču u postupku vršenja nadzora i o drugim pitanjima iz svoje nadležnosti. (2) Rješenje iz stava (1) ovog člana donosi se u pismenom obliku. (3) Rješenje iz stava (1) ovog člana je konačno i protiv njega se može pokrenuti upravni spor. Član 118. (Nadzor nad društvima za osiguranje) Nadzor nad društvima za osiguranje iz člana 103. ovog zakona vrši Agencija za nadzor u skladu sa ovim zakonom i propisima koji uređuju oblast osiguranja. POGLAVLJE VIII. KAZNENE ODREDBE Odjeljak A. Krivična djela Član 119. (Oglašavanje prospekta sa neistinitim podacima) (1) Ko, u namjeri obmanjivanja javnosti, u prospektu dobrovoljnog penzijskog fonda, skraćenom prospektu, godišnjem i polugodišnjem izvještaju, objavi neistinite podatke o pravnom i finansijskom položaju fonda ili njegovim poslovnim mogućnostima i druge neistinite činjenice koje su relevantne za donošenje investicijske odluke, ili ne objavi potpune podatke o tim činjenicama – kaznit će se kaznom zatvora do tri godine. (2) Ko, u namjeri obmanjivanja javnosti, ne objavi dopunu prospekta ili izvještaj o bitnim događajima koji mogu bitnije utjecati na odluku o učlanjenju, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine. Član 120. (Nedozvoljeno obavljanje djelatnosti društva za upravljanje i nedozvoljeno poslovanje) Odgovorno lice u pravnom licu koje obavlja djelatnost društva za upravljanje ili posluje kao dobrovoljni penzijski fond, a nema dozvolu za rad, niti je registrovano na osnovu zakona, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine. Odjeljak B. Prekršaji Član 121. (Prekršaji) (1) Novčanom kaznom od 50.000,00 KM do 200.000,00 KM kaznit će se za prekršaj društvo za upravljanje, odnosno drugo pravno lice ako: a) u pravnom prometu koristi naziv "društvo za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondom" ili drugi sličan naziv, a nije dobilo dozvolu za rad društva za upravljanje (član 6. ovog zakona); b) ne pribavi saglasnost Komisije za stjecanje kvalifikovanog udjela u društvu za upravljanje (član 16. stav (1) ovog zakona); c) ne razriješi dužnosti člana uprave iako je znalo ili moralo znati da je to lice prestalo da ispunjava uslove iz člana 23. ovog zakona; d) izvrši pripajanje, spajanje ili podjelu društva za upravljanje bez dozvole Komisije (član 37. ovog zakona); e) naknade obračuna suprotno članu 30. ovog zakona i na taj način teže ugrozi interese članova dobrovoljnog penzijskog fonda; f) postupa suprotno odredbama člana 32. ovog zakona; g) dokumentaciju i podatke ne čuva na propisani način (član 35. stav (6) ovog zakona); h) imovinu dobrovoljnog penzijskog fonda uloži suprotno odredbama čl. 45 do 57. ovog zakona i na taj način teže ugrozi interese članova fonda; i) naziv "dobrovoljni penzijski fond" ili pojam izveden iz tog pojma koristi suprotno članu 58. ovog zakona; j) započne da upravlja dobrovoljnim penzijskim fondom prije nego što mu Komisija izda dozvolu za upravljanje fondom (član 59. stav (1) ovog zakona); k) postupa suprotno članu 81. ovog zakona; l) Komisiji onemogući nadzor nad zakonitošću poslovanja društva za upravljanje i dobrovoljnog penzijskog fonda (član 111. ovog zakona). (2) Za radnje iz stava (1) ovog člana kaznit će se za prekršaj i odgovorno lice društva za upravljanje, odnosno drugog pravnog lica novčanom kaznom od 5.000,00 KM do 20.000,00KM. Član 122. (Prekršaji pravnog lica - društva za upravljanje) (1) Novčanom kaznom od 10.000,00 KM do 200.000,00 KM kaznit će se za prekršaj društvo za upravljanje ako: a) kod izmjene i dopune akata društva za upravljanje ne postupa u skladu sa članom 29. ovog zakona, b) pri promjeni firme i sjedišta ne dobije saglasnost na promjenu od Komisije u skladu sa članom 34. ovog zakona; c) finansijske izvještaje ne sastavlja i ne dostavlja u skladu sa članom 35. st. (1) i (5) ovog zakona; d) u predviđenom roku ne dostavi prospekt, odnosno skraćeni prospekt dobrovoljnog penzijskog fonda radi davanja saglasnosti Komisije (član 61. st. (5) do (7) ovog zakona); e) sredstva ne prenese u skladu sa članom 69. stav (2). i članom 70. ovog zakona; ne objavi prinos dobrovoljnog penzijskog fonda u skladu sa članom 73. stav (1) ovog zakona; f) nudi povlastice suprotno članu 74. ovog zakona; g) objavi oglas, odnosno javni poziv ili daje informacije suprotno članu 75. st. (1), (2), (5) i (6) ovog zakona; h) članovima dobrovoljnog penzijskog fonda ne dostavi obavještenja u skladu sa članom 77. ovog zakona; Broj 104 - Strana 320 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 30. 12. 2016. i) ugovor o članstvu, odnosno ugovor o penzijskom programu zaključi prije zaključenja ugovora s bankom depozitarom o vođenju računa dobrovoljnog penzijskog fonda iz člana 95. stav (1) ovog zakona; j) ne izvršava ugovor u vezi sa povlačenjem akumuliranih sredstava u skladu s odredbama člana 104. stav (4) ovog zakona. (2) Za radnje iz stava (1) ovog člana kaznit će se za prekršaj i odgovorno lice društva za upravljanje novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 20.000 KM. Član 123. (Prekršaji pravnog lica - banke depozitara) (1) Novčanom kaznom od 10.000,00 KM do 200.000,00 KM kaznit će se za prekršaj banka depozitar ako: a) ne obavještava društvo za upravljanje o neophodnim korporativnim aktivnostima u vezi sa imovinom fonda (član 97. stav (1) tačka c) ovog zakona); b) ne izvršava naloge društva za upravljanje koji su u skladu sa zakonom i prospektom fonda, odnosno izvršava naloge društva za upravljanje za kupovinu i prodaju imovine suprotno zakonu i prospektu fonda (član 97. stav (1) tačka d) ovog zakona); c) ne kontroliše, ne potvrđuje i svakodnevno ne izvještava Komisiju o obračunatoj neto vrijednosti imovine dobrovoljnog penzijskog fonda i vrijednosti investicijskih jedinica (član 97. stav (1) tačka e) ovog zakona); d) ne kontroliše prinos dobrovoljnog penzijskog fonda (član 97. stav (1) tačka f) ovog zakona); e) ne obavještava Komisiju o uočenim nepravilnostima o poslovanju društva za upravljanje odmah nakon što uoči takve nepravilnosti (član 97. stav (1) tačka g) ovog zakona); f) ne podnosi, u ime fonda, Komisiji i drugim nadležnim organima podneske protiv društva za upravljanje, za štetu nanijetu fondu (član 97. stav (1) tačka i) ovog zakona); g) ne obavijesti Komisiju o raskidu ugovora i razlozima za raskid ugovora (član 98. stav (3) ovog zakona). (2) Za radnje iz stava (1) ovog člana kaznit će se za prekršaj i odgovorno lice banke depozitara novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 20.000 KM. Član 124. (Prekršaji organizatora penzijskog programa) (1) Novčanom kaznom od 10.000,00 KM do 200.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice organizator penzijskog programa ako zaposlenima ne osigura ravnopravne uslove za članstvo u penzijskom programu u skladu sa odredbom člana 85. stav (1) ovog zakona. (2) Za radnje iz stava (1) ovog člana kaznit će se za prekršaj fizičko lice organizator penzijskog programa - poduzetnik novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 10.000,00 KM. (3) Za radnje iz stava (1) ovog člana kaznit će se za prekršaj odgovorno lice kod organizatora penzijskog programa novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 20.000,00 KM. Član 125. (Prekršaji revizora i revizorskog društva) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 KM do 50.000,00 KM kaznit će se za prekršaj revizorsko društvo koje vrši reviziju finansijskih izvještaja društva za upravljanje ako: a) ne revidira postupke naknade štete u skladu s odredbom člana 33. stava (4) ovog zakona; b) izvrši reviziju suprotno članu 36. ovog zakona; (2) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit će se za prekršaj iz stava (1) ovog člana i odgovorno lice revizorskog društva. (3) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit će se za prekršaj iz stava (1) ovog člana ovlašteni revizor. Član 126. (Prekršaji društva za osiguranje) (1) Novčanom kaznom od 10.000,00 KM do 200.000,00 KM kaznit će se za prekršaj društvo za osiguranje ako: a) postupa suprotno članu 81. ovog zakona; b) isplatu penzije vrši suprotno članu 103. ovog zakona; c) nudi vrste penzije suprotne članu 104. ovog zakona; d) nema Standardni obrazac ugovora o penziji u skladu sa članom 105. ovog zakona; e) ne sklopi ugovor o penziji sa svakim članom dobrovoljnog penzijskog fonda u skladu sa članom 106. ovog zakona; f) koristiti obrazac ugovora o penziji suprotno članu 108. ovog zakona; g) ne izvijestiti Agenciju o svakoj promjeni standardnog obrasca ugovora o penziji u skladu sa članom 109. ovog zakona. (2) Za radnje iz stava (1) ovog člana kaznit će se za prekršaj i odgovorno lice društva za osiguranje novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 20.000 KM. Član 127. (Prekršaji ostalih lica) (1) Novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit će se za prekršaj član prave, nadzornog odbora ili zaposlenik u društvu za upravljanje ako postupa suprotno članu 26. ovog zakona. POGLAVLJE IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 128. (Donošenje propisa) Komisija i Agencija za nadzor su dužne da propise za provođenje ovog zakona donesu u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 129. (Stupanje na snagu) Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH", a primjenjivat će se po isteku šest mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić, s. r. Predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, s. r. Temeljem članka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O DOBROVOLJNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA Proglašava se Zakon o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupničkog doma od 13.12.2016. godine i na sjednici Doma naroda od 29.12.2016. godine. Broj 01-02-743-01/16 30. prosinca 2016. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, v. r.
Zakon o dopuni Zakona o zdravstvenoj zaštiti FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 75/13 27.09.2013 SN FBiH 46/10 zakon,dopuna,zdravstvena zaštita,zaštita,zdravstvo Petak, 27. 9. 2013. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 75 - Strana 3 На основу члана IV.Б.7. а)(IV) Устава Федерације Босне и Херцеговине, доносим УКАЗ О ПРОГЛАШЕЊУ ЗАКОНА О ИЗМЈЕНАМА И ДОПУНАМА ЗАКОНА О ПРИВРЕДНИМ ДРУШТВИМА Проглашава се Закон о измјенама и допунама Закона о привредним друштвима који је донио Парламент Федерације БиХ на сједници Представничког дома од 23.07.2013. године и на сједници Дома народа од 12.09.2013. године. Број 01-02-913-02/13 18. септембра 2013. године Сарајево Предсједник Живко Будимир, с. р. ЗАКОН О ИЗМЈЕНАМА И ДОПУНАМА ЗАКОНА О ПРИВРЕДНИМ ДРУШТВИМА Члан 1. У Закону о привредним друштвима ("Службене новине Федерације БиХ", бр. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08, 88/08, 7/09 и 63/10), у члану 7. иза става 4. додаје се нови став 5. који гласи: "Уколико Друштво обавља дјелатност супротно одред- бама овог члана надлежни орган, у поступку инспекцијског надзора, донијеће рјешење којим се Друштву забрањује обављање те дјелатности до отклањања недостатака." Досадашњи став 5. постаје став 6. Члан 2. Члан 11. мијења се и гласи: "Друштво, домаће или страно, може изван мјеста сједишта основати једну или више подружница у којим обавља своје дјелатности. Подружнице су пословне јединице које немају својство правног лица. Подружница има мјесто пословања и заступнике, послове са трећим лицима обавља у име и за рачун Друштва, а дјеловањем подружнице права и обавезе стиче Друштво. Одлуку о оснивању подружнице доноси овлашћени орган Друштва у складу са актом о оснивању или статутом Друштва. Одлука о оснивању подружнице обавезно садржи: 1) фирму и сједиште Друштва које оснива подружницу и фирму и сједиште подружнице; 2) дјелатност подружнице; и 3) име и презиме лица овлашћеног за заступање подружнице. Подружница престаје: 1) ако овлашћени орган Друштва у складу са актом о оснивању или статутом Друштва донесе одлуку о престанку подружнице или 2) ако Друштво које је основало подружницу престане постојати. Подружница се региструје у складу са Законом о регистрацији пословних субјеката у Федерацији Босне и Херцеговине ("Службене новине Федерације БиХ", бр. 27/05, 68/05 и 43/09)." Члан 3. У члану 135. иза става 3., додаје се нови став 4., који гласи: "Дионичко друштво не може давати зајмове, кредите или обезбјеђења за стицање својих дионица". Досадашњи став 4. постаје став 5. Иза става 5. додаје се нови став 6. који гласи: "У поступку реструктуирања или финансијске консоли- дације друштва дионице нове емисије могу се плаћати и на други начин, уколико је то прописано посебним законом." Члан 4. У члану 143. став 2., мијења се и гласи: "Дионичко друштво дужно је поднијети захтјев Коми- сији за одобрење јавне понуде дионица у року одређеном Законом о тржишту вриједносних папира ("Службене новине Федерације БиХ", бр. 85/08 i 109/12)". Члан 5. У члану 244. иза става 5., додаје се нови став 6., који гласи: "Подносилац захтјева из става 1. овог члана, уколико непосредно сазива скупштину, дужан је утврдити приједлоге одлука сазване скупштине и дионичарима омогућити остваривање права из члана 247. овог закона." Члан 6. У члану 355. иза става 3., додају се нови ст. 4. и 5., који гласе: "Друштво не може давати зајмове, кредите или обезбјеђења за стицање својих удјела. У поступку реструктуирања или финансијске консолидације друштва нови удјели могу се стицати и на други начин, уколико је то прописано посебним законом." Члан 7. У члану 377. став 1. тачка 6), ријечи: "став 2.", замјењују се ријечима: "став 3.". Члан 8. Иза члана 382. додаје се нови члан 382а. који гласи: "Надлежна федерална министарства дужна су донијети прописе из члана 7. став 6. овог закона, најкасније до 30.06.2014. године." Члан 9. Овај закон ступа на снагу осмог дана од дана објављивања у "Службеним новинама Федерације БиХ". Предсједавајући Дома народа Парламента Федерације БиХ Радоје Видовић, с. р. Предсједавајући Представничког дома Парламента Федерације БиХ Фехим Шкаљић, с. р. 1671 Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O DOPUNI ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Proglašava se Zakon o dopuni Zakona o zdravstvenoj zaštiti koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavničkog doma od 23.07.2013. godine i na sjednici Doma naroda od 12.09.2013. godine. Broj 01-02-914-02/13 18. septembra 2013. godine Sarajevo Predsjednik Živko Budimir, s. r. ZAKON O DOPUNI ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Član 1. U Zakonu o zdravstvenoj zaštiti ("Službene novine Federacije BiH", broj 46/10) u članu 53. u stavu 5. iza riječi: "doma zdravlja," dodaje se riječ "lječilišta,". Broj 75 - Strana 4 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 27. 9. 2013. Član 2. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Radoje Vidović, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Fehim Škaljić, s. r. Temeljem članka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O DOPUNI ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Proglašava se Zakon o dopuni Zakona o zdravstvenoj zaštiti koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Zastupničkog doma od 23.07.2013. godine i na sjednici Doma naroda od 12.09.2013. godine. Broj 01-02-914-02/13 18. rujna 2013. godine Sarajevo Predsjednik Živko Budimir, v. r. ZAKON O DOPUNI ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Članak 1. U Zakonu o zdravstvenoj zaštiti ("Službene novine Federacije BiH", broj 46/10) u članku 53. u stavku 5. iza riječi: "doma zdravlja," dodaje se riječ: "lječilišta,". Članak 2. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedatelj Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Radoje Vidović, v. r. Predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH Fehim Škaljić, v. r. На основу члана IV.Б.7. а)(IV) Устава Федерације Босне и Херцеговине, доносим УКАЗ О ПРОГЛАШЕЊУ ЗАКОНА О ДОПУНИ ЗАКОНА О ЗДРАВСТВЕНОЈ ЗАШТИТИ Проглашава се Закон о допуни Закона о здравственој заштити који је донио Парламент Федерације БиХ на сједници Представничког дома од 23.07.2013. године и на сједници Дома народа од 12.09.2013. године. Број 01-02-914-02/13 18. септембра 2013. године Сарајево Предсједник Живко Будимир, с. р. ЗАКОН О ДОПУНИ ЗАКОНА О ЗДРАВСТВЕНОЈ ЗАШТИТИ Члан 1. У Закону о здравственој заштити ("Службене новине Федерације БиХ", број 46/10) у члану 53. у ставу 5. иза ријечи: "дома здравља," додаје се ријеч "љечилишта,". Члан 2. Овај закон ступа на снагу наредног дана од дана објављивања у "Службеним новинама Федерације БиХ". Предсједaвaјући Домa нaродa Пaрлaментa Федерaције БиХ Радоје Видовић, с. р. Предсједaвaјући Предстaвничког домa Пaрлaментa Федерaције БиХ Фехим Шкаљић, с. р. 1672 Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O DOPUNAMA ZAKONA O UNUTRAŠNJIM POSLOVIMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Proglašava se Zakon o dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima Federacije Bosne i Hercegovine koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavničkog doma od 23.07.2013. godine i na sjednici Doma naroda od 12.09.2013. godine. Broj 01-02-915-02/13 18. septembra 2013. godine Sarajevo Predsjednik Živko Budimir, s. r. ZAKON O DOPUNAMA ZAKONA O UNUTRAŠNJIM POSLOVIMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Član 1. U Zakonu o unutrašnjim poslovima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 49/05) u članu 34. dodaju se novi st. 4. i 5. koji glase: "Nezavisni odbor se finansira iz budžetskih sredstava Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, na način da Odluku o visini naknada za članove Nezavisnog odbora donose administrativne komisije oba doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Administrativnu i tehničku podršku Nezavisnom odboru pružaju službe Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.". Dosadašnji stav 4. postaje stav 6. Član 2. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Radoje Vidović, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Fehim Škaljić, s. r. Temeljem članka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O DOPUNAMA ZAKONA O UNUTARNJIM POSLOVIMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Proglašava se Zakon o dopunama Zakona o unutarnjim poslovima Federacije Bosne i Hercegovine koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Zastupničkog doma od 23.07.2013. godine i na sjednici Doma naroda od 12.09.2013. godine. Broj 01-02-915-02/13 18. rujna 2013. godine Sarajevo Predsjednik Živko Budimir, v. r.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 48/11 08.01.2011 SN FBiH 61/22, SN FBiH 36/18, SN FBiH 70/08, SN FBiH 07/02, SN FBiH 30/97 zdravstveno osiguranje,zdravstvo,zakon,osiguranje,fbih Broj 48 – Stranica 4 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 1. 8. 2011. "Ako nadle`ni ured Poreske uprave Federacije Bosne i Hercegovine ne prihvati podnesenu prijavu, a kantonalni zavod zdravstvenog osigurawa utvrdi svojstvo osiguranog lica po nekom drugom osnovu, o tome kantonalni zavod zdravstvenog osigurawa donosi pisano rje{ewe koje dostavqa podnosiocu prijave i zainteresovanom licu.". Stav 7. se bri{e. ^lan 3. U ~lanu 87. stav 1. mijewa se i glasi: "Kontrolu obra~una i uplate doprinosa vr{i Poreska uprava Federacije Bosne i Hercegovine u skladu sa Zakonom o doprinosimai~lanom23.Zakonaojedinstvenoj registraciji.". U ~lanu 87. st. 2. i 3. bri{u se. Dosada{wi st. 4. do 10. postaju st. 2. do 8. ^lan 4. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavqivawa u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju}a Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Karolina Pavlovi}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Denis Zvizdi}, s. r. Na osnovu ~lana IV.B.7.a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU Progla{ava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju, kojega je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavni~kog doma, odr`anoj 22. juna 2011. godine i na sjednici Doma naroda, odr`anoj 18. jula 2011. godine. Broj 01-02-480/11 27. jula 2011. godine Sarajevo Predsjednik @ivko Budimir, s. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU ^lan 1. U Zakonu o zdravstvenom osiguranju ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 30/97, 7/02 i 70/08) u ~lanu 18. iza stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi: "Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine du`an je preuzeti podatke iz Baze podataka Jedinstvenog sistema i distribuirati ih nadle`nim kantonalnim zavodima zdravstvenog osiguranja u skladu sa Zakonom o Jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 42/09) (u daljnjem tekstu: Zakon o jedinstvenoj registraciji).". ^lan 2. U ~lanu 54. stav 1. mijenja se i glasi: "Obveznici uplate doprinosa du`ni su podnijeti nadle`nom uredu Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine obrasce propisane Zakonom o jedinstvenoj registraciji radi ostvarivanja prava i obaveza iz obaveznog zdravstvenog osiguranja i izdavanja posebne isprave iz ~lana 53. stav 2. ovog zakona.". U stavu 2. rije~i: "pravno ili fizi~ko lice" zamjenjuju se rije~ima: "obveznici uplate doprinosa". Stav 3. mijenja se i glasi: "Ako nadle`ni ured Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine ne prihvati podnesenu prijavu, a kantonalni zavod zdravstvenog osiguranja utvrdi svojstvo osiguranog lica po nekom drugom osnovu, o tome kantonalni zavod zdravstvenog osiguranja donosi pisano rje{enje koje dostavlja podnosiocu prijave i zainteresiranom licu.". Stav 7. se bri{e. ^lan 3. U ~lanu 87. stav 1. mijenja se i glasi: "Kontrolu obra~una i uplate doprinosa vr{i Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine u skladu sa Zakonom o doprinosima i ~lanom 23. Zakona o jedinstvenoj registraciji.". U ~lanu 87. st. 2. i 3. se bri{u. Dosada{nji st. od 4. do 10. postaju st. od 2. do 8. ^lan 4. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju}a Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Karolina Pavlovi}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Denis Zvizdi}, s. r. 1194 Temeljem ~lanka IV.B.7.a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FEDERALNIM MINISTARSTVIMA I DRUGIM TIJELIMA FEDERALNE UPRAVE Progla{ava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o federalnim ministarstvima i drugim tijelima federalne uprave, kojega je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupni~koga doma, odr`anoj 22. lipnja 2011. godine i na sjednici Doma naroda, odr`anoj 18. srpnja 2011. godine. Broj 01-02-481/11 27. srpnja 2011. godine Sarajevo Predsjednik @ivko Budimir, v. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FEDERALNIM MINISTARSTVIMA I DRUGIM TIJELIMA FEDERALNE UPRAVE ^lanak 1. U Zakonu o federalnim ministarstvima i drugim tijelima federalne uprave ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 58/02, 19/03, 38/05, 2/06, 8/06 i 61/06), ~lanak 15. mijenja se i glasi: "Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti vr{i upravne, stru~ne i druge poslove utvr|ene zakonom, a koji se odnose na koordinaciju planiranja i aktivnosti u podru~ju: pred{kolskog, osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja, pedago{kih standarda i prostornih normativa, opreme i nastavnih sredstava pred{kolskog, osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja i odgoja, nostrifikacije i ekvivalencije inozemnih {kolskih svjedod`bi i diploma, stru~nog obrazovanja i usavr{avanja nastavnog osoblja, ud`benika za osnovno i srednje obrazovanje, provedbe Bolonjskog procesa, znanstvenoistra`iva~kog rada na unapre|enju odgojno-obrazovnog rada, |a~kog i studentskog standarda, razvitka znanstvenoistra`iva~ke djelatnosti, koordinacije znanstvenoistra` iva~kih i istra`iva~korazvojnih aktivnosti, razvitka znanstvenoistra`iva~kih organizacija, poticanja temeljnih primijenjenih istra`ivanja, razvitka investicijskih tehnologija i kadrova u znanstvenoistra`iva~koj djelatnosti, pra}enja inovacija, razvitka i unapre|enja tehnologija, koordinacije u ostvarivanju prava mladih u podru~ju obrazovanja i znanosti i druge poslove utvr|ene zakonom.".
Zakon o zdravstvenoj zaštiti FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 46/10 08.02.2010 SN FBiH 75/13 zdravstvena zaštita,zdravstvo,zaštita PARLAMENT FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 892 Temeljem ~lanka IV.B.7 a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZA[TITI Progla{ava se Zakon o zdravstvenoj za{titi koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Zastupni~koga doma od 25. svibnja 2010. godine i na sjednici Doma naroda od 22. lipnja 2010. godine. Broj 01-02-430/10 30. srpnja 2010. godine Sarajevo Predsjednica Borjana Kri{to, v. r. ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZA[TITI I. TEMELJNE ODREDBE ^lanak 1. Ovim se zakonom ure|uju na~ela, mjere, na~in organiziranja i provo|enja zdravstvene za{tite, nositelji dru{tvene brige za zdravlje stanovni{tva, prava i obveze osoba u kori{tenju zdravstvene za{tite, te sadr`aj, na~in obavljanja i nadzor nad obavljanjem zdravstvene za{tite na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija). ^lanak 2. Zdravstvena za{tita, u smislu ovoga zakona, obuhvata sustav dru{tvenih, skupnih i individualnih mjera, usluga i aktivnosti za o~uvanje i unapre|enje zdravlja, sprje~avanje bolesti, rano otkrivanje bolesti, pravodobno lije~enje, te zdravstvenu njegu i rehabilitaciju, kao i primjenu zdravstvenih tehnologija. Zdravstvenu za{titu iz stavka 1. ovoga ~lanka, u okviru zdravstvenih ustanova i privatnih praksi, pru`aju zdravstveni djelatnici i zdravstveni suradnici, primjenom suvremenih medicinskih postupaka i tehnologija, te pra}enjem dostignu}a u razvitku medicinske znanosti. ^lanak 3. Svaka osoba ima pravo na zdravstvenu za{titu i na mogu}nost ostvarivanja najvi{e mogu}e razine zdravlja, sukladno odredbama ovoga zakona i Zakona o zdravstvenom osiguranju, kao i propisa donijetih na temelju ovih zakona. Svaka osoba obvezna je brinuti se o svom zdravlju. Nitko ne smije ugroziti zdravlje drugih ljudi. Svaka je osoba obvezna u hitnim slu~ajevima pru`iti prvu pomo} ozlije|enoj ili bolesnoj osobi, sukladno svom znanju i mogu}nostima, te joj omogu}iti pristup do najbli`e zdravstvene ustanove. ^lanak 4. U osiguravanju i provo|enju zdravstvene za{tite u Federaciji sudjeluju zdravstvene ustanove, privatne prakse, zavodi zdravstvenoga osiguranja, Agencija za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: AKAZ), komore iz oblasti zdravstva, poslodavci, obrazovne i druge ustanove, humanitarne, vjerske, sportske i druge organizacije, udruge, obitelj i gra|ani. Jedinice lokalne samouprave, sukladno utvr|enim pravima i obvezama, osiguravaju uvjete za ostvarivanje zdravstvene za{tite na svome podru~ju. ^lanak 5. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije BiH), na prijedlog federalnoga ministra zdravstva (u daljnjem tekstu: federalni ministar), a uz prethodno pribavljeno mi{ljenje kantonalnih ministara zdravstva (u daljnjem tekstu: kantonalni ministar), na temelju analize zdravstvenog stanja stanovni{tva, te uva`avaju}i raspolo`iva financijska sredstva, kao i kadrovske i druge mogu}nosti, donosi strate{ki plan razvitka zdravstva u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: plan). Plan sadr`i ciljeve i zada}e zdravstvene za{tite, prioritete, specifi~ne potrebe i mogu}nosti ostvarivanja zdravstvene za{tite na pojedinim podru~jima, nositelje zadataka i rokove za ostvarivanje plana zdravstvene za{tite, temelje razvitka zdravstvene djelatnosti po razinama, uklju~uju}i edukaciju i usavr{avanje zdravstvenih kadrova, temelje razvitka sustava zdravstvene za{tite, izvore financiranja zdravstvene za{tite i razvitak sustava zdravstvenoga osiguranja, kao i druge podatke bitne za razvitak sustava zdravstvene za{tite. Plan se realizira kroz operativne planove koje donosi federal - ni ministar, uz prethodno pribavljeno mi{ljenje kantonalnih ministara. Godina XVII – Broj 46 Ponedjeljak, 2. 8. 2010. godine S A R A J E V O ISSN 1512-7079 Broj 46 – Stranica 2 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 2.8.2010. ^lanak 6. Na prijedlog Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federalni zavod za javno zdravstvo), federalni ministar donosi srednjoro~ni Plan ljudskih resursa za zdravstveni sustav Federacije, uz prethodno pribavljeno mi{ljenje kantonalnih ministara. ^lanak 7. Ovaj zakon i na temelju njega donijeti propisi podrazumije - vaju jednak i jednakopravan odnos oba spola, bez obzira na gramati~ki rod u kojem su u ovome zakonu navedene osobe koje mogu biti oba spola. II. DRU[TVENA BRIGA ZA ZDRAVLJE STANOVNI[TVA ^lanak 8. Dru{tvena briga za zdravlje stanovni{tva ostvaruje se na razini Federacije, kantona, op}ine, odnosno poslodavca i pojedinca. U okviru dru{tvene brige za zdravlje iz stavka 1. ovoga ~lanka osigurava se zdravstvena za{tita koja obuhvata: 1) o~uvanje i unapre|enje zdravlja, otkrivanje i suzbijanje ~imbenika rizika za nastanak oboljenja, stjecanje znanja i navika o zdravom na~inu `ivota; 2) promociju zdravih stilova `ivota; 3) sprje~avanje, suzbijanje i rano otkrivanje bolesti; 4) pravodobnu dijagnostiku i pravodobno lije~enje, rehabilitaciju oboljelih i ozlije|enih; 5) informacije koje su stanovni{tvu ili pojedincu potrebne za odgovorno postupanje i za ostvarivanje prava na zdravlje. Dru{tvena briga za zdravlje na razini Federacije ^lanak 9. Dru{tvenu brigu za zdravlje na razini Federacije ~ine mjere kojima se stvaraju uvjeti za provo|enje zdravstvene za{tite radi o~uvanja i unapre|enja zdravlja stanovni{tva, kao i mjere kojima se uskla|uje djelovanje i razvitak sustava zdravstvene za{tite Federacije. ^lanak 10. Mjere zdravstvene za{tite, u smislu ~lanka 9. ovoga zakona, obuhvataju: 1) uspostavljanje prioriteta, planiranje, dono{enje posebnih programa za provo|enje zdravstvene za{tite; 2) dono{enje zakona i podzakonskih akata iz mjerodavnosti Federacije; 3) ure|enje i vo|enje zdravstvene politike i provo|enje reforme kroz strate{ke planove razvitka; 4) stvaranje uvjeta za pristupa~nost i ujedna~enost kori{tenja tercijarne zdravstvene za{tite koja je zajedni~ka za sve kantone; 5) vo|enje zdravstvene politike koja podsti~e i razvija zdrave `ivotne navike kod stanovni{tva; 6) osiguranje uvjeta za zdravstveno prosvje}ivanje stanovni{tva; 7) osiguranje uvjeta za razvitak integriranog zdravstvenog informacijskog sustava u Federaciji; 8) osiguravanje uvjeta za stru~no usavr{avanje zdravstvenih djelatnika i zdravstvenih suradnika, 9) razvoj znanstvenoistra`iva~ke djelatnosti u oblasti zdravstva, 10) uspostavu sustava pobolj{anja kvalitete i sigurnosti zdravstvene za{tite; 11) suradnju s humanitarnim i stru~nim organizacijama, savezima, komorama i udrugama na poslovima razvitka zdravstvene za{tite na teritoriju Federacije; 12) uspostavu federalnih koordinatora za javnozdravstvene oblasti u okviru suradnje sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (u daljnjem tekstu: SZO). Federacija ostvaruje dru{tvenu brigu za zdravlje svojih stanovnika i provo|enjem mjera na podru~ju za{tite zdravlja od {tetnih ~imbenika okoli{a, mjerama koje stanovni{tvu osiguravaju zdravstveno ispravne namirnice i vodu za pi}e, vodu za rekreaciju i ostale vode, predmete op}e uporabe, za{titu od buke, kvalitetu zraka, kao i mjerama za ne{kodljivo zbrinjavanje otpadnih tvari, mjerama za{tite zdravlja od {tetnog djelovanja opasnih kemikalija, te za za{titu od izvora joniziraju}ih zra~enja. Mjere iz stavka 2. ovoga ~lanka provode se sukladno programu mjera za{tite zdravlja od {tetnih ~imbenika okoli{a koji, na prijedlog Federalnoga zavoda za javno zdravstvo, donosi federalni ministar, uz mi{ljenje federalnoga ministra mjerodavnoga za za{titu okoli{a. Federalne koordinatore iz stavka 1. to~ka 12. ovoga ~lanka imenuje federalni ministar. Uvjeti koje moraju ispunjavati osobe koje se kandidiraju za federalne koordinatore iz razli~itih oblasti zdravstva iz stavka 4. ovoga ~lanka, kao i na~in njihova rada bli`e se ure|uju pravilnikom federalnoga ministra. ^lanak 11. Federacija iz federalnoga prora~una osigurava sredstva za: 1) programiranje, uskla|ivanje, provo|enje i pra}enje izvr{e nja zdravstvenoga prosvje}ivanja i odgoja stanovni{tva, te unapre|enje zdravlja; 2) epidemiolo{ko pra}enje, sprje~avanje i suzbijanje zaraznih bolesti koje podlije`u obvezatnom prijavljivanju i kroni~nih masovnih bolesti, uklju~uju}i alkoholizam, pu{enje, ovisnost o drogi i druge ovisnosti; 3) prevenciju i mjere na suzbijanju i lije~enju karantenskih bolesti; 4) osiguravanje higijensko-epidemiolo{kog minimuma u svim uvjetima `ivljenja, osiguravanje i organiziranje obvezatne imunizacije protiv dje~jih zaraznih bolesti sukladno godi{njem programu obvezatnih imunizacija stanovni{tva u Federaciji; 5) prevenciju malignih oboljenja i HIV/AIDS-a; 6) provo|enje mjera zdravstvene ekologije od interesa za Federaciju sukladno programu ekolo{kih mjera iz ~lanka 10. stavak 3. ovoga zakona; 7) preventivnu zdravstvenu za{titu rizi~nih skupina i ostalih stanovnika, sukladno prihva}enim programima preventivne zdravstvene za{tite; 8) pra}enje i analizu zdravstvenoga stanja stanovni{tva na teritoriju Federacije, kao i provo|enje predlo`enih i usvojenih mjera; 9) jedinstveni zdravstveno-informacijski sustav koji osigu ra - va jedinstveno provo|enje i izvr{avanje statisti~kih istra `i - vanja u oblasti zdravstva koja su od interesa za Federaciju; definiciju arhitekture jedinstvenog zdravstveno-informa - cij skoga sustava, nomenklature, protokola za razmjenu podataka, definicije podataka, za{titu podataka; definiranje standarda (terminolo{ki, komunikacijski, standardi za sigurnost) sukladno va`e}im europskim CEN/TC 251 i svjetskim ISO/TC 215 standardima; definiranje jedinstvenih {ifrarnika, kao i dodjeljivanje jedinstvenog identifikacijskoga broja u zdravstvu kojim bi se omogu}ila lak{a razmjena podataka izme|u institucija u sektoru zdravstva Federacije; 10) financiranje vertikalnih programa zdravstvene za{tite od interesa za Federaciju i zdravstvenih usluga iz prioritetnih najslo`enijih oblika zdravstvene za{tite odre|enih specijalisti~kih djelatnosti, u dijelu koji se odnosi na obveze Federacije, sukladno propisima o zdravstvenome osiguranju (u daljnjem tekstu: federalni fond solidarnosti); 11) sprje~avanje i otklanjanje zdravstvenih posljedica prouzro ~enih prirodnim nepogodama i drugim nesre}ama koje obuhvataju cijeli teritorij Federacije; 12) druge poslove i zada}e iz svoje mjerodavnosti odre|ene ovim zakonom i propisima o zdravstvenome osiguranju. Federacija osigurava sredstva za investicijsko ulaganje i investicijsko odr`avanje zdravstvenih ustanova od zna~aja za Federaciju, te informatizaciju zdravstvene djelatnosti, sukladno mogu}nostima Prora~una Federacije. Odluku o mjerilima za osiguranje elemenata standarda za investicijsko ulaganje i investicijsko odr`avanje, te informatiza - Ponedjeljak, 2.8.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 46 – Stranica 3 ciju zdravstvene djelatnosti iz stavka 2. ovoga ~lanka koja }e biti temelj za planiranje potpora iz Prora~una Federacije, jednom godi{nje, donosi Vlada Federacije BiH, na usugla{en prijedlog federalnoga ministra i federalnoga ministra financija. ^lanak 12. Dru{tvena briga za zdravlje, pod jednakim uvjetima, na teritoriju Federacije ostvaruje se osiguranjem zdravstvene za{tite stanovni{tvu Federacije, kao i grupacijama stanovni{tva koje su izlo`ene pove}anom riziku obolijevanja, zdravstvenom za{titom osoba u svezi sa sprje~avanjem, suzbijanjem, ranim otkrivanjem i lije~enjem bolesti od ve}eg socijalno-medicinskog zna~aja, kao i zdravstvenom za{titom socijalno ugro`enog stanovni{tva. Zdravstvena za{tita iz stavka 1. ovoga ~lanka obuhvata: 1) hitnu medicinsku pomo}; 2) slu`bu prikupljanja krvi; 3) lije~enje osoba koje boluju od HIV infekcije, tuberkuloze ili drugih zaraznih bolesti koje su utvr|ene propisom o za{titi stanovni{tva od zaraznih bolesti, malignih bolesti, hemofilije, inzulo ovisnog dijabetesa, osoba u terminalnoj fazi hroni~ne bubre`ne insuficijencije, cisti~ne fibroze, sustavne autoimune bolesti, reumatske groznice, progre - sivnih neuromi{i}nih oboljenja, paraplegije, kvadriple - gije, cerebralne paralize, epilepsije i multiple skleroze, bolesti ovisnosti, oboljele odnosno ozlije|ene osobe u svezi s pru`anjem hitne medicinske pomo}i, kao i zdravstvenu za{titu u svezi s darovanjem i primanjem organa i tkiva; 4) lije~enje akutnih, kroni~nih bolesti u slu~ajevima i stanjima koja ugro`avaju `ivot; 5) usluge vertikalnih programa zdravstvene za{tite od interesa za Federaciju i zdravstvene usluge iz oblasti prioritetnih najslo`enijh oblika zdravstvene za{tite iz odre|enih specijalisti~kih djelatnosti, na teret sredstava federalnoga fonda solidarnosti sukladno propisima o zdravstvenom osiguranju; 6) provo|enje obvezatnih imunizacija protiv dje~jih zaraz - nih bolesti sukladno usvojenom programu imuniza cija stanovni{tva protiv zaraznih bolesti; 7) preventivnu zdravstvenu za{titu rizi~nih skupina i ostalih stanovnika sukladno prihva}enim programima preventiv - ne zdravstvene za{tite od interesa za Federaciju odnosno kanton; 8) zdravstvenu za{titu djece od ro|enja, kao i djece za vrijeme redovitog {kolovanja u osnovnim i srednjim {kolama, odnosno studiranja na visokim {kolama, te sveu~ili{tima koji su dr`avljani Bosne i Hercegovine, s prebivali{tem na teritoriju Federacije, ali najdulje do navr{ene 26. godine `ivota, koji su zdravstveno osigurani kao ~lanovi obitelji osiguranika ili su izvorni zdravstveni osiguranici sukladno propisima o zdravstvenom osiguranju; 9) zdravstvenu za{titu `ena u svezi s planiranjem obitelji, kao i tijekom trudno}e, poro|aja i materinstva nakon poro|aja, bez obzira na status zdravstvenoga osiguranja `ene, sukladno propisima o zdravstvenom osiguranju; 10) zdravstvenu za{titu osoba starijih od 65 godina, ukoliko nisu zdravstveno osigurane po nekoj drugoj osnovi, sukladno propisima o zdravstvenom osiguranju; 11) zdravstvenu za{titu osoba s invaliditetom; 12) zdravstvenu za{titu du{evnih bolesnika koji zbog prirode i stanja bolesti mogu ugroziti svoj `ivot i `ivot drugih osoba ili o{tetiti materijalna dobra; 13) zdravstvenu za{titu povratnika, raseljenih osoba i izbjeglica, kao i `rtava nasilja u zajednici koji nisu zdravstveno osigurani po nekoj drugoj osnovi, sukladno propisima koji ure|uju status povratnika, raseljenih osoba i izbjeglica, kao i `rtava nasilja u zajednici; 14) zdravstvenu za{titu materijalno neosiguranih osoba koje primaju materijalno osiguranje po propisima o socijalnoj skrbi i skrbi branitelja, kao i ~lanova njihovih obitelji koji nisu zdravstveno osigurani po nekoj drugoj osnovi, sukladno propisima o zdravstvenome osiguranju; 15) zdravstvenu za{titu vjerskih slu`benika u vjerskim zajednicama; 16) zdravstvenu za{titu osoba romske nacionalnosti koje zbog tradicionalnog na~ina `ivota nemaju stalno prebivali{te, odnosno boravi{te u Federaciji. Sredstva potrebna za financiranje zdravstvene za{tite iz stavka 2. ovoga ~lanka ostvaruju se iz: prihoda prikupljenih po osnovi doprinosa za zdravstveno osiguranje, sredstava prora~una kantona sukladno mogu}nostima kantonalnog prora~una u kalendarskoj godini, iz sudjelovanja korisnika zdravstvene za{tite u pokri}u dijela ili ukupnih tro{kova zdravstvene za{tite, kao i iz drugih izvora, na na~in i pod uvjetima odre|enim zakonom. Iznimno od stavka 3. ovoga ~lanka, financiranje zdravstvene za{tite predvi|ene to~. 5, 6, 7. i 16. stavka 2. ovoga ~lanka, u dijelu koji se odnosi na obveze Federacije, financira se iz federal - noga prora~una sukladno propisima o zdravstvenome osigura - nju, kao i propisima o za{titi prava pripadnika nacionalnih manjina. Financiranje zdravstvene za{tite iz to~ke 15. stavak 2. ovoga ~lanka vr{i se sukladno posebnom zakonu o slobodi vjere i pravnom polo`aju crkava i vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini. Opseg, sadr`aj i na~in ostvarivanja zdravstvene za{tite iz stavka 1. ovoga ~lanka utvr|uje Vlada Federacije BiH odlukom, na prijedlog federalnoga ministra. Vlada Federacije BiH du`na je obavijestiti Parlament Federacije Bosne i Herecegovine (u daljnjem tekstu: Parlament Federacije BiH), u roku od 15 dana od dana dono{enja odluke iz stavka 6. ovoga ~lanka. Dru{tvena briga za zdravlje na razini kantona i op}ine ^lanak 13. Dru{tvena briga za zdravlje na razini kantona obuhvata mjere za osiguranje i provo|enje zdravstvene za{tite od interesa za gra|ane na podru~ju kantona, i to: 1) dono{enje zakona i podzakonskih akata iz mjerodavnosti kantona; 2) ure|enje i vo|enje zdravstvene politike i provo|enje reforme iz oblasti zdravstva od interesa za podru~je kantona; 3) pra}enje zdravstvenoga stanja stanovni{tva i rada zdravstvenih ustanova na podru~ju kantona, kao i staranje o provo|enju utvr|enih prioriteta u zdravstvenoj za{titi; 4) dono{enje strate{koga plana zdravstvene za{tite za podru~je kantona; 5) stvaranje uvjeta za pristupa~nost i ujedna~enost kori{tenja primarne i sekundarne zdravstvene za{tite na podru~ju kantona; 6) uspostava sustava pobolj{anja kvalitete i sigurnosti zdravstvene za{tite; 7) osiguravanje palijativne njege za neizlje~ivo bolesne odnosno umiru}e u suradnji sa ustanovama iz oblasti socijalne skrbi, karitativnim i drugim udrugama i pojedincima; 8) planiranje i ostvarivanje kantonalnog programa za o~uvanje i za{titu zdravlja od zaga|enog `ivotnog okoli{a {to je prouzro~eno {tetnim i opasnim tvarima u zraku, vodi i zemlji{tu, odlaganjem otpadnih tvari, opasnih kemikalija, izvorima joniziraju}ih i nejoniziraju}ih zra~enja, bukom i vibracijama na svome teritoriju, kao i vr{enjem sustavnih ispitivanja `ivotnih namirnica, predmeta op}e uporabe, mineralnih voda za pi}e, vode za pi}e i drugih voda koje slu`e za proizvodnju i preradu `ivotnih namirnica i sanitarno-higijenske i rekreativne potrebe, radi utvr|ivanja njihove zdravstvene i higijenske ispravnosti i propisane kvalitete od interesa za kanton, sukladno programu mjera koje donosi vlada kantona, na prijedlog kantonalnoga ministra i kantonalnoga ministra mjerodavnoga za za{titu okoli{a; Broj 46 – Stranica 4 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 2.8.2010. 9) provo|enje epidemiolo{ke, zdravstveno-statisti~ke, socijalno-medicinske i zdravstveno-ekolo{ke djelatnosti, te unapre|enje zdravlja i prevenciju bolesti na podru~ju kantona; 10) provo|enje mjera za{tite stanovni{tva od zaraznih bolesti iz svoje mjerodavnosti sukladno propisima o za{titi stanovni{tva od zaraznih bolesti; 11) sprje~avanje pojave ovisnosti i lije~enje s ciljem suzbijanja te`ih posljedica po zdravlje ovisnika; 12) ostvarivanje prava iz oblasti zdravstvenog osiguranja sukladno propisima o zdravstvenome osiguranju, te pra}enje provo|enja, za{tita i unapre|enje tih prava; 13) organizacija i rad mrtvozorni~ke slu`be; 14) suradnja s humanitarnim i stru~nim organizacijama, savezima, komorama i udrugama na poslovima razvitka zdravstvene za{tite na svome podru~ju. Kanton osigurava sredstva za vr{enje osniva~kih prava nad zdravstvenim ustanovama ~iji je osniva~, a koji obuhvata investicijsko ulaganje i investicijsko i teku}e odr`avanje zdravstvenih ustanova - prostora, medicinske i nemedicinske opreme i prijevoznih sredstava, te informatizaciju zdravstvene djelatnosti, sukladno planu i programu mjera zdravstvene za{tite za podru~je kantona koji utvr|uje vlada kantona, na prijedlog kantonalnoga ministra. Odluku o mjerilima za osiguranje elemenata standarda za investicijsko ulaganje i investicijsko i teku}e odr`avanje te informatizaciju zdravstvene djelatnosti iz stavka 2. ovoga ~lanka, koja }e biti temelj za planiranje potpora iz kantonalnoga prora~una, jednom godi{nje donosi vlada kantona, uz usugla{en prijedlog kantonalnoga ministra i kantonalnoga ministra financija. Kanton osigurava sredstva za ostvarivanje dru{tvene brige za zdravlje iz stavka 1. ovoga ~lanka u prora~unu kantona sukladno zakonu. Kanton mo`e donijeti posebne programe zdravstvene za{tite za pojedine kategorije stanovni{tva, odnosno vrste bolesti koje su specifi~ne za kanton, a za koje nije donijet poseban pro gram zdravstvene za{tite na federalnoj razini, sukladno svojim mogu}nostima, te utvrditi cijene tih pojedina~nih usluga, odnosno programa. ^lanak 14. Dru{tvena briga za zdravlje na razini op}ine obuhvata ocjenjivanje rada zdravstvenih ustanova i kvalitete zdravstvenih usluga, kao i osiguranje financijskih sredstava za unapre|enje njihova rada i kvalitete zdravstvenih usluga sukladno potrebama stanovni{tva i mogu}nostima jedinice lokalne samouprave, sukladno posebnom Zakonu o na~elima lokalne samouprave u Federaciji. Dru{tvena briga iz stavka 1. ovoga ~lanka ostvaruje se kroz osnivanje zdravstvenoga vije}a na razini op}ine koje planira i evaluira provo|enje zdravstvene za{tite na podru~ju jedinice lokalne samouprave, daje mi{ljenje na planove i programe zdravstvene za{tite za podru~je lokalne samouprave, predla`e mjere za pobolj{anje dostupnosti i kvalitete zdravstvene za{tite, prati povrede prava pacijenata i poduzima mjere za unapre|enje tih prava na svome podru~ju, te obavlja i druge poslove i zada}e sukladno propisima o pravima, obvezama i odgovornostima pacijenata. Broj ~lanova zdravstvenoga vije}a odre|uje se statutom op}ine. U radu vije}a iz stavka 2. ovoga ~lanka sudjeluju, u pravilu, predstavnici jedinice lokalne samouprave, pacijenata, mladih, komora iz oblasti zdravstva, stru~nih udruga, udruga za za{titu prava pacijenata, sindikata, zdravstvenih ustanova odnosno privatnih praksi, crvenoga kri`a s podru~ja jedinice lokalne samouprave. Dru{tvena briga za zdravlje na razini poslodavca ^lanak 15. Mjere specifi~ne zdravstvene za{tite koje mora osigurati poslodavac s ciljem stvaranja uvjeta za za{titu zdravlja uposlenika na radnome mjestu i poticanja zdravstveno odgovornog pona{anja usmjerene su na provo|enje: 1) mjera za sprje~avanje i otkrivanje profesionalnih bolesti, sprje~avanje ozljeda na radu i pru`anje odgovaraju}e prve pomo}i; 2) mjera za za{titu zdravlja uposlenika koji su na radnome mjestu izlo`eni posebnim opasnostima za zdravlje; 3) mjera zdravstvene za{tite propisanih posebnim propisi - ma. Radi provo|enja mjera iz stavka 1. ovoga ~lanka, poslodavac organizira i osigurava iz svojih sredstava zdravstvenu za{titu uposlenika koja obuhvata najmanje: 1) lije~ni~ke preglede radi utvr|ivanja sposobnosti za rad po nalogu poslodavca; 2) provo|enje mjera za sprje~avanje i rano otkrivanje profesionalnih bolesti, bolesti u svezi s radom i sprje~avanje ozljeda na radu; 3) preventivne preglede uposlenika (prethodne, periodi~ne, kontrolne i ciljane preglede) u ovisnosti o spolu, uzrastu i uvjetima rada, kao i pojavu profesionalnih bolesti, ozljeda na radu i kroni~nih bolesti; 4) sanitarne preglede radi za{tite uposlenika i ostalog stanovni{tva od zaraznih bolesti sukladno propisima o za{titi stanovni{tva od zaraznih bolesti, za{tite potro{a~a, odnosno korisnika i druge obvezatne zdravstvene preglede, sukladno zakonu; 5) upoznavanje uposlenika sa zdravstvenim mjerama za{tite na radu i njihovo obrazovanje u svezi sa specifi~nim uvjetima, kao i na kori{tenje osobnih i kolektivnih za{titnih sredstava; 6) osiguranje sanitarno-tehni~kih i higijenskih uvjeta u objektima pod sanitarnim nadzorom i drugim objektima u kojima se obavlja djelatnost od javnog interesa sukladno propisu o sanitarnom nadzoru, kao i osiguranje i provo|enje op}ih mjera za za{titu stanovni{tva od zaraznih bolesti sukladno propisu o za{titi stanovni{tva od zaraznih bolesti; 7) druge preventivne mjere (neobvezatna cijepljenja, neobvezatni sistematski pregledi), sukladno op}em aktu poslodavca; 8) pra}enje uvjeta rada i sigurnosti na radu, kao i procjene profesionalnih rizika radi unapre|ivanja uvjeta rada i ergonomskih mjera, prilago|avanjem rada psihofizio - lo{kim sposobnostima uposlenika; 9) pra}enje obolijevanja, ozlje|ivanja, odsutnosti s posla i smrtnosti, posebice od profesionalnih bolesti, bolesti u svezi s radom, ozljeda na radu i drugih zdravstvenih o{te}enja koja utje~u na privremenu ili trajnu izmjenu radne sposobnosti; 10) sudjelovanje u organizaciji re`ima rada i odmora uposlenika, kao i u procjeni nove opreme i novih tehnologija sa zdravstvenog i ergonomskog stanovi{ta; 11) provo|enje mjera za unapre|ivanje zdravlja djelatnika izlo`enih zdravstvenim rizicima u tijeku procesa rada, uklju~uju}i i ocjenjivanje i upu}ivanje djelatnika uposlenika na posebno te{kim i rizi~nim poslovima na zdravstveno-preventivne aktivnosti i odmor; 12) ukazivanje prve pomo}i u slu~aju ozljede na radnome mjestu. Dru{tvena briga za zdravlje na razini pojedinca ^lanak 16. Pojedinac je du`an u granicama svojih znanja i mogu}nosti uklju~iti se u dru{tvenu brigu za zdravlje, kao i ozlije|enom ili bolesnom u hitnom slu~aju pru`iti prvu pomo} i omogu}iti mu dostupnost do najbli`e zdravstvene ustanove. Pojedinac je du`an ~uvati sopstveno zdravlje, zdravlje drugih ljudi, kao i `ivotnu i radnu okolinu. Pojedinac je du`an sudjelovati u svim preventivnozdravstvenim djelatnostima koje se provode u mjestima `ivljenja i rada, a usmjerene su na unapre|ivanje i ~uvanje zdravlja i sprje~avanje bolesti. Ponedjeljak, 2.8.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 46 – Stranica 5 Pojedinac je du`an podvrgnuti se posebnim i ostalim mjerama za sprje~avanje i suzbijanje zaraznih bolesti utvr|enih propisom o za{titi stanovni{tva od zaraznih bolesti. Dru{tvena briga za javno zdravlje ^lanak 17. Pod javnim zdravljem, u smislu ovoga zakona, podrazu mije - va se ostvarivanje javnoga interesa stvaranjem uvjeta za o~u - vanje zdravlja stanovni{tva putem organiziranih sveobuhvatnih aktivnosti dru{tva usmjerenih na o~uvanje fizi~kog i mentalnog zdravlja, odnosno o~uvanje `ivotnog okoli{a, kao i sprje~avanje pojave ~imbenika rizika za nastanak bolesti i ozljeda, koji se ostvaruju primjenom zdravstvenih tehnologija i mjerama namijenjenim za promociju zdravlja, prevenciju bolesti i pobolj{anje kvalitete `ivota. Temeljne javnozdravstvene funkcije, u smislu ovoga zakona, su: 1) pra}enje, evaluacija i analiza zdravstvenoga stanja stanovni{tva; 2) javnozdravstveni nadzor, istra`ivanje i kontrola rizika i prijetnji po javno zdravlje; 3) promocija zdravlja; 4) pove}anje anga`mana stanovni{tva i zajednice o brizi za zdravlje; 5) razvitak politika za zdravlje i institucionalnih kapaciteta za planiranje i upravljanje u javnome zdravlju; 6) ja~anje institucionalnih kapaciteta za regulativu i primjenu javnoga zdravlja; 7) ja~anje institucionalnih kapaciteta za planiranje i upravljanje u javnome zdravlju; 8) evaluacija i promocija jednake dostupnosti prijeko potrebnoj i temeljnoj zdravstvenoj za{titi; 9) razvitak i obuka ljudskih resursa u javnome zdravlju; 10) pra}enje i potpora unapre|enju kvalitete zdravstvenih usluga na individualnoj i populacijskoj razini; 11) istra`ivanje u javnome zdravlju; 12) smanjivanje u~inaka izvanrednih situacija i nesre}a na zdravlje stanovni{tva. Javnozdravstvene funkcije iz stavka 2. ovoga ~lanka ostvaruju se na svim razinama vlasti, kao i na svim razinama zdravstvene za{tite. III. NA^ELA ZDRAVSTVENE ZA[TITE Na~elo pristupa~nosti zdravstvene za{tite ^lanak 18. Na~elo pristupa~nosti zdravstvene za{tite ostvaruje se osigu - ranjem odgovaraju}e zdravstvene za{tite gra|anima Federacije, koja je fizi~ki, geografski i ekonomski dostupna, pose bice zdravstvene za{tite na primarnoj razini zdravstvene za{tite. Na~elo pravi~nosti zdravstvene za{tite ^lanak 19. Na~elo pravi~nosti zdravstvene za{tite ostvaruje se zabranom diskriminacije prilikom pru`anja zdravstvene za{tite po osnovi rase, spola, starosti, nacionalne pripadnosti, socijalnoga podrijetla, vjeroispovijesti, politi~kog ili drugog ubje|enja, seksualne orijentacije, imovnoga stanja, kulture, jezika, vrste bolesti, psihi~koga ili tjelesnoga invaliditeta. Na~elo solidarnosti u zdravstvenoj za{titi ^lanak 20. Na~elo solidarnosti u zdravstvenoj za{titi ostvaruje se organizacijom sustava zdravstvenoga osiguranja u kojem su svi gra|ani obuhva}eni zdravstvenom za{titom i u kojem se bogati solidariziraju sa siroma{nim, mladi sa starim, zdravi s bolesnim i pojedinci s obiteljima. Na~elo sveobuhvatnosti zdravstvene za{tite ^lanak 21. Na~elo sveobuhvatnosti zdravstvene za{tite ostvaruje se uklju~ivanjem svih gra|ana Federacije u sustav zdravstvene za{tite, uz primjenu objedinjenih mjera i postupaka zdravstvene za{tite koje obuhvataju promociju zdravlja, prevenciju bolesti na svim razinama, ranu dijagnozu, lije~enje i rehabilitaciju. Na~elo kontinuiranosti zdravstvene za{tite ^lanak 22. Na~elo kontinuiranosti zdravstvene za{tite ostvaruje se ukupnom organizacijom sustava zdravstvene za{tite koja mora biti funkcionalno povezana i uskla|ena po razinama, od primarne preko sekundarne do tercijarne razine zdravstvene za{tite i koja pru`a neprekidnu zdravstvenu za{titu gra|anima Federacije u svakoj `ivotnoj dobi. Na~elo specijaliziranog pristupa ^lanak 23. Na~elo specijaliziranog pristupa osigurava se organizi - ranjem i razvijanjem posebnih specijaliziranih klini~kih, javno - zdravstvenih dostignu}a i znanja, te njihovom primjenom u praksi. Na~elo stalnog unapre|enja kvalitete zdravstvene za{tite ^lanak 24. Na~elo stalnoga unapre|enja kvalitete zdravstvene za{tite ostvaruje se mjerama i aktivnostima kojima se sukladno suvre - me nim dostignu}ima medicinske znanosti i prakse pove}avaju mogu}nosti povoljnog ishoda i smanjivanje rizika i drugih ne`eljenih posljedica po zdravlje i zdravstveno stanje pojedinca i zajednice u cjelini. Na~elo u~inkovitosti zdravstvene za{tite ^lanak 25. Na~elo u~inkovitosti zdravstvene za{tite ostvaruje se postiza - njem najboljih mogu}ih rezultata u odnosu na raspolo `ive resurse u zdravstvu, odnosno postizanjem najvi{e razine zdravstve ne za{tite, uz racionalno kori{tenje raspolo`ivih resursa. IV. LJUDSKA PRAVA I VRIJEDNOSTI U ZDRAVSTVENOJ ZA[TITI I PRAVA PACIJENATA Ljudska prava i vrijednosti u zdravstvenoj za{titi ^lanak 26. Svaki gra|anin ima pravo zdravstvenu za{titu ostvariti uz po{tivanje najvi{eg mogu}eg standarda ljudskih prava i vrijednosti, odnosno ima pravo na fizi~ki i psihi~ki integritet i na sigurnost njegove osobnosti, kao i na uva`avanje njegovih moralnih, kulturnih, religijskih i filozofskih ubje|enja. Svako dijete od ro|enja do navr{enih 18 godina `ivota ima pravo na najvi{i mogu}i stan dard zdravlja i zdravstvene za{tite. Strani dr`avljanin ili osoba bez dr`avljanstva ima pravo na zdravstvenu za{titu sukladno odredbama ovoga zakona, me|unarodnih sporazuma i drugih propisa koji reguliraju ovu oblast. ^lanak 27. Pacijentom, u smislu ovoga zakona, kao i propisa o pravima, obvezama i odgovornostima pacijenata, smatra se svaka osoba, bolesna ili zdrava, osigurana ili neosigurana osoba, koja zatra`i ili kojoj se pru`a odre|ena mjera ili zdravstvena usluga u cilju o~uvanja i unapre|enja zdravlja, sprje~avanja bolesti, lije~enja ili zdravstvene njege i rehabilitacije. Svakom pacijentu iz stavka 1. ovoga ~lanka jam~e se prava na: – dostupnost zdravstvene za{tite, uklju~uju}i i pravo na hitnu medicinsku pomo}, – informacije, – obavije{tenost i sudjelovanje u postupku lije~enja, – slobodan izbor, – samoodlu~ivanje i pristanak, uklju~uju}i i za{titu prava pacijenta koji nije sposoban dati pristanak, – povjerljivost informacija i privatnost, – tajnost podataka, – osobno dostojanstvo, – sprje~avanje i olak{avanje patnji i boli, – po{tivanje pacijentovog vremena, – uvid u medicinsku dokumentaciju, Broj 46 – Stranica 6 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 2.8.2010. – samovoljno napu{tanje zdravstvene ustanove, – pacijenta nad kojim se vr{i medicinsko istra`ivanje – preventivne mjere i informiranje o o~uvanju zdravlja, – prigovor, – naknadu {tete, – prehranu sukladno svjetonazoru, – odr`avanje osobnih kontakata, – obavljanje vjerskih obreda. Prava iz stavka 2. ovoga ~lanka pacijent ostvaruje na temelju suvremene medicinske doktrine, stru~nih standarda i normi, te sukladno mogu}nostima zdravstvenog sustava u Federaciji i uz uvjet da prethodno ispunjava svoje obveze i odgovornosti utvr|ene ovim zakonom, kao i propisima o pravima, obvezama i odgovornostima pacijenta. ^lanak 28. Pacijent je obvezan pri ostvarivanju zdravstvene za{tite u zdravstvenoj ustanovi, odnosno privatnoj praksi ispunjavati obveze i odgovornosti predvi|ene propisima o pravima, obvezama i odgovornostima pacijenata. ^lanak 29. Prava, obveze i odgovornosti pacijenata, kao i za{tita prava pacijenta, bli`e se ure|uju propisom o pravima, obvezama i odgovornostima pacijenata. V. OBVEZATNO UPU]IVANJE U PSIHIJATRIJSKU USTANOVU ^lanak 30. Osobe oboljele od du{evne bolesti koja predstavlja opasnost po njihov `ivot, `ivot gra|ana i imovinu, u hitnim }e slu~ajevima biti smje{tene na privremeno bolni~ko lije~enje u odgovaraju}u zdravstvenu ustanovu. Na~in i postupak, kao i organizacija i uvjeti lije~enja osoba oboljelih od du{evnih bolesti, provodi se sukladno odredbama propisa o za{titi osoba s du{evnim smetnjama. VI. ZDRAVSTVENA DJELATNOST ^lanak 31. Zdravstvena djelatnost predstavlja organizirano pru`anje zdravstvene za{tite kroz rad zdravstvenih djelatnika i zdravstvenih suradnika u okviru zdravstvenih ustanova odnosno privatne prakse sukladno stru~no-medicinskoj doktrini i uz uporabu zdravstvene tehnologije, a pod uvjetima i na na~in propisan ovim zakonom i propisima donijetim na temelju ovoga zakona. Zdravstvena se djelatnost provodi kao primarna, specija - listi~ko- konzultativna i bolni~ka zdravstvena djelatnost i djelatnost javnoga zdravstva. Zdravstvena djelatnost je djelatnost od posebnog interesa za Federaciju. Vrsta i sadr`aj zdravstvene djelatnosti iz stavka 2. ovoga ~lanka bli`e se odre|uje pravilnikom federalnoga ministra. Razine zdravstvene djelatnosti ^lanak 32. Zdravstvena se djelatnost obavlja na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene za{tite, te na razini federalnih i kantonalnih zdravstvenih zavoda. Poseban oblik za{tite zdravlja stanovni{tva ostvaruje se organizacijom javnoga zdravstva. Zdravstvenu djelatnost obuhvata i komplementarno obavlja - nje alternativne med i cine od zdravstvenih djelatnika na na~in i pod uvjetima propisanim ovim zakonom. ^lanak 33. Zdravstvena za{tita na primarnoj razini obuhvata: – djelatnost obiteljske med i cine, – djelatnost zdravstvene za{tite djece, – djelatnost polivalentnih patrona`nih sestara u zajednici, – higijensko-epidemiolo{ku za{titu, – hitnu medicinsku pomo}, – za{titu reproduktivnog zdravlja `ena, – zdravstvenu za{titu kod nespecifi~nih i specifi~nih plu}nih oboljenja, – fizikalnu i mentalnu rehabilitaciju u zajednici, – specifi~nu zdravstvenu za{titu djelatnika, kao dio med i - cine rada, ako je ugovorena s poslodavcem, – zubozdravstvenu za{titu, – laboratorijsku i radiolo{ku dijagnostiku primarne razine, – ljekarni~ku djelatnost. Zdravstvena za{tita na primarnoj razini, pored navedenog, obuhvata: – pra}enje zdravstvenoga stanja stanovnika i provo|enje mjera za za{titu i unapre|enje zdravlja stanovnika, – prevenciju, lije~enje i rehabilitaciju bolesti i ozljeda, – otkrivanje i suzbijanje ~imbenika rizika masovnih nezaraznih bolesti, – specifi~nu preventivnu zdravstvenu za{titu mladih, naro~ito u osnovnim i srednjim {kolama, te visokim {kolama na svome podru~ju, – imunizaciju protiv zaraznih bolesti, – lije~enje i rehabilitaciju u ku}i, – palijativnu njegu. U cilju osiguranja potrebne dostupnosti zdravstvene za{tite, primarna se zdravstvena za{tita organizira tako da je korisnicima dostupna u op}ini njihovog prebivali{ta. U cilju osiguranja dostupnosti zdravstvene za{tite specifi~nih populacija, u primarnoj se zdravstvenoj za{titi razvija i unapre|uje prijateljski pristup prema mladima sukladno propisima o mladima. Na primarnoj razini zdravstvene za{tite mo`e se organizirati i provoditi nastavna i znanstvenoistra`iva~ka djelatnost. Nastava iz oblasti obiteljske med i cine mo`e se organizirati i provoditi u centrima za edukaciju iz obiteljske med i cine koji su nastavna baza fakulteta zdravstvenog usmjeranja. Planovi i programi nastave iz st. 5. i 6. ovoga ~lanka podlije`u suglasnosti federalnoga ministra. ^lanak 34. Zdravstvena djelatnost na primarnoj razini zdravstvene za{tite provodi se i organizira u timskom radu u kojem sudjeluje najmanje zdravstveni djelatnik visoke stru~ne spreme: doktor med i cine, doktor stomatologije i magistar farmacije i medicinska sestra-tehni~ar. Poslove u zdravstvenoj djelatnosti na primarnoj razini zdravstve ne za{tite obavljaju doktori med i cine, obiteljski lije~nici, medicinska sestra-tehni~ar svih stupnjeva stru~ne spreme i svih profila, specijalisti obiteljske med i cine, med i cine rada, {kolske med i cine, urgentne med i cine, pneumofiziologije, biokemije, specijalisti epidemiologije ili higijene, doktori stoma - tologije, magistri farmacije, diplomirani in`enjeri medicinske biokemije i diplomirani in`enjeri medicinsko-laboratorijske dijagnostike sa svojim suradnicima. U zdravstvenoj djelatnosti na primarnoj razini zdravstvene za{tite poslove zdravstvene za{tite u svezi s radiolo{kom dijagnostikom, fizioterapijom, za{titom materinstva, kao i higijensko- epidemiolo{kim slu`bama, pored lije~nika odgova - raju}e specijalnosti, obavljaju diplomirani in`enjeri medicinske radiologije, diplomirani fizioterapeuti, diplomirana babica i diplomirani sanitarni in`enjeri. U zdravstvenoj djelatnosti na primarnoj razini zdravstvene za{tite poslove zdravstvene za{tite djece obavlja specijalist pedijatrije, poslove zdravstvene za{tite `ena u svezi s trudno}om, poro|ajem, materinstvom, planiranjem obitelji, ranim otkrivanjem malignih bolesti i lije~enjem spolno prenosivih i drugih bolesti obavlja specijalist ginekologije, s diplomiranom babicom, a poslove za{tite mentalnog zdravlja obavlja specijalist psihijatrije, te zdravstveni suradnici visoke stru~ne spreme. U provo|enju pojedina~nih mjera zdravstvene za{tite u zdravstvenoj djelatnosti na primarnoj razini zdravstvene za{tite, a posebice u zdravstvenoj za{titi djelatnika, djece pred{kolskog i {kolskog uzrasta, te za{titi mentalnog zdravlja sudjeluje i psiholog, socijalni djelatnik, logoped, surdiaudiolog i Ponedjeljak, 2.8.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 46 – Stranica 7 edukator-rehabilitator, odnosno drugi stru~njaci za pojedina specifi~na pitanja te za{tite. Zdravstveni djelatnici u zdravstvenoj djelatnosti na primarnoj razini zdravstvene za{tite u timskom radu sura|uju sa zdravstvenim djelatnicima drugih specijalnosti na sekundarnoj razini zdravstvene za{tite. ^lanak 35. Djelatnost med i cine rada ostvaruje se kroz specifi~nu zdravstvenu za{titu uposlenika, kao dio primarne zdravstvene za{tite i obuhvata preventivne poslove u svezi sa stvaranjem i odr`avanjem sigurne zdrave radne okoline, koja omogu}ava optimalno fizi~ko i mentalno zdravlje na radu i prilago|avanje uvjeta rada sposobnostima uposlenika. Federalni ministar, uz suglasnost federalnoga ministra rada i socijalne politike, pravilnikom }e regulirati vrstu i opseg lije~ni~kih pregleda radi utvr|ivanja zdravstvene sposobnosti djelatnika. ^lanak 36. Specifi~na zdravstvena za{tita djelatnika obuhvata poduzimanje mjera iz ~lanka 15. ovoga zakona, osim mjera predvi|enih u stavku 2. to~. 4. i 6. istoga ~lanka ovoga zakona. Postupak i na~in ostvarivanja specifi~ne zdravstvene za{tite djelatnika, kao i na~in i uvjeti utvr|ivanja i prijavljivanja profesionalnih bolesti i ozljeda na radu iz stavka 1. ovoga ~lanka bli`e }e pravilnikom utvrditi federalni ministar. ^lanak 37. Specifi~na zdravstvena za{tita uposlenika ostvaruje se na temelju ugovora izme|u poslodavca i zdravstvene ustanove koja u svome sastavu ima djelatnost med i cine rada, ili ugovorom sa specijalistom med i cine rada u privatnoj praksi. Za potrebe pra}enja, prou~avanja i unapre|enja djelatnosti specifi~ne zdravstvene za{tite mo`e se osnovati zavod za medicinu rada kantona, odnosno zdravstvena ustanova za specifi~nu zdravstvenu za{titu djelatnika. Tro{kove specifi~ne zdravstvene za{tite snosi poslodavac. ^lanak 38. Zdravstvena djelatnost na sekundarnoj razini zdravstvene za{tite obuhva}a specijalisti~ko-konzultativnu i bolni~ku zdravstvenu djelatnost. Na sekundarnoj razini zdravstvene za{tite mo`e se organi - zirati i provoditi nastavna i znanstvenoistra`iva~ka djelatnost. Planovi i programi nastave iz stavka 2. ovoga ~lanka podlije`u suglasnosti federalnoga ministra. ^lanak 39. Specijalisti~ko-konzultativna zdravstvena djelatnost na sekundarnoj razini zdravstvene za{tite predstavlja dio zdravstve - ne djelatnosti koja, kroz pru`anje izvanbolni~kih usluga, osigu - rava potporu primarnoj i bolni~koj zdravstvenoj djelatnosti, a s ciljem pove}anja stupnja rje{avanja zdravstvenih problema pacijenata i racionalnijeg kori{tenja resursa u zdravstvu. Specijalisti~ko-konzultativnu djelatnost iz stavka 1. ovoga ~lanka osigurava bolnica. S ciljem osiguranja potrebne dostupnosti zdravstvene za{tite, specijalisti~ko-konzultativna djelatnost iz op}e interne med i - cine, op}e kirurgije, neurologije, otorinolaringologije, oftalmo - logije, ortopedije, dermatologije i radiolo{ke dijagno stike primarne razine organizira se tako da je korisnicima dostupna u op}ini njihova prebivali{ta sukladno propisu kojim se utvr|uje osnovni paket zdravstvenih prava (u daljnjem tekstu: osnovni paket zdravstvenih prava). Ukoliko nisu osigurane slu`be u zajednici iz ~lanka 84. stavak 3. ovoga zakona, djelatnost slu`bi u zajednici osigurava se kroz rad specijalisti~ko-konzultativne djelatnosti, tako da je korisnicima dostupna u op}ini njihova prebivali{ta. Dostupnost ostalih specijalisti~ko-konzultativnih djelatno sti osigurava se u prostoru bolni~kih zdravstvenih ustanova sukladno osnovnom paketu zdravstvenih prava. ^lanak 40. Bolni~ka zdravstvena djelatnost obuhvata dijagnosticiranje, lije~enje i medicinsku rehabilitaciju, zdravstvenu njegu, boravak i prehranu pacijenata u bolnicama. ^lanak 41. Zdravstvena djelatnost na tercijarnoj razini obuhvata i pru`anje najslo`enijih oblika zdravstvene za{tite iz specija - listi~ko- konzultativnih i bolni~kih zdravstvenih djelatnosti, znanstvenoistra`iva~ki rad, te izvo|enje nastave na temelju ugovora za potrebe fakulteta zdravstvenog usmjerenja. Planovi i programi nastave iz stavka 1. ovoga ~lanka podlije`u suglasnosti federalnoga ministra. ^lanak 42. Zdravstvenu djelatnost na tercijarnoj razini provode zdravstvene ustanove koje ispunjavaju uvjete u pogledu prosto - ra, opreme i kadra, kao i primijenjenih tehnologija za obavljanje najslo`enijih oblika zdr avstvene za{tite iz specijalisti~kokonzultativnih i bolni~kih zdravstvenih djelatnosti, a koje utvrdi federalni ministar posebnim pravilnikom. ^lanak 43. Djelatnost federalnih zdravstvenih zavoda podrazumijeva obavljanje stru~nih i znanstvenoistra`iva~kih zdravstvenih funkcija iz okvira prava i du`nosti Federacije u oblasti javnozdravstvene djelatnosti i transfuzijske med i cine. Djelatnost kantonalnih zdravstvenih zavoda podrazumijeva obavljanje stru~nih i znanstvenoistra`iva~kih zdravstvenih funkcija iz okvira prava i du`nosti kantona u oblasti javno - zdravstvene djelatnosti, med i cine rada, bolesti ovisnosti i sportske med i cine. Kantonalnim propisima iz oblasti zdravstva bit }e regulirano osnivanje i rad kantonalnih i drugih zavoda, ako ovim zakonom nije druk~ije odre|eno. ^lanak 44. Ljekarni~ka djelatnost dio je zdravstvene djelatnosti koja se obavlja na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstve - ne za{tite i koja osigurava opskrbu stanovni{tva, zdravstvenih ustanova i privatnih praksi lijekovima i medicinskim sredstvima sukladno propisu kojim se ure|uje ljekarni~ka djelatnost. ^lanak 45. Djelatnost javnoga zdravstva obuhvata djelatnost socijalne med i cine i organizacije s ekonomikom zdravstva, epidemio lo - gije, higijene i zdravstvene ekologije, sanitarne mikrobiologije i sanitarne kemije. Djelatnost javnoga zdravstva institucionalno se obavlja kroz organizaciju higijensko-epidemiolo{kih slu`bi i zavoda za javno zdravstvo u Federaciji. Obavljanje javnozdravstvene djelatnosti bit }e regulirano posebnim propisima, ako ovim zakonom nije druk~ije odre|eno. ^lanak 46. Alternativna medicina, u smislu ovoga zakona, obuhvata one provjerene stru~no nesporene komplementarne i alternativne metode i postupke dijagnostike, lije~enja i rehabilitacije (u daljnjem tekstu: alternativna medicina), koji blagotvorno utje~u ili koji bi mogli blagotvorno utjecati na ~ovjekovo zdravlje ili njegovo zdravstveno stanje i koji sukladno va`e}oj medicinskoj doktrini nisu obuhva}eni zdravstvenim uslugama. Metode i postupci alternativne med i cine iz stavka 1. ovoga ~lanka u zdravstvenoj ustanovi ili privatnoj praksi mogu se uvoditi samo uz suglasnost mjerodavnoga kantonalnog ministar - stva zdravstva (u daljnjem tekstu: kantonalno ministarstvo) i mjerodavne komore. Metode i postupci alternativne med i cine ne mogu se provo - diti na teret sredstava obvezatnoga zdravstvenog osiguranja. ^lanak 47. Dozvoljene su samo one metode i postupci alternativne med - i cine koji: 1) ne {tete zdravlju; Broj 46 – Stranica 8 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 2.8.2010. 2) korisnika - pacijenta ne odvra}aju od uporabe za njega korisnih zdravstvenih usluga; 3) se izvode sukladno priznatim standardima alternativne medicine. Metode i postupke alternativne med i cine mogu obavljati isklju~ivo zdravstveni djelatnici koji imaju dozvolu za obavljanje metoda i postupaka alternativne med i cine koju izdaje mjerodavno kantonalno ministarstvo. Bli`e uvjete, na~in i postupak obavljanja metoda i postupaka alternativne med i cine u zdravstvenoj ustanovi, odnosno privatnoj praksi utvr|uje pravilnikom federalni ministar. Mjerodavno kantonalno ministarstvo vr{i nadzor nad obavljanjem metoda i postupaka alternativne med i cine u zdravstvenim ustanovama, odnosno privatnoj praksi, sukladno ovom zakonu. Na zdravstvene djelatnike koji obavljaju metode i postupke alternativne med i cine primjenjuju se odredbe ovoga zakona o izdavanju, obnavljanju i oduzimanju odobrenja za samostalan rad (u daljnjem tekstu: licencija). ^lanak 48. Za svoj rad zdravstveni djelatnici koji obavljaju metode i postupke alternativne med i cine preuzimaju stru~nu, eti~ku, kaznenu i materijalnu odgovornost. VII. SADR@AJ I ORGANIZACIJSKI OBLICI ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI Uvjeti i na~in obavljanja zdravstvene djelatnosti ^lanak 49. Zdravstvenu djelatnost obavljaju zdravstvene ustanove i privatne prakse pod uvjetima i na na~in propisan ovim zakonom, propisima o zdravstvenom osiguranju i propisima o ustanovama. ^lanak 50. Zdravstvena djelatnost mora biti organizirana tako da je stanovni{tvu uvijek osigurana i dostupna hitna medicinska pomo}, uklju~uju}i i hitni medicinski prijevoz. ^lanak 51. Javnozdravstvene djelatnosti socijalne med i cine, epidemio - lo gije i higijene koje su od interesa za Federaciju odnosno kanton, hitna medicinska pomo}; djelatnost heterologne transplantacije organa i tkiva i autologne transplantacije ko{tane sr`i; prikupljanje, testiranje, prerada i distribucija krvi i krvnih sastojaka, vje{ta~ka oplodnja, ako nije u pitanju darivanje sjemena od supruga; patologija izuzev patohistolo{ke djelatnosti; sudska medicina i mrtvozorni~ka djelatnost ne mogu biti predmetom privatne djelatnosti. Opseg i vrsta javnozdravstvene djelatnosti iz stavka 1. ovoga ~lanka, a koja ne mo`e biti predmetom privatne djelatnosti, bli`e }e biti odre|eni pravilnikom federalnoga ministra. ^lanak 52. Zavod zdravstvenoga osiguranja Federacije odnosno kantona provodi postupak dodjele ugovora o pru`anju zdravstvenih usluga, odnosno postupak dodjele ugovora za provo|enje programa zdravstvene za{tite, sukladno ovom zakonu, Zakonu o zdravstvenom osiguranju, te propisima donijetim na temelju ovih zakona, jedinstvenoj metodologiji, propisu o sustavu pobolj{anja kvalitete, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu, kao i propisima o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine. Jedinstvenu metodologiju kojom se bli`e utvr|uju kriteriji i mjerila za zaklju~ivanje ugovora izme|u mjerodavnoga zavoda zdravstvenoga osiguranja i zdravstvene ustanove odnosno privatnog zdravstvenog djelatnika iz stavka 1. ovoga ~lanka utvr|uje Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine, po prethodno pribavljenom mi{ljenju zavoda zdravstvenoga osiguranja kantona, kao i uz prethodnu suglasnost federalnoga ministra sukladno osnovnom paketu zdravstvenih prava. Odluku o izboru najuspje{nijeg ponu|a~a donosi zavod zdravstvenoga osiguranja iz stavka 1. ovoga ~lanka i zaklju~uje ugovor sa zdravstvenim ustanovama odnosno privatnim zdravstvenim djelatnikom. Osnivanje i organiziranje zdravstvenih ustanova ^lanak 53. Zdravstvenu djelatnost obavljaju zdravstvene ustanove koje osniva Federacija, kanton odnosno op}ina, te doma}e i strane fizi~ke ili pravne osobe u svim oblicima vlasni{tva. Federacija je osniva~ federalnih zavoda iz ~lanka 43. stavak 1. ovoga zakona. Jedan ili vi{e kantona i Federacija, zajedno, mogu biti osniva~i: sveu~ili{no-klini~ke bolnice i zavoda. Kanton mo`e biti osniva~: bolnice, lje~ili{ta, zavoda za javno zdravstvo kantona, zavoda za medicinu rada kantona, zavoda za bolesti ovisnosti kantona, zavoda kao specijalizirane zdravstvene ustanove, doma zdravlja, ljekarne, ustanove za hitnu medicinsku pomo} i ustanove za zdravstvenu njegu u ku}i. Op}ina mo`e biti osniva~ doma zdravlja, ustanove za zdravstvenu njegu u ku}i i ljekarne. Doma}e i strane fizi~ke, odnosno pravne osobe mogu biti osniva~i: poliklinike, op}e bolnice, specijalne bolnice, lje~ili{ta, ljekarne, ustanove za zdravstvenu njegu u ku}i, ustanove za palijativnu njegu, centra za dijalizu i zavoda kao specijalizirane zdravstvene ustanove u svim oblicima vlasni{tva. Kantonalnim propisima mo`e se bli`e odrediti osnivanje zdravstvenih ustanova na primarnoj razini zdravstvene za{tite. ^lanak 54. Osniva~ zdravstvenih ustanova u vlasni{tvu Federacije je Parlament Federacije BiH. Osniva~ zdravstvenih ustanova u vlasni{tvu kantona je zakonodavno tijelo kantona. Osniva~ zdravstvenih ustanova u vlasni{tvu op}ine je op}insko vije}e. ^lanak 55. Zdravstvena ustanova mo`e obavljati zdravstvenu djelatnost, ako ispunjava uvjete propisane ovim zakonom, i to: 1) ako ima uposlene zdravstvene djelatnike odgovaraju}eg stupnja stru~ne spreme, s polo`enim stru~nim ispitom, licencijom izdatom od mjerodavne komore, a za obavljanje odre|enih poslova i s odgovaraju}om specijalizacijom ili znanstvenim, odnosno nastavnim zvanjem; 2) ako ima dijagnosti~ku, terapijsku i drugu opremu za sigurno i suvremeno pru`anje zdravstvene za{tite za djelatnost za koju je osnovana; 3) ako ima odgovaraju}e prostorije za prijem oboljelih, odnosno zdravih osoba, za obavljanje dijagnosti~kih i terapijskih postupaka lije~enja i smje{taj pacijenata, kao i za ~uvanje lijekova i medicinskih sredstava; 4) ako ima odgovaraju}e vrste i koli~ine lijekova i medicinskih sredstava koje su potrebne za obavljanje odre|ene zdravstvene djelatnosti za koju se zdravstvena ustanova osniva; 5) uspostavljen sustav sigurnosnih standarda u zdravstvenim ustanovama; 6) uspostavljen sustav upravljanja medicinskim otpadom sukladno va`e}im standardima, kao i posebnim propisima koji reguliraju ovu oblast. Dvije ili vi{e zdravstvenih ustanova mogu organizirati zajedni~ke medicinske slu`be za laboratorijsku, rendgen i drugu dijagnostiku, kao i zajedni~ke nemedicinske slu`be za pravne, ekonomsko-financijske, tehni~ke i druge poslove ili ugovoriti obavljanje ovih poslova s pravnom ili fizi~kom osobom koja ispunjava uvjete predvi|ene zakonom za obavljanje navedenih djelatnosti i ima odobrenje mjerodavnog tijela. AKAZ je du`an definirati sustav sigurnosnih standarda u zdravstvenim ustanovama iz to~ke 5) stavka 1. ovoga ~lanka, te obavljati kontinuirano pra}enje i procjenu sigurnosnih standarda Ponedjeljak, 2.8.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 46 – Stranica 9 u zdravstvenim ustanovama, {to uklju~uje i izdavanje certifikata o zadovoljenju standarda sigurnosti. Bli`i uvjeti u pogledu prostora, opreme i kadra za osnivanje i obavljanje zdravstvene djelatnosti zdravstvenih ustanova iz stavka 1. ovoga ~lanka utvr|uju se pravilnikom federalnoga ministra. Zdravstvena ustanova koja koristi izvore joniziraju}ih zra~enja mora pored uvjeta iz st. 1. i 3. ovoga ~lanka ispunjavati i druge uvjete utvr|ene propisom kojim se ure|uje za{tita od radijacijske i nuklearne sigurnosti, kao i podzakonskim aktima donijetim na temelju tog propisa, te imati odobrenje mjerodavne dr`avne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost. ^lanak 56. Prilikom osnivanja zdravstvene ustanove obveza je osniva~a zdravstvene ustanove da prilo`i mi{ljenje o opravdanosti osnivanja zdravstvene ustanove. Mi{ljenje o opravdanosti osnivanja zdravstvene ustanove u djelatnosti primarne zdravstvene djelatnosti, specijalisti~kokonzultativne zdravstvene djelatnosti, odnosno u djelatnosti bolni~ke zdravstvene djelatnosti daje zavod za javno zdravstvo kantona odnosno Federacije i mjerodavna komora. Zavod za javno zdravstvo mi{ljenje iz stavka 2. ovoga ~lanka daje na temelju stru~nih na~ela o organizaciji i ekonomici zdravstva, dok mjerodavna komora mi{ljenje daje s aspekta za{tite i o~uvanja profesije koju zastupa. U slu~aju da se ustanova osniva za djelatnosti koje su iz domena vi{e komora, potrebno je pribaviti mi{ljenje svih mjerodavnih komora. ^lanak 57. Zdravstvena ustanova mo`e obavljati zdravstvenu djelatnost ako mjerodavno ministarstvo zdravstva rje{enjem utvrdi da su ispunjeni uvjeti propisani zakonom za obavljanje zdravstvene djelatnosti. Ispunjenost uvjeta za zdravstvene ustanove iz ~lanka 53. st. 2. i 3. ovoga zakona utvr|uje rje{enjem federalni ministar. Ispunjenost uvjeta za zdravstvene ustanove iz ~lanka 53. st. 4, 5. i 6. ovoga zakona utvr|uje rje{enjem mjerodavni kantonalni ministar. Zdravstvena ustanova mo`e obavljati samo zdravstvenu djelatnost koja je utvr|ena rje{enjem mjerodavnoga ministra zdravstva o ispunjenosti uvjeta za obavljanje zdravstvene djelatnosti. Na temelju rje{enja o ispunjenosti uvjeta za obavljanje zdravstvene djelatnosti i osniva~kog akta zdravstvena ustanova upisuje se u registar kod mjerodavnoga suda sukladno propisima o registraciji ustanova u Federaciji. Zdravstvena ustanova po~inje s radom danom upisa u registar iz stavka 5. ovoga ~lanka. ^lanak 58. Odredbe ~l. 56. i 57. ovoga zakona primjenjuju se i u slu~aju pro{irenja ili promjene zdravstvene djelatnosti. ^lanak 59. Promjena ili pro{irenje djelatnosti zdravstvene ustanove ~iji je osniva~ odnosno suosniva~ Federacija, kanton, odnosno op}ina ne mo`e se obaviti bez suglasnosti mjerodavnoga ministra zdravstva. Suglasnost iz stavka 1. ovoga ~lanka izdaje se u obliku rje{enja. Protiv rje{enja iz stavka 2. ovoga ~lanka koje donosi kantonalni ministar mo`e se izjaviti `alba federalnom ministru u roku od 15 dana od dana prijema rje{enja. Rje{enje iz stavka 2. ovoga ~lanka koje donosi federalni ministar kona~no je u upravnom postupku i protiv njega mo`e se pokrenuti upravni spor sukladno propisu o upravnim sporovima. ^lanak 60. Zdravstvena ustanova prestaje s radom ako: – vi{e ne postoji potreba za obavljanjem djelatnosti za koju je osnovana, a nema mogu}nosti da se preustroji za obavljanje druge zdravstvene djelatnosti, – ne ispunjava zakonom propisane uvjete za obavljanje djelatnosti. Odluku o prestanku rada zdravstvene ustanove u slu~aju iz stavka 1. alineja 1. ovoga ~lanka donosi vlasnik, a u slu~aju iz stavka 1. alineja 2. ovoga ~lanka rje{enje donosi mjerodavni ministar zdravstva. Ukoliko iz razloga navedenih u stavku 1. alineja 1. ovoga ~lanka prestaje s radom javna zdravstvena ustanova, prije dono{enja rje{enja iz stavka 2. ovoga ~lanka, potrebno je pribaviti mi{ljenje mjerodavnoga zavoda za javno zdravstvo. Protiv rje{enja o prestanku rada zdravstvene ustanove iz stavka 2. ovoga ~lanka mo`e se pokrenuti upravni spor sukladno propisu o upravnim sporovima. ^lanak 61. Sredstva za financiranje zdravstvenih ustanova koje osiguravaju izvr{enje prava iz ~lanka 11. ovoga zakona osiguravaju se iz: – sredstava Prora~una Federacije, – iz sredstava zdravstvenoga osiguranja, – donacija, pomo}i i drugih izvora. ^lanak 62. Sredstva za rad i razvitak zdravstvena ustanova ostvaruje: – ugovorom sa zavodom zdravstvenoga osiguranja Federacije odnosno kantona, – ugovorom s mjerodavnim ministarstvom zdravstva koji se na temelju zakona financira iz prora~una Federacije odnosno kantona, – ugovorom s fakultetima i drugim visokim {kolama zdravstvenoga usmjerenja, – ugovorom po osnovi pro{irenog i dragovoljnog zdravstvenog osiguranja, – iz sredstava osniva~a sukladno aktu o osnivanju, – iz sredstava prora~una Federacije, kantona odnosno op}ine, – iz sudjelovanja korisnika zdravstvene za{tite u pokri}u dijela ili ukupnih tro{kova zdravstvene za{tite, – slobodnom prodajom usluga na tr`i{tu, – iz drugih izvora na na~in i pod uvjetima odre|enim zakonom, aktom o osnivanju i statutom zdravstvene ustanove. ^lanak 63. Akti zdravstvene ustanove su statut i drugi op}i akti. Statut je osnovni op}i akt zdravstvene ustanove kojim se ure|uje: 1) naziv i sjedi{te, odnosno ime i prezime, kao i prebivali{te osniva~a; 2) naziv i sjedi{te zdravstvene ustanove; 3) djelatnost zdravstvene ustanove; 4) iznos sredstava za osnivanje i po~etak rada zdravstvene ustanove i na~in osiguranja sredstava; 5) izvore i na~ine osiguranja sredstava za rad zdravstvene ustanove; 6) na~in raspolaganja vi{kom prihoda nad rashodima i na~in na koji se pokriva vi{ak rashoda nad prihodima; 7) prava i obveze osniva~a u pogledu obavljanja djelatnosti zbog koje se zdravstvena ustanova osniva; 8) me|usobna prava i obveze zdravstvene ustanove i osniva~a; 9) organe upravljanja zdravstvene ustanove u osnivanju i njihove ovlasti; 10) stru~na tijela zdravstvene ustanove, mandat ~lanova stru~nih tijela, na~in izbora i financiranje; 11) osoba koja }e do imenovanja ravnatelja zdravstvene ustanove obavljati poslove i imati ovlasti ravnatelja; 12) rok za dono{enje statuta, imenovanje ravnatelja i tijela upravljanja; 13) druga pitanja od zna~aja za rad zdravstvene ustanove. Broj 46 – Stranica 10 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 2.8.2010. Statut zdravstvene ustanove podlije`e obvezatnoj suglasnosti osniva~a. Upravljanje, rukovo|enje i nadzor nad zdravstvenim ustanovama, kao i stru~na tijela zdravstvene ustanove Upravno vije}e ^lanak 64. Zdravstvenom ustanovom upravlja upravno vije}e. Upravno vije}e zdravstvene ustanove u vlasni{tvu Federacije ima pet ~lanova i ~ine ga predstavnici: – osniva~a - tri ~lana, od kojih jedan mora biti u ime Federalnoga ministarstva zdravstva (u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo); – stru~nih djelatnika zdravstvenih ustanova - dva ~lana, od kojih najmanje jedan mora biti iz reda zdravstvenih djelatnika. Upravno vije}e zdravstvene ustanove u vlasni{tvu jednog ili vi{e kantona i Federacije zajedno ~ine predstavnici: – Federacije - dva ~lana, – kantona - osniva~a - po dva ~lana kojima je zdravstvena ustanova ujedno op}a i kantonalna bolnica, – kantona - osniva~a - po jednog ~lana, kojima zdravstve - na ustanova nije ujedno op}a i kantonalna bolnica, – stru~nih djelatnika zdravstvenih ustanova - tri ~lana, od kojih najmanje dva moraju biti iz reda zdravstvenih djelatnika. Upravno vije}e zdravstvene ustanove u vlasni{tvu kantona ima pet ~lanova i ~ine ga predstavnici: – osniva~a - tri ~lana, od kojih jedan mora biti u ime kantonalnoga ministarstva, – stru~nih djelatnika zdravstvenih ustanova - dva ~lana, od kojih jedan mora biti iz reda zdravstvenih djelatnika. Upravno vije}e zdravstvene ustanove u vlasni{tvu op}ine ima tri ~lana i ~ine ga predstavnici: – osniva~a jedan ~lan, – stru~nih djelatnika zdravstvene ustanove - jedan ~lan, – kantonalnoga ministarstva - jedan ~lan. Predsjednika i ~lanove upravnoga vije}a zdravstvene ustanove iz st. 2. i 3. ovoga ~lanka imenuje i razrje{ava Vlada Federacije BiH na prijedlog federalnoga ministra. Predsjednika i ~lanove upravnoga vije}a zdravstvene ustanove iz stavka 4. ovoga ~lanka imenuje i razrje{ava vlada kantona, na prijedlog kantonalnoga ministra. Predsjednika i ~lanove upravnoga vije}a zdravstvene ustanove iz stavka 5. ovoga ~lanka imenuje i razrje{ava op}insko vije}e, na prijedlog op}inskoga na~elnika. Bli`e kriterije za imenovanje u upravna vije}a zdravstvenih ustanova: – u vlasni{tvu Federacije, odnosno jednog ili vi{e kantona i Federacije zajedno utvr|uje Vlada Federacije BiH, na prijedlog federalnoga ministra, – u vlasni{tvu kantona utvr|uje vlada kantona, na prijedlog kantonalnoga ministra, – u vlasni{tvu op}ine utvr|uje op}insko vije}e, na prijedlog op}inskoga na~elnika. ^lanstvo u upravnim vije}ima iz st. 2, 3, 4. i 5. ovoga ~lanka odra`avat }e jednakopravnu zastupljenost oba spola. Mjese~nu naknadu za rad predsjednika i ~lanova upravnoga vije}a zdravstvenih ustanova iz st. 2. i 3. ovoga ~lanka utvr|uje Vlada Federacije BiH, na prijedlog federalnoga ministra sukladno posebnom propisu o pravima ~lanova tijela upravljanja institucija Federacije Bosne i Hercegovine. Mjese~nu naknadu za rad predsjednika i ~lanova upravnoga vije}a zdravstvenih ustanova iz stavka 4. ovoga ~lanka utvr|uje vlada kantona na prijedlog kantonalnoga ministra. Mjese~nu naknadu za rad predsjednika i ~lanova upravnoga vije}a zdravstvenih ustanova iz stavka 5. ovoga ~lanka utvr|uje op}insko vije}e na prijedlog op}inskoga na~elnika. Naknade iz st. 11, 12. i 13. ovoga ~lanka ispla}uju se iz sredstava zdravstvene ustanove. Predsjednik i ~lanovi upravnoga vije}a zdravstvenih ustanova iz ovoga ~lanka du`ni su potpisati izjavu o nepostojanju sukoba interesa prije preuzimanja du`nosti. Predsjednici i ~lanovi upravnih vije}a zdravstvenih ustanova iz ovoga ~lanka imenuju se u proceduri sukladno propisima o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima u Federaciji. Na~in izbora, opoziva i mandat ~lanova upravnoga vije}a zdravstvene ustanove vr{i se sukladno propisima o ustanovama, ako ovim zakonom nije druk~ije odre|eno. ^lanak 65. Djelokrug upravnoga vije}a zdravstvenih ustanova u vlasni{tvu Federacije, jednog ili vi{e kantona i Federacije zajedno, odnosno kantona ili op}ine, podrazumijeva sljede}e: – dono{enje statuta zdravstvene ustanove, – imenovanje i razrje{avanje ravnatelja odnosno v.d. ravnatelja zdravstvene ustanove, – utvr|ivanje planova rada i razvitka zdravstvene ustanove, – utvr|ivanje godi{njeg programa rada, – dono{enje financijskoga plana i usvajanje godi{njeg obra~una, – dono{enje op}ih akata o unutarnjem ure|enju i sistema - tizaciji poslova i druge op}e akte, sukladno zakonu i statutu zdravstvene ustanove, – odlu~ivanje o svim pitanjima obavljanja djelatnosti radi kojih je zdravstvena ustanova osnovana, ako zakonom nije odre|eno da o odre|enim pitanjima odlu~uje drugo tijelo zdravstvene ustanove, – usmjeravanje, kontroliranje i ocjenjivanje rada ravnatelja, – rje{avanje svih pitanja odnosa s osniva~em, – odlu~ivanje o kori{tenju sredstava preko iznosa utvr|enog statutom zdravstvene ustanove, – odgovaranje osniva~u za rezultate rada zdravstvene ustanove, – odlu~ivanje o prigovoru uposlenika na rje{enje kojim je drugo tijelo, odre|eno statutom zdravstvene ustanove, odlu~ilo o pravu, obvezi i odgovornosti uposlenika iz radnoga odnosa, – podno{enje osniva~u najmanje jedanput godi{nje izvje{}a o poslovanju zdravstvene ustanove, – obavljanje i drugih poslova sukladno zakonu i statutu zdravstvene ustanove. Ravnatelj ^lanak 66. Ravnatelj zdravstvene ustanove imenuje se na temelju javnoga oglasa sukladno zakonu. Ravnatelja zdravstvene ustanove imenuje i razrje{ava upravno vije}e. Ravnatelja zdravstvenih ustanova ~iji je osniva~ odnosno suosniva~ Federacija imenuje upravno vije}e zdravstvene ustanove, uz prethodnu suglasnost federalnoga ministra. Ravnatelja zdravstvene ustanove ~iji je osniva~ kanton imenuje upravno vije}e zdravstvene ustanove, uz prethodnu suglasnost kantonalnog ministra. Ravnatelja zdravstvene ustanove ~iji je osniva~ op}ina imenuje upravno vije}e zdravstvene ustanove, uz prethodnu suglasnost op}inskoga na~elnika. Ravnatelj zdravstvene ustanove mora imati medicinski, stomatolo{ki odnosno farmaceutski fakultet, najmanje pet godina radnog iskustva u struci, imati znanje o zdravstvenom menad`mentu koje dokazuje certifikatom o obavljenoj edukaciji iz zdravstvenog menad`menta, odnosno zavr{enoj specijalizaciji iz zdravstvenog menad`menta ili zavr{enom postdiplomskom studiju iz zdravstvenog menad`menta, te ispunjavati i druge uvjete propisane aktom o osnivanju, odnosno statutom. Propisom federalnoga ministra bli`e }e se regulirati uvjeti u pogledu vrste zavr{enog fakulteta zdravstvenog usmjerenja iz stavka 6. ovoga ~lanka koje moraju ispuniti osobe koje konkuriraju za ravnatelja zdravstvene ustanove, ovisno o tipu zdravstvene ustanove. Ponedjeljak, 2.8.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 46 – Stranica 11 Uvjet o znanju iz zdravstvenog menad`menta, a koji je predvi|en za osobe iz stavka 6. ovoga ~lanka, tra`it }e se u natje~ajnoj proceduri tek nakon dono{enja podzakonskog akta federalnoga ministra iz ~lanka 152. stavak 4. ovoga zakona, te otpo~injanja edukacije odnosno specijalizacije o zdravstvenom menad`mentu na teritoriju Federacije u organizaciji Federalnoga ministarstva. Za ravnatelja zdravstvene ustanove koja osigurava specijali - sti~ko-konzultativnu, bolni~ku zdravstvenu za{titu i djelatnost javnog zdravstva, imenuje se osoba koja, pored uvjeta iz stavka 6. ovoga ~lanka, ima i odgovaraju}u specijalizaciju iz djelatnosti zdravstvene ustanove. U bolni~kim zdravstvenim ustanovama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje nastave ravnatelj mora imati pomo}nika za nastavu i znanstvenoistra`iva~ki rad. Mandat ravnatelja traje ~etiri godine. Po isteku mandata ista osoba mo`e, na temelju javnoga oglasa, ponovno biti imenovana za ravnatelja u istoj zdravstve - noj ustanovi, ali najvi{e za jo{ jedno mandatno razdoblje. ^lanak 67. Ako ravnatelj nije imenovan sukladno zakonu, u roku od 60 dana od dana isteka natje~ajnoga roka, odluku o postavljenju vr{itelja du`nosti ravnatelja donosi upravno vije}e zdravstvene ustanove. Vr{itelj du`nosti ravnatelja postavlja se najdulje na razdoblje do {est mjeseci. Vr{itelj du`nosti ravnatelja ima sva prava i du`nosti ravnatelja. ^lanak 68. Ravnatelj organizira i vodi poslovanje, predstavlja i zastupa zdravstvenu ustanovu i odgovoran je za zakonitost rada. Ravnatelj podnosi upravnom vije}u pismeno izvje{}e o cjelokupnom poslovanju zdravstvene ustanove jednom tromjese~no. Ravnatelj sudjeluje u radu upravnoga vije}a bez prava odlu~ivanja. ^lanak 69. Ravnatelj mo`e biti razrije{en i prije isteka mandata na koji je imenovan. Upravno vije}e je du`no razrije{iti ravnatelja i prije isteka mandata za koji je imenovan ako: – ravnatelj to osobno zahtijeva, – nastane neki od razloga koji po posebnim propisima ili propisima kojima se ure|uju radni odnosi dovode do prestanka ugovora o radu, – ne izvr{ava ugovorne obveze prema zavodu zdravstve - noga osiguranja Federacije odnosno kantona, – ne provodi pro gram rada i razvitka zdravstvene ustanove koji je donijelo upravno vije}e, – ako u obavljanju djelatnosti zdravstvene ustanove nastane neopravdani gubitak, – u svojem radu kr{i propise i op}e akte zdravstvene ustanove ili neopravdano ne izvr{ava odluke upravnoga vije}a ili postupa u suprotnosti s njima, – svojim nesavjesnim ili nepravilnim radom prouzro~i zdravstvenoj ustanovi ve}u {tetu, zanemaruje ili nemarno obavlja svoju du`nost tako da su nastale ili mogu nastati ve}e smetnje u obavljanju djelatnosti zdravstvene ustanove, – ako je nalazom zdravstvene inspekcije ustanovljena povreda propisa i op}ih akata zdravstvene ustanove ili nepravilnost u radu ravnatelja. Ako upravno vije}e ne razrije{i ravnatelja iz razloga propisanih u stavku 2. ovoga ~lanka u roku od 30 dana od dana saznanja za neki od razloga, rje{enje o razrje{enju ravnatelja donosi mjerodavni ministar zdravstva. Protiv rje{enja iz stavka 3. ovoga ~lanka nije dopu{tena `alba, ali se mo`e pokrenuti upravni spor. Upravno vije}e mora, prije dono{enja odluke o razrje{enju, obavijestiti ravnatelja o razlozima za razrje{enje i dati mu mogu}nost da se o njoj pismeno izjasni. ^lanak 70. U izvanrednim okolnostima, ako je ugro`en proces pru`anja zdravstvene za{tite ili postoji izravna opasnost po `ivot i zdravlje ljudi, ravnatelj je du`an o tim okolnostima bez odga|anja obavijestiti mjerodavno ministarstvo zdravstva i mjerodavni zavod za javno zdravstvo. Nadzorno vije}e ^lanak 71. Nadzorno vije}e formira se za zdravstvene ustanove tipa federalnih zdravstvenih zavoda, kao i zdravstvene ustanove ~iji je osniva~ jedan ili vi{e kantona i Federacija zajedno. Nadzorno vije}e iz stavka 1. ovoga ~lanka obavlja nadzor nad radom i poslovanjem zdravstvene ustanove. Nadzorno vije}e zdravstvene ustanove ima tri ~lana, i to dva u ime osniva~a, a jednog u ime uposlenika zdravstvene ustanove, uz zastupljenost oba spola. Predsjednik i ~lanovi nadzornoga vije}a zdravstvenih ustanova iz stavka 1. ovoga ~lanka imenuju se i razrje{avaju u proceduri sukladno propisima o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima u Federaciji. Predsjednika i ~lanove nadzornoga vije}a federalnih zdravstvenih zavoda i zdravstvene ustanove ~iji je osniva~ jedan ili vi{e kantona i Federacija zajedno, imenuje i razrje{ava Vlada Federacije BiH, na prijedlog federalnoga ministra. Predsjednik i ~lanovi nadzornoga vije}a imenuju se na razdoblje od ~etiri godine, s mogu}no{}u ponovnog izbora, a najvi{e za jo{ jedno mandatno razdoblje. Na naknade za rad predsjednika i ~lanova nadzornih vije}a primjenjuju se odredbe ~lanka 64. stavak 11. ovoga zakona. Predsjednik i ~lanovi nadzornoga vije}a zdravstvenih ustanova du`ni su potpisati izjavu o nepostojanju sukoba interesa prije preuzimanja du`nosti. Na~in izbora, opoziva i mandat ~lanova nadzornoga vije}a zdravstvene ustanove vr{i se sukladno propisima o ustanovama, ako ovim zakonom nije druk~ije odre|eno. ^lanak 72. Nadzorno vije}e: – analizira izvje{}e o poslovanju zdravstvene ustanove, – u obavljanju nadzora nad uporabom sredstava za rad pregleda godi{nje izvje{}e o poslovanju i godi{nji obra~un, – pregleda i provjerava urednost i zakonitost vo|enja poslovnih knjiga. Nadzorno vije}e sa~injava godi{nje izvje{}e o poslovanju zdravstvene ustanove na temelju obavljenih aktivnosti iz stavka 1. ovoga ~lanka, te pregleda izvje{}e o radu ravnatelja i upravnoga vije}a zdravstvene ustanove. Izvje{}e iz stavka 2. ovoga ~lanka nadzorno vije}e dostavlja osniva~u, upravnom vije}u i ravnatelju zdravstvene ustanove. Stru~no vije}e ^lanak 73. Stru~no vije}e zdravstvene ustanove je savjetodavno tijelo ravnatelju. ^lanove stru~noga vije}a, na prijedlog {efova organizacij - skih jedinica zdravstvene ustanove, uz jednakopravnu zastupljenost oba spola, imenuje ravnatelj. U radu stru~noga vije}a mogu sudjelovati i zdravstveni suradnici. U stru~no vije}e iz stavka 1. ovoga ~lanka mo`e biti imeno - van zdravstveni djelatnik - zakupac jedinica zakupa zdravstvene ustanove. Bli`e odredbe o na~inu rada i odlu~ivanja stru~noga vije}a ure|uju se poslovnikom o radu stru~noga vije}a zdravstvene ustanove, na koji suglasnost daje ravnatelj zdravstvene ustanove. Broj 46 – Stranica 12 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 2.8.2010. ^lanak 74. Stru~no vije}e zdravstvene ustanove: – raspravlja i odlu~uje o pitanjima iz oblasti stru~noga rada ustanove, – predla`e stru~na rje{enja u sklopu djelatnosti zdravstve - ne ustanove, – predla`e stru~ne temelje za pro gram rada i razvitka zdravstvene ustanove, – predla`e mjere za unapre|enje kvalitete i sigurnosti rada u zdravstvenoj ustanovi, – daje upravnom vije}u i ravnatelju mi{ljenja i prijedloge u pogledu organizacije rada i uvjeta za razvitak zdravstvene djelatnosti sukladno financijskim mogu}no stima, – predla`e specijalisti~ko usavr{avanje zdravstvenih djelatnika i zdravstvenih suradnika, te stru~no usavr{a - vanje iz oblasti subspecijalnosti zdravstvenih djelatnika i zdravstvenih suradnika za potrebe zdravstvene ustanove, – predla`e upravnom vije}u obavljanje dopunskog rada zdravstvenih djelatnika u slu~ajevima od posebnog interesa za gra|ane i rad zdravstvene ustanove, – brine se o provedbi unutarnjeg nadzora nad stru~nim radom zdravstvenih djelatnika i zdravstvenih suradnika ustanove, – obavlja i druge poslove propisane statutom. Eti~ki komitet Eti~ki komitet zdravstvene ustanove ^lanak 75. Eti~ki komitet zdravstvene ustanove je tijelo koje osigurava obavljanje djelatnosti ustanove na na~elima etike i medicinske deontologije. Eti~ki komitet imenuje upravno vije}e zdravstvene ustanove i sa~injava ga najmanje devet ~lanova, uz jednakopravnu zastupljenost oba spola, s tim da najmanje jedan ~lan eti~koga komiteta treba biti predstavnik nemedicinskih struka i najmanje dva ~lana koji nisu djelatnici zdravstvene ustanove. Upravno vije}e imenuje i zamjenike ~lanova eti~koga komiteta. Mandat, na~in izbora, kao i na~in financiranja eti~koga komiteta ure|uje se statutom zdravstvene ustanove. Eti~ki komitet donosi poslovnik o svome radu. Dvije ili vi{e zdravstvenih ustanova mogu imenovati zajedni~ki eti~ki komitet. Zdravstvena ustanova koja obavlja djelatnost transplantacije organa i tkiva formira eti~ki komitet u oblasti uzimanja i presa|ivanja organa i tkiva u svrhu lije~enja sukladno propisu o transplantaciji organa i tkiva u svrhu lije~enja. ^lanak 76. Eti~ki komitet zdravstvene ustanove: – prati primjenu etike i medicinske deontologije u obavljanju djelatnosti zdravstvene ustanove, – daje suglasnost za provo|enje medicinskih i znanstve - nih ispitivanja, kao i klini~kih ispitivanja lijekova i medicinskih sredstava u zdravstvenoj ustanovi, koja se smatra prethodnim postupkom u okviru odobravanja tih ispitivanja od mjerodavnoga tijela, – bavi se analizom i prijedlozima propisa iz oblasti zdravstva s aspekta etike i medicinske deontologije, – prati povrede prava pacijenata i sustavno radi na unapre|enju stanja u ovoj oblasti sukladno propisima o pravima, obvezama i odgovornostima pacijenata, – sura|uje s mjerodavnim komorama iz oblasti zdravstva, – rje{ava i druga eti~ka pitanja u obavljanju djelatnosti zdravstvene ustanove. Eti~ki komitet Federalnoga ministarstva i kantonalnih ministarstava zdravstva ^lanak 77. Eti~ki komitet Federalnoga ministarstva je stru~no tijelo koje prati pru`anje i provo|enje zdravstvene za{tite na na~elima etike i medicinske deontologije. Federalni ministar imenuje i razrje{ava predsjednika i ~lanove Eti~koga komiteta, uz jednakopravnu zastupljenost oba spola. Eti~ki komitet ima pet ~lanova koji se biraju iz reda istaknutih stru~njaka koji imaju zna~ajne rezultate u radu, kao i doprinos u oblasti zdravstvene za{tite, profesionalne etike zdravstvenih djelatnika i humanisti~kih znanosti. Mandat ~lanova Eti~koga komiteta traje ~etiri godine, s mogu}no{}u ponovnog izbora za jo{ jedno mandatno razdoblje. Eti~ki komitet donosi poslovnik o radu. Eti~ki komitet ima pravo naknade za svoj rad, a koja se ispla}uje iz sredstava Prora~una Federacije. Visinu naknade za rad Eti~koga komiteta iz stavka 6. ovoga ~lanka rje{enjem utvr|uje federalni ministar. Eti~ki komitet kantonalnoga ministarstva formira se radi obavljanja poslova i zada}a iz stavka 1. ovoga ~lanka za podru~je kantona. Sastav eti~koga komiteta kantonalnog ministarstva, koji odra`ava jednakopravnu zastupljenost oba spola, bli`e odre|enje djelokruga rada, kao i na~in odlu~ivanja bli`e se ure|uje kantonalnim propisima. Visinu naknade za rad Eti~koga komiteta iz stavka 8. ovoga ~lanka, koja se ispla}uje iz prora~una kantona, rje{enjem utvr|uje kantonalni ministar. ^lanak 78. Mjerodavnosti Eti~koga komiteta Federalnoga ministarstva su: – prati primjenu na~ela etike i medicinske deontologije zdravstvenih djelatnika u obavljanju zdravstvene djelatnosti na teritoriju Federacije, – koordinira rad eti~kih komiteta kantona, – daje suglasnost za provo|enje medicinskih i znanstve - nih ispitivanja za dva ili vi{e kantona, kao i Federacije, koja se smatra prethodnim postupkom u okviru odobravanja tih ispitivanja od mjerodavnoga tijela, – prati provo|enje medicinskih i znanstvenih ispitivanja, kao i klini~kih ispitivanja lijekova i medicinskih sredstava na teritoriju dva ili vi{e kantona, kao i Federacije, – prati uporabu odobrenih novih zdravstvenih tehnologija na teritoriju Federacije, – daje mi{ljenja o spornim pitanjima koja su od zna~aja za provo|enje medicinskih i znanstvenih ispitivanja u oblasti zdravstva, – prati provo|enje odluka i razmatra stru~na pitanja u svezi s primjenom mjera u zdravstvenim ustanovama na teritoriju Federacije, – prati povrede prava pacijenata i sustavno radi na unapre|enju stanja u ovoj oblasti sukladno propisima o pravima, obvezama i odgovornostima pacijenata, – podnosi godi{nje izvje{}e federalnom ministru o svome radu, kao i o uo~enim problemima, nedostacima i primjedbama u radu eti~kih komiteta kantona, odnosno eti~kih komiteta zdravstvenih ustanova, – razmatra i druga pitanja etike i medicinske deontologije u provo|enju zdravstvene za{tite. Eti~ki komitet kantona obavlja poslove i zada}e iz alineja 1, 3, 4, 5, 6, 7, 8. i 10. stavak 1. ovoga ~lanka, a koji su od interesa za podru~je kantona, te koordinira rad eti~kih komiteta zdravstvenih ustanova na svom podru~ju. Povjerenstvo za lijekove ^lanak 79. Povjerenstvo za lijekove zdravstvene ustanove je tijelo koje osigurava provedbu: Ponedjeljak, 2.8.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 46 – Stranica 13 – svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih sredstava u zdravstvenoj ustanovi, – klini~kih ispitivanja lijekova i medicinskih sredstava u zdravstvenoj ustanovi, – {estomjese~nog financijskoga izvje{}ivanja o klini~kim ispitivanjima lijekova i medicinskih sredstava u zdravstvenoj ustanovi, za potrebe ravnatelja i upravnoga vije}a, – pra}enje, poduzimanje mjera za izbjegavanje i smanjiva nje nuspojava lijekova i medicinskih sredstava, kao i koordiniranja aktivnosti u svezi s prijavama nuspojava lijekova i medicinskih sredstava mjerodav - nom dr`av nom tijelu sukladno propisu o lijekovima i medicinskim sredstvima, – predlaganja liste lijekova i medicinskih sredstava koji se primjenjuju u zdravstvenoj ustanovi, sukladno zakonu, – pra}enja potro{nje lijekova i medicinskih proizvoda, te predlaganja mjera za racionalnu uporabu lijekova i medicinskih sredstava u zdravstvenoj ustanovi, – poduzimanje mjera s ciljem izbjegavanja interakcija, terapijskog dupliciranja ili pojave alergije kod uporabe lijekova u zdravstvenoj ustanovi, – pripremanja tenderske dokumentacije u postupcima javnih nabavki lijekova i medicinskih sredstava, – i drugih poslova sukladno ovom zakonu, kao i propisu o lijekovima i medicinskim sredstvima. Povjerenstvo za lijekove imenuje upravno vije}e zdravstve - ne ustanove i ~ini ga najmanje pet ~lanova koji se imenuju iz redova specijalista med i cine, farmacije i stomatologije, uz jednakopravnu zastupljenost oba spola. Bli`e odredbe o na~inu rada i odlu~ivanja povjerenstva za lijekove ure|uju se poslovnikom o radu povjerenstva za lijekove zdravstvene ustanove. Povjerenstvo za lijekove zdravstvene ustanove koje nije ovla{teno za klini~ka ispitivanja lijekova i medicinskih sredstava ne obavlja djelatnost navedenu u stavku 1. alineja 2. i 3. ovoga ~lanka. Dvije ili vi{e zdravstvenih ustanova mogu imenovati zajedni~ko povjerenstvo za lijekove. Povjerenstvo za pobolj{anje kvalitete i sigurnosti zdravstve - nih usluga ^lanak 80. Povjerenstvo za pobolj{anje kvalitete i sigurnosti zdravstvenih usluga je stru~no tijelo zdravstvene ustanove koje obavlja poslove i zada}e u pogledu uspostave sustava pobolj{anja kvalitete i sigurnosti zdravstvenih usluga u zdravstvenoj ustanovi, kao i druge poslove utvr|ene propisima o sustavu pobolj{anja kvalitete, sigurnosti i akreditaciji u zdravstvu. Povjerenstvo iz stavka 1. ovoga ~lanka odra`avat }e jednakopravnu zastupljenost oba spola. ^lanak 81. Odredbe ovoga zakona koje se odnose na osnivanje, rukovo|enje, upravljanje i nadzor nad zdravstvenom ustanovom, kao i odredbe o osnivanju stru~nih tijela zdravstvene ustanove, odgovaraju}e se primjenjuju i na zdravstvene ustanove u privatnom i mje{ovitom vlasni{tvu. Upravno vije}e zdravstvene ustanove u privatnome odnosno mje{ovitom vlasni{tvu ima najmanje tri ~lana, a imenuje ih i razrje{ava vlasnik zdravstvene ustanove. VIII. VRSTE ZDRAVSTVENIH USTANOVA ^lanak 82. Zdravstvene ustanove organiziraju svoj rad kao zdravstvene ustanove primarne, sekundarne i tercijarne razine zdravstvene za{tite, specijalizirane zdravstvene ustanove i ostale zdravstvene ustanove. Zdravstvene ustanove primarne zdravstvene za{tite Dom zdravlja ^lanak 83. Dom zdravlja je zdravstvena ustanova za pru`anje zdravstvene za{tite stanovni{tvu odre|enog podru~ja u sklopu zdravstvene djelatnosti na primarnoj razini zdravstvene za{tite. ^lanak 84. Dom zdravlja na svome podru~ju osigurava obavljanje djelatnosti iz ~lanka 33. ovoga zakona. Dom zdravlja obavlja primarnu zdravstvenu za{titu kroz timove obiteljske med i cine, laboratorij, slu`bu za radiolo{ku dijagnostiku, slu`bu za hitnu medicinsku pomo}, kao i slu`be u zajednici. Slu`be u zajednici iz stavka 2. ovoga ~lanka ~ine: centar za mentalno zdravlje u zajednici, centar za fizikalnu rehabilitaciju, slu`ba polivalentne zubozdravstvene za{tite, slu`ba sestara u zajednici i druge slu`be u zajednici koje se utvr|uju i formiraju na temelju potreba stanovni{tva, a po prethodnom mi{ljenju zavoda za javno zdravstvo kantona, te uz suglasnost kantonalnoga ministra. Ukoliko nisu osigurane slu`be u zajednici iz stavka 3. ovoga ~lanka, specijalisti~ko-konzultativna djelatnost iz dijela tih slu`bi obavlja se na na~in i pod uvjetima utvr|enim u ~lanku 39. stavak 3. ovoga zakona, osim kod slu`bi za zdravstvenu za{titu djece i zdravstvenu za{titu `ena koje se tada organiziraju sukladno ~lanku 33. ovoga zakona. Dom zdravlja je du`an sudjelovati u osiguranju uvjeta za pru`anje specijalisti~ko-konzultativne djelatnosti i djelatnosti javnoga zdravstva na svom podru~ju, a sukladno ugovoru sa zavodom zdravstvenoga osiguranja kantona. Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga ~lanka, na podru~jima sa specifi~nim potrebama pru`anja zdravstvene za{tite stanovni{tvu, u domu zdravlja mo`e se organizirati i stacionar za dijagnostiku i lije~enje akutnih bolesnika. ^lanak 85. Dio djelatnosti doma zdravlja mo`e se obavljati ugovara - njem obavljanja zdravstvenih usluga s drugom zdravstvenom ustanovom ili privatnom praksom. Ambulanta obiteljske med i cine ^lanak 86. Ambulanta obiteljske med i cine dio je zdravstvenog sustava u kojoj se promocijom zdravlja, sprje~avanjem, suzbijanjem, ranim otkrivanjem, lije~enjem bolesti i rehabilitacijom osigurava primarna razina zdravstvene za{tite. Ambulanta obiteljske med i cine mo`e se organizirati kao dio doma zdravlja ili privatna praksa. U ambulanti iz stavka 1. ovoga ~lanka ostvaruje se prvi kontakt gra|ana sa zdravstvenim sustavom i dobijaju informacije o pravima i obvezama pacijenata sukladno zakonu. ^lanak 87. U ambulanti obiteljske med i cine radi tim obiteljske med i - cine. Tim obiteljske med i cine ~ini specijalist obiteljske med i cine i najmanje jedna medicinska sestra-tehni~ar, koja ima dodatnu edukaciju iz obiteljske med i cine. Iznimno od stavka 2. ovoga ~lanka, tim obiteljske med i cine mo`e ~initi specijalist druge grane med i cine s dodatnom edukacijom iz obiteljske med i cine, odnosno doktor med i cine sa dodatnom edukacijom iz obiteljske med i cine i najmanje jedna medicinska sestra-tehni~ar, koja ima dodatnu edukaciju iz obiteljske med i cine. Poslovi zdravstvene njege u zajednici mogu se obavljati u timu obiteljske med i cine uklju~ivanjem u tim jo{ jedne medicinske sestre-tehni~ara koja ima edukaciju zdravstvene njege u zajednici ili kroz slu`be sestara u zajednici. Broj 46 – Stranica 14 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 2.8.2010. Plan i pro gram dodatne edukacije iz obiteljske med i cine, kao i edukacije iz zdravstvene njege u zajednici, te na~in obavljanja ove edukacije utvr|uje se pravilnikom federalnoga ministra. Centar za mentalno zdravlje u zajednici ^lanak 88. Centar za mentalno zdravlje u zajednici obavlja promociju i prevenciju mentalnog zdravlja, rehabilitaciju mentalno oboljelih osoba, prevenciju invaliditeta i rehabilitaciju, te brigu i pomo} onesposobljenih. Pored poslova iz stavka 1. ovoga ~lanka centar za mentalno zdravlje u zajednici obavlja i: zdravstveno-promotivni rad na unapre|enju mentalnoga zdravlja u zajednici; proaktivan pristup u prepoznavanju i ranom dijagnosticiranju osoba s rizikom po mentalno zdravlje; edukaciju bolesnika, ~lanova obitelji i radne okoline; psiholo{ko savjetovanje u obitelji i zajednici; procjenu rizika po mentalno zdravlje u zajednici; planiranje i provo|enje okupacijske terapije u zajednici; psiholo{ka mjerenja putem testova; izvanbolni~ke terapeutske i rehabilitacijske postupke iz domena za{tite mentalnoga zdravlja; socioterapiju; tretman bolesti ovisnosti u izvanbolni~kim uvjetima. Stru~no osoblje uposleno u centru iz stavka 1. ovoga ~lanka treba imati edukaciju iz oblasti zlouporabe psihoaktivnih supstancija. Centar iz stavka 1. ovoga ~lanka organizira se kao dio doma zdravlja. Bli`i uvjeti koje mora ispunjavati centar iz stavka 1. ovoga ~lanka, kao i na~in njegova organiziranja, te plan i pro gram, trajanje edukacije, kao i na~in provo|enja edukacije iz oblasti zlouporabe psihoaktivnih supstancija utvr|uju se pravilnikom federalnoga ministra. Centar za fizikalnu rehabilitaciju ^lanak 89. Centar za fizikalnu rehabilitaciju obavlja zdravstvenopromotivni rad iz oblasti fizikalne med i cine; izvanbolni~ke terapeutske i rehabilitacijske postupke iz domena fizikalne med i - cine; okupacijske tretmane; testiranje i procjenu testova, sura|uje s drugim slu`bama s ciljem unapre|enja tretmana pacijenata. Centar iz stavka 1. ovoga ~lanka organizira se kao dio doma zdravlja. Bli`e uvjete koje mora ispunjavati centar iz stavka 1. ovoga ~lanka, kao i na~in njegova organiziranja propisuje pravilnikom federalni ministar. Ustanova za hitnu medicinsku pomo} ^lanak 90. Ustanova za hitnu medicinsku pomo} je zdravstvena ustanova koja provodi mjere hitne medicinske pomo}i i osigura - va prijevoz oboljelih, stradalih i ozlije|enih u odgovaraju}u zdravstvenu ustanovu i pru`a medicinsku pomo} za vrijeme prijevoza. Ustanova iz stavka 1. ovoga ~lanka mo`e obavljati edukaciju zdravstvenih djelatnika iz oblasti urgentne med i cine, zbrinjavanja ozlije|enih i naglo oboljelih kod kojih je do{lo do `ivotne ugro`enosti, kao i edukaciju o na~inu obavljanja adekvatnog hitnog medicinskog transporta, pod uvjetom da ima ugovor s fakultetom zdravstvenoga usmjerenja. Ustanova iz stavka 1. ovoga ~lanka mo`e se organizirati kao samostalna zdravstvena ustanova ili kao dio doma zdravlja. Uvjete, organizaciju i na~in rada hitne medicinske pomo}i utvrdit }e pravilnikom federalni ministar. Ustanova za zdravstvenu njegu u ku}i ^lanak 91. Ustanova za zdravstvenu njegu u ku}i je zdravstvena ustanova koja provodi zdravstvenu njegu i rehabilitaciju bolesnika po uputama doktora med i cine-obiteljskog lije~nika. Ustanova iz stavka 1. ovoga ~lanka mo`e se organizirati kao samostalna zdravstvena ustanova ili kao privatna praksa. Bli`e uvjete koje mora ispunjavati ustanova iz stavka 1. ovoga ~lanka, kao i na~in njezinog organiziranja propisuje pravilnikom federalni ministar. Ljekarna ^lanak 92. Ljekarna je zdravstvena ustanova koja vr{i nabavku lijekova i medicinskih sredstava, skladi{tenje, ~uvanje pod propisanim re`imom, izdavanje i distribuciju lijekova i medicinskih sredstava, kao i izradu galenskih i magistralnih pripravaka sukladno propisu o ljekarni~koj djelatnosti. Ustanova za palijativnu njegu ^lanak 93. Ustanova za palijativnu njegu je socijalno-zdravstvena ustanova koja ima palijativni interdisciplinarni tim, ambulantu za bol i palijativnu njegu. Ustanova iz stavka 1. ovoga ~lanka mo`e biti organizirana kao samostalna ustanova. Obavljanje zdravstvenih usluga u ustanovi iz stavka 1. ovoga ~lanka ure|uje se ugovorom izme|u doma zdravlja ili bolnice i zavoda zdravstvenoga osiguranja kantona. Zdravstvene usluge palijativne njege i terapije bola mogu se obavljati i u zdravstvenim ustanovama primarne razine zdravstvene za{tite i posebnim odjelima zdravstvenih ustanova bolni~ke razine zdravstvene za{tite. Zdravstvena za{tita u ustanovama socijalne skrbi ^lanak 94. U ustanovama socijalne skrbi koje zbrinjavaju djecu bez roditelja, djecu za koju se roditelji ne brinu, socijalno zapu{tenu djecu, tjelesno i du{evno o{te}enu djecu, odrasle osobe, te nemo - }ne i stare osobe, mjere zdravstvene za{tite provode se putem domova zdravlja odnosno zdravstvenih djelatnika u privatnoj praksi. Obavljanje primarne zdravstvene za{tite iz stavka 1. ovoga ~lanka obvezno se ure|uje ugovorom izme|u doma zdravlja, odnosno privatnoga zdravstvenog djelatnika i zavoda zdravstvenoga osiguranja kantona. U ustanovama socijalne skrbi koje zbrinjavaju osobe ovisne o tu|oj pomo}i, kojim je potrebna zdravstvena njega i rehabil ita - cija, po uputama i pod stru~nim nadzorom doktora med i cine, osiguravaju se mjere zdravstvene za{tite sukladno uvjetima gle - de prostora, opreme i kadra koje propisuje kantonalni ministar. Tro{kove zdravstvene za{tite iz stavka 3. ovoga ~lanka iznad utvr|enog zdravstvenog standarda snosi ustanova socijalne skrbi. Zdravstvene ustanove sekundarne zdravstvene za{tite Poliklinika ^lanak 95. Poliklinika je zdravstvena ustanova u kojoj se obavlja specijalisti~ko-konzultativna zdravstvena za{tita, dijagnostika i medicinska rehabilitacija, osim bolni~kog lije~enja. Poliklinika se osniva kao samostalna zdravstvena ustanova ili kao dio bolnice. Kada se poliklinika osniva kao samostalna zdravstvena ustanova, djelatnost se mora obavljati najmanje u dvjema ordina - cijama razli~itih ili istih specijalisti~kih ili subspecijalisti~kih djelatnosti, odnosno u jednoj ordinaciji specijalisti~ke, odnosno subspecijalisti~ke djelatnosti i laboratoriju. Poliklinika mora za svaku svoju registriranu djelatnost upo{ljavati u radni odnos, na puno radno vrijeme, najmanje jednog doktora med i cine, odnosno doktora stomatologije specija listu odgovaraju}e grane specijalnosti, ovisno o djelatnostima poliklinike. Ako poliklinika ima medicinsko-biokemijski laboratorij, mora zapo{ljavati u radni odnos, na puno radno vrijeme, najma - nje jednog doktora med i cine specijalistu medicinske biokemije ili jednog diplomiranog in`enjera medicinske laboratorijske dijagnostike. Ponedjeljak, 2.8.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 46 – Stranica 15 Centar za dijalizu ^lanak 96. Centar za dijalizu obavlja dijagnostiku i lije~enje pacijenata kroz tretman kemodijalize i peritonalne dijalize. Centar iz stavka 1. ovoga ~lanka mo`e biti organiziran kao samostalna zdravstvena ustanova, dio doma zdravlja ili dio bolnice. Bli`i uvjeti u pogledu prostora, kadra i medicinsko-tehni~ke opreme za osnivanje i organizaciju rada zdravstvenih ustanova koje obavljaju djelatnost dijalize, kategorizacija dijaliznih centa - ra i postupak njihovog verificiranja, kategorizacija zdravstve nih usluga, radnih timova u dijaliznim centrima, edukacija uposle - nika u dijaliznim centrima, kategorizacija medicinsko-tehni~ke opreme u dijaliznim centrima, sadr`aj standardnog seta lijekova i potro{nog materijala za dijalizu, uvjeti zdravstvene ispravnosti vode za dijalizu, te provo|enje stru~nog nadzora nad radom dijaliznih centara utvr|uju se pravilnikom federalnoga ministra. Bolnica ^lanak 97. Bolnica je zdravstvena ustanova koja obavlja djelatnost dijagnostike, lije~enja, medicinske rehabilitacije i zdravstvene njege bolesnika, te osigurava boravak i prehranu bolesnika. Djelatnost iz stavka 1. ovoga ~lanka obavlja se u op}im, specijalnim, kantonalnim i u sveu~ili{no-klini~kim bolnicama. ^lanak 98. Op}a bolnica je zdravstvena ustanova koja obavlja najmanje djelatnosti kirurgije, interne med i cine, pedijatrije, te ginekologije i poro|ajnog i ima posteljne, dijagnosti~ke i druge mogu}nosti prilago|ene svojoj namjeni. Iznimno, op}a bolnica iz stavka 1. ovoga ~lanka mo`e obavljati i tercijarnu zdravstvenu za{titu iz djelatnosti za koju je registrirana, ako ispunjava uvjete za tercijarnu zdravstvenu za{titu utvr|ene ovim zakonom, kao i propisima donijetim na temelju ovoga zakona, te ako je za obavljanje ove djelatnosti verificirana od Federalnoga ministarstva. ^lanak 99. Specijalna bolnica je zdravstvena ustanova za specija - listi~ko- konzultativno i bolni~ko lije~enje odre|enih bolesti ili odre|enih dobnih skupina stanovni{tva, koja osim uvjeta iz ~lanka 102. ovoga zakona ima posteljne, dijagnosti~ke i druge mogu}nosti prilago|ene svojoj namjeni. Iznimno, specijalna bolnica iz stavka 1. ovoga ~lanka mo`e obavljati i tercijarnu zdravstvenu za{titu iz djelatnosti za koju je registrirana, ako ispunjava uvjete za tercijarnu zdravstvenu za{titu utvr|ene ovim zakonom, kao i propisima donijetim na temelju ovoga zakona, te ako je za obavljanje ove djelatnosti verificirana od Federalnoga ministarstva. ^lanak 100. Za podru~je jednog ili vi{e kantona mo`e biti organizirana i kantonalna bolnica koja, pored uvjeta predvi|enih za op}u i specijalnu bolnicu, ispunjava posteljne, dijagnosti~ke i druge uvjete utvr|ene kantonalnim zakonom. Iznimno, kantonalna bolnica iz stavka 1. ovoga ~lanka mo`e obavljati i tercijarnu zdravstvenu za{titu iz djelatnosti za koju je registrirana, ako ispunjava uvjete za tercijarnu zdravstvenu za{titu utvr|ene ovim zakonom, kao i propisima donijetim na temelju ovoga zakona, te ako je za obavljanje ove djelatnosti verificirana od Federalnoga ministarstva. ^lanak 101. Sveu~ili{no-klini~ka bolnica je bolnica koja obavlja tercijarnu zdravstvenu za{titu iz vi{e od polovine registriranih specijalisti~kih djelatnosti, stru~no usavr{avanje, dodiplomsku i postdiplomsku nastavu, kao i znanstvenoistra`iva~ki rad za djelatnosti za koje je osnovana. Organizacijski dijelovi bolnice iz stavka 1. ovoga ~lanka su klinike koje obavljaju tercijarnu zdravstvenu za{titu iz odre|enih specijalisti~kih djelatnosti, stru~no usavr{avanje, dodiplomsku i postdiplomsku nastavu, kao i znanstveno istra`iva~ki rad za djelatnosti za koje je osnovana. Odredbe ~l. 104. i 105. ovoga zakona koje se odnose na stjecanje naziva sveu~ili{na bolnica shodno se primjenjuju i na sveu~ili{no-klini~ke bolnice iz stavka 1. ovoga ~lanka. ^lanak 102. Bolnica mora u svome sastavu imati, najmanje, jedinice za: – specijalisti~ko-konzultativnu djelatnost, – radiolo{ku, laboratorijsku i drugu dijagnostiku, – anesteziju i reanimaciju, – opskrbu lijekovima i medicinskim proizvodima - bolni~ka ljekarna, – transfuziolo{ku djelatnost sukladno propisu o krvi i krvnim sastojcima, – urgentno zbrinjavanje. Bolnica iz stavka 1. ovoga ~lanka mora imati osiguranu: – medicinsku rehabilitaciju, – patologiju, – citolo{ku, mikrobiolo{ku i biokemijsku dijagnostiku, – mrtva~nicu. Ukoliko bolnica nema vlastite slu`be iz stavka 2. alineja 1, 2. i 3. ovoga ~lanka, mo`e ugovoriti obavljanje ovih djelatnosti sa zdravstvenom ustanovom koja ispunjava uvjete predvi|ene zakonom za obavljanje navedenih djelatnosti i ima odobrenje mjerodavnoga tijela, a za obavljanje djelatnosti iz stavka 2. alineja 4. ovoga ~lanka mo`e ugovoriti s ovla{tenom pravnom osobom. ^lanak 103. Bolnica mo`e obavljati znanstvenoistra`iva~ku djelatnost u djelatnostima za koje je registrirana sukladno zakonu. ^lanak 104. Bolnica mo`e dobiti sta tus sveu~ili{ne bolnice koji dodjelju - je javno sveu~ili{te, na prijedlog Federalnoga ministarstva, a uz prethodno pribavljeno mi{ljenje fakulteta zdravstvenoga usmje - renja, ako se u bolnici provodi nastava u okviru sveu~ili{noga obrazovanja. Sta tus sveu~ili{ne bolnice iz stavka 1. ovoga ~lanka dodjeljuje se s rokom va`enja od pet godina. Nastava iz stavka 1. ovoga ~lanka mo`e se provoditi po prethodno pribavljenoj suglasnosti federalnoga ministra za obrazovanje i znanost i federalnoga ministra. Bolnica iz stavka 1. ovoga ~lanka mo`e obavljati i specijalisti~ki odnosno subspecijalisti~ki sta` zdravstvenih djelatnika i zdravstvenih suradnika, ukoliko ispunjava uvjete propisane ovim zakonom i propisima donijetim na temelju ovoga zakona, te pribavi odobrenje za obavljanje ovoga sta`a od federalnoga ministra. ^lanak 105. Uvjete koje moraju ispunjavati bolnice za dodjelu naziva sveu~ili{na bolnica utvrdit }e pravilnikom federalni ministar, uz suglasnost federalnoga ministra za obrazovanje i znanost. Stjecanjem, odnosno gubitkom uvjeta za naziv sveu~ili{na bolnica, te dodjelom odgovaraju}eg naziva zdravstvenoj ustanovi ili njezinom dijelu ne prenose se osniva~ka prava nad zdravstvenom ustanovom. Lje~ili{te ^lanak 106. Lje~ili{te je zdravstvena ustanova u kojoj se prirodnim ljekovitim izvorima provodi preventivna zdravstvena za{tita, specijalisti~ka i bolni~ka rehabilitacija. Lje~ili{te je du`no u tijeku kori{tenja prirodnih ljekovitih izvora pratiti njegova ljekovita svojstva i najmanje jednom u ~etiri godine izvr{iti ponovno ispitivanje njegove ljekovitosti u odgovaraju}oj zdravstvenoj ustanovi. Lje~ili{te mo`e pru`ati zdravstvene usluge u turizmu sukladno posebnim propisima. Broj 46 – Stranica 16 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 2.8.2010. Zavod ^lanak 107. Zavod je specijalizirana zdravstvena ustanova u kojoj se obavlja specijalisti~ko-konzultativna zdravstvena za{tita, uz posebnu djelatnost medicinske tehnologije, kao i odre|ena medicinska ispitivanja. Zdravstvene ustanove tercijarne zdravstvene za{tite ^lanak 108. Zdravstvene ustanove tercijarne zdravstvene za{tite su one zdravstvene ustanove koje ispunjavaju uvjete glede prostora, opreme i kadra, kao i primijenjenih tehnologija za obavljanje najslo`enijih oblika zdravstvene za{tite iz specijalisti~kokonzultativnih i bolni~kih zdravstvenih djelatnosti, a koje }e se bli`e urediti pravilnikom iz ~lanka 42. ovoga zakona. ^lanak 109. S ciljem osiguranja kontinuiranosti zdravstvene za{tite iz ~lanka 22. ovoga zakona, zdravstvene ustanove primarne, sekun da rne i tercijarne zdravstvene za{tite uspostavljaju jedinstven sustav upu}ivanja pacijenata s jedne na drugu razinu zdravstvene za{tite. Sustav iz stavka 1. ovoga ~lanka obuhvata razmjenu informa - cija, i to s razine primarne zdravstvene za{tite, o zdravstvenom stanju pacijenta s podacima o prirodi bolesti ili zdravstvenoga problema zbog kojeg se obratio izabranom zdravstvenom timu ili izabranom doktoru med i cine i poduzetim mjerama, a sa sekundarne odnosno tercijarne razine zdravstvene za{tite o izvr{enim pregledima, nalazima i poduzetim mjerama lije~enja, uklju~uju}i i detaljne naputke za daljnje lije~enje. U slu~aju da se pacijentu na razini primarne zdravstvene za{tite ne mo`e pru`iti adekvatna i pravodobna zdravstvena za{tita, zdravstvena ustanova, odnosno izabrani zdravstveni tim ili izabrani doktor med i cine upu}uje tog pacijenta u odgovaraju}u zdravstvenu ustanovu, odnosno odgovaraju}em specijalisti u zdravstvenu ustanovu na sekundarnoj razini zdravstvene za{tite, ili, iznimno, u zdravstvenu ustanovu na tercijarnoj razini zdravstvene za{tite, radi pregleda, lije~enja i davanja odgovaraju}eg mi{ljenja i upute za daljnje lije~enje na razini primarne zdravstvene za{tite. Bolnice i druge zdravstvene ustanove sekundarne razine zdravstvene za{tite, ili lije~nik specijalist kome je gra|anin upu}en s razine primarne zdravstvene za{tite, mogu tog gra|anina uputiti na tercijarnu razinu zdravstvene za{tite, gdje se pru`aju najslo`eniji oblici zdravstvene za{tite iz odre|enih specijalisti~kih djelatnosti. IX. ZDRAVSTVENE USTANOVE U KOJIMA SE IZVODI NASTAVA ^lanak 110. Obrazovanje studenata i u~enika za potrebe zdravstva vr{e fakulteti i {kole zdravstvenog usmjerenja. U bolnicama koje imaju sta tus sveu~ili{ne bolnice organizira se nastava za studente fakulteta zdravstvenog usmjerenja, dodiplomska i postdiplomska nastava. Dio nastave koji se odnosi na obiteljsku medicinu, djelatnost slu`bi u zajednici, javnoga zdravstva, med i cine rada, bolesti ovisnosti izvodi se u zavodima za javno zdravstvo, zavodima za medicinu rada, zavodima za bolesti ovisnosti i domovima zdravlja koji ispunjavaju uvjete propisane pravilnikom iz ~lanka 105. stavak 1. ovoga zakona. Odobrenje za obavljanje nastave u zdravstvenim ustanovama iz stavka 3. ovoga ~lanka, te dobijanje statusa nastavnog zavoda odnosno nastavne zdravstvene ustanove, dodjeljuje javno sveu~ili{te, na prijedlog Federalnoga ministarstva, a uz prethodno pribavljeno mi{ljenje fakulteta zdravstvenoga usmjerenja. ^lanak 111. Nastavnici zdravstveni djelatnici koji izvode nastavu u zdravstvenim ustanovama za potrebe fakulteta zdravstvenog usmjerenja mogu zasnovati istodobno radni odnos s jednom zdravstvenom ustanovom i jednim fakultetom zdravstvenog usmjerenja, na na~in da u svakoj ustanovi, odnosno fakultetu zdravstvenog usmjerenja obavljaju poslove s nepunim radnim vremenom, tako da njihovo puno radno vrijeme bude usugla{eno s radnim vremenom utvr|enim propisima o radu. Zdravstvena ustanova i fakultet zdravstvenoga usmjerenja ugovorom ure|uju pitanja iz radnoga odnosa u izvo|enju nastave. Na~in obavljanja poslova s nepunim radnim vremenom pri izvo|enju nastave zdravstvenih djelatnika iz stavka 1. ovoga ~lanka pravilnikom propisuje federalni ministar za obrazovanje i znanost, uz suglasnost federalnoga ministra. ^lanak 112. Fakultet zdravstvenoga usmjerenja mo`e sukladno ovom zakonu osnovati unutarnje organizacijske cjeline u kojima se obavlja zdravstvena djelatnost za potrebe fakultetske nastave. Ispunjenost uvjeta za obavljanje zdravstvene djelatnosti iz stavka 1. ovoga ~lanka utvr|uje Federalno ministarstvo. Federalni ministar pravilnikom utvr|uje uvjete prostora, opreme i kadra za obavljanje zdravstvene djelatnosti za potrebe fakultetske nastave, uz suglasnost federalnoga ministra za obrazovanje i znanost. Za obavljanje zdravstvene djelatnosti iz stavka 1. ovoga ~lanka fakultet zdravstvenoga usmjerenja mo`e ostvarivati sredstva ugovorom s mjerodavnim zavodom zdravstvenoga osiguranja kantona. X. FEDERALNI I KANTONALNI ZDRAVSTVENI ZAVODI ^lanak 113. Federalni i kantonalni zdravstveni zavodi su zdravstvene ustanove koje obavljaju djelatnost iz ~lanka 43. ovog Zakona. Federalni zdravstveni zavodi su: Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine i Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine. Kantonalni zdravstveni zavodi su: Zavod za javno zdravstvo kantona, Zavod za medicinu rada kantona, Zavod za bolesti ovisnosti kantona i Zavod za sportsku medicinu kantona. Kantonalnim propisima mo`e biti regulirano i osnivanje i rad drugih zavoda na kantonalnoj razini. Federalni i kantonalni zdravstveni zavodi u kojima se obavlja nastava i koji su nastavna baza fakulteta zdravstvenoga usmjerenja, imaju pravo na dodatak svom nazivu - nastavni zavodi. ^lanak 114. Za obavljanje svojih funkcija federalni i kantonalni zavodi se financiraju iz Prora~una Federacije odnosno prora~una kantona, kao i drugih izvora financiranja propisanih u ~l. 61. i 62. ovoga zakona. Federalni zdravstveni zavodi Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine ^lanak 115. Federalni zavod za javno zdravstvo je zdravstvena ustanova za obavljanje javnozdravstvene djelatnosti na teritoriju Federacije. ^lanak 116. Federalni zavod za javno zdravstvo obavlja sljede}e poslove: – predla`e i provodi zdravstveno-statisti~ka istra`ivanja u svrhu pra}enja, procjene i analize zdravstvenoga stanja stanovni{tva, kao i organizacije zdravstvene za{tite, – predla`e i provodi populacijska istra`ivanja u svrhu pra}enja, analize i ocjene zdravstvenoga pona{anja, prisutnosti populacijskih ~imbenika rizika i ~imbenika rizika iz `ivotnoga okoli{a, kao i drugih ~imbenika ~iji su rizici po zdravlje prepoznati, – predla`e razvitak politika za zdravlje i planira, predla`e i sudjeluje u provo|enju mjera za o~uvanje i unapre|enje zdravlja stanovni{tva, – predla`e pro gram mjera zdravstvene za{tite, Ponedjeljak, 2.8.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 46 – Stranica 17 – sudjeluje u izradi nomenklature usluga i poslova zdravstvene djelatnosti, – planira, predla`e, prati i evaluira specifi~nu zdravstvenu za{titu mladih, naro~ito u osnovnim i srednjim {kolama, te na fakultetima, – prati i evaluira provo|enje preventivno-promotivnih programa, te drugih mjera zdravstvene za{tite, – priprema, prati i evaluira programe za{tite zdravlja rizi~nih skupina stanovni{tva i stanovni{tva s posebnim potrebama, – prati i analizira epidemiolo{ko stanje, predla`e, organi - zira, provodi i evaluira preventivne i protuepidemijske mjere sukladno propisima o za{titi stanovni{tva od zaraznih bolesti, – planira i vr{i cen tralnu distribuciju cjepiva, nadzire i evaluira provo|enje obveznih imunizacija, – planira i nadzire provedbu preventivnih i protuepidemij - skih mjera dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, – prati i ocjenjuje zdravstveno stanje uposlenika na izvorima joniziraju}eg zra~enja, prati i ocjenjuje radiolo{ku ispravnost vode, namirnica i gra|evinskog materijala, te vr{i mon i tor ing radioaktivnosti biosfere, – obavlja poslove radiolo{ko-kemijsko-biolo{ke za{tite u slu~aju akcidenta, – vr{i kontrolu, demonta`u i skladi{tenje zatvorenih izvora zra~enja, – obavlja mikrobiolo{ku djelatnost od interesa za Federaciju, – prati, analizira, prou~ava i ocjenjuje zdravstvenu ispravnost vode za pi}e, vode za dijalizu, vode za rekreaciju, povr{inske i otpadne vode, stanje vodoopskr - be na terenu, zdravstvene ispravnosti `ivotnih namirnica i predmeta op}e uporabe, kao i onih namijenjenih me|unarodnom prometu, – predla`e i provodi aktivnosti na unapre|enju sustava zdravstvene sigurnosti proizvodnje i prometa `ivotnih namirnica, vode i predmeta op}e uporabe u cilju smanjenja rizika od obolijevanja i drugih {tetnih posljedica po zdravlje, – ispituje, prati, analizira i ocjenjuje utjecaj ~imbenika okoli{a na zdravlje ljudi, te predla`e i sudjeluje u provo|enju mjera za sprje~avanje njihovih {tetnih djelovanja, – planira, predla`e i provodi aktivnosti na uspostavi, razvitku i upravljanju zdravstvenim-informacijskim sustavom, – sudjeluje u edukaciji zdravstvenih djelatnika i zdrav - stve nih suradnika u dodiplomskom i postiplomskom obrazovanju kao nastavna baza fakulteta zdravstve noga usmjerenja, pod uvjetom da ima zaklju~en ugovor s fakultetom zdravstvenoga usmjerenja, – planira, organizira i provodi djelatnost kontinuirane medicinske edukacije i kontinuiranoga profesionalnog razvitka u sektoru zdravstva, – provodi stru~na i znanstvena istra`ivanja iz oblasti javnoga zdravstva, – vodi populacijske registre o oboljenjima za teritorij Federacije, te nadzire prikupljanje podataka i koordinira rad ostalih registara u zdravstvu, – prikuplja podatke i vodi evidencije iz oblasti bolesti ovisnosti (uklju~uju}i duhan, alkohol i psihoaktivne droge), – daje prethodno mi{ljenje federalnom ministru na posebne programe mjera za suzbijanje i sprje~avanje bolesti ovisnosti, – sudjeluje u organizaciji i provedbi trajne edukacije zdravstvenih djelatnika i zdravstvenih suradnika u oblasti suzbijanja i lije~enja bolesti ovisnosti, – bavi se izdavanjem raznih oblika publikacija iz djelokruga svoga rada, – obavlja i druge poslove na zahtjev Federalnoga ministarstva i kantonalnih ministarstava zdravstva, zavoda zdravstvenoga osiguranja Federacije i kantona, te drugih pravnih i fizi~kih osoba, – sura|uje sa svim drugim sudionicima u sustavu javnoga zdravlja, naro~ito sa zdravstvenim ustanovama i drugim oblicima zdravstvene slu`be, kao i s nevladinim organizacijama. Federalni zavod za javno zdravstvo pored poslova iz stavka 1. ovoga ~lanka obavlja i sljede}e poslove: – koordinira i prati stru~ni rad zavoda za javno zdravstvo i drugih zdravstvenih ustanova koje obavljaju javno - zdravstvenu djelatnost, – daje stru~no mi{ljenje o opravdanosti osnivanja, pro{irenja, promjene ili prestanka rada zdravstvene ustanove sukladno ~l. 56, 58. i 60. ovoga zakona, – utvr|uje potrebne mjere i sudjeluje u odgovoru na zahtjeve u cilju sanacije javnozdravstvenih posljedica nakon prirodnih nepogoda i nesre}a izazvanih ljudskim aktivnostima u suradnji s drugim ustanovama. ^lanak 117. Federalni zavod za javno zdravstvo pored poslova iz ~lanka 116. ovoga zakona obavlja i poslove: – ispitivanja tvari opasnih po zdravlje i `ivot ljudi u vodi, rijekama, moru, biljnom i `ivotinjskom svijetu, hrani za ljude i `ivotinje, u redovitim uvjetima, u izvanrednim doga|ajima ili pri sumnji na izvanredni doga|aj i predla`e mjere za{tite, – planiranja i nadziranja provo|enja mjera za{tite `ivota i zdravlja ljudi od {tetnog djelovanja otrovnih tvari pri redovitom kori{tenju, odnosno u slu~ajevima izvanred - nog doga|aja ili pri sumnji na izvanredni doga|aj, – dopunskog stru~nog osposobljavanja za rad s otrovnim tvarima, kao i provjeru dopunske stru~ne osposoblje - nosti, ~iji plan i pro gram podlije`e suglasnosti federalnoga ministra, – poslove iz oblasti med i cine rada, kao i bolesti ovisnosti, koji su od interesa za Federaciju sukladno ~lanku 121. stavak 2. i ~lanku 124. stavak 3. ovoga zakona. Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine ^lanak 118. Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federalni zavod za transfuzijsku medicinu) je zdravstvena ustanova koja obavlja transfuzijsku djelatnost na teritoriju Federacije, sukladno propisu o krvi i krvnim sastojcima. Federalni zavod za transfuzijsku medicinu pored poslova iz stavka 1. ovoga ~lanka: – oblikuje doktrinu i uskla|uje primjenu standarda u prikupljanju krvi i krvnih sastojaka, laboratorijskim ispitivanjima, preradi, ~uvanju, distribuciji, transporti - ranju krvnih sastojaka i lijekova proizvedenih iz krvi i njihovoj klini~koj primjeni, – koordinira promociju i organizaciju davanja krvi s Crvenim kri`om Federacije, – uskla|uje i nadzire stru~ni rad u transfuzijskim centrima i odsjecima za transfuziju, – provodi kontrolu kvalitete rada, reagensa i preparata u transfuziologiji. Uvjeti, organizacija i na~in obavljanja transfuzijske djelatnosti ure|eni su propisom iz stavka 1. ovoga ~lanka. Kantonalni zdravstveni zavodi Zavod za javno zdravstvo kantona ^lanak 119. Zavod za javno zdravstvo kantona je zdravstvena ustanova koja obavlja javnozdravstvenu djelatnost za podru~je kantona. Zavod iz stavka 1. ovoga ~lanka obavlja sljede}e poslove: – predla`e programe zdravstvene za{tite iz djelokruga svoga rada, – provodi zdravstveno-statisti~ka istra`ivanja u svrhu pra}enja, procjene i analize zdravstvenoga stanja stanovni{tva, kao i organizacije i rada zdravstvenih ustanova za podru~je kantona, Broj 46 – Stranica 18 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 2.8.2010. – prati, ocjenjuje i analizira zdravstveno stanje stanovni - {tva, kao i organizaciju i rad zdravstvenih ustanova na podru~ju kantona, – planira, organizira i provodi aktivnosti promocije zdravlja i zdravstvenog odgoja stanovni{tva, – sudjeluje u planiranju, predlaganju i provo|enju mjera za sprje~avanje, rano otkrivanje i suzbijanje kroni~nih masovnih bolesti, uklju~uju}i i bolesti ovisnosti, – prati, analizira i ocjenjuje utjecaj okoli{a i hrane na zdravstveno stanje stanovni{tva na podru~ju kantona, te predla`e mjere za unapre|enje stanja u oblasti, – provodi preventivnoodgojne mjere zdravstvene za{tite u osnovnim i srednjim {kolama, kao i fakultetima za podru~je kantona, – koordinira, uskla|uje i stru~no povezuje rad zdravstve - nih ustanova za podru~je kantona, – kontinuirano provodi mjere higijensko-epidemiolo{ke za{tite i nadzora sa epidemiolo{kom analizom stanja na podru~ju kantona i provodi protivepidemijske mjere, te nadzire provo|enje obvezatnih imunizacija, – obavlja raspodjelu obvezatnih cjepiva zdravstvenim ustanovama na primarnoj razini zdravstvene za{tite na podru~ju kantona, – nadzire provedbu mjera dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, te provodi preventivne i protivepidemijske postupke dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije za podru~je kantona, – obavlja sanitarnu kemijsku i sanitarnu mikrobiolo{ku dijagnosti~ku djelatnost, – sudjeluje u izradi i provedbi pojedinih programa zdravstvene za{tite u izvanrednim prilikama, – stru~no-metodolo{ki nadzire i usmjerava rad higijen - sko-epidemiolo{kih slu`bi na podru~ju kantona, – sura|uje s drugim zdravstvenim ustanovama na podru - ~ju kantona, kao i s mjerodavnim tijelima lokalne samouprave i drugim ustanovama i organizacijama od zna~aja za unapre|enje javnoga zdravlja. Zavod za javno zdravstvo kantona, pored poslova iz stavka 2. ovoga ~lanka, mo`e obavljati i sljede}e poslove: – planira, organizira i provodi djelatnost kontinuirane medicinske edukacije i kontinuiranog profesionalnog razvitka u sektoru zdravstva, – izra|uje, implementira i evaluira projekte u oblasti zdravstva i zdravstvene za{tite, – provodi obuku uposlenika za stjecanje osnovnih znanja o higijeni `ivotnih namirnica i predmeta op}e uporabe, kao i osobnoj higijeni osoba koje rade u proizvodnji i prometu `ivotnih namirnica i predmeta op}e uporabe, – obavlja kemijske, bakteriolo{ke, serolo{ke, toksiko lo - {ke i virusolo{ke preglede i ispitivanja u svezi s proiz - vod njom i prometom `ivotnih namirnica, vode, zraka i predmeta op}e uporabe, kao i preglede u svezi sa dijagnostikom zaraznih i nezaraznih bolesti, – ispituje zdravstvenu ispravnost vode za pi}e, vode za dijalizu, vode za rekreaciju, povr{inske i otpadne vode, stanje vodoopskrbe, te zdravstvenu ispravnost `ivotnih namirnica i predmeta op}e uporabe, – provodi mjere dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, – predla`e i provodi aktivnosti na unapre|enju sustava zdravstvene sigurnosti proizvodnje i prometa `ivotnih namirnica, vode i predmeta op}e uporabe u cilju smanjenja rizika od obolijevanja i drugih {tetnih posljedica po zdravlje, – provodi zdravstveni nadzor nad klicono{ama, uposlenicima i drugim osobama sukladno propisima o za{titi stanovni{tva od zaraznih bolesti, – daje stru~no mi{ljenje o opravdanosti osnivanja, pro{irenja, promjene ili prestanka rada zdravstvene ustanove sukladno ~l. 56, 58. i 60. ovoga zakona, – vr{i sanitarne preglede uposlenika koji se obvezno provode radi za{tite stanovni{tva od zaraznih bolesti, za{tite potro{a~a, odnosno korisnika, – sudjeluju u provo|enju vanjske provjere kvalitete stru~nog rada u drugim zdravstvenim ustanovama i privatnoj praksi, – bavi se izdavanjem raznih oblika publikacija iz djelokruga svoga rada, – obavlja i druge poslove sukladno zakonu. Zavod za medicinu rada kantona ^lanak 120. Zavod za medicinu rada kantona zdravstvena je ustanova za obavljanje djelatnosti specifi~ne zdravstvene za{tite djelatnika na podru~ju kantona. Djelatnost med i cine rada obuhva}a za{titu i o~uvanje zdravlja djelatnika u sigurnoj i zdravoj radnoj okolini. Zavod za medicinu rada kantona koordinira i stru~no nadzire sve zdravstvene ustanove koje provode specifi~nu zdravstvenu za{titu djelatnika na podru~ju kantona za koje su osnovani. Za obavljanje specifi~ne zdravstvene za{tite djelatnika iz ~l. 35. i 36. ovoga zakona mo`e se osnovati i zdravstvena ustanova za specifi~nu zdravstvenu za{titu djelatnika. ^lanak 121. Zavod za medicinu rada kantona obavlja sljede}e poslove: – provodi statisti~ka istra`ivanja iz oblasti med i cine rada, – planira, predla`e i provodi mjere za o~uvanje i unapre|enje zdravlja djelatnika, – organizira i provodi specifi~nu zdravstvenu za{titu u cilju prevencije i osiguranja zdravlja na radu, – ispituje i verificira profesionalne bolesti, kao i ozljede na radu, – vodi registar priznatih profesionalnih bolesti sukladno preporukama Povjerenstva Europske unije, te provodi statisti~ku obradu istih profesionalnih bolesti sukladno Europskoj statistici (ESOD), – prati i prou~ava ozljede na radu sukladno Europskoj statistici ozljeda na radu (ESAW), te pojavu i uzroke invalidnosti uzrokovanih profesionalnim bolestima i ozljedama na radu za podru~je za koje je zavod osnovan, – oblikuje doktrinu, standarde i metode rada pri ocjenji - vanju zdravstvene sposobnosti i pra}enju zdravstvenog stanja uposlenika na poslovima s posebnim uvjetima rada, voza~a svih vrsta motornih vozila, pomoraca, zrakoplovnog osoblja i drugih uposlenika u prometu, – utvr|uje jedinstvenu metodologiju i postupke u progra - mi ranju, planiranju i provo|enju mjera prevencije i sigurnosti na radu, – ispituje nove zdravstvene tehnologije, kao i primjenu novih metoda prevencije, dijagnostike, lije~enja i rehabilitacije u oblasti med i cine rada, – prati suvremena dostignu}a u oblasti organizacije med i - cine rada i predla`e mjere za unapre|enje i razvitak u oblasti med i cine rada, – izu~ava sve ~imbenike profesionalnih rizika i vr{i njihovu identifikaciju, kvalifikaciju i procjenu u oblasti profesionalne patologije i toksikologije, – sudjeluje u dopunskom stru~nom osposobljavanju zdravstvenih i nezdravstvenih uposlenika iz oblasti med i cine rada, – pru`a stru~nu pomo} u izradi propisa iz ove oblasti i nadzire provo|enje programa mjera specifi~ne zdrav - stve ne za{tite, – pru`a stru~nu pomo} poslodavcima, sindikatima, ustanovama i fizi~kim osobama ovla{tenim za obavljanje poslova za{tite zdravlja i sigurnosti na radu, kao i tijelima uprave iz svoga djelokruga rada, – sura|uje sa zdravstvenim ustanovama svih razina zdravstvene za{tite, – obavlja i druge poslove u oblasti za{tite zdravlja na radu, sukladno posebnim propisima. Poslovi iz stavka 1. ovoga ~lanka, koji su od interesa za Federaciju, mogu biti dodijeljeni za obavljanje Federalnom zavodu za javno zdravstvo. Opseg i vrsta poslova med i cine rada od interesa za Federaciju, kao i financiranje obavljanja poslova iz stavka 2. Ponedjeljak, 2.8.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 46 – Stranica 19 ovoga ~lanka odre|uje se posebnom odlukom Vlade Federacije BiH, a na usugla{en prijedlog federalnoga ministra i federalnoga ministra financija. ^lanak 122. Zavod za medicinu rada kantona mo`e obavljati i nastavu iz oblasti med i cine rada ako ima ugovoreni odnos s fakultetom zdravstvenog usmjerenja. Odobrenje za obavljanje nastave u zavodu za medicinu rada, te dobijanje statusa nastavnoga zavoda, dodjeljuje javno sveu~ili{te, na prijedlog federalnoga ministra, a uz prethodno pribavljeno mi{ljenje fakulteta zdravstvenoga usmjerenja. Zavod za medicinu rada kantona i zdravstvene ustanove za specifi~nu zdravstvenu za{titu djelatnika, za obavljanje poslova iz ~l. 15. i 121. ovoga zakona, ostvaruju prihode putem ugovora o pru`anju programa mjera specifi~ne zdravstvene za{tite djelatnika s poslodavcem, gospodarskim dru{tvima i drugim pravnim osobama. Zavod za bolesti ovisnosti kantona ^lanak 123. Zavod za bolesti ovisnosti kantona je specijalizirana zdravstveno-socijalna ustanova koja se bavi prevencijom, lije~enjem i rehabilitacijom ovisnika. ^lanak 124. Zavod za bolesti ovisnosti kantona obavlja sljede}e poslove: – stacionarnu i ambulantno-poliklini~ku zdravstvenu za{titu s rehabilitacijom ovisnika, – prevenciju, dijagnostiku, rehabilitaciju i socijalnu reintegraciju ovisnika, – provodi edukacije i supstitucijske programe lije~enja prema pravilima struke i standardima SZO, – vodi registar ovisnika, – ostvaruje suradnju s drugim zdravstvenim ustanovama, a posebice drugim specijaliziranim zdravstvenim i socijalnim ustanovama za bolesti ovisnosti, – organizira stru~na savjetovanja, seminare, javne tribine i druge aktivnosti od zna~aja za ostvarivanje djelatnosti zavoda, – provodi istra`iva~ki rad na polju bolesti ovisnosti, – organizira i/ili provodi programe smanjenja {tete za osobe koje injektiraju droge, – obavlja i druge poslove u oblasti bolesti ovisnosti, sukladno posebnim propisima. Zavod za bolesti ovisnosti kantona mo`e obavljati i nastavu iz oblasti bolesti ovisnosti, ako ima ugovorni odnos s fakultetom zdravstvenoga usmjerenja. Poslovi iz stavka 1. ovoga ~lanka, koji su od interesa za Federaciju, mogu biti dodijeljeni za obavljanje Federalnom zavodu za javno zdravstvo. Opseg i vrsta poslova u svezi s bolestima ovisnosti od interesa za Federaciju, kao i financiranje obavljanja poslova iz stavka 3. ovoga ~lanka, odre|uju se posebnom odlukom Vlade Federacije BiH, a na usugla{en prijedlog federalnoga ministra i federalnoga ministra financija. Zavod za sportsku medicinu kantona ^lanak 125. Zavod za sportsku medicinu kantona je zdravstvena ustanova koja mo`e biti osnovana za obavljanje specifi~ne zdravstvene za{tite sportista za podru~je jednog ili vi{e kantona (u daljnjem tekstu: Zavod sportske med i cine). Zavod sportske med i cine koordinira i stru~no nadzire sve sportsko-medicinske institucije koje provode specifi~nu zdravstvenu za{titu sportista, na podru~ju kantona za koji se osniva. ^lanak 126. Zavod sportske med i cine obavlja sljede}e poslove: – planira, predla`e i provodi mjere za o~uvanje i unapre|enje zdravlja sportista i sudionika u sportskoj rekreaciji, – provodi preventivnu zdravstvenu za{titu svih registri - ranih sportista kroz kontrolne, periodi~ne i sistematske specijalisti~ke lije~ni~ke preglede, – specijalisti~ku kurativnu zdravstvenu za{titu, lije~enje i rehabilitaciju oboljelih i ozlije|enih sportista, – izra|uje i predla`e doktrinu, standarde i metode rada u zdravstvenom odabiru i pra}enju zdravstvenoga stanja sportista po pojedinim sportskim granama na podru~ju kantona za koji se osniva, – vodi registar specifi~nih oboljenja i ozljeda u sportu, – vodi znanstvenoistra`iva~ki rad iz oblasti sportske med - i cine, – vr{i edukaciju medicinskih kadrova iz sportske med i - cine, – vr{i ocjenu stanja zdravlja i daje suglasnost za aktivno bavljenje sportom i sportskom rekreacijom, – prati vrhunska dostignu}a sportista kroz specifi~na testiranja i sudjeluje u pripremanju sportista za velika sportska natjecanja (svjetska prvenstva, olimpijske i mediteranske igre), – sura|uje sa zdravstvenim ustanovama svih razina zdravstvene za{tite, – vr{i me|usobno stru~no i funkcionalno povezivanje i uskla|uje primjenu jedinstvene metodologije rada. Zavod sportske med i cine i jedinice sportske med i cine ostvaruju prihode putem ugovornih obveza o pru`anju programa mjera specifi~ne zdravstvene za{tite sportista sa sportskim organizacijama, ustanovama i drugim pravnim osobama. XI. REFERALNI CENTAR ^lanak 127. Referalni centar mo`e biti zdravstvena ili dio zdravstvene ustanove koja ispunjava uvjete za obavljanje najslo`enijih oblika zdravstvene za{tite. Zdravstvena ustanova koja obavlja funkciju referalnoga centra, pored osnovne djelatnosti, obavlja poslove vezane uz primjenu i pra}enje jedinstvene doktrine i metodologije u dijagnostici i terapiji pojedinih bolesti, u prevenciji i rehabilitaciji i koja se svojim inovativnim pristupom i realizacijom razvojnih projekata izdvaja od drugih zdravstvenih ustanova iste djelatnosti. Referalni centar odre|ene zdravstvene djelatnosti vode}a je zdravstvena ili dio zdravstvene ustanove s kojom se porede sve druge zdravstvene ustanove iste djelatnosti. ^lanak 128. Referalni centar obavlja naro~ito sljede}e poslove: – prati, prou~ava i unapre|uje stanje u oblasti za koju je osnovan, – pru`a stru~no-metodolo{ku pomo} edukacijom i drugim oblicima diseminacije znanja u oblasti za koju je osnovan, – utvr|uje doktrinarne kriterije za dijagnostiku, lije~enje i rehabilitaciju, kao i prevenciju pojedinih bolesti, – daje ocjene i mi{ljenja za metode, postupke i programe rada iz dijela zdravstvene za{tite za koju je osnovan, – sudjeluje u planiranju, pra}enju i procjeni istra`ivanja i poticanju primjene rezultata istra`ivanja u oblasti za koju je osnovan, – prati stru~no usavr{avanje zdravstvenih djelatnika. Za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga ~lanka referalnom se centru ne osiguravaju dodatna sredstva. Stru~ni stavovi referalnoga centra postaju obvezatni kada ih u obliku naputka donese federalni ministar sukladno svojim mjerodavnostima utvr|enim propisima o organizaciji tijela uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine. Za isto medicinsko podru~je mo`e biti odre|en samo jedan referalni centar. ^lanak 129. Utvr|ivanje ispunjenosti uvjeta za dodjelu naziva referalni centar obavlja Federalno ministarstvo, na temelju podnijetog dokumentiranog zahtjeva zdravstvene ustanove. Broj 46 – Stranica 20 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 2.8.2010. Nakon provedenog postupka iz stavka 1. ovoga ~lanka rje{enje o dodjeli naziva referalni centar donosi federalni ministar s rokom va`enja od pet godina ra~unaju}i od dana objave rje{enja u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Rje{enje donijeto u smislu stavka 2. ovoga ~lanka kona~no je u upravnom postupku i protiv njega se mo`e pokrenuti upravni spor sukladno propisima o upravnim sporovima. Rje{enje o odre|ivanju referalnoga centra objavljuje se u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Kriterije za dodjelu naziva referalnoga centra propisat }e pravilnikom federalni ministar. XII. PROCJENA ZDRAVSTVENIH TEHNOLOGIJA ^lanak 130. U provo|enju zdravstvene za{tite zdravstvena ustanova i privatna praksa du`ne su primjenjivati znanstveno dokazane, provjerene i sigurne zdravstvene tehnologije u prevenciji, dijagnostici, lije~enju i rehabilitaciji. Pod zdravstvenim tehnologijama, u smislu ovoga zakona, podrazumijevaju se sve zdravstvene metode i postupci koji se mogu koristiti u cilju unapre|ivanja zdravlja ljudi, u prevenciji, dijagnostici i lije~enju bolesti, ozljeda i rehabilitaciji, koji obuhvataju sigurne, kvalitetne i u~inkovite lijekove i medicinska sredstva, medicinsku opremu, medicinske pro ce dure, medicinski soft ware, kao uvjete za pru`anje zdravstvene za{tite. Procjenu zdravstvenih tehnologija iz stavka 2. ovoga ~lanka vr{i Federalno ministarstvo, na temelju analize medicinskih, eti~kih, dru{tvenih i ekonomskih posljedica i u~inaka razvijanja, {irenja ili kori{tenja zdravstvenih tehnologija u pru`anju zdravstvene za{tite. Radi procjene zdravstvenih tehnologija federalni ministar obrazuje Povjerenstvo za procjenu zdravstvenih tehnologija, kao stru~no tijelo. ^lanovi Povjerenstva za procjenu zdravstvenih tehnologija su istaknuti zdravstveni djelatnici i stru~njaci iz drugih oblasti, koji su dali zna~ajan doprinos u razvitku i istra`ivanju odre|enih oblasti med i cine, stomatologije, odnosno farmacije, primjeni i razvitku zdravstvenih tehnologija, odnosno u obavljanju zdravstvene djelatnosti, uz jednakopravnu zastupljenost oba spola. Mandat ~lanova Povjerenstva za procjenu zdravstvenih tehnologija traje ~etiri godine. Povjerenstvo za procjenu zdravstvenih tehnologija donosi poslovnik o svome radu, na koji suglasnost daje federalni ministar. Na~in uvo|enja novih zdravstvenih tehnologija u zdravstvenim ustanovama i privatnoj praksi, kao i postupak odobravanja kori{tenja zdravstvenih tehnologija, bli`e se ure|uje pravilnikom federalnoga ministra. ^lanak 131. Povjerenstvo za procjenu zdravstvenih tehnologija: 1) prati, koordinira i usugla{ava razvitak zdravstvenih tehnologija u Federaciji; 2) usugla{ava razvitak zdravstvenih tehnologija u Federaciji s me|unarodnim standardima i iskustvima; 3) vr{i procjenu postoje}ih i utvr|uje potrebe za uvo|enjem novih zdravstvenih tehnologija potrebnih za pru`anje zdravstvene za{tite koja je utemeljena na dokazima o kvaliteti, sigurnosti i u~inkovitosti metoda i postupaka zdravstvene za{tite; 4) daje mi{ljenje o odre|ivanju prioriteta za nabavku medicinske opreme, kao i za investicijsko ulaganje u zdravstvene ustanove; 5) obavlja druge poslove po nalogu federalnoga ministra. Povjerenstvo za procjenu zdravstvenih tehnologija u postupku procjene zdravstvenih tehnologija koje se temelje na primjeni medicinske opreme sa izvorima joniziraju}ih zra~enja pribavlja mi{ljenje mjerodavne dr`avne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost. Sredstva za rad Povjerenstva za procjenu zdravstvenih tehnologija osiguravaju se u Prora~unu Federacije. Visinu nadoknade za rad Povjerenstva iz stavka 3. ovoga ~lanka rje{enjem utvr|uje federalni ministar. ^lanak 132. Zdravstvena ustanova, odnosno privatna praksa podnosi zahtjev Federalnom ministarstvu za izdavanje dozvole za kori{tenje novih zdravstvenih tehnologija. Pod novim zdravstvenim tehnologijama, u smislu ~lanka 130. ovoga zakona, podrazumijevaju se i zdravstvene tehnolo - gije koje se prvi put uvode za kori{tenje u zdravstvenim ustanovama i privatnim praksama u Federaciji, odnosno za odre|ene razine zdravstvene za{tite, kao i zdravstvene tehnologije koje prvi put koristi odre|ena zdravstvena ustanova, odnosno privatna praksa. Povjerenstvo za procjenu zdravstvenih tehnologija daje mi{ljenje rukovode}i se novim tehnologijama iz oblasti med i cine koje se primjenjuju u drugim visoko razvijenim zemljama, ~ija je znanstvena prihvatljivost potvr|ena u medicinskoj praksi tih zemalja, kao i zdravstvenim tehnologijama koje se razvijaju u Bosni i Hercegovini i ~ija je znanstvena prihvatljivost potvr|ena u medicinskoj praksi u Bosni i Hercegovini, a mogu se primjenjivati u provo|enju zdravstvene za{tite u Federaciji. Povjerenstvo iz stavka 3. ovoga ~lanka priznaje ISO certifikate za proizvode odnosno dokaze o kvaliteti, kao i dokaze o oznaci "CE", a {to je potvrda njihove kvalitete, u~inkovitosti i sigurnosti, kao i druge nalaze koje izdaju mjerodavna me|unarodna, dr`avna i federalna tijela iz ove oblasti, te certifikat mjerodavne komore o certificiranju zdravstvenih djelatnika za upravljanje novim zdravstvenim tehnologijama. Na temelju mi{ljenja Povjerenstva za procjenu zdravstvenih tehnologija, Federalno ministarstvo rje{enjem izdaje dozvolu za kori{tenje novih zdravstvenih tehnologija u zdravstvenoj ustanovi, odnosno privatnoj praksi, te vodi registar izdatih dozvola. Rje{enje iz stavka 5. ovoga ~lanka kona~no je u upravnom postupku i protiv njega mo`e se pokrenuti upravni spor. ^lanak 133. Zdravstvena ustanova, odnosno privatna praksa ne mo`e koristiti nove zdravstvene tehnologije bez dozvole za kori{tenje novih zdravstvenih tehnologija izdate od Federalnoga ministarstva, sukladno ovom zakonu. Ako zdravstvena ustanova, odnosno privatna praksa koristi nove zdravstvene tehnologije bez dozvole za kori{tenje novih zdravstvenih tehnologija, Federalno ministarstvo donosi rje{enje o zabrani kori{tenja novih zdravstvenih tehnologija. Rje{enje iz stavka 2. ovoga ~lanka kona~no je u upravnome postupku i protiv njega mo`e se pokrenuti upravni spor. XIII. ZAKUP ZDRAVSTVENIH USTANOVA ^lanak 134. Zdravstvena ustanova mo`e dio svojih zdravstvenih i nezdravstvenih kapaciteta (prostora i opreme) izdati u zakup (u daljnjem tekstu: jedinica zakupa), ukoliko to ne remeti obavljanje njezine registrirane djelatnosti. Upravno vije}e zdravstvene ustanove svake kalendarske godine utvr|uje vi{ak prostora u kojem se obavlja zdravstvena djelatnost, kao i vi{ak nezdravstvenog prostora. Odluka upravnoga vije}a zdravstvene ustanove iz stavka 2. ovoga ~lanka donosi se uz prethodno pribavljeno pozitivno mi{ljenje kantonalnoga ministra za zdravstvene ustanove primar ne zdravstvene za{tite i kantonalne zdravstvene zavode, odnosno uz pozitivno mi{ljenje federalnoga ministra za zdravstvene ustanove bolni~ke zdravstvene za{tite i federalne zdravstvene zavode. Bli`e uvjete i postupak davanja u zakup kapaciteta zdravstve nih ustanova, kao i vrstu kapaciteta zdravstvenih ustanova koji se mogu dati u zakup, utvr|uje pravilnikom federalni ministar. Ponedjeljak, 2.8.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 46 – Stranica 21 ^lanak 135. Jedinica zakupa treba ~initi funkcionalnu cjelinu koja u pogledu prostorija, medicinsko-tehni~ke i druge opreme udovoljava uvjetima propisanim pravilnikom kojim se reguliraju uvjeti za obavljanje privatne prakse. ^lanak 136. Nakon pribavljenog mi{ljenja mjerodavnoga ministra zdravstva i odluke upravnoga vije}a zdravstvene ustanove iz ~lanka 134. st. 2. i 3. ovoga zakona ravnatelj zdravstvene ustanove raspisuje javni natje~aj kojim ogla{ava prikupljanje ponuda za davanje u zakup jedinica zakupa, sukladno ovom zakonu, propisima donijetim na temelju ovoga zakona, kao i propisima o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine. Odluku o po~etku davanja u zakup jedinica zakupa donosi ravnatelj zdravstvene ustanove. Na sklapanje, valjanost, prestanak ili drugo pitanje u svezi s ugovorom o zakupu jedinice zakupa koje nije ure|eno ovim zakonom ili propisom iz stavka 1. ovoga ~lanka primjenjuju se propisi o obligacijskim odnosima. XIV. ZDRAVSTVENI DJELATNICI I ZDRAVSTVENI SURADNICI ^lanak 137. Zdravstveni djelatnici su osobe koje imaju obrazovanje zdravstvenog usmjerenja i izravno u vidu zanimanja pru`aju zdravstvenu za{titu stanovni{tvu, uz obvezatno po{tivanje moralnih i eti~kih na~ela zdravstvene struke. Zdravstveni djelatnici obrazuju se na medicinskom, stomatolo{kom, farmaceutskom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu, fakultetu zdravstvenih studija i srednjim {kolama zdravstvenoga usmjerenja. Obveza je zdravstvenih djelatnika da pri pru`anju zdravstve - ne za{tite postupaju prema pravilima zdravstvene struke, na na~in da svojim postupcima ne ugroze `ivot i zdravlje ljudi. Zdravstveni djelatnici mogu se osigurati od odgovornosti za {tetu koju bi mogli po~initi obavljanjem zdravstvene djelatnosti. Ustanova u kojoj su uposleni zdravstveni djelatnici mo`e se osigurati od odgovornosti za {tetu koju bi mogli po~initi zdravstveni djelatnici uposleni u ovoj ustanovi u obavljanju zdravstvene djelatnosti. ^lanak 138. Zdravstveni djelatnici du`ni su ~uvati kao profesionalnu tajnu sve {to znaju o zdravstvenom stanju pacijenta. Na ~uvanje profesionalne tajne obvezni su i drugi djelatnici u zdravstvu koji za nju saznaju u obavljanju svojih du`nosti, te studenti fakulteta zdravstvenoga usmjerenja i u~enici {kola zdravstvenoga usmjerenja prilikom obavljanja prakti~ne nastave u zdravstvenim ustanovama. Na ~uvanje profesionalne tajne obvezne su i sve druge osobe koje u obavljanju svojih du`nosti do|u do podataka o zdravstvenom stanju pacijenta. Povreda ~uvanja profesionalne tajne te`a je povreda obveze iz radnoga odnosa. Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga ~lanka, osobe iz st. 1. i 2. ovoga ~lanka obvezne su podatke o zdravstvenome stanju pacijenta saop}iti na zahtjev mjerodavnoga ministarstva zdravstva, drugih tijela dr`avne uprave sukladno posebnim propisima, mjerodavne komore ili u kaznenom odnosno parni~nom postupku, kada su pozvani u svojstvu svjedoka, sukladno propisima o kaznenom odnosno parni~nom postupku. ^lanak 139. Mjerodavni zdravstveni djelatnik du`an je uredno voditi medicinsku dokumentaciju, sukladno zakonu i evidentirati sve medicinske mjere koje su poduzete nad pacijentom, a posebice anamnezu, dijagnozu, dijagnosti~ke mjere, terapiju i rezultat terapije, kao i savjete date pacijentu. Na~in vo|enja, ~uvanja, prikupljanja i raspolaganja medicin - skom dokumentacijom bit }e ure|en pravilnikom koji donosi federalni ministar, na prijedlog Federalnoga zavoda za javno zdravstvo. Odredbe ovoga ~lanka shodno se primjenjuju i na zdravstve - ne suradnike koji sudjeluju u dijelu zdravstvene za{tite. Prilikom obrade osobnih podataka i posebnih kategorija podataka iz medicinske dokumentacije, osobe iz st. 1. i 3. ovoga ~lanka du`ne su primjenjivati propis o za{titi osobnih podataka. ^lanak 140. Na prava i du`nosti zdravstvenih djelatnika, te druga pitanja u svezi sa obavljanjem djelatnosti zdravstvenih djelatnika koja nisu ure|ena ovim zakonom bit }e primjenjivane odredbe posebnih zakona o profesijama u zdravstvu. ^lanak 141. Zdravstveni suradnici su osobe koje nisu zavr{ile obrazovanje zdravstvenoga usmjerenja, a rade u zdravstvenim ustanovama i sudjeluju u dijelu zdravstvene za{tite. Zdravstveni suradnici imaju pravo i obvezu stru~no se usavr{avati radi odr`avanja i unapre|enja kvalitete zdravstvene za{tite. Plan stru~nog usavr{avanja zdravstvenih suradnika, svake kalendarske godine, donosi zdravstvena ustanova odnosno privat na praksa sukladno registriranoj djelatnosti, kao i priorite - tima razvitka. Sadr`aj i na~in stru~nog usavr{avanja zdravstvenih suradnika pravilnikom utvr|uje federalni ministar. ^lanak 142. Zdravstveni djelatnici sa zavr{enim fakultetom zdravstve - noga usmjerenja, odnosno srednjom {kolom zdravstvenoga usmjerenja obvezni su nakon zavr{enog obrazovanja obaviti vje`beni~ki sta` u trajanju od {est mjeseci. Vje`beni~ki sta` je organizirani oblik stru~noga osposobljavanja zdravstvenih djelatnika za samostalan rad koji se obavlja pod nadzorom. Iznimno od stavka 1. ovoga ~lanka doktori med i cine, doktori stomatologije, magistri farmacije i osobe sa zavr{enim fakultetom zdravstvenih studija koji su studij med i cine, studij stomatologije, studij farmacije i zdravstveni studij obavili po bolonjskom procesu, ne obavljaju vje`beni~ki sta`. ^lanak 143. Vje`benik zasniva radni odnos na odre|eno vrijeme radi obavljanja vje`beni~kog sta`a. Vje`beni~ki sta` ili njegov dio mo`e se obavljati u obliku volontiranja sukladno zakonu. Zdravstvene ustanove obvezne su primati zdravstvene djelatnike na vje`beni~ki sta` prema kriterijima koje }e odrediti federalni ministar. Vje`beni~ki sta` ili njegov dio zdravstveni djelatnici mogu obavljati kod zdravstvenog djelatnika visoke stru~ne spreme koji obavlja privatnu praksu najmanje pet godina, prema kriterijima koje }e odrediti federalni ministar. ^lanak 144. Vje`beni~ki se sta` obavlja u zdravstvenim ustanovama i privatnoj praksi koje ispunjavaju uvjete prostora, opreme i kadra, i to ako: – imaju organizacijske jedinice prema zahtjevima pojedinog dijela vje`beni~kog programa zdravstvenog usmjerenja, – u toj organizacijskoj jedinici u punom radnom vremenu radi zdravstveni djelatnik s polo`enim stru~nim ispitom koji ima vi{i, a najmanje isti stupanj stru~ne spreme zdravstvenog usmjerenja, – organizacijska jedinica ima potrebnu medicinskotehni~ ku opremu i prostor za uspje{no provo|enje programom predvi|enog osposobljavanja prema zahtjevima suvremene med i cine. Rje{enjem federalnoga ministra utvr|uje se ispunjenost uvjeta u zdravstvenim ustanovama odnosno privatnoj praksi u kojima se obavlja vje`beni~ki sta` zdravstvenih djelatnika. Broj 46 – Stranica 22 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 2.8.2010. Rje{enje iz stavka 2. ovoga ~lanka kona~no je u upravnome postupku i protiv njega mo`e se pokrenuti upravni spor. ^lanak 145. Nakon obavljenog vje`beni~kog sta`a zdravstveni djelatnici koji su zavr{ili fakultet zdravstvenoga usmjerenja pola`u stru~ni ispit pred ispitnim povjerenstvom Federalnoga ministarstva, a zdravstveni djelatnici koji su zavr{ili srednju {kolu zdravstve - noga usmjerenja pred ispitnim povjerenstvom kantonalnoga ministarstva. Iznimno od stavka 1. ovoga ~lanka, zdravstveni djelatnici koji su zavr{ili fakultet zdravstvenog usmjerenja po bolonjskom procesu, odmah nakon zavr{enog obrazovanja mogu pristupiti polaganju stru~nog ispita pred ispitnim povjerenstvom Federalnoga ministarstva. ^lanak 146. Federalni ministar mo`e vje`beni~ki sta` obavljen u inozemstvu priznati u cijelosti ili djelomice ako pro gram vje`beni~kog sta`a proveden u inozemstvu bitno ne odstupa od programa koji su va`e}i na teritoriju Federacije. Federalni ministar utvr|uje rje{enjem priznavanje vje`beni - ~kog sta`a iz stavka 1. ovoga ~lanka koje je kona~no u upravnom postupku i protiv kojeg se mo`e pokrenuti upravni spor. Nakon izdatog rje{enja iz stavka 2. ovoga ~lanka, federalni ministar, na zahtjev kandidata, mo`e priznati i polo`en stru~ni ispit u inozemstvu, izuzev osnova ustavnoga sustava Bosne i Hercegovine i Federacije, kao i organizacije zdravstvene za{tite i zdravstvenoga osiguranja u Federaciji, ukoliko bitno ne odstupa od programa polaganja stru~nog ispita u Federaciji. Federalni ministar utvr|uje rje{enjem priznavanje stru~nog ispita iz stavka 3. ovoga ~lanka koje je kona~no u upravnom postupku i protiv kojeg se mo`e pokrenuti upravni spor. Federalni }e ministar pravilnikom urediti uvjete i na~in priznavanja vje`beni~kog sta`a i stru~nog ispita zdravstvenih djelatnika koji je obavljen i polo`en u inozemstvu. ^lanak 147. Zdravstveni djelatnici se, nakon polo`enog stru~nog ispita, obvezno upisuju kod mjerodavne komore u registar zdravstvenih djelatnika i time stje~u pravo na izdavanje licencije. ^lanak 148. Licencija je javna isprava koju izdaje mjerodavna komora, nakon dobijanja uvjerenja o polo`enom stru~nom ispitu, s rokom va`enja od {est godina i obnavlja se sukladno ovom zakonu, propisom mjerodavne federalne komore kojim se utvr|uje zajedni~ki sadr`aj stru~nog usavr{avanja, rokovi i postupak provjere stru~nosti koje je zdravstveni djelatnik ostvario u okviru stru~nog usavr{avanja. Licencijom iz stavka 1. ovoga ~lanka zdravstveni djelatnik stje~e pravo samostalnog obavljanja poslova u svojoj struci. Postupak izdavanja licencije od mjerodavne komore, kao i sadr`aj i izgled licencije iz stavka 1. ovoga ~lanka utvr|uje se pravilnikom federalnoga ministra. Zdravstveni djelatnik obavlja poslove svoje profesije, samo u okviru svoga stru~nog naziva odre|enog licencijom izdatom od mjerodavne komore. ^lanak 149. Mjerodavna komora oduzima zdravstvenom djelatniku licenciju, ako: – kandidat ne zadovoljava prilikom obnavljanja licencije, – mjerodavna komora odredi tu mjeru kao najstro`u kaznu zbog kr{enja eti~kih na~ela struke, – dopunski rad obavlja suprotno odredbama ovoga zakona. ^lanak 150. Federalni ministar pravilnikom propisuje: – sadr`aj i na~in provo|enja vje`beni~kog sta`a, – uvjete koje moraju ispunjavati zdravstvene ustanove i privatna praksa kod kojih zdravstveni djelatnici provode vje`beni~ki sta`, – sadr`aj i opseg stru~ne prakse dodiplomskog studija med i cine, stomatologije, farmacije i zdravstvenog studija zavr{enog po bolonjskom procesu, a koji je ekvivalentan vje`beni~kom sta`u za doktore med i cine, doktore stomatologije, magistre farmacije i osobe sa zavr{enim fakultetom zdravstenih studija koje su studij med i cine, stomatologije, farmacije, kao i zdravstveni studij zavr{ile po predbolonjskom procesu, – sadr`aj, pro gram i na~in polaganja stru~noga ispita, – sadr`aj i izgled uvjerenja o polo`enom stru~nom ispitu. ^lanak 151. Zdravstveni djelatnici imaju pravo i obvezu stru~no se usavr{avati radi odr`avanja i unapre|ivanja kvalitete zdravstvene za{tite. Stru~no usavr{avanje zdravstvenih djelatnika iz stavka 1. ovoga ~lanka, osim specijalizacije i subspecijalizacije, obuhva}a i posebne oblike stru~nog usavr{avanja kroz kontinuirano pra}enje i usvajanje suvremenih znanja i vje{tina iz pojedinih oblasti, a kojim se osigurava i unapre|uje kvaliteta zdravstvene za{tite. Plan stru~nog usavr{avanja zdravstvenih djelatnika, svake kalendarske godine, donosi zdravstvena ustanova odnosno privatna praksa sukladno registriranoj djelatnosti, kao i prioritetima razvitka. Federalni ministar utvr|uje pravilnikom plan i pro gram posebnih oblika stru~nog usavr{avanja zdravstvenih djelatnika, kao i na~in obavljanja stru~nog usavr{avanja, te sadr`aj i izgled certifikata o obavljenom stru~nom usavr{avanju. ^lanak 152. Znanje iz zdravstvenog menad`menta mo`e se ste}i kroz edukaciju iz zdravstvenog menad`menta, specijalizaciju iz zdravstvenog menad`menta, kao i postdiplomsku nastavu iz zdravstvenog menad`menta na ovla{tenim fakultetima. Organizacija i provo|enje edukacije iz zdravstvenog menad`menta i specijalizacije iz zdravstvenog menad`menta je u mjerodavnosti Federalnoga ministarstva. Obavljanje odre|enih stru~nih poslova iz oblasti edukacije i specijalizacije iz stavka 2. ovoga ~lanka Federalno ministarstvo mo`e povjeriti zavodima za javno zdravstvo u Federaciji, drugim zdravstvenim ustanovama, medicinskim i drugim ovla{tenim fakultetima, a sukladno propisima o organizaciji tijela uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine. Plan i pro gram edukacije iz zdravstvenog menad`menta, kao i specijalizacije iz zdravstvenog menad`menta, na~in obavljanja edukacije i specijalizacije iz zdravstvenog menad`menta, uvjeti koje moraju ispuniti zdravstvene ustanove odnosno fakulteti kojima se povjerava javna ovlast za obavljanje odgovaraju}ih stru~nih poslova, te na~in njihove verifikacije od Federalnoga ministarstva, javno ogla{avanje edukacije odnosno specijali - zacije iz zdravstvenog menad`menta, mogu}nosti u~enja na daljinu, bli`e se ure|uje propisom federalnoga ministra. ^lanak 153. Zdravstveni djelatnici i zdravstveni suradnici s visokom stru~nom spremom mogu se specijalizirati u odre|enoj grani zdravstvene djelatnosti, te odre|enim granama subspecijalizacije. Grane specijalizacije, trajanje i pro gram specijalizacija i subspecijalizacija utvr|uje pravilnikom federalni ministar. ^lanak 154. Specijalizacija se mo`e odobriti zdravstvenom djelatniku i zdravstvenom suradniku koji ima izdato odobrenje za samostalan rad, te koji je u radnom odnosu u zdravstvenoj ustanovi koja dodjeljuje specijalizaciju ili ima privatnu praksu ili radi kod zdravstvenog djelatnika visoke stru~ne spreme privatne prakse koji dodjeljuje specijalizaciju i koji ima najmanje godinu radnoga iskustva u struci nakon polo`enog stru~nog ispita. Zdravstvenom djelatniku i zdravstvenom suradniku iz stavka 1. ovoga ~lanka koji nije u radnome odnosu u zdravstvenoj ustanovi niti ima privatnu praksu, odnosno ne radi kod zdravstvenoga djelatnika visoke stru~ne spreme privatne prakse, Ponedjeljak, 2.8.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 46 – Stranica 23 federalni ministar mo`e odobriti specijalizaciju za potrebe mjerodavnoga ministarstva zdravstva, dr`avnoga odnosno Federalnoga ministarstva ili tijela dr`avne ili federalne uprave, fakulteta zdravstvenoga usmjerenja, pravnih osoba koje obavljaju znanstvenoistra`iva~ku djelatnost, pravnih osoba koje obavljaju proizvodnju i promet lijekova i medicinskih sredstava, zavoda zdravstvenoga osiguranja. Odobrenje za specijalizaciju odnosno subspecijalizaciju daje federalni ministar, na temelju godi{njega plana potrebnih specijalizacija i subspecijalizacija koji donosi na prijedlog kantonalnih ministarstava zdravstva. Za odobrenje specijalizacije odnosno subspecijalizacije, koje odobrava federalni ministar zdravstvenim djelatnicima i zdravstve nim suradnicima iz stavka 2. ovoga ~lanka, nije potrebno utvr|ivanje godi{njeg plana specijalizacija i subspe - cija lizacija. Godi{nji prijedlog specijalizacija odnosno subspecijalizacija za podru~je kantona, kantonalna ministarstva usugla{avaju sa zavodom za javno zdravstvo kantona i zavodom zdravstvenoga osiguranja kantona. Odobrenje iz st. 3. i 4. ovoga ~lanka izdaje se rje{enjem protiv kojeg nije dopu{tena `alba, ve} se protiv toga rje{enja mo`e pokrenuti upravni spor. ^lanak 155. Specijalizacije i subspecijalizacije mogu se obavljati na fakultetima zdravstvenoga usmjerenja i ovla{tenim zdravstvenim ustanovama. Federalni ministar pravilnikom utvr|uje: – kriterije za prijem specijalizanata odnosno subspe - cijalizanata, – uvjete za zdravstvene ustanove i fakultete zdravstve - noga usmjerenja u kojima se obavlja specijalizantski odnosno subspecijalizantski sta`, kao i postupak njihove verifikacije, – na~in obavljanja specijalizantskog odnosno subspecija - lizan tskog sta`a, – uvjete za obavljanje specijalizantskog odnosno subspe - cija lizan tskog sta`a u inozemstvu, – polaganja specijalisti~kog odnosno subspecijalizan - tskog ispita, odnosno ispita iz subspecijalizacije, – na~in i postupak priznavanja vremena provedenog na postdiplomskom studiju u subspecijalizaciji, – tro{kove obavljanja specijalizantskog odnosno subspecijalizantskog sta`a i polaganja specijalisti~kog odnosno subspecijalisti~kog ispita. ^lanak 156. U subspecijalisti~ki sta` priznaje se vrijeme provedeno na postdiplomskom studiju u cijelosti ili djelomice, ako teoretski pro gram postdiplomskog studija odgovara teoretskom programu subspecijalizacije. Federalni ministar utvr|uje rje{enjem priznavanje vremena iz stavka 1. ovoga ~lanka. Protiv rje{enja iz stavka 2. ovoga ~lanka nije dopu{tena `alba, ali se mo`e pokrenuti upravni spor. ^lanak 157. Nakon uspje{no zavr{enog specijalisti~kog odnosno subspecijalisti~kog sta`a kandidat pola`e specijalisti~ki odnosno subspecijalisti~ki ispit pred ispitnim povjerenstvom i stje~e pravo na naziv specijalista odre|ene specijalnosti odnosno naziv subspecijaliste odre|ene subspecijalizacije. ^lanove ispitnog povjerenstva iz stavka 1. ovoga ~lanka imenuje federalni ministar iz redova priznatih stru~njaka odre|enih specijalnosti, poglavito iz redova nastavnika u znanstveno- nastavnom zvanju redovitoga profesora, izvanred - nog profesora ili docenta. Federalni ministar utvr|uje listu ispitiva~a za specijalisti~ke i subspecijalisti~ke ispite, na prijedlog ovla{tenih zdravstvenih ustanova i fakulteta zdravstvenoga usmjerenja. ^lanak 158. Federalni ministar mo`e specijalizantski, odnosno subspecijalizantski sta` obavljen u inozemstvu, priznati u cijelosti ili djelomice, ako pro gram specijalizantskog odnosno subspecijalizantskog sta`a provedenog u inozemstvu bitno ne odstupa od programa va`e}eg na teritoriju Federacije. Federalni ministar utvr|uje rje{enjem priznavanje specijalizantskog odnosno subspecijalizantskog sta`a iz stavka 1. ovoga ~lanka koje je kona~no u upravnome postupku i protiv kojeg se mo`e pokrenuti upravni spor. Nakon izdatog rje{enja iz stavka 2. ovoga ~lanka, federalni ministar, na zahtjev kandidata, mo`e priznati i polo`en specijalisti~ki odnosno subspecijalisti~ki ispit u inozemstvu, ukoliko isti bitno ne odstupa od programa polaganja specija listi - ~kog odnosno subspecijalisti~kog ispita u Federaciji. Federalni ministar utvr|uje rje{enjem priznavanje specijalisti~kog odnosno subspecijalisti~kog ispita iz stavka 3. ovoga ~lanka koje je kona~no u upravnome postupku i protiv kojeg se mo`e pokrenuti upravni spor. Federalni }e ministar pravilnikom urediti uvjete i na~in priznavanja specijalizantskog odnosno subspecijalizantskog sta`a, kao i na~in priznavanja specijalisti~kog odnosno subspecijalisti~kog ispita obavljenog i polo`enog u inozemstvu. ^lanak 159. Strani dr`avljani mogu specijalizirati pod uvjetima utvr|enim ugovorom izme|u Federacije, odnosno kantona i strane zemlje, na temelju me|unarodnih ugovora u koje su uklju~ene i specijalizacije ili putem posebnih ugovora koje zaklju~i Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine sa stranim djelatnicima ili organizacijama. Strani dr`avljanin mo`e zapo~eti specijalizaciju uz dokaz o zavr{enom fakultetu zdravstvenoga usmjerenja, a koji je nostrificiran od mjerodavnoga dr`avnog tijela, o poznavanju bosanskoga/hrvatskoga/srpskoga jezika i o osiguranom pla}anju svih tro{kova specijalizantskog sta`a i polaganja specijalisti~kog ispita. Federalni ministar pravilnikom bli`e ure|uje na~in i postupak odobravanja specijalizacije odnosno subspecijaliza - cije, kao i na~in polaganja specijalisti~kog odnosno subspecija - listi~kog ispita za stranog dr`avljanina. ^lanak 160. Dr`avljani Bosne i Hercegovine s prebivali{tem na teritoriju Federacije mogu na osobni zahtjev zatra`iti od Federalnoga ministarstva odobrenje specijalizacije odnosno subspecijaliza - cije, pri ~emu snose tro{kove specijalizantskog odnosno subspe - cija lizantskog sta`a, kao i tro{kove polaganja specijalisti~kog odnosno subspecijalisti~kog ispita. Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga ~lanka prila`e se dokaz o zavr{enom fakultetu zdravstvenog usmjerenja, uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu, dokaz o godini dana radnoga sta`a u struci, te dokaz o osiguranom pla}anju svih tro{kova specijal i - zant skog odnosno subspecijalizantskog sta`a i polaganje specijalisti~kog odnosno subspecijalisti~kog ispita. Federalni ministar pravilnikom bli`e ure|uje na~in i postu - pak odobravanja specijalizacije odnosno subspecijaliza cije, kao i na~in polaganja specijalisti~kog odnosno subspecijalisti~kog ispita u smislu ovoga ~lanka. ^lanak 161. Doktorima med i cine specijalistima, doktorima stomatolo - gije specijalistima, magistrima farmacije specijalistima, odnosno in`enjerima medicinske biokemije specijalistima koji imaju deset godina rada u svojstvu specijalista, te najmanje 10 objavljenih stru~nih radova i ostvarene uspje{ne rezultate na stru~nom usavr{avanju zdravstvenih djelatnika, kao i prakti~an doprinos unapre|enju zdravstvene za{tite, mo`e se dodijeliti naziv primarijus. Prijedlog za dodjelu naziva primarijus za svaku kalendarsku godinu donosi povjerenstvo koje imenuje federalni ministar iz Broj 46 – Stranica 24 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 2.8.2010. redova istaknutih stru~njaka iz oblasti med i cine, stomatologije i farmacije. Odluku o dodjeli naziva primarijus, na temelju prijedloga iz stavka 2. ovoga ~lanka, donosi federalni ministar. Federalni }e ministar pravilnikom regulirati bli`e uvjete za osobe koje se natje~u za dodjelu naziva primarijus, kao i kriterije i postupak za priznavanje naziva primarijus. XV. PRIVATNA PRAKSA ^lanak 162. Privatnu praksu mo`e samostalno obavljati zdravstveni djelatnik s visokom stru~nom spremom pod sljede}im uvjetima: 1) da ima odgovaraju}e obrazovanje zdravstvenog usmje - renja, polo`en stru~ni ispit, a za specijalisti~ke ordinacije i odgovaraju}i specijalisti~ki ispit, te licenciju izdatu od mjerodavne komore; 2) da je dr`avljanin Bosne i Hercegovine s prebivali{tem na teritoriju Federacije; 3) da je radno sposoban za obavljanje privatne prakse; 4) da je potpuno poslovno sposoban; 5) da mu pravomo}nom sudskom presudom ili odlukom drugoga mjerodavnog tijela nije izre~ena mjera sigurnosti ili za{titna mjera zabrane obavljanja zdravstvene za{tite, odnosno za{titna mjera udaljenja, dok te mjere traju; 6) da nije u radnome odnosu, odnosno da ne obavlja drugu samostalnu djelatnost; 7) da raspola`e odgovaraju}im prostorom; 8) da raspola`e odgovaraju}om medicinsko-tehni~kom opremom, 9) da pribavi pozitivno mi{ljenje mjerodavne komore o opravdanosti osnivanja privatne prakse. ^lanak 163. Doktor med i cine i doktor stomatologije obavljaju privatnu praksu u privatnim ordinacijama, magistri farmacije u privatnim ljekarnama, a diplomirani in`enjeri medicinske biokemije u privatnim medicinsko-biokemijskim laboratorijama. U privatnim ordinacijama iz stavka 1. ovoga ~lanka mo`e se organizirati priru~ni laboratorij za osnovne laboratorijske pretrage. Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga ~lanka, doktor stoma - tologije mo`e pored privatne ordinacije osnovati zubotehni~ki laboratorij za potrebe obavljanja privatne prakse koja mu je odobrena i u koji je du`an uposliti, na puno radno vrijeme, odgovaraju}i broj zubnih tehni~ara s polo`enim stru~nim ispitom. ^lanak 164. Zdravstveni djelatnici sa zavr{enim fakultetom zdravstvenih studija, kao i zdravstveni djelatnici vi{e ili srednje stru~ne spreme mogu obavljati privatnu praksu iz svoje stru~ne spreme i to: – diplomirana medicinska sestra - tehni~ar, – diplomirani in`enjer medicinsko-laboratorijske dijagno - stike, – diplomirani in`enjer medicinske radiologije, – diplomirani sanitarni in`enjer, – diplomirani fizioterapeut, – medicinska sestra - tehni~ar svih profila, – zubni tehni~ari. Zdravstveni djelatnici iz stavka 1. ovoga ~lanka moraju imati odgovaraju}e obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, polo`en stru~ni ispit, te ispunjavati uvjete iz ~lanka 162. stavak 1. to~ke 2. - 9. ovoga zakona. Medicinske sestre - tehni~ari op}eg smjera iz stavka 1. ovoga ~lanka poslove zdravstvene njege bolesnika obavljaju samo - stalno. Medicinske sestre - tehni~ari i zubni tehni~ari iz stavka 1. ovoga ~lanka poslove privatne prakse obavljaju prema uputama i stru~nom nadzoru doktora med i cine ili doktora stomatologije, na na~in i pod uvjetima utvr|enim posebnim ugovorom. ^lanak 165. Zahtjev za obavljanje privatne prakse podnosi se mjerodav - nom kantonalnom ministru koji rje{enjem utvr|uje ispunjenost uvjeta za obavljanje privatne prakse iz ~l. 162. i 164. ovoga zakona. Federalni ministar pravilnikom utvr|uje uvjete za obavljanje privatne prakse. ^lanak 166. Zdravstveni djelatnik ne mo`e zapo~eti s radom u privatnoj praksi, dok mjerodavni kantonalni ministar rje{enjem ne utvrdi da su ispunjeni uvjeti za po~etak rada. ^lanak 167. Privatni zdravstveni djelatnici u svome nazivu isti~u ime i prezime, adresu privatne prakse, oznaku djelatnosti i radno vrijeme. ^lanak 168. Zdravstveni djelatnici iz ~lanka 163. ovoga zakona mogu imati samo jednu ordinaciju, ljekarnu ili medicinsko-biokemijski laboratorij, a zdravstveni djelatnici iz ~lanka 164. ovoga zakona samo jednu privatnu praksu u svojoj struci. Zdravstveni djelatnici iz stavka 1. ovoga ~lanka obavljaju poslove privatne prakse osobno. Zdravstveni djelatnik iz stavka 1. ovoga ~lanka mo`e primiti u radni odnos jednog zdravstvenog djelatnika iste struke sukladno djelatnosti za koju je registrirana privatna praksa. U istoj ordinaciji, ljekarni, odnosno medicinskobiokemijskom laboratoriju mogu obavljati privatnu praksu dva tima zdravstvenih djelatnika iste struke u smjenskom radu. Zdravstveni djelatnici iz ~lanka 162. ovoga zakona mogu obavljati privatnu praksu u timu s jednim ili vi{e zdravstvenih djelatnika srednje ili vi{e stru~ne spreme. Odobrenje za obavljanje privatne prakse predvi|ene u st. 3, 4. i 5. ovoga ~lanka izdaje rje{enjem mjerodavni kantonalni ministar. ^lanak 169. Vi{e zdravstvenih djelatnika koji obavljuju privatnu praksu mogu se udru`iti u skupnu privatnu praksu. Uvjete za skupnu privatnu praksu pravilnikom utvr|uje federalni ministar. ^lanak 170. Zdravstveni djelatnici s visokom stru~nom spremom koji obavljaju privatnu praksu mogu u zdravstvenim ustanovama obavljati poslove iz svoje struke na temelju posebnog ugovora sa zdravstvenom ustanovom. Uvjete za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga ~lanka ure|uje pravilnikom federalni ministar. ^lanak 171. Doktor med i cine odnosno doktor stomatologije privatne prakse koji obavlja djelatnost kao izabrani doktor, obvezan je u slu~aju odsutnosti ili privremene obustave rada osigurati za opredijeljene osigurane osobe zamjenu ugovorom s drugim zdravstvenim djelatnikom iste struke i specijalizacije koji obavlja privatnu praksu ili sa zdravstvenom ustanovom primarne zdravstvene za{tite, koji }e za to vrijeme umjesto njega pru`ati zdravstvenu za{titu tim osobama. ^lanak 172. Zdravstveni djelatnici privatne prakse obvezni su: 1) pru`ati hitnu medicinsku pomo} svim osobama u sklopu svoje stru~ne spreme; 2) sudjelovati na poziv mjerodavnoga tijela u radu na sprje~avanju i suzbijanju zaraznih bolesti kao i na za{titi i spa{avanju stanovni{tva u slu~aju katastrofe; 3) voditi zdravstvenu dokumentaciju i drugu evidenciju o osobama kojim pru`aju zdravstvenu za{titu i podnositi izvje{}e o tome mjerodavnoj zdravstvenoj ustanovi su - klad no propisima o evidencijama u djelatnosti zdravstva; Ponedjeljak, 2.8.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 46 – Stranica 25 4) vr{iti redovitu kontrolu sterilizacije i voditi evidenciju o tome; 5) posjedovati anafilakti~ki set s ampulama ispravnog roka valjanosti; 6) voditi redovitu kontrolu valjanosti lijekova i medicinskih sredstava koje primjenjuju u privatnoj praksi; 7) davati podatke o svome radu na zahtjev mjerodavnoga tijela; 8) dostavljati izvje{}a o obra~unu ukupnih sredstava u privatnoj praksi, na zahtjev kantonalnoga ministarstva, a sukladno propisima o zdravstvenome osiguranju. Obveze utvr|ene u stavku 1. ovoga ~lanka odgovaraju}e se primjenjuju i na zdravstvene ustanove. ^lanak 173. Zdravstveni djelatnici koji obavljaju privatnu praksu mogu privremeno obustaviti rad. Rad se mo`e privremeno obustaviti zbog bolesti, ako je zdravstveni djelatnik izabran ili imenovan na stalnu du`nost u odre|enim tijelima vlasti, ako za taj rad prima pla}u ili ako se uposli u konzularnom ili diplomatskom predstavni{tvu ili zbog drugoga opravdanog razloga. O toj ~injenici zdravstveni djelatnik obvezan je obavijestiti mjerodavnoga kantonalnog ministra, ako je odsutan vi{e od 30 radnih dana neprekidno tijekom godine. Zdravstveni djelatnik obvezan je podnijeti zahtjev za privremenom obustavom rada najkasnije u roku od osam dana od isteka roka iz stavka 3. ovoga ~lanka, odnosno u roku od tri dana od dana prestanka razloga koji ga je u tome onemogu}io. Privremena obustava rada mo`e trajati najdulje ~etiri godine. Mjerodavni kantonalni ministar donosi rje{enje o privremenoj obustavi rada. ^lanak 174. Pravo na obavljanje privatne prakse prestaje: 1) odjavom; 2) po sili zakona; 3) rje{enjem mjerodavnoga tijela. Rje{enje o prestanku obavljanja prakse donosi mjerodavno tijelo sukladno zakonu. ^lanak 175. Pravo na obavljanje privatne prakse po sili zakona prestaje ako osoba koja ima odobrenje za rad: 1. umre; 2. izgubi trajno radnu sposobnost za obavljanje poslova; 3. izgubi poslovnu sposobnost potpuno ili djelomice; 4. izgubi odobrenje za samostalan rad; 5. zasnuje radni odnos, odnosno po~ne obavljati drugu samostalnu djelatnost, osim u slu~aju obustave rada iz ~lanka 173. stavak 2. ovoga zakona, ako je osoba izabrana ili imenovana na stalnu du`nost u odre|enim tijelima vlasti, ako za taj rad prima pla}u ili ako se uposli u konzularnom ili diplomatskom predstavni{tvu; 6. izgubi pravo raspolaganja prostorom, odnosno odgovaraju}om medicinsko-tehni~kom opremom; 7. bude pravomo}nom sudskom presudom osu|ena na kaznu zatvora dulje od {est mjeseci ili joj je izre~ena za{titna mjera sigurnosti ili za{titna mjera zabrane obavljanja zdravstvene za{tite. Rje{enje o prestanku obavljanja privatne prakse po sili zakona donosi mjerodavni kantonalni ministar. ^lanak 176. Mjerodavni kantonalni ministar donosi rje{enje o prestanku odobrenja za obavljanje privatne prakse, ako se utvr|eni nedostaci u obavljanju poslova ne otklone u roku odre|enom rje{enjem mjerodavnoga tijela. Mjerodavni kantonalni ministar mo`e donijeti rje{enje o prestanku odobrenja za obavljanje privatne prakse zdravstve nom djelatniku ako: 1) ne ispunjava uvjete za obavljanje privatne prakse utvr|ene ovim zakonom i propisima donijetim na temelju ovoga zakona; 2) prestane s radom bez odobrenja mjerodavnoga tijela; 3) ne obavlja poslove osobno ili ako koristi rad drugih osoba protivno odobrenju i zakonu; 4) ima vi{e od jedne ordinacije, ljekarne ili medicinskobiokemijskog laboratorija, odnosno jedne privatne prakse u svojoj struci; 5) reklamira svoj rad i svoju ordinaciju, ljekarnu ili medicinsko-biokemijski laboratorij, odnosno privatnu praksu, protivno aktu koji donosi mjerodavna komora; 6) na prijedlog mjerodavne komore. ^lanak 177. Protiv rje{enja iz ~l. 165, 168, 173, 175. i 176. ovoga zakona mo`e se izjaviti `alba Federalnom ministarstvu. @alba iz stavka 1. ovoga ~lanka podnosi se putem mjerodavnoga kantonalnog ministarstva, u roku od 15 dana od dana prijema rje{enja. ^lanak 178. Privatna praksa ne mo`e se obavljati u okviru djelatnosti iz ~lanka 51. ovoga zakona. ^lanak 179. Zdravstveni djelatnik koji obavlja privatnu praksu mo`e ostvariti prihode: – putem ugovora sa zavodom zdravstvenoga osiguranja kantona, ako poslove obavlja kao ugovorni privatni zdravstveni djelatnik, – putem dragovoljnog zdravstvenog osiguranja, – putem pro{irenog zdravstvenog osiguranja, – izravnom naplatom od pacijenta kojem nije izabrani zdravstveni djelatnik. Cijene zdravstvenih usluga za poslove ugovornog privatnog zdravstvenog djelatnika odre|uje zavod zdravstvenoga osiguranja kantona. Maksimalnu cijenu zdravstvenih usluga za poslove privatne prakse u kojima zdravstveni djelatnik koji obavlja privatnu praksu nije ugovorni privatni zdravstveni djelatnik utvr|uje mjerodavna komora. Cijene zdravstvenih usluga iz dragovoljnog zdravstvenog osiguranja odre|uje dru{tvo za osiguranje, uz prethodno pribavljeno mi{ljenje mjerodavne komore. ^lanak 180. Zabranjeno je ogla{avanje odnosno reklamiranje zdravstve - nih usluga, stru~no-medicinskih postupaka i metoda zdravstvene za{tite, uklju~uju}i zdravstvene usluge, metode i postupke alternativne med i cine koje se obavljaju u privatnoj praksi, u sredstvima javnoga informiranja i na drugim nositeljima oglasnih poruka koje su ure|ene zakonom kojim se regulira oblast reklamiranja protivno eti~kim na~elima, kao i stru~nim i znanstvenim na~elima struke. Dozvoljeno je ogla{avanje naziva zdravstvene ustanove, odnosno naziva privatne prakse, sjedi{ta, djelatnosti koja je utvr|ena rje{enjem o ispunjenosti uvjeta za obavljanje zdravstvene djelatnosti, kao i radnoga vremena. Rezultati u primjeni stru~no-medicinskih metoda i postupaka zdravstvene za{tite mogu se saop}avati samo na stru~nim i znanstvenim skupovima i objavljivati u stru~nim i znanstvenim ~asopisima i publikacijama. Odredbe ovoga ~lanka odgovaraju}e se primjenjuju i na zdravstvenu ustanovu. XVI. ORGANIZACIJA RADA I RADNO VRIJEME ^lanak 181. Zdravstvene ustanove koje imaju sta tus ugovorne zdravstve - ne ustanove obvezne su neprekidno pru`ati zdravstvenu za{titu, radom u jednoj, dvije ili vi{e smjena, dvokratnim radnim vremenom, prilago|avanjem radnoga vremena, pripravno{}u ili Broj 46 – Stranica 26 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 2.8.2010. de`urstvom sukladno potrebama stanovni{tva i oblicima pru`anja zdravstvenih usluga. De`urstvo je poseban oblik rada kada djelatnik mora biti nazo~an u zdravstvenoj ustanovi nakon redovitoga radnog vremena. De`urstvo po~inje iza prve ili druge smjene, a zavr{ava po~etkom rada prve smjene. Pripravnost je poseban oblik rada, kada djelatnik ne mora biti nazo~an u zdravstvenoj ustanovi, ali mora biti dostupan radi obavljanja hitne medicinske pomo}i. Naknada za rad u de`urstvu i naknada za rad u pripravnosti, te radno vrijeme provedeno u de`urstvu i pripravnosti utvr|uje se na na~in i pod uvjetima sukladno propisima o radu, kao i granskom kolektivnom ugovoru za oblast zdravstva. Rad po pozivu je poseban oblik rada kada djelatnik ne mora biti nazo~an u zdravstvenoj ustanovi, ali se mora odazvati na poziv radi obavljanja djelatnosti. Zdravstveni djelatnici ne smiju napustiti radno mjesto dok nemaju zamjenu, iako je njihovo radno vrijeme proteklo, ako bi time bila dovedena u pitanje sigurnost pru`anja zdravstvene za{tite. Po~etak, zavr{etak i raspored radnoga vremena zdravstvenih ustanova koje imaju sta tus ugovorne zdravstvene ustanove, kao i privatnih zdravstvenih djelatnika koji imaju sta tus ugovornih privatnih zdravstvenih djelatnika, utvr|uje se kantonalnim propisom, uz prethodno mi{ljenje mjerodavne komore. ^lanak 182. Zdravstvene ustanove utvr|uju op}im aktom pru`anje zdravstvene za{tite, i to: – u hitnoj medicinskoj pomo}i neprekidno 24 sata, – u primarnoj zdravstvenoj djelatnosti organiziranjem rada u jednoj ili dvije smjene, dvokratnim radnim vremenom, prilago|avanjem radnog vremena, te stalnom pripravno{}u i de`urstvom prema potrebama stanovni{tva, – duljinu radnoga vremena u ambulantama s malim brojem gravitiraju}ih pacijenata, sukladno srazmjernom broju registriranih pacijenata u odnosu na utvr|ene nor - ma tive za jedan zdravstveni tim, – u specijalisti~ko-konzultativnoj zdravstvenoj djelatno - sti organiziranjem rada u jednoj ili dvije smjene, dvokrat nim radnim vremenom, te prilago|avanjem radnog vremena prema potrebama stanovni{tva, – u bolni~koj zdravstvenoj djelatnosti u jednoj ili vi{e smjena te posebnim uvjetima rada (de`urstvo i stalna pripravnost) prema potrebama stanovni{tva i pojedinih oblika bolni~kog lije~enja sukladno mogu}nostima zdravstvene ustanove. Dopunski rad zdravstvenih djelatnika ^lanak 183. Sukladno propisima o radu, zdravstveni djelatnik uposlen u zdravstvenoj ustanovi u stalnom radnom odnosu, koji ispunjava uvjete propisane pravilnikom federalnoga ministra, po pribavljenom mi{ljenju mjerodavne komore i uz prethodnu suglasnost poslodavca zdravstvene ustanove u kojoj je uposlen u stalnom radnom odnosu, mo`e obavljati poslove svoje struke dopunskim radom, ali ne dulje od jedne tre}ine punog radnog vremena, i to: – u javnoj zdravstvenoj ustanovi u kojoj je uposlen u stalnom radnom odnosu, – u drugoj zdravstvenoj ustanovi, u svim oblicima vlasni{tva, – kod zdravstvenoga djelatnika iste specijalnosti koji obavlja registriranu privatnu praksu. Obavljanje dopunskoga rada iz stavka 1. ovoga ~lanka odobrava ravnatelj zdravstvene ustanove u kojoj je zdravstveni djelatnik uposlen u stalnom radnom odnosu, a sukladno svojim mjerodavnostima iz propisa o radu, zaklju~ivanjem ugovora iz ~lanka 185. stavak 3. ovoga zakona. Obavljanje dopunskog rada u slu~ajevima predvi|enim u stavku 1. alineja 1. ovoga ~lanka odobrava se samo ako su ispunjeni sljede}i uvjeti: – ako je zbog ograni~enih kapaciteta u kori{tenju raspo - lo`ive medicinsko-tehni~ke opreme i/ili ograni~enog broja zdravstvenih djelatnika odre|ene struke ote`ano ostvarivanje zdravstvene za{tite u javno zdravstvenoj ustanovi, pri provedbi dijagnosti~kih, terapijskih i rehabilitacijskih postupaka koji se financiraju iz sredstava obvezatnog zdravstvenog osiguranja, – ako dopunski rad ne utje~e na organizaciju rada pojedinih djelatnosti ili zdravstvene ustanove kao cjeline u kojoj je zdravstveni djelatnik uposlen u stalnom radnom odnosu. ^lanak 184. Obavljanje dopunskog rada bli`e se regulira ugovorom o dopunskom radu i mo`e se zaklju~iti za: 1) pru`anje zdravstvenih usluga koje nisu obuhva}ene obvezatnim zdravstvenim osiguranjem u pogledu sadr`aja, opsega i standarda, odnosno za zdravstvene usluge koje se ne ostvaruju sukladno na~inu i postupku ostvarivanja prava iz obvezatnog zdravstvenog osiguranja; 2) pru`anje zdravstvenih usluga koje zdravstvena ustanova odnosno privatna praksa pru`a koja je u ugovornom odnosu sa zavodom zdravstvenog osiguranja, a za koje ne mo`e na druk~iji na~in osigurati odgovaraju}e zdravstve - ne djelatnike; 3) pru`anje zdravstvenih usluga koje zdravstvena ustanova odnosno privatna praksa pru`a za potrebe osoba koje nemaju svojstvo osigurane osobe sukladno zakonu kojim se ure|uje zdravstveno osiguranje. Zdravstveni djelatnik iz stavka 1. ovoga ~lanka mo`e zaklju~iti samo jedan ugovor o dopunskome radu s drugim poslodavcem. Ukoliko zdravstveni djelatnik iz stavka 1. ovoga ~lanka zaklju~uje ugovor o obavljanju dopunskoga rada u javnoj zdravstvenoj ustanovi u kojoj je uposlen u stalnom radnome odnosu, ne mo`e zaklju~iti ugovor o dopunskom radu s drugim poslodavcem. Zdravstveni djelatnik koji obavlja poslove po osnovi ugovora o dopunskom radu kod drugog poslodavca suprotno odredbi ovoga ~lanka ~ini te`u povredu radne obveze. Mjerodavno kantonalno ministarstvo du`no je pratiti zakonitost obavljanja dopunskog rada na podru~ju kantona i poduzimati mjere sukladno zakonu. Kantonalni ministar svake kalendarske godine, po prethodno pribavljenom mi{ljenju javnih zdravstvenih ustanova, kao i zavoda za javno zdravstvo kantona, naredbom utvr|uje potrebu obavljanja dopunskog rada i odre|uje specijalnosti za koje se obavlja dopunski rad na podru~ju kantona. Na~in, postupak i uvjete, kao i druga pitanja od zna~aja za organiziranje i obavljanje dopunskog rada zdravstvenih djelatnika u zdravstvenoj ustanovi ili privatnoj praksi propisuje federalni ministar. ^lanak 185. Ugovor za obavljanje dopunskog rada u slu~ajevima predvi|enim u ~lanku 183. stavak 1. alineja 1, 2. i 3. ovoga zakona zaklju~uje se u pismenom obliku i sadr`i: vrstu, na~in, vrijeme trajanja dopunskog rada, visinu i na~in utvr|ivanja naknade za rad, obveznika uplate utvr|ene naknade za pru`enu zdravstvenu uslugu, sukladno zakonu i op}im aktima. Ugovor iz stavka 1. ovoga ~lanka, u slu~aju obavljanja dopunskoga rada predvi|enog u ~lanku 183. stavak 1. alineja 2. i 3. zaklju~uje zdravstveni djelatnik uposlen u zdravstvenoj ustanovi u stalnom radnom odnosu i ravnatelj te zdravstvene ustanove, s jedne strane, s ravnateljem zdravstvene ustanove odnosno osniva~em privatne prakse u kojoj se obavlja dopunski rad, s druge strane. Ponedjeljak, 2.8.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 46 – Stranica 27 U slu~aju iz ~lanka 183. stavak 1. alineja 1. ugovor se zaklju~uje izme|u ravnatelja zdravstvene ustanove i zdravstvenog djelatnika koji je u stalnom radnom odnosu u toj zdravstvenoj ustanovi u kojoj i obavlja dopunski rad. Zdravstvene ustanove ~iji su uposlenici zaklju~ili ugovor o dopunskom radu iz st. 2. i 3. ovoga ~lanka du`ne su redovito izvje{}ivati mjerodavno kantonalno ministarstvo, mjerodavne komore, kao i mjerodavne inspekcije o zaklju~enim ugovorima o dopunskom radu, te svim promjenama koje nastanu u provo|enju ovih ugovora. Zdravstvene usluge koje se pru`aju po osnovi dopunskog rada zdravstvenih djelatnika ne mogu se financirati iz sredstava obvezatnog zdravstvenog osiguranja, izuzev zdravstvenih usluga koje se obavljaju sukladno ~lanku 184. stavak 1. to~ka 2. ovoga zakona. Pacijent ima pravo na potpune informacije o na~inu i postupku pru`anja zdravstvenih usluga u okviru dopunskoga rada zdravstvenih djelatnika. Zdravstvena za{tita u izvanrednim prilikama ^lanak 186. U slu~aju prirodnih i drugih nesre}a, kada mjerodavno tijelo op}ine, kantona, Federacije proglasi stanje prirodne i druge nesre}e, zdravstvene ustanove i privatni zdravstveni djelatnici du`ni su izvr{avati naredbe mjerodavnih sto`era civilne za{tite. U sto`ere civilne za{tite iz stavka 1. ovoga ~lanka imenuje se ~lan sto`era iz odgovaraju}e zdravstvene ustanove, ministarstva zdravstva ili zavoda. ^lanak 187. U ve}im incidentnim situacijama kada nije progla{eno stanje prirodne i druge nesre}e iz ~lanka 189. ovoga zakona, s ciljem upravljanja i koordiniranja rada zdravstvenih ustanova i privatnih zdravstvenih djelatnika osniva se Krizni sto`er Federalnoga ministarstva odnosno kantonalnoga ministarstva (u daljnjem tekstu: Krizni sto`er) koji djeluje do momenta progla{avanja prirodne i druge nesre}e, kada ulogu upravljanja akcijama za{tite i spa{avanja na teritoriju Federacije, odnosno podru~ju kantona, preuzima Federalni odnosno kantonalni sto`er civilne za{tite. Ve}a incidentna situacija iz stavka 1. ovoga ~lanka je bilo koji doga|aj koji predstavlja ozbiljnu prijetnju zdravlju ljudi u odre|enoj zajednici, te uzrokuje ili bi mogao uzrokovati takav broj ili vrstu `rtava koje nije mogu}e zbrinuti redovitom organizacijom rada zdravstvenih ustanova i privatnih zdravstvenih djelatnika. ^lanove Kriznoga sto`era iz stavka 1. ovoga ~lanka imenuje mjerodavni ministar zdravstva. Federalni ministar pravilnikom ure|uje organiziranje i na~in rada Kriznoga sto`era u smislu ovoga ~lanka. ^lanak 188. U slu~ajevima prirodnih i drugih nesre}a, kao i epidemija ve}ih razmjera federalni odnosno kantonalni ministar mjerodavan je poduzimati i one mjere i aktivnosti koje nisu utvr|ene ovim zakonom i podzakonskim aktima donijetim na temelju ovoga zakona, uklju~uju}i i mjere mobilizacije i anga`iranja, organizacije i rasporeda rada i radnoga vremena, promjene mjesta i uvjeta rada pojedinih zdravstvenih ustanova i privatnih zdravstvenih djelatnika, dok te okolnosti traju. ^lanak 189. Pravne osobe iz oblasti zdravstva, sukladno propisu o za{titi i spa{avanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesre}a, du`ne su organizirati poslove za{tite i spa{avanja ljudi i materijalnih dobara u svojoj sredini kroz dono{enje odgovaraju}ih planova za{tite i spa{avanja za svoje djelovanje u slu~aju prirodne i druge nesre}e. ^lanak 190. [trajk u zdravstvenim ustanovama hitne medicinske pomo}i i u slu`bama hitne medicinske pomo}i zdravstvenih ustanova, zdravstvenim ustanovama koje obavljaju transfuzijsku djelatnost, kao i u zavodima za javno zdravstvo nije dopu{ten. Na~in organiziranja {trajka, postupak mirenja i druga prava i obveze zdravstvenih ustanova, zdravstvenih djelatnika, kao i mjerodavnih tijela uprave bli`e se ure|uju propisima o {trajku. XVII. NADZOR ^lanak 191. Nadzor nad radom zdravstvenih ustanova, zdravstvenih djelatnika u zdravstvenim ustanovama, te privatnih zdravstvenih djelatnika obuhvata: – unutarnji nadzor, – zdravstveno-inspekcijski nadzor. Pored nadzora iz stavka 1. ovoga ~lanka, u zdravstvenoj ustanovi, odnosno privatnoj praksi mo`e se provoditi provjera kvalitete i sigurnosti zdravstvenih usluga, u postupku akredita - cije zdravstvenih ustanova i privatnih praksi, od vanjskog tima ovla{tenih ocjenjiva~a kvalitete, sukladno propisima o sustavu pobolj{anja kvalitete, sigurnosti i akreditaciji u zdravstvu. Unutarnji nadzor ^lanak 192. Zdravstvena ustanova obvezno provodi unutarnji nadzor nad radom svojih organizacijskih jedinica i zdravstvenih djelatnika. Za stru~ni rad zdravstvene ustanove odgovoran je ravnatelj zdravstvene ustanove. ^lanak 193. Unutarnji nadzor provodi se na temelju op}eg akta zdravstvene ustanove i godi{njeg plana i programa provedbe unutarnjeg nadzora. Op}im aktom iz stavka 1. ovoga ~lanka utvr|uje se na~in obavljanja unutarnjeg nadzora. Godi{nji plan i pro gram provo|enja unutarnjeg nadzora zdravstvena ustanova obvezna je dostaviti mjerodavnom kantonalnom odnosno Federalnom ministarstvu najkasnije do 31. prosinca teku}e godine za sljede}u godinu. Unutarnji nadzor iz stavka 1. ovoga ~lanka podrazumijeva i uspostavu, razvijanje i odr`avanje sustava pobolj{anja kvalitete i sigurnosti zdravstvenih usluga, sukladno propisima o sustavu pobolj{anja kvalitete, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu. Zdravstveno-inspekcijski nadzor ^lanak 194. Zdravstveno-inspekcijski nadzor nad primjenom i izvr{ava - njem zakona, drugih propisa i op}ih akata u djelatnosti zdravstva, kao i nadzor nad stru~nim radom zdravstvenih ustanova, zdravstvenih djelatnika, te privatnih zdravstvenih djelatnika obavlja mjerodavna uprava za inspekcije. Poslove zdravstveno-inspekcijskog nadzora iz stavka 1. ovoga ~lanka obavljaju federalni i kantonalni zdravstveni inspektori. Federalni zdravstveni inspektor obavlja zdravstvenoinspekcij ski nadzor u zdravstvenim ustanovama ~iji je osniva~ odnosno suosniva~ Federacija, a kantonalni zdravstveni inspektor u zdravstvenim ustanovama ~iji je osniva~ kanton, op}ina, odnosno pravna ili fizi~ka osoba, kao i u privatnoj praksi. U slu~aju stru~nog propusta zdravstvenog djelatnika ili povrede na~ela etike i medicinske deontologije, mjerodavni zdravstveni inspektor ustupit }e predmet na postupanje mjerodavnoj komori. ^lanak 195. Poslove zdravstvenoga inspektora obavljaju djelatnici s visokom stru~nom spremom zdravstvenoga usmjerenja, polo`e - nim stru~nim upravnim ispitom predvi|enim za dr`avne slu`be - nike, odnosno polo`enim ispitom op}eg znanja predvi|enim za dr`avne slu`benike tijela uprave u Federaciji ili javnim ispitom predvi|enim za dr`avne slu`benike institucija Bosne i Hercegovine i polo`enim stru~nim inspektorskim ispitom i najmanje tri godine radnog sta`a nakon zavr{enog fakulteta zdravstvenog usmjerenja. Broj 46 – Stranica 28 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 2.8.2010. Inspektori iz stavka 1. ovoga ~lanka dr`avni su slu`benici s posebnim ovlastima na koje se primjenjuju odredbe propisa o inspekcijama u Federaciji Bosne i Hercegovine. ^lanak 196. Zdravstvena inspekcija, pored poslova utvr|enih propisom o inspekcijama u Federaciji Bosne i Hercegovine, obavlja i sljede}e: 1) prati i prou~ava obavljanje zdravstvene djelatnosti i poduzima mjere za njezino kvalitetno obavljanje; 2) nadzire zakonitost rada zdravstvenih ustanova i zdrav - stve nih djelatnika u obavljanju zdravstvene djelatnosti; 3) razmatra podneske pravnih i fizi~kih osoba koji se odnose na nadzor iz utvr|ene mjerodavnosti i o poduzetim radnjama i mjerama pismeno obavje{}uje podnositelja; 4) poduzima preventivne aktivnosti u cilju sprje~avanja nastupanja {tetnih posljedica zbog nedostataka i nepravilnosti u provedbi ovoga zakona i propisa donijetih na temelju ovoga zakona koje se nala`u rje{enjem. ^lanak 197. U obavljanju inspekcijskih poslova zdravstveni inspektor obavlja poslove i zada}e utvr|ene za sanitarno- zdravstvenofarmaceutsku inspekciju propisom o inspekcijama u Federaciji Bosne i Hercegovine. ^lanak 198. U obavljanju inspekcijskih poslova iz ~lanka 194. ovoga zakona, zdravstvena inspekcija, pored mjerodavnosti utvr|enih propisom o inspekcijama u Federaciji Bosne i Hercegovine, ima pravo i obvezu zabraniti rad zdravstvenoj ustanovi ako: 1) ne ispunjava uvjete propisane zakonom glede prostora, opreme i kadra; 2) obavlja zdravstvenu djelatnost koja nije utvr|ena rje{enjem za po~etak obavljanja zdravstvene djelatnosti; 3) u postupku provjere stru~noga rada, odnosno obavljanja nadzora nad radom zdravstvene ustanove bude izre~ena jedna od mjera utvr|enih ovim zakonom; 4) ne osigurava sigurnost i standardni sadr`aj zdravstvenih usluga; 5) istakne naziv, odnosno obilje`i zdravstvenu ustanovu suprot no rje{enju za po~etak obavljanja zdravstvene djelatnosti; 6) svojim nezakonitim radom onemogu}i ostvarivanje prava pacijenata u zdravstvenoj ustanovi ili njezinom dijelu; 7) povrijedi pravila zdravstvene tehnologije; 8) u~ini bitne propuste u lije~enju i drugim mjerama zdravstvene za{tite; 9) reklamira obavljanje stru~no-medicinskih postupaka i metoda zdravstvene za{tite, kao i druge zdravstvene usluge koje se pru`aju u zdravstvenoj ustanovi, suprotno odredbama ~lanka 180. ovoga zakona; 10) ne vodi to~nu i urednu zakonom propisanu medicinsku dokumentaciju i evidenciju i ne dostavlja ih mjerodavnim institucijama; 11) iz drugih razloga utvr|enih zakonom. Zdravstveni inspektor o utvr|enim ~injenicama iz stavka 1. ovoga ~lanka donosi rje{enje o privremenoj zabrani rada, odnosno obavljanja zdravstvene djelatnosti ili odre|enih poslova zdravstvene djelatnosti. Odredbe ovoga ~lanka shodno se primjenjuju i na privatnu praksu. ^lanak 199. U obavljanju inspekcijskih poslova iz ~lanka 194. ovoga zakona zdravstveni inspektor, pored mjerodavnosti utvr|enih propisom o inspekcijama u Federaciji Bosne i Hercegovine, ima pravo i obvezu: 1) zabraniti rad zdravstvenom djelatniku koji nema licenciju izdanu od mjerodavne komore; 2) zabraniti rad zdravstvenom djelatniku koji ne osigurava sigurnost i standardni sadr`aj zdravstvenih usluga; 3) predlo`iti mjerodavnoj komori provo|enje postupka u cilju utvr|enja potrebe dodatnog stru~nog usavr{avanja zdravstvenog djelatnika, odnosno potrebu ponavljanja provjere stru~ne osposobljenosti; 4) zabraniti rad i predlo`iti komori oduzimanje licencije zdravstvenom djelatniku; 5) uputiti zdravstvenoga djelatnika, odnosno zdravstvenoga suradnika na pregled radi ocjene zdravstvene sposobnosti u slu~aju sumnje na gubitak zdravstvene sposobnosti za obavljanje zdravstvene djelatnosti; 6) narediti poduzimanje drugih mjera za koje je mjerodavan sukladno ovom zakonu i drugim propisima. Ako zdravstveni inspektor prilikom obavljanja inspekcij - skog nadzora uo~i nepravilnosti, odnosno povrede propisa, a nije mjerodavan izravno postupati, obvezan je obavijestiti mjerodavno tijelo uprave o uo~enim nepravilnostima, odnosno povredama propisa, te tra`iti pokretanje postupka i poduzimanje propisanih mjera. Zdravstveni inspektor o utvr|enim ~injenicama iz stavka 1. ovoga ~lanka donosi rje{enje o zabrani rada zdravstvenoga djelatnika odnosno zdravstvenog suradnika, dok se uo~eni nedostaci ne otklone. Odredbe ovoga ~lanka shodno se primjenjuju i na privatnu praksu. ^lanak 200. Na rad zdravstvenog inspektora glede vo|enja zdravstvenoinspekcijskog nadzora shodno se primjenjuju odredbe propisa o inspekcijama u Federaciji Bosne i Hercegovine i propisa o upravnom postupku. ^lanak 201. Zdravstveni inspektor mo`e prilikom obavljanja inspekcij - skih poslova izdati i usmeno rje{enje za izvr{enje odre|enih mjera osiguranja: 1) kada opasnost za zdravlje ili `ivot ljudi zahtijeva da se odre|ena mjera osiguranja poduzme odmah, bez odga|anja; 2) kada postoji opasnost od prikrivanja, zamjene ili uni{tenja dokaza, ako se mjera osiguranja ne poduzme odmah. Zdravstveni inspektor mo`e narediti izvr{enje usmenog rje{enja odmah. @alba ne odla`e izvr{enje rje{enja u slu~ajevima iz stavka 1. ovoga ~lanka. Usmeno rje{enje mora se unijeti u zapisnik o obavljenom zdravstveno-inspekcijskom nadzoru. Zdravstveni inspektor je obvezan izdati pisani otpravak rje{enja u roku od osam dana od dana upisa izre~ene mjere u zapisnik o obavljenom zdravstveno-inspekcijskom nadzoru. ^lanak 202. Protiv rje{enja kantonalnoga zdravstvenog inspektora dopu{tena je `alba koja se podnosi ravnatelju Federalne uprave za inspekcijske poslove u roku od osam dana od dana prijema rje{enja. Protiv rje{enja federalnoga zdravstvenog inspektora dopu{tena je `alba koja se podnosi Federalnom ministarstvu u roku od osam dana od dana prijema rje{enja. Rje{enje Federalnoga ministarstva donijeto po `albi protiv rje{enja federalnoga zdravstvenog inspektora je kona~no u upravnome postupku i protiv njega se mo`e pokrenuti upravni spor sukladno propisima o upravnim sporovima. ^lanak 203. Ako zdravstveni inspektor osnovano posumnja da je povredom propisa u~injen prekr{aj ili kazneno djelo, uz rje{enje za ~ije je dono{enje mjerodavan, obvezan je bez odga|anja, a najkasnije u roku 15 dana od dana zavr{etka zdravstvenoinspekcijskog nadzora s utvr|enim ~injenicama odlu~nim za poduzimanje mjera, podnijeti zahtjev za pokretanje prekr{ajnog postupka, odnosno prijavu za pokretanje postupka zbog kaznenoga djela. Ponedjeljak, 2.8.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 46 – Stranica 29 Tijelo kojem je podnesen zahtjev, odnosno prijava iz stavka 1. ovoga ~lanka obvezno je o ishodu postupka obavijestiti mjerodavno ministarstvo zdravstva. XVIII. UTVR\IVANJE UZROKA SMRTI I OBDUKCIJA ^lanak 204. Za svaku umrlu osobu utvr|uje se vrijeme i uzrok smrti. Vrijeme i uzrok smrti utvr|uje doktor med i cine. ^lanak 205. Kantonalno ministarstvo imenuje potreban broj doktora med i cine koji utvr|uju nastup smrti, vrijeme i uzrok smrti osoba umrlih izvan zdravstvene ustanove na podru~ju kantona i o tome je du`no informirati javnost. Vrijeme i uzrok smrti osoba umrlih u zdravstvenoj ustanovi, utvr|uje doktor med i cine te ustanove. ^lanak 206. Smrt su du`ne prijaviti bez odga|anja osobe koje su `ivjele u zajednici sa umrlom osobom, srodnici ili susjedi, a ako takvih nema, svaka osoba koja za nju sazna. Prijava iz stavka 1. ovoga ~lanka podnosi se doktoru med i - cine, odnosno zdravstvenom djelatniku koji utvr|uje vrijeme i uzrok smrti. Kad osoba koja utvr|uje smrt ustanovi da je smrt nastupila od zarazne bolesti, obvezna je o tome odmah obavijestiti kantonalno ministarstvo, a ako ustanovi da je smrt nastupila kao posljedica nasilja, obvezna je o tome odmah obavijestiti kantonalno ministarstvo unutarnjih poslova. ^lanak 207. Pokop umrle osobe obavlja se nakon {to je smrt utvr|ena, a u vremenu od 24 do 48 sati od nastupa smrti. Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga ~lanka, na temelju posebnog odobrenja sanitarnog inspektora, pokop se mo`e obaviti i prije isteka roka od 24 sata, odnosno poslije isteka roka od 48 sati od nastupa smrti. ^lanak 208. Radi utvr|ivanja uzroka smrti provodi se obdukcija tijela umrle osobe. Obdukcija se provodi: 1) kada postoji sumnja ili je o~ito da je smrt prouzro~ena kaznenim djelom ili je u svezi sa izvr{enjem kaznenog djela; 2) kada je to potrebno radi za{tite zdravlja ljudi, odnosno kada to zahtijevaju epidemiolo{ki, sanitarni i drugi stru~ni medicinski razlozi; 3) kada zahtjev za obdukciju postavi u`a obitelj umrle osobe, i to: bra~ni ili izvanbra~ni drug, punoljetno dijete, roditelj, punoljetni brat ili sestra umrle osobe. Obdukcija iz stavka 2. to~ke 2. ovoga ~lanka provodi se na tro{ak obveznika pla}anja tro{kova lije~enja umrle osobe. U ostalim slu~ajevima obdukcija se provodi na zahtjev i tro{ak odgovaraju}ih tijela, gospodarskih dru{tava i drugih pravnih osoba odnosno obitelji umrle osobe, kada je smrt nastupila izvan zdravstvene ustanove. ^lanak 209. Kada je osoba umrla u zdravstvenoj ustanovi, ravnatelj na zahtjev ~lana u`e obitelji umrle osobe, i to: bra~ni ili izvanbra~ni drug, punoljetno dijete, roditelj, punoljetni brat ili sestra umrle osobe, odnosno staratelja umrle osobe mo`e odlu~iti da se obdukcija ne provodi. Iznimno od stavka 1. ovoga ~lanka, obdukcija se mora provesti: 1) ako se radi o neprirodnoj smrti ili smrti nepoznatog uzroka; 2) ako smrt nastupi tijekom dijagnosti~kog ili terapijskog zahvata; 3) ako smrt nastupi u roku od 24 sata od prijema osobe u zdravstvenu ustanovu; 4) ako je osoba sudjelovala u klini~kom ispitivanju lijeka ili medicinskog proizvoda, odnosno drugom znanstvenom ispitivanju u zdravstvenoj ustanovi, 5) ako je osoba umrla u zavodu za izvr{enje kaznenih sankcija u pritvorskim jedinicama i drugim ustanovama u kojima je umrla osoba prisilno smje{tena. ^lanak 210. Federalni }e ministar pravilnikom propisati na~in pregleda umrlih, te utvr|ivanja vremena i uzroka smrti. XIX. PREUZIMANJE TIJELA UMRLIH OSOBA RADI IZVO\ENJA PRAKTI^NE NASTAVE ^lanak 211. Fakulteti zdravstvenoga usmjerenja (u daljnjem tekstu: fakultet) mogu preuzimati tijela, organe i tkiva umrlih i identificiranih osoba radi izvo|enja prakti~ne nastave: 1) ako je umrla osoba izri~ito, u pisanome obliku, zavje{tala svoje tijelo u svrhu izvo|enja prakti~ne nastave; 2) ako se radi o osobi koja je umrla bez obitelji, a ona sama se za `ivota nije izri~ito, u pisanome obliku, tome protivila; 3) uz suglasnost obitelji, ako se umrla osoba za `ivota nije izri~ito, u pisanome obliku, tome protivila. Zavje{tanje u smislu stavka 1. to~ka 1. ovoga ~lanka jeste izjava o zavje{tanju tijela koja je potpisana od fizi~ke osobe i ovjerena od mjerodavnoga tijela ili koja je podnijeta na zapisnik mjerodavnom sudu. ^lanak 212. Pod obitelji u smislu ~lanka 211. ovoga zakona podrazumijevaju se: bra~ni i izvanbra~ni drug, punoljetna djeca, posvojitelji i posvojenici, roditelji i drugi krvni srodnici u ravnoj liniji, bez obzira na stupanj srodstva, kao i krvni srodnici u pobo~noj liniji zaklju~no sa tre}im stupnjem srodstva. ^lanak 213. Zdravstvena ustanova, zavod za izvr{enje kaznenih sankcija, ustanova socijalne skrbi, mjerodavni sud, tijelo mjerodavno za unutarnje poslove, kao i druge ustanove i organizacije, odnosno gra|ani koji su saznali za smrt osobe koja ispunjava uvjete propisane ovim zakonom za izvo|enje prakti~ne nastave na fakultetima, du`ni su u roku od 12 sati od smrti te osobe obavijestiti op}insko tijelo uprave mjerodavno za vo|enje mati~ne evidencije umrlih osoba, kao i fakultet, o smrti te osobe, a radi preuzimanja tijela umrlog od fakulteta. Odluku o preuzimanju tijela od fakulteta donosi eti~ko povjerenstvo fakulteta. Fakultet mo`e preuzeti tijelo umrle osobe radi izvo|enja prakti~ne nastave iz anatomije samo ako postoji izvje{}e o smrti koje je potpisao specijalist sudske med i cine - mrtvozornik, i pod uvjetom da ne postoje zakonom propisani razlozi za obavljanje obvezatne obdukcije. ^lanak 214. Fakultet ne mo`e tijelo umrle osobe koja je bez obitelji koristiti u prakti~noj nastavi u roku od {est mjeseci od dana preuzimanja. Fakultet ne}e preuzimati tijelo osobe umrle od zarazne bolesti, kao ni tijelo na kojem su nastupile izra`ene postmortalne promjene koje onemogu}avaju fiksiranje (balzamiranje). Fakultet je du`an s tijelom umrle osobe postupati dostojan - stve no, koristiti ga isklju~ivo radi izvo|enja prakti~ne nastave, odnosno nakon zavr{etka nastave sahraniti ga o vlastitom tro{ku. Fakultet je du`an, u granicama svojih mogu}nosti, po{tovati posebne `elje zavje{taoca u svezi sa sahranom, kremacijom, vjerskom ceremonijom i druge jasno iskazane `elje zavje{taoca u svezi s postupanjem s njegovim tijelom radi izvo|enja prakti~ne nastave iz anatomije. Fakultet je du`an po{tovati `elju zavje{taoca da se poslije procesa prakti~ne nastave njegovo tijelo iskoristi za stvaranje osteolo{kog kompleta (kostura) koji se koristi u prakti~noj nastavi iz anatomije. Broj 46 – Stranica 30 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 2.8.2010. ^lanak 215. Fakultet mo`e izravno preuzeti tijelo umrle i identificirane osobe iz ~lanka 211. stavak 1. to~. 1. i 3. ovoga zakona. Fakultet preuzima tijelo iz ~lanka 211. stavak 1. to~ka 2) ovoga zakona po pribavljenoj suglasnosti mjerodavnog op}inskog tijela uprave. Mjerodavno op}insko tijelo uprave du`no je u najkra}em roku obavijestiti fakultet o umrloj i identificiranoj osobi ~ije se tijelo mo`e koristiti u obavljanju prakti~ne nastave na fakultetima zdravstvene struke, pod uvjetima propisanim ovim zakonom. ^lanak 216. Ako ~lan obitelji umrle osobe za koga se nije znalo u trenutku smrti, u roku od {est mjeseci od dana preuzimanja tijela od fakulteta, podnese pismeni zahtjev fakultetu za povrat tijela umrle osobe, fakultet je du`an tijelo umrle osobe vratiti ~lanovima obitelji. ^lanak 217. Fakultet je du`an ~uvati kao profesionalnu tajnu sve podatke koji se odnose na osobu ~iji su organi ili dijelovi tijela uzeti u smislu ovoga zakona, kao i drugu prijeko potrebnu dokumentaciju o umrloj osobi ~ije je tijelo preuzeto radi izvo|enja prakti~ne nastave. Podaci iz stavka 1. ovoga ~lanka obuhvataju: ime i prezime umrlog, nadnevak ro|enja, mjesto i nadnevak smrti, uzrok smrti, broj iz medicinske dokumentacije koji se mora slagati s brojem plo~ice - obilje`iva~a uz tijelo umrle osobe, mjesto i nadnevak sahrane. Dokumentacija iz stavka 1. ovoga ~lanka obuhvata: izvje{}e mrtvozornika, izvod iz mati~ne knjige umrlih, osobnu kartu, zdravstvenu iskaznicu i izjavu o zavje{tanju tijela. Podatke i dokumentaciju iz ovoga ~lanka fakultet ~uva kao trajnu dokumentaciju koja mora biti stavljena na uvid mjerodavnim slu`bama fakulteta, Federalnom odnosno kantonalnom ministarstvu, federalnom odnosno kantonalnom ministarstvu mjerodavnom za poslove obrazovanja, federalnom odnosno kantonalnom ministarstvu mjerodavnom za unutarnje poslove, mjerodavnom organu uprave, kao i sudu, kada je to propisano zakonom. ^lanak 218. Prakti~nu nastavu iz anatomije na tijelu umrle osobe obavljaju isklju~ivo studenti dodiplomskih, postdiplomskih i specijalisti~kih studija na fakultetu, pod nadzorom nastavnika i suradnika fakulteta. ^lanak 219. Poslije zavr{enog procesa prakti~ne nastave iz anatomije obavlja se sahranjivanje tijela umrle osobe. ^lanak 220. Eti~ko povjerenstvo fakulteta du`no je nadzirati provo|enje postupka preuzimanja i kori{tenja dijelova tijela umrlih osoba sukladno ovom zakonu. XX. KOMORE ^lanak 221. Radi o~uvanja i za{tite interesa svoje profesije, zadovolja - vanja svojih stru~nih i osobnih potreba, osiguravanja uvjeta za organiziran nastup zdravstvenih djelatnika istih profesionalnih skupina, kao i za{tite zdravlja gra|ana, zdravstveni djelatnici ovisno o stru~nom nazivu obvezno se udru`uju u komore kao strukovne udruge, i to: – Komoru lije~nika, – Komoru lije~nika - doktora stomatologije, – Komoru magistara farmacije, – Komoru medicinskih biokemi~ara, – Komoru zdravstvenih tehni~ara svih profila, – Komoru diplomiranih medicinskih sestara-tehni~ara, – Komoru diplomiranih zdravstvenih in`enjera svih profila. Ovisno o tome osniva li se komora za razinu kantona odnosno Federacije, u nazivu komore isti~e se naziv kantona odnosno naziv Federacije. Komora ima sta tus pravne osobe i upisuje se u registar mjerodavnoga suda. Komore iz stavka 1. ovoga ~lanka formiraju se kao strukovne udruge koje se osnivaju za teritorij kantona i Federacije. Statutom komore iz stavka 1. ovoga ~lanka bli`e se ure|uju mjerodavnosti komore. Federalna komora utvr|uje: – zajedni~ke kriterije za licenciranje ~lanova kantonalnih komora, – sadr`aj i izgled registra licenciranih ~lanova komore za federalnu i kantonalnu komoru, – vodi jedinstven registar licenciranih ~lanova kantonal - nih komora, – zajedni~ki sadr`aj stru~nog usavr{avanja, rokove i postupak provjere stru~nosti koje je zdravstveni djelatnik ostvario u okviru stru~nog usavr{avanja, – na~in i uvjete za upravljanje novim zdravstvenim tehnologijama, – obavlja i druge poslove i zada}e koji joj budu dodijeljeni statutom komore iz stavka 5. ovoga ~lanka. Komore mogu ostvarivati potporu iz prora~una kantona odnosno Federacije, sukladno mogu}nostima ovih prora~una u kalendarskoj godini. Federalno ministarstvo prati rad federalne komore, a kantonalno ministarstvo prati rad kantonalne komore sa stanovi{ta provo|enja zakona i utvr|ene politike iz oblasti zdravstva, te predla`u odgovaraju}e mjere za unapre|enje njihova rada. ^lanak 222. Komore obavljaju sljede}e poslove: – vode registar svojih ~lanova, – donose kodeks medicinske etike i deontologije, prate i nadziru njegovo provo|enje, te poduzimaju odgovaraju - }e mjere u slu~aju njihova kr{enja, – daju mi{ljenje federalnom ministru, odnosno kantonal - nom ministru o opravdanosti izdavanja, produljenja ili oduzimanja odobrenja za obavljanje poslova privatne prakse, te po~etka, pro{irenja, promjene i prestanka rada zdravstvenih ustanova s pozicije i o~uvanja profesije koju zastupa, – certificiraju ~lanove komore za upravljanje novim zdravstvenim tehnologijama, na temelju na~ina i uvjeta za upravljanje novim zdravstvenim tehnologijama koje utvr|uje federalna komora, – utvr|uju maksimalnu cijenu zdravstvenih usluga za privatnu praksu koja ne ostvaruje prihode putem zavoda osiguranja kantona i ovjerava cjenik zdravstvenih usluga privatne prakse, – daju mi{ljenje na cijene zdravstvenih usluga iz drago - voljnog zdravstvenog osiguranja, – zastupaju interese svojih ~lanova kod sklapanja ugovora sa zavodom zdravstvenoga osiguranja Federacije odnosno kantona i drugim osiguravaju}im zavodima, – osiguravaju za{titu gra|anima u ostvarivanju prava s obzirom na kvalitetu, sadr`aj i vrstu zdravstvene usluge koja im se pru`a, – po slu`benoj du`nosti izdaju, obnavljaju i oduzimaju licencije svojim ~lanovima na temelju zajedni~kih kriterija mjerodavne federalne komore, – sudjeluju pri utvr|ivanju standarda i normativa zdravstvenih usluga, – daju stru~na mi{ljenja kod pripreme propisa koji su od utjecaja na razvitak zdravstvene struke, – organiziraju dodatno usavr{avanje za pro{irenje djelat - no sti unutar struke s obzirom na nove dijagnosti~koterapijske metode, – propisuju na~in ogla{avanja i na~in isticanja naziva privatne prakse, te utvr|uju slu~ajeve koji se ne smatraju reklamiranjem zdravstvenih usluga, Ponedjeljak, 2.8.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 46 – Stranica 31 – obavljaju i druge poslove odre|ene ovim zakonom. ^lanak 223. Komore donose statut. Statutom komore obvezno se utvr|uje: – osnivanje, djelokrug i organizacija rada, – mjerodavnosti Federalne i kantonalne komore, te na~in financiranja ovih komora, – sadr`aj, rokovi i na~in stru~nog usavr{avanja ~lanova komore sukladno zajedni~kom sadr`aju stru~nog usavr{avanja utvr|enog od mjerodavne federalne komore, – postupak izdavanja, obnavljanja i oduzimanja licencije, dobnu granicu do koje se licencija obnavlja, uvjete pod kojima se razmatra obnavljanje odobrenja, te obvezu davanja izvje{}a mjerodavnom ministru zdravstva ukoliko kandidat ne udovolji uvjetima za obnavljanje dozvole, kao i pravila postupanja u svezi s navedenim, sukladno zajedni~kim kriterijima licenciranja utvr|enim od mjerodavne federalne komore, – na~in vo|enja registra licenciranih ~lanova komore, sukladno aktu mjerodavne federalne komore kojim se utvr|uje sadr`aj i izgled registra, – granice, na~in i druga pitanja vezana uz ostvarenje javnih ovlasti iz ~lanka 221. ovoga zakona, – razrada na~ina obavljanja ostalih poslova utvr|enih ~l. 221. i 222. ovoga zakona. ^lanak 224. Sukladno odredbama ovoga zakona, kao i propisima o udrugama i fondacijama, mogu se formirati udruge zdravstvenih profesionalaca odre|enih profila ili specijalnosti odnosno udruge kojima je cilj zadovoljenje najvi{e mogu}e razine zdravlja odre|ene populacije stanovni{tva, i to na na~elima dragovoljnosti. Udruge iz stavka 1. ovoga ~lanka svojim dragovoljnim radom unapre|uju oblasti za koje su osnovane, usugla{avaju i ujedna~avaju stru~ne stavove u oblastima, te sura|uju s mjerodavnim ministarstvima zdravstva. Udruge mogu ostvarivati potporu iz prora~una kantona odnosno Federacije, sukladno mogu}nostima ovih prora~una u kalendarskoj godini. Mjerodavna ministarstva zdravstva provode nadzor nad zakonito{}u rada udruga iz stavka 1. ovoga ~lanka, sukladno svojim mjerodavnostima. XXI. KAZNENE ODREDBE ^lanak 225. Nov~anom kaznom od 10.000,00 do 15.000,00 KM bit }e ka`njena za prekr{aj zdravstvena ustanova ako: 1) uskra}uje osobama prava iz ~lanka 27. ovoga zakona; 2) ne uka`e zdravstvenu za{titu sukladno ovom zakonu ili im ne pru`i hitnu medicinsku pomo} (~lanak 2. stavak 2. i ~lanak 3. stavak 4. ovoga zakona); 3) dozvoljava uposlenim zdravstvenim djelatnicima obavljanje alternativne medicine primjenom metoda i postupaka za koje nisu dobili suglasnost mjerodavnoga kantonalnog ministarstva (~l. 46. i 47. ovoga zakona); 4) ne osigura hitnu medicinsku pomo}, uklju~uju}i i hitni medicinski prijevoz (~lanak 50. ovoga zakona); 5) obavlja zdravstvenu djelatnost, a ne ispunjava uvjete propisane ovim zakonom (~lanak 55. ovoga zakona); 6) zapo~ne s radom prije nego {to je rje{enjem utvr|eno da su ispunjeni uvjeti s obzirom na prostor, opremu i kadar (~lanak 57. stavak 5. i ~lanak 58. ovoga zakona); 7) ne vodi zdravstvenu dokumentaciju i drugu evidenciju o osobama kojim pru`a zdravstvenu za{titu i ne podnosi izvje{}e o tome mjerodavnoj zdravstvenoj ustanovi sukladno propisima o evidencijama u djelatnosti zdravstva (~lanak 172. to~ka 3. ovoga zakona); 8) ne vr{i redovitu kontrolu sterilizacije i ne vodi evidenciju o tome (~lanak 172. to~ka 4. ovoga zakona); 9) ne posjeduje anafilakti~ki set s ampulama ispravnoga roka valjanosti (~lanak 172. to~ka 5. ovoga zakona); 10) ne vodi redovitu kontrolu valjanosti lijekova i medicinskih sredstava koje primjenjuje u zdravstvenoj ustanovi (~lanak 172. to~ka 6. ovoga zakona); 11) stje~e sredstva za rad i razvitak suprotno odredbama ovoga zakona (~l. 61. i 62. ovoga zakona); 12) ne organizira stru~na tijela u zdravstvenoj ustanovi (~l. 73, 75. i 79. ovoga zakona); 13) nosi naziv sveu~ili{na bolnica, nastavni zavod odnosno nastavna zdravstvena ustanova, a ne ispunjava uvjete utvr|ene ovim zakonom za njihovo obrazovanje (~lanak 104. stavak 2. i ~lanak 110. stavak 4. ovoga zakona); 14) ne uspostavi jedinstven sustav upu}ivanja pacijenata s jedne na drugu razinu zdravstvene za{tite (~lanak 109. ovoga zakona); 15) provodi nastavu suprotno odredbi ~lanka 111. ovoga zakona; 16) nosi naziv referalni centar, a ne ispunjava uvjete za njihovo obrazovanje (~lanak 129. ovoga zakona); 17) koristi nove zdravstvene tehnologije bez dozvole Federalnoga ministarstva za kori{tenje novih zdravstvenih tehnologija (~lanak 133. ovoga zakona); 18) daje u zakup jedinice zakupa suprotno odredbama ovoga zakona i propisa donijetih na temelju ovoga zakona (~l. 134. do 136. ovog zakona); 19) ne osigurava stru~no usavr{avanje i ne donosi plan stru~nog usavr{avanja zdravstvenih djelatnika i zdravstvenih suradnika (~lanak 141. stavak 3. i ~lanak 151. stavak 3. ovoga zakona); 20) ne stvara uvjete i ne organizira obavljanje vje`beni~kog i specijalizantskog sta`a (~l. 144. i 155. ovoga zakona); 21) istakne naziv zdravstvene ustanove koji ne sadr`i podatke o djelatnosti koja je utvr|ena rje{enjem mjerodavnoga ministarstva zdravstva, radnom vremenu, osniva~u i sjedi{tu zdravstvene ustanove ili ako istakne naziv zdravstvene ustanove koji ima obilje`je kome se mo`e pripisati karakter ogla{avanja odnosno reklamiranja (~lanak 180. ovoga zakona); 22) dopusti dopunski rad zdravstvenom djelatniku protivno odredbama ovoga zakona (~l. 183, 184. i 185. ovoga zakona); 23) ne osigura zdravstvenu za{titu u izvanrednim prilikama utvr|enim ovim zakonom (~lanak 186. do 189. ovoga zakona); 24) ne osigura minimum procesa rada za vrijeme {trajka zdravstvenih djelatnika (~lanak 190. ovoga zakona); 25) ne provodi unutarnji nadzor odnosno ne donosi godi{nji program provjere stru~noga rada u zdravstvenoj ustanovi (~l. 192. i 193. ovoga zakona). Za prekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka nov~anom kaznom od 500,00 do 3.000,00 KM bit }e ka`njena i odgovorna osoba u zdravstvenoj ustanovi. Pored nov~ane kazne, po~initelju prekr{aja iz stavka 1. ovoga ~lanka mo`e se izre}i zabrana vr{enja djelatnosti u razdoblju do {est mjeseci, a s ciljem sprje~avanja budu}eg ~injenja prekr{aja. ^lanak 226. Nov~anom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 KM bit }e ka`njena za prekr{aj zdravstvena ustanova ako: 1) omogu}i samostalni rad zdravstvenom djelatniku i zdravstvenom suradniku koji ne ispunjava uvjete propisane ovim zakonom (~l. 141., 145. i 147. ovoga zakona); 2) ne izvr{i obdukciju sukladno odredbama ovoga zakona (~lanak 208. i ~lanak 209. stavak 2. ovoga zakona). Za prekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka bit }e ka`njena odgovorna osoba u zdravstvenoj ustanovi nov~anom kaznom od 500,00 do 2.000,00 KM. Broj 46 – Stranica 32 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 2.8.2010. ^lanak 227. Nov~anom kaznom od 500,00 do 3.000,00 KM bit }e ka`njen za prekr{aj ravnatelj zdravstvene ustanove: 1) ako u izvanrednim okolnostima, kada je ugro`en proces pru`anja zdravstvene za{tite ili postoji izravna opasnost po `ivot i zdravlje ljudi, bez odga|anja, ne obavijesti mjerodavno ministarstvo zdravstva i mjerodavni zavod za javno zdravstvo (~lanak 70. ovoga zakona); 2) ako ne postupi po naredbama mjerodavnoga ministra u slu~aju prirodnih i drugih nesre}a, kao i epidemija ve}ih razmjera, te {trajka zdravstvenih djelatnika (~l. 186. do 190. ovoga zakona). ^lanak 228. Nov~anom kaznom od 5.000,00 do 15.000,00 KM bit }e ka`njen za prekr{aj fakultet: – koji obavlja zdravstvenu djelatnost za fakultetsku nastavu bez odobrenja federalnoga ministra (~lanak 112. ovoga zakona), – koji preuzima tijela umrlih osoba radi izvo|enja prakti~ne nastave i obavlja prakti~nu nastavu suprotno odredbama ovoga zakona (~l. 211. do 220. ovoga zakona). Nov~anom kaznom od 500,00 do 3.000,00 KM bit }e ka`njena i odgovorna osoba fakulteta. ^lanak 229. Nov~anom kaznom od 300,00 do 1.500,00 KM bit }e ka`njen za prekr{aj privatni zdravstveni djelatnik ako: 1) uskra}uje osobama prava iz ~lanka 27. ovoga zakona; 2) obavlja alternativnu medicinu primjenom metoda i postupaka za koje nije dobio suglasnost mjerodavnoga kantonalnog ministarstva (~l. 46. i 47. ovoga zakona); 3) koristi nove zdravstvene tehnologije bez dozvole Federalnoga ministarstva za kori{tenje novih zdravstvenih tehnologija (~lanak 133. ovoga zakona); 4) obavlja privatnu praksu, a ne ispunjava uvjete predvi|ene ovim zakonom i propisima donijetim na temelju ovoga zakona (~l. 162, 163, 164, 169. i 170. ovoga zakona); 5) poslove ne obavlja osobno, odnosno ima vi{e od jedne ordinacije, ljekarne ili medicinsko-biokemijskog laboratorija, odnosno privatne prakse (~l. 163. i 164. ovoga zakona); 6) za opredijeljene osigurane osobe ne osigura zamjenu ugovorom s drugim zdravstvenim djelatnikom iste struke koji obavlja privatnu praksu ili sa zdravstvenom ustanovom (~lanak 171. ovoga zakona); 7) postupi suprotno odredbi ~lanka 172. ovoga zakona; 8) privremeno obustavi rad bez rje{enja mjerodavnoga kantonalnog ministra (~lanak 173. ovoga zakona); 9) ne postupi po rje{enju mjerodavnoga kantonalnog ministra o prestanku odobrenja za obavljanje privatne prakse (~lanak 174. ovoga zakona); 10) obavlja privatnu praksu u djelatnosti u kojoj nije dopu{tena (~lanak 178. ovoga zakona); 11) istakne naziv privatne prakse koji ne sadr`i podatke o djelatnosti koja je utvr|ena rje{enjem mjerodavnoga ministarstva zdravstva, radnom vremenu, osniva~u privatne prakse ili ako istakne naziv privatne prakse koji ima obilje`je kome se mo`e pripisati karakter ogla{avanja odnosno reklamiranja (~lanak 180. ovoga zakona); 12) anga`ira zdravstvenoga djelatnika za dopunski rad suprotno odredbama ovoga zakona i propisima donijetim na temelju ovoga zakona (~l. 183., 184. i 185. ovoga zakona); 13) ne osigura zdravstvenu za{titu u izvanrednim prilikama utvr|enim ovim zakonom (~l. 186. do 190. ovoga zakona). Pored nov~ane kazne, po~initelju prekr{aja iz stavka 1. ovoga ~lanka mo`e biti izre~ena zabrana vr{enja djelatnosti u razdoblju do {est mjeseci, a s ciljem sprje~avanja budu}eg ~injenja prekr{aja. ^lanak 230. Nov~anom kaznom od 250,00 do 1.000,00 KM bit }e ka`njen za prekr{aj zdravstveni djelatnik ako: 1) ga zdravstveni inspektor zatekne u provo|enju mjera i radnji suprotnih zakonu, kao i propisima donijetim na temelju ovoga zakona (~lanak 138. stavak 1, ~l. 139. i 140. ovoga zakona); 2) ga zdravstveni inspektor zatekne da radi bez polo`enog stru~nog ispita, odnosno licencije izdane od mjerodavne komore (~l. 145, 147. i 148. ovoga zakona); 3) obavlja dopunski rad suprotno odredbama ovoga zakona i podzakonskih akata donijetih na temelju ovoga zakona (~l. 183., 184. i 185. ovoga zakona). ^lanak 231. Nov~anom kaznom od 250,00 do 1.000,00 KM bit }e ka`njen za prekr{aj zdravstveni suradnik ako: 1) povrijedi pravila ~uvanja profesionalne tajne, kao i vo|enja ~uvanja, prikupljanja i raspolaganja medicinskom dokumentacijom (~lanak 138. stavak 3. i ~lanak 139. stavak 3. ovoga zakona); 2) ga zdravstveni inspektor zatekne u provo|enju mjera i radnji suprotnih zakonu, kao i propisima donijetim na temelju ovoga zakona. ^lanak 232. Nov~anom kaznom od 10.000,00 do 15.000,00 KM bit }e ka`njen za prekr{aj poslodavac, koji je pravna osoba, ako: 1) ne osigura mjere zdravstvene za{tite u svezi s radom i radnom okolinom (~lanak 15. ovoga zakona); 2) ne ugovori specifi~nu zdravstvenu za{titu djelatnika s domom zdravlja, zdravstvenom ustanovom koja u svome sastavu ima djelatnost medicine rada ili ugovorom sa specijalistom medicine rada u privatnoj praksi (~lanak 37. ovoga zakona), 3) odobrava rad zdravstvenom djelatniku suprotno odredbama ~l. 183., 184. i 185. ovoga zakona. Za prekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka bit }e ka`njena odgovorna osoba u pravnoj osobi nov~anom kaznom od 500,00 do 3.000,00 KM. Za prekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka bit }e ka`njen poslodavac koji je fizi~ka osoba nov~anom kaznom od 300,00 do 1.500,00 KM. XXII. PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lanak 233. Danom stupanja na snagu ovoga zakona javne zdravstvene ustanove zadr`avaju pravo kori{tenja dr`avne imovine u ovim ustanovama, i to do zakonskog reguliranja ove oblasti, sukladno odluci osniva~a, sa svim pravima i obvezama glede imovine i djelatnika. Zdravstvena ustanova odnosno njen osniva~ ne mo`e raspolagati nepokretnom dr`avnom imovinom nad kojom zdravstvena ustanova ostvaruje pravo kori{tenja, a sukladno propisima o zabrani kori{tenja dr`avne imovine. Zdravstvena ustanova za obavljanje specifi~ne zdravstvene za{tite djelatnika, ~iji je osniva~ gospodarsko dru{tvo, ostaje u vlasni{tvu gospodarskoga dru{tva. ^lanak 234. Op}ina, kanton, Federacija preuzet }e osniva~ka prava nad zdravstvenim ustanovama ~iji su osniva~i, u roku od 24 mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga zakona. Odluku o preuzimanju osniva~kih prava iz stavka 1. ovoga ~lanka donosi op}insko vije}e, zakonodavno tijelo kantona odnosno Parlament Federacije BiH. Do preuzimanja osniva~kih prava iz stavka 1. ovoga ~lanka, osniva~ka prava nad tim zdravstvenim ustanovama vr{e tijela mjerodavna po propisima koji su va`ili do dana stupanja na snagu ovoga zakona. Od dana preuzimanja osniva~kih prava nad zdravstvenim ustanovama op}ina, kantona, odnosno Federacije, Vlada Ponedjeljak, 2.8.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 46 – Stranica 33 Federacije BiH, vlada kantona odnosno op}insko vije}e imenovat }e tijela upravljanja, rukovo|enja i nadzora zdravstvene ustanove sukladno ovom zakonu, a obveza osniva~a u pogledu financiranja zdravstvene ustanove vr{i se iz prora~una op}ine, kantona, odnosno Federacije. ^lanak 235. Vlada Federacije BiH }e Plan iz ~lanka 5. stavak 1. ovoga zakona donijeti po isteku va`enja Plana koji je usvojen sukladno propisima koji su bili u primjeni do dana stupanja na snagu ovoga zakona. ^lanak 236. U roku od 18 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona federalni ministar donijet }e provedbene propise na temelju ovoga zakona kojima se regulira sljede}e: – plan ljudskih resursa za zdravstveni sustav Federacije (~lanak 6. ovoga zakona), – pro gram mjera za{tite zdravlja od {tetnih ~imbenika okoli{a (~lanak 10. stavak 3. ovoga zakona), – uvjeti koje moraju ispunjavati osobe koje se kandidi raju za federalne koordinatore iz razli~itih oblasti zdravstva kao i na~in njihova rada (~lanak 10. stavak 5. ovoga zakona), – vrsta i sadr`aj zdravstvene djelatnosti (~lanak 31. stavak 4. ovoga zakona), – vrsta i opseg lije~ni~kih pregleda radi utvr|ivanja zdravstvene sposobnosti (~lanak 35. stavak 2.), – postupak i na~in ostvarivanja specifi~ne zdravstvene za{tite djelatnika, kao i na~in i uvjete utvr|ivanja i prijavljivanja profesionalnih bolesti i ozljeda na radu (~lanak 36. stavak 2. ovoga zakona), – uvjeti u pogledu prostora, opreme i kadra, kao i primijenjenih tehnologija koje moraju ispunjavati zdravstvene ustanove koje obavljaju zdravstvenu djelatnost na tercijarnoj razini (~lanak 42. ovoga zakona), – bli`i uvjeti, na~in i postupak obavljanja metoda i postupaka tradicionalne med i cine u zdravstvenoj ustanovi odnosno privatnoj praksi (~lanak 47. stavak 3. ovoga zakona), – opseg i vrsta javnozdravstvene djelatnosti koja ne mo`e biti predmetom privatne zdravstvene djelatnosti odnosno privatne prakse (~lanak 51. stavak 2. ovoga zakona), – bli`i uvjeti prostora, opreme i kadra za osnivanje i obavljanje zdravstvene djelatnosti u zdravstvenim ustanovama (~lanak 55. stavak 4. ovoga zakona), – uvjeti u pogledu vrste zavr{enog fakulteta zdravstve - noga usmjerenja koje moraju ispuniti osobe koje konkuriraju za ravnatelja zdravstvene ustanove, ovisno o tipu zdravstvene ustanove (~lanak 66. stavak 7. ovoga zakona), – plan i pro gram dodatne edukacije iz obiteljske med i cine, kao i edukacije iz zdravstvene njege u zajednici, te na~in obavljanja ove edukacije (~lanak 87. stavak 5. ovoga zakona), – bli`i uvjeti koje mora ispunjavati centar za mentalno zdravlje u zajednici, kao i na~in njegova organiziranja, te plan i pro gram, trajanje edukacije, kao i na~in provo|enja edukacije iz oblasti zlouporabe psihoaktiv - nih supstancija, te bli`i uvjeti koje mora ispunjavati centar za fizikalnu rehabilitaciju, kao i na~in njegova organiziranja (~lanak 88. stavak 5. i ~lanak 89. stavak 3. ovoga zakona), – uvjeti, organizacija i na~in rada hitne medicinske pomo}i (~lanak 90. stavak 4.), – bli`i uvjeti koje mora ispunjavati ustanova za zdravstvenu njegu u ku}i i na~in njezinog organiziranja (~lanak 91. stavak 3.), – bli`i uvjeti u pogledu prostora, kadra i medicinskotehni~ ke opreme za osnivanje i organizaciju rada zdravstvenih ustanova koje obavljaju djelatnost dijalize, kategorizacija dijaliznih centara i postupak njihovog verificiranja, kategorizacija zdravstvenih usluga, radnih timova u dijaliznim centrima, edukacija uposlenih u dijaliznim centrima, kategorizacija medicinsko-tehni~ke opreme u dijaliznim centrima, sadr`aj standardnog seta lijekova i potro{nog materijala za dijalizu, uvjeti zdravstvene ispravnosti vode za dijalizu, te provo|enje stru~nog nadzora nad radom dijaliznih centara (~lanak 96. stavak 3. ovoga zakona), – uvjeti koje moraju ispunjavati bolnice za dodjelu naziva sveu~ili{na bolnica (~lanak 105. stavak 1. ovoga zakona), – uvjeti prostora, opreme i kadra za obavljanje zdravstve - ne djelatnosti za potrebe fakultetske nastave (~lanak 112. stavak 3. ovoga zakona), – kriteriji za dodjelu naziva referalnoga centra (~lanak 129. stavak 5. ovoga zakona), – na~in uvo|enja novih zdravstvenih tehnologija u zdravstve nim ustanovama i privatnoj praksi, kao i postu - pak odobravanja kori{tenja zdravstvenih tehnolo gija (~lanak 130. stavak 8. ovoga zakona), – bli`i uvjeti i postupak davanja u zakup kapaciteta zdravstvenih ustanova (~lanak 134. stavak 4. ovoga zakona), – na~in vo|enja, ~uvanja, prikupljanja i raspolaganja medicinskom dokumentacijom (~lanak 139. stavak 2. ovoga zakona), – sadr`aj i na~in stru~nog usavr{avanja zdravstvenih suradnika (~lanak 141. stavak 4. ovoga zakona), – uvjeti i na~in priznavanja vje`beni~kog sta`a i stru~nog ispita zdravstvenih djelatnika koji je obavljen i polo`en u inozemstvu (~lanak 146. stavak 5. ovoga zakona), – postupak izdavanja licencije, kao i sadr`aj i izgled licencije (~lanak 148. stavak 3. ovoga zakona), – sadr`aj i na~in provo|enja vje`beni~kog sta`a, uvjeti koje moraju ispunjavati zdravstvene ustanove i privatna praksa kod kojih zdravstveni djelatnici provode vje`beni~ki sta`, sadr`aj, pro gram i na~in polaganja stru~noga ispita, sadr`aj i izgled uvjerenja o polo`enom stru~nom ispitu (~lanak 150. ovoga zakona), – plan i pro gram posebnih oblika stru~nog usavr{avanja zdravstvenih djelatnika, kao i na~in obavljanja stru~nog usavr{avanja, te sadr`aj i izgled certifikata o obavljenom stru~nom usavr{avanju (~lanak 151. stavak 4. ovoga zakona), – plan i pro gram edukacije iz zdravstvenog menad`menta, kao i specijalizacije iz zdravstvenog menad`menta, na~in obavljanja edukacije i specijalizacije iz zdravstvenog menad`menta, uvjeti koje moraju ispuniti zdravstvene ustanove odnosno fakulteti kojima se povjerava javna ovlast za obavljanje odgovaraju}ih stru~nih poslova, te na~in njihovog verificiranja od Federalnoga ministarstva, javno ogla{avanje edukacije odnosno specijalizacije iz zdravstvenog menad`menta, mogu}nosti u~enja na daljinu (~lanak 152. stavak 4. ovoga zakona), – kriteriji za prijem specijalizanata odnosno subspecija liza - nata, uvjeti za zdravstvene ustanove i fakultete zdravstve - nog usmjerenja u kojima se obavlja specijalizantski odnosno subspecijalizantski sta`, kao i postupak njihova certificiranja, na~in obavljanja specijalizantskog odnosno subspecijalizantskog sta`a, uvjeti za obavljanje specijalizantskog odnosno subspecijalizantskog sta`a u inozemstvu, polaganja specijalisti~kog odnosno subspe - cija lizan tskog ispita, odnosno ispita iz subspecija lizacije, na~in i postupak priznavanja vremena prove denog na postdiplomskom studiju u specijalizaciju odnosno subspecijalizaciju, tro{kovi obavljanja specijalizant - skog odnosno subspecijalizantskog sta`a i polaganja specijalisti~kog odnosno subspecijalisti~kog ispita (~lanak 155. stavak 2. ovoga zakona), – lista ispitiva~a za specijalisti~ke i subspecijalisti~ke ispite (~lanak 157. stavak 3. ovoga zakona), – uvjeti i na~in priznavanja specijalisti~kog odnosno subspecijalisti~kog sta`a, kao i na~in priznavanja specijalisti~kog odnosno subspecijalisti~kog ispita Broj 46 – Stranica 34 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 2.8.2010. obavljenog i polo`enog u inozemstvu (~lanak 158. stavak 5. ovoga zakona), – na~in i postupak odobravanja specijalizacije odnosno subspecijalizacije, kao i na~in polaganja specijalisti - ~kog odnosno subspecijalisti~kog ispita za stranog dr`avljanina (~lanak 159. stavak 3. ovoga zakona), – na~in i postupak odobravanja specijalizacije odnosno subspecijalizacije, kao i na~in polaganja specijalisti - ~kog odnosno subspecijalisti~kog ispita za dr`avljane Bosne i Hercegovine, s prebivali{tem na teritoriju Federacije, na osobni zahtjev (~lanak 160. stavak 3. ovoga zakona), – kriteriji i postupak za dodjelu naziva primarijus (~lanak 161. stavak 4. ovoga zakona), – uvjeti za obavljanje privatne prakse, uvjeti za obavljanje privatne prakse na temelju posebnoga ugovora sa zdravstvenom ustanovom, kao i uvjeti za skupnu praksu (~lanak 165. stavak 2, ~lanak 169. stavak 2. i ~lanak 170. stavak 2. ovoga zakona), – na~in, postupak i uvjeti, kao i druga pitanja od zna~aja za organiziranje i obavljanje dopunskog rada zdravstvenih djelatnika u zdravstvenoj ustanovi ili privatnoj praksi (~lanak 184. stavak 7. ovoga zakona), – organiziranje i na~in rada Kriznoga sto`era iz ~lanka 187. stavak 4. ovoga zakona, – na~in pregleda umrlih, te utvr|ivanje vremena i uzroka smrti (~lanak 210. ovoga zakona). U roku iz stavka 1. ovoga ~lanka federalni ministar za obrazovanje i znanost donijet }e pravilnik iz ~lanka 111. stavak 3. ovoga zakona. U roku iz stavka 1. ovoga ~lanka, federalni ministar }e imenovati komitet i povjerenstvo iz ~l. 77. i 130. ovoga zakona. Svi propisi iz stavka 1. ovoga ~lanka sadr`avat }e odredbe koje jam~e jednake mogu}nosti, zabranjuju diskriminaciju na temelju spola i osiguravaju da fizi~ki podaci i informacije koje se prikupljaju, evidentiraju i obra|uju budu razvrstani po spolu. Do dono{enja propisa iz stavka 1. ovoga ~lanka, osim odredbi koje su suprotne ovom zakonu, bit }e primjenjivani provedbeni propisi iz oblasti zdravstvene za{tite koji su primjenjivani na teritoriju Federacije do dana stupanja na snagu ovoga zakona. ^lanak 237. Postoje}e zdravstvene ustanove i privatne prakse du`ne su uskladiti svoju organizaciju i poslovanje s odredbama ovoga zakona i propisima donijetim na temelju ovoga zakona, u roku od 24 mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga zakona. Iznimno od stavka 1. ovoga ~lanka, uskla|ivanje poslovanja ljekarni zdravstvenih ustanova i privatne prakse magistara farmacije obavlja se na na~in i u rokovima predvi|enim propisom o ljekarni~koj djelatnosti. Nositelji odobrenja za dopunski rad kojima je odobrenje izdato na temelju propisa koji su bili u primjeni prije stupanja na snagu ovoga zakona du`ni su se uskladiti s odredbama ovoga zakona i propisima donijetim na temelju ovoga zakona, u roku od 24 mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga zakona. Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga ~lanka, klini~ke ustanove koje su bile nastavna baza fakulteta zdravstvenoga usmjerenja, sukladno ranijim propisima koji su ure|ivali ovu oblast, stupanjem na snagu ovoga zakona dobijaju naziv sveu~ili{ne bolnice, s obvezom da svoju organizaciju i poslovanje usklade s odredbama ovoga zakona i propisima donijetim na temelju ovoga zakona, u roku od 36 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona. ^lanak 238. Do uspostavljanja modela obiteljske med i cine na teritoriju Federacije poslove i zada}e obiteljske med i cine mogu obavljati i doktori med i cine odnosno specijalisti op}e med i cine. Organizacija ambulanti za specijalisti~ko-konzultativne djelatnosti bit }e uskla|ena s modelom obiteljske med i cine, kada on bude uspostavljen na cijelom teritoriju Federacije. ^lanak 239. Federalni zavod za javno zdravstvo obavljat }e poslove i zada}e iz ~lanka 116. stavak 1. alineja 12, 13. i 14. do kona~nog reguliranja obavljanja stru~nih poslova iz oblasti za{tite od zra~enja sukladno propisu kojim se ure|uje za{tita od radijacijske i nuklearne sigurnosti, kao i podzakonskim aktima donijetim na temelju tog propisa. ^lanak 240. Zdravstveni djelatnici kojima je priznata odgovaraju}a stru~na sprema na teritoriju Federacije, odnosno koji su stru~no obrazovanje stekli u odgovaraju}im {kolama zdravstvenoga usmjerenja mogu i dalje obavljati poslove zdravstvene za{tite za koje se tra`i stru~na sprema i koju imaju po propisima koji su vrijedili do dana stupanja na snagu ovoga zakona. ^lanak 241. Vje`beni~ki, specijalizantski odnosno subspecijalizantski sta` i sta` iz dodatne edukacije koji je zapo~eo prema propisima koji su va`ili na teritoriju Federacije, na dan stupanja na snagu ovoga zakona, bit }e obavljeni sukladno ovom zakonu, ako je to povoljnije za vje`benika, specijalizanta odnosno subspecijaliza - n ta. ^lanak 242. Odredba ~lanka 156. ovoga zakona bit }e primjenjivana do uvo|enja doktorskog studija na fakultetima zdravstvenoga usmjerenja. ^lanak 243. Uvjet o znanju zdravstvenoga menad`menta, a koji je predvi|en za osobu koja se natje~e za ravnatelja zdravstvene ustanove, sukladno ~lanku 66. stavak 6. ovoga zakona, tra`it }e se u natje~ajnoj proceduri tek onda kada federalni ministar donese pravilnik iz ~lanka 152. stavak 4. ovoga zakona, te otpo~ne edukacija o zdravstvenom menad`mentu na teritoriju Federacije sukladno ovom zakonu i propisima donijetim na temelju ovoga zakona. ^lanak 244. Uvjet predvi|en za obavljanje djelatnosti u zdravstvenim ustanovama iz ~lanka 55. stavak 1. to~ka 5. ovoga zakona bit }e primjenjivan nakon {to AKAZ definira sustav sigurnosnih standarda u zdravstvenim ustanovama, te otpo~ne obavljati kontinuirano pra}enje i procjenu sigurnosnih standarda u zdravstvenim ustanovama, {to uklju~uje i izdavanje certifikata o zadovoljenju standarda sigurnosti. AKAZ je du`an definirati sigurnosne standarde u zdravstvenim ustanovama u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona. ^lanak 245. Osobe imenovane za obavljanje pregleda umrlih izvan zdravstvene ustanove od op}inskoga tijela mjerodavnoga za poslove zdravstva nastavljaju s radom do imenovanja potrebnog broja doktora med i cine sukladno odredbama ovoga zakona. ^lanak 246. Komore iz oblasti zdravstva uskladit }e svoju organizaciju i poslovanje s odredbama ovoga zakona u roku od 24 mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga zakona. ^lanak 247. Do dono{enja posebnog propisa kojim se ure|uje ljekarni~ka djelatnost ostaju u primjeni odredbe propisa o zdravstvenoj za{titi koji su bili na snazi prije stupanja na snagu ovoga zakona. Do dono{enja posebnog propisa koji }e regulirati preventiv - no- sanitarni nadzor nad izgradnjom objekata bit }e primjenjivane odredbe odgovaraju}ih propisa i zakona koji su bili u primjeni na teritoriju Federacije na dan stupanja na snagu ovoga zakona. Do dono{enja posebnog propisa o pravima, obvezama i odgovornostima pacijenta bit }e primjenjivane odredbe propisa o zdravstvenoj za{titi koje se odnose na za{titu prava pacijenata, a koji su bili na snazi prije stupanja na snagu ovoga zakona. Ponedjeljak, 2.8.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 46 – Stranica 35 Do dono{enja posebnog propisa o specijalizacijama zdravstvenih djelatnika, bit }e primjenjivane odredbe odgovaraju}ih propisa koji su bili u primjeni na teritoriju Federacije na dan stupanja na snagu ovoga zakona. ^lanak 248. Danom stupanja na snagu ovoga zakona prestaje primjena Zakona o zdravstvenoj za{titi ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 29/97), izuzev propisa iz ~lanka 236. stavak 5. ovoga zakona, i to: 1. Pravilnik o specijalizaciji iz obiteljske medicine ("Slu`be - ne novine Federacije BiH", br. 7/99, 50/00 i 22/02); 2. Pravilnik o postupku i na~inu rada lije~ni~kog konizilija ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 41/99); 3. Pravilnik o uvjetima za rad zdravstvenih djelatnika izvan punog radnog vremena ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 2/00, 23/01, 38/03 i 11/04 - Pro~i{}eni tekst 1/05); 4. Pravilnik o stru~nom ispitu za zdravstvenog inspektora ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 5/00); 5. Pravilnik o kriterijima za dodjelu naziva referalnoga centra Federalnoga ministarstva zdravstva ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 5/00); 6. Pravilnik o na~inu pregleda umrlih i na~inu utvr|ivanja vremena i uzroka smrti ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 15/00); 7. Pravilnik o vje`beni~kom sta`u i stru~nom ispitu zdravstvenih djelatnika ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 25/00, 23/01 i 55/02); 8. Pravilnik o uvjetima glede prostora, opreme i medicinsko- tehni~ke opreme za obavljanje privatne prakse u zdravstvenoj djelatnosti ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 30/00 i 36/01); 9. Pravilnik o uvjetima i postupku priznavanja vje`beni ~kog odnosno specijalizantskog sta`a obavljenog izvan teritorija Federacije Bosne i Hercegovine odnosno izvan Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 53/01, 58/02 i 7/04 - Pro~i{}eni tekst br. 1/05 i 7/08); 10. Pravilnik o uvjetima prostora, opreme i kadra za organiziranje depoa ljekarne ("Slu`bene novine Federacije BiH" broj 22/02); 11. Pravilnik o dodatnoj edukaciji iz obiteljske medicine ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 1/03); 12. Pravilnik o kriterijima i postupku priznavanja naziva primarijus ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 1/04, 61/04 i 13/08); 13. Pravilnik o uvjetima glede prostora, kadra i medicinsko-tehni~ke opreme za osnivanje i organizaciju rada zdravstvenih ustanova koje obavljaju djelatnost dijalize ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 79/09); 14. Pravilnik o dodatnoj edukaciji polivalentnih patrona`nih sestara/sestara u zajednici u primarnoj zdravstvenoj za{titi ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 1/10). ^lanak 249. Ovaj zakon stu pa na snagu osmoga dana od dana objave u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedatelj Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Kre{i}, v. r. Predsjedatelj Zastupni~koga doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softi}, v. r. Na osnovu ~lana IV.B.7 a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[EWU ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZA[TITI Progla{ava se Zakon o zdravstvenoj za{titi koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavni~kog doma od 25. maja 2010. godine i na sjednici Doma naroda od 22. juna 2010. godine. Broj 01-02-430/10 30. jula 2010. godine Sarajevo Predsjednica Borjana Kri{to, s. r. ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZA[TITI I. OSNOVNE ODREDBE ^lan 1. Ovim zakonom ure|uju se na~ela, mjere, na~in organizovawa i provo|ewa zdravstvene za{tite, nosioci dru{tvene brige za zdravqe stanovni{tva, prava i obaveze lica u kori{}ewu zdravstvene za{tite, te sadr`aj, na~in obavqawa i nadzor nad obavqawem zdravstvene za{tite na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daqwem tekstu: Federacija). ^lan 2. Zdravstvena za{tita, u smislu ovog zakona, obuhvata sistem dru{tvenih, grupnih i individualnih mjera, usluga i aktivnosti za o~uvawe i unapre|ewe zdravqa, spre~avawe bolesti, rano otkrivawe bolesti, blagovremeno lije~ewe, te zdravstvenu wegu i rehabilitaciju, kao i primjenu zdravstvenih tehnologija. Zdravstvenu za{titu iz stava 1. ovog ~lana, u okviru zdravstvenih ustanova i privatnih praksi, pru`aju zdravstveni radnici i zdravstveni saradnici, primjenom savremenih medicinskih postupaka i tehnologija, te pra}ewem dostignu}a u razvoju medicinske nauke. ^lan 3. Svako lice ima pravo na zdravstvenu za{titu i na mogu}nost ostvarivawa najvi{eg mogu}eg nivoa zdravqa, u skladu s odredbama ovog zakona i Zakona o zdravstvenom osigurawu, kao i propisa donijetih na osnovu ovih zakona. Svako lice obavezno je brinuti se o svom zdravqu. Niko ne smije ugroziti zdravqe drugih qudi. Svako lice je obavezno u hitnim slu~ajevima pru`iti prvu pomo} povrije|enom ili bolesnom licu, u skladu sa svojim znawem i mogu}nostima, te mu omogu}iti pristup do najbli`e zdravstvene ustanove. ^lan 4. U obezbje|ivawu i provo|ewu zdravstvene za{tite u Federaciji u~estvuju zdravstvene ustanove, privatne prakse, zavodi zdravstvenog osigurawa, Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daqwem tekstu: AKAZ), komore iz oblasti zdravstva, poslodavci, obrazovne i druge ustanove, humanitarne, vjerske, sportske i druge organizacije, udru`ewa, porodica i gra|ani. Jedinice lokalne samouprave, u skladu sa utvr|enim pravima i obavezama, obezbje|uju uslove za ostvarivawe zdravstvene za{tite na svom podru~ju. ^lan 5. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daqwem tekstu: Vlada Federacije BiH), na prijedlog federalnog ministra zdravstva (u daqwem tekstu: federalni ministar), a uz prethodno pribavqeno mi{qewe kantonalnih ministara zdravstva (u daqwem tekstu: kantonalni ministar), na osnovu analize zdravstvenog stawa stanovni{tva, te uva`avaju}i raspolo`iva finansijska sredstava, kao i kadrovske i druge mogu}nosti, donosi strate{ki plan razvoja zdravstva u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daqwem tekstu: plan). Plan sadr`i ciqeve i zadatke zdravstvene za{tite, prioritete, specifi~ne potrebe i mogu}nosti ostvarivawa zdravstvene za{tite na pojedinim podru~jima, nosioce zadataka i rokove za ostvarivawe plana zdravstvene za{tite, osnove razvoja zdravstvene djelatnosti po nivoima, ukqu~uju}i edukaciju i usavr{avawe zdravstvenih kadrova, osnove razvoja sistema zdravstvene za{tite, izvore finansirawa
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 70/08 11.05.2008 SN FBiH 61/22, SN FBiH 36/18, SN FBiH 48/11, SN FBiH 07/02, SN FBiH 30/97 zakon,zdravstveno osiguranje,zdravstvo,osiguranje,fbih Broj 70 – Stranica 10 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 5.11.2008. maja 2008. godine i na sjednici Doma naroda od 17. oktobra 2008. godine. Broj 01-02-511/08 31. oktobra 2008. godine Sarajevo Predsjednica Borjana Kri{to, s. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZDRAVSTVENOM OSIGURAWU ^lan 1. U Zakonu o zdravstvenom osigurawu ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 30/97 i 7/02 - u daqwem tekstu: Zakon), u ~lanu 19., ta~ka 13. mijewa se i glasi: "13. djeca koja su navr{ila 15 godina `ivota, odnosno stariji maloqetnici do 18 godina `ivota, a nisu zavr{ili osnovno {kolovawe ili se po zavr{etku osnovnog {kolovawa nisu zaposlili, ako su se prijavili zavodu za zapo{qavawe,". Iza ta~ke 13. dodaju se nove ta~ke 13a. i 13b. koje glase: "13a. djeca od ro|ewa, kao i djeca za vrijeme redovnog {kolovawa u osnovnim i sredwim {kolama, odnosno studirawa na vi{im i visokim {kolama te fakultetima, koja su dr`avqani Bosne i Hercegovine sa prebivali{tem na teritoriji Federacije, a nisu zdravstveno osigurana kao ~lanovi porodice osiguranika, ali najdu`e do navr{ene 26. godine `ivota, 13b. lica nakon navr{enih 65 godina `ivota, koja imaju prebivali{te na teritoriji Federacije, a koja nisu zdravstveno osigurana po drugom osnovu u Bosni i Hercegovini ili drugoj dr`avi (u daqwem tekstu Zakona: lica nakon navr{enih 65 godina `ivota),". U ta~ki 14. iza rije~i "lica" dodaju se rije~i: "starija od 18 godina". ^lan 2. U ~lanu 86. u stavu 1. iza ta~ke 7. dodaje se nova ta~ka 7a. koja glasi: "7a. or gan uprave kantona nadle`an za poslove socijalne i dje~ije za{tite – za djecu od ro|ewa do polaska u osnovnu {kolu koja nisu osigurana po drugom osnovu, a u skladu sa ~lanom 19. ta~ka 13a. Zakona, – za lica nakon navr{enih 65 godina `ivota, koja nisu zdravstveno osigurana po drugom osnovu, a u skladu sa ~lanom 19. ta~ka 13b. Zakona. Ta~ka 8., mijewa se i glasi: "8. or gan uprave kantona nadle`an za obrazovawe - za u~enike, odnosno studente koji nisu osigurani po drugom osnovu u skladu sa ~lanom 19. ta~ka 13a. Zakona, kao i za u~enike odnosno studente koji vr{e prakti~an rad u vezi sa nastavom,". ^lan 3. U ~lanu 90. iza stava 1. dodaju se novi st. 2. i 3. koji glase: "Djeca od ro|ewa do navr{ene 15. godine `ivota, odnosno stariji maloqetnici do 18 godina `ivota i lica nakon navr{enih 65 godina `ivota, koji nisu zdravstveno osigurani po drugom osnovu, oslobo|eni su od pla}awa sredstava li~nog u~e{}a osiguranih lica prilikom kori{}ewa zdravstvene za{tite. Za djecu od ro|ewa do navr{enih 15 godina `ivota, odnosno starije maloqetnike do 18 godina `ivota i lica nakon navr{enih 65 godina `ivota, koji nisu zdravstveno osigurani po drugom osnovu, pla}awe neposrednog u~e{}a u tro{kovima zdravstvene za{tite vr{i}e or gan uprave kantona nadle`an za poslove socijalne i dje~ije za{tite." ^lan 4. Kantonalni organi uprave, Zavodi zdravstvenog osigurawa kantona i Vlade kantona du`ni su uskladiti svoje akte s odredbama ovog Zakona u roku od 90 dana od dana stupawa na snagu ovog Zakona. ^lan 5. Ovaj zakon stu pa na snagu narednog dana od dana objavqivawa u "Slu`benim novinama Federacije BiH", a primjewuje se od 01.01.2009. godine. Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Kre{i}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softi}, s. r. Na osnovu ~lana IV. B. 7. a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU Progla{ava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju koji je donio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavni~kog doma od 27. maja 2008. godine i na sjednici Doma naroda od 17. oktobra 2008. godine. Broj 01-02-511/08 31. oktobra 2008. godine Sarajevo Predsjednica Borjana Kri{to, s. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU ^lan 1. U Zakonu o zdravstvenom osiguranju ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 30/97 i 7/02 - u daljnjem tekstu: Zakon) u ~lanu 19. ta~ka 13. mijenja se i glasi: "13. djeca koja su navr{ila 15 godina `ivota, odnosno stariji maloljetnici do 18 godina `ivota, a nisu zavr{ili osnovno {kolovanje ili se po zavr{etku osnovnog {kolovanja nisu zaposlili, ako su se prijavili zavodu za zapo{ljavanje,". Iza ta~ke 13. dodaju se nove ta~. 13a. i 13b. koje glase: "13a. djeca od ro|enja, kao i djeca za vrijeme redovnog {kolovanja u osnovnim i srednjim {kolama odnosno studiranja na vi{im i visokim {kolama te fakultetima, koja su dr`avljani Bosne i Hercegovine sa prebivali{tem na teritoriji Federacije, a nisu zdravstveno osigurana kao ~lanovi porodice osiguranika, ali najdu`e do navr{ene 26. godine `ivota, 13b. lica nakon navr{enih 65 godina `ivota koja imaju prebivali{te na teritoriji Federacije, a koja nisu zdravstveno osigurana po drugom osnovu u Bosni i Hercegovini ili drugoj dr`avi (u daljnjem tekstu Zakona: lica nakon navr{enih 65 godina `ivota),". U ta~ki 14. iza rije~i "lica" dodaju se rije~i: "starija od 18 godina". ^lan 2. U ~lanu 86. u stavu 1. iza ta~ke 7. dodaje se nova ta~ka 7a. koja glasi: "7a. or gan uprave kantona nadle`an za poslove socijalne i dje~ije za{tite – za djecu od ro|enja do polaska u osnovnu {kolu koja nisu osigurana po drugom osnovu, a u skladu sa ~lanom 19. ta~ka 13a. Zakona, – za lica nakon navr{enih 65 godina `ivota, koja nisu zdravstveno osigurana po drugom osnovu, a u skladu sa ~lanom 19. ta~ka 13b. Zakona. Ta~ka 8. mijenja se i glasi: "8. or gan uprave kantona nadle`an za obrazovanje - za u~enike odnosno studente koji nisu osigurani po drugom osnovu Srijeda, 5.11.2008. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 70 – Stranica 11 u skladu sa ~lanom 19. ta~ka 13a. Zakona, kao i za u~enike odnosno studente koji vr{e prakti~an rad u vezi sa nastavom,". ^lan 3. U ~lanu 90. iza stava 1. dodaju se novi st. 2. i 3. koji glase: "Djeca od ro|enja do navr{ene 15. godine `ivota, odnosno stariji maloljetnici do 18 godina `ivota i lica nakon navr{enih 65 godina `ivota, koji nisu zdravstveno osigurani po drugom osnovu, oslobo|eni su od pla}anja sredstava li~nog u~e{}a osiguranih lica prilikom kori{tenja zdravstvene za{tite. Za djecu od ro|enja do navr{enih 15 godina `ivota, odnosno starije maloljetnike do 18 godina `ivota i lica nakon navr{enih 65 godina `ivota, koji nisu zdravstveno osigurani po drugom osnovu, pla}anje neposrednog u~e{}a u tro{kovima zdravstvene za{tite vr{it }e or gan uprave kantona nadle`an za poslove socijalne i dje~ije za{tite." ^lan 4. Kantonalni organi uprave, zavodi zdravstvenog osiguranja kantona i vlade kantona du`ni su uskladiti svoje akte sa odredbama ovog Zakona u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. ^lan 5. Ovaj Zakon stu pa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH", a primjenjuje se od 01.01.2009. godine. Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Kre{i}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softi}, s. r. 1154 Temeljem ~lanka IV. B. 7. a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O SUKOBU INTERESA U ORGANIMA VLASTI U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE Progla{ava se Zakon o sukobu interesa u organima vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine koji je donio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupni~kog doma od 14. listopada 2008. godine i na sjednici Doma naroda od 24. listopada 2008. godine. Broj 01-02-512/08 31. listopada 2008. godine Sarajevo Predsjednica Borjana Kri{to, v. r. ZAKON O SUKOBU INTERESA U ORGANIMA VLASTI U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE I. SUKOB INTERESA ^lanak 1. Op}e odredbe (1) Radi sprje~avanja sukoba interesa ovim se zakonom ure|uju posebne obveze izabranih du`nosnika, nositelja izvr{nih funkcija i savjetnika u organima vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija), kantona i jedinica lokalne samouprave u obna{anju javne funkcije. (2) Sukob interesa postoji u situacijama u kojima izabrani du`nosnici, nositelji izvr{nih funkcija i savjetnici imaju privatni interes koji utje~e ili mo`e utjecati na zakonitost, otvorenost, objektivnost i nepristrasnost u obna{anju javne funkcije. ^lanak 2. Na~ela djelovanja (1) Izabrani du`nosnici, nositelji izvr{nih funkcija i savjetnici u obna{anju javnih funkcija moraju postupati zakonito, u~inkovito, nepristrano, ~asno, te se pridr`avati na~ela odgovornosti, po{tenja, savjesnosti, otvorenosti i vjerodostojnosti. (2) Izabrani du`nosnici, nositelji izvr{nih funkcija i savjetnici osobno su odgovorni za svoje djelovanje u obna{anju javnih funkcija na koje su imenovani, odnosno izabrani i politi~ki su odgovorni prema organu ili gra|anima koji su ih imenovali ili izabrali. (3) Izabrani du`nosnici, nositelji izvr{nih funkcija i savjetnici koji obna{aju javne funkcije trebaju se pona{ati savjesno i odgovorno, da ne ugro`avaju povjerenje i pouzdanje gra|ana, te da po{tuju kako zakonske, tako i druge propise kojima se odre|uju prava, obveze i odgovornosti u obna{anju javnih funkcija. (4) U obna{anju javne funkcije izabrani du`nosnici, nositelji izvr{nih funkcija i savjetnici moraju se pridr`avati etike poziva i funkcije koju obna{aju. (5) U obna{anju javne funkcije izabrani du`nosnici, nositelji izvr{nih funkcija i savjetnici ne smiju svoj privatni interes stavljati iznad javnog interesa. (6) Izabrani du`nosnici, nositelji izvr{nih funkcija i savjetnici ne smiju koristiti javnu funkciju za osobnu dobit osobe koja je s njima povezana. Izabrani du`nosnici, nositelji izvr{nih funkcija i savjetnici ne smiju biti ni u kakvom odnosu ovisnosti prema osobama koje bi mogle utjecati na njihovu objektivnost. (7) Izabrani du`nosnici, nositelji izvr{nih funkcija i savjetnici kao javne osobe moraju djelovati u interesu gra|ana. (8) U obna{anju funkcija izabrani du`nosnici, nositelji izvr{nih funkcija i savjetnici obvezni su imovinu, sredstva za rad i financijska sredstva {to su im povjerena koristiti isklju~ivo u svrhu za koju su namijenjena i na u~inkovit na~in. (9) Izabrani du`nosnici, nositelji izvr{nih funkcija i savjetnici u vrijeme obna{anja javne funkcije primaju pla}u i naknade za funkciju koju obna{aju sukladno zakonskim propisima o pla}ama i naknadama uposlenih u Federaciji i drugim propisima. ^lanak 3. Definicije U smislu ovoga zakona: a) "ovla{tenom osobom" smatra se osoba koja je osniva~kim aktom ili statutom poduze}a ovla{tena da predstavlja i zastupa poduze}e. Pod ovla{tenom osobom podrazumijeva se i poduzetnik, odnosno fizi~ka osoba koja samostalno na tr`i{tu obavlja djelatnosti radi stjecanja dobiti; b) "srodnici" su bliski srodnici, srodnici u pravoj liniji, srodnici u pobo~noj liniji do tre}eg stupnja, srodnici po tazbini do drugog stupnja i dijete bra~nog druga; c) "bliskim srodnikom" smatraju se bra~ni i izvanbra~ni drug, dijete, majka, otac, usvojitelj i usvojenik izabranog du`nosnika, nositelja izvr{ne funkcije i savjetnika; d) "interesno povezana osoba" podrazumijeva srodnika ili osobu koja je s izabranim du`nosnikom, nositeljem izvr{ne funkcije i savjetnikom u osobnoj, politi~koj, ekonomskoj ili drugoj vezi koja bi mogla utjecati na objektivnost u radu izabranog du`nosnika, nositelja izvr{ne funkcije i savjetnika; e) "izabranim du`nosnicima" smatraju se: 1. zastupnici i izaslanici Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Parlament Federacije), 2. zastupnici u zakonodavnim organima kantona, 3. vije}nici u gradskim i op}inskim vije}ima;
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 07/02 20.02.2002 SN FBiH 61/22, SN FBiH 36/18, SN FBiH 48/11, SN FBiH 70/08, SN FBiH 30/97 zakon,zdravstveno osiguranje,osiguranje,fbih ^lan 11. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH prof. dr. Ivo Kom{i}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Ismet Briga, s. r. Na temelju ~lanka IV. B. 7. a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA PLA]U Progla{ava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na pla}u a koji je donio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupni~kog doma od 31. sije~nja 2002. godine i na sjednici Doma naroda od 18. rujna 2001. godine. Broj 01-3-7/02 12. velja~e 2002. godine Sarajevo Predsjednik Federacije BiH dr. Safet Halilovi}, v. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA PLA]U ^lanak 1. U Zakonu o porezu na pla}u ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 26/96, 27/97, 12/98, 29/00, 54/00 i 16/01, u daljnjem tekstu: Zakon) u ~lanku 6. stavku 1. iza to~ke 12. dodaje se nova to~ka 13. koja glasi: "13. prekovremeni rad, rad no}u i rad subotom i nedjeljom (ako su neradni dani), sukladno ~lanku 27. Kolektivnog ugovora za slu`benike organa uprave i sudske vlasti Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 23/00)." ^lanak 2. U~lanku 7. stavku 1. to~ki 8. to~ka na kraju teksta zamjenjuje se zarezom i dodaju rije~i: "otpremnine zbog prestanka radnog odnosa sukladno ~lanku 143. stavku 2. Zakona o radu ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 43/99 i 32/00);", a iza to~ke 8. dodaje se nova to~ka 9. koja glasi: "9. jubilarna nagrada, sukladno ~lanku 28. Kolektivnog ugovora za slu`benike organa uprave i sudske vlasti Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 23/00)." ^lanak 3. U~lanku 8. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: "Za samostalne ugostiteljske radnje osnovica iz ~lanka 5. stavak 1. ne mo`e biti ni`a od prosje~ne mjese~ne neto pla}e uposlenih na teritoriju Federacije, prema posljednjem objavljenom podatku Federalnog zavoda za statistiku." ^lanak 4. ^lanak 12. bri{e se. ^lanak 5. ^lanak 13. bri{e se. ^lanak 6. ^lanak 17. bri{e se. ^lanak 7. U ~lanku 19. stavku 1., alineja 1. mijenja se i glasi: "- na pla}e i druga osobna primanja uposlenika po osnovi redovitog rada i izvan redovitog rada porez se obra~unava i pla}a na dan njihove isplate;" ^lanak 8. U~lanku 20. stavku 2. u ~etvrtom retku iza rije~i: "o izvr{enoj isplati" dodaju se rije~i: "neto pla}e i uplati poreza na pla}u i drugih osobnih primanja", a iza rije~i "isplati", na kraju, dodaje se rije~ "istih". ^lanak 9. U ~lanku 21. rije~i: "od 0,2%" zamjenjuju se rije~ima: "propisanoj Zakonom o visini stope kamate na javne prihode". ^lanak 10. Ovla{}uju se zakonodavno-pravne komisije Doma naroda i Zastupni~kog doma Parlamenta Federacije BiH da utvrde pre~i{}eni tekst Zakona o porezu na pla}u. ^lanak 11. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objave u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedatelj Doma naroda Parlamenta Federacije BiH prof. dr. Ivo Kom{i}, v. r. Predsjedatelj Zastupni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Ismet Briga, v. r. 39 Na osnovu ~lana IV.B.7.a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU Progla{ava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju, a koji je donio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavni~kog doma odr`anoj 31. januara 2002. godine i na sjednici Doma naroda odr`anoj 21. decembra 2001. godine. Broj 01-3-8/02 12. februara 2002. godine Sarajevo Predsjednik Federacije BiH dr. Safet Halilovi}, s. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU ^lan 1. U Zakonu o zdravstvenom osiguranju ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 30/97-u daljem tekstu: Zakon), ~lan 6. mijenja se i glasi: "Obavezno zdravstveno osiguranje zasniva se na na~elima uzajamnosti i solidarnosti osiguranika u okviru kantona i Federacije, u slu~ajevima i pod uvjetima utvr|enim u ovom zakonu. Obavezno zdravstveno osiguranje mo`e se zasnivati na na~elima uzajamnosti i solidarnosti i u okviru dva ili vi{e kantona, pod uvjetima utvr|enim ovim zakonom". ^lan 2. U ~lanu 9. rije~ "fonda" zamjenjuje se rije~ju "sredstava". ^lan 3. U~lanu 13., iza stava 1. dodaju se novi st. 2. i 3., koji glase: "U cilju ostvarivanja jednakih uvjeta za sprovo|enje obaveznog zdravstvenog osiguranja u svim kantonima, za odre|ene prioritetne vertikalne programe zdravstvene za{tite od interesa za Federaciju (u daljem tekstu: prioritetni federalni programi zdravstvene za{tite) i za pru`anje prioritetnih Broj 7 – Strana 218 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 20. februara/velja~e 2002. najslo`enijih oblika zdravstvene za{tite iz odre|enih specijalisti~kih djelatnosti, osiguravaju se sredstva federalne solidarnosti kod Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federalni zavod osiguranja i reosiguranja) od kojih se obrazuje fond solidarnosti Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: federalni fond solidarnosti). Sredstva federalne solidarnosti iz stava 2. ovog ~lana osiguravaju se iz doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje." Dosada{nji st. 2., 3. i 4. postaju st. 4., 5. i 6. ^lan 4. U ~lanu 16. rije~i: "u daljem tekstu: Federalni zavod osiguranja i reosiguranja" i zagrada, bri{u se. ^lan 5. U ~lanu 32. stav 2. bri{e se. ^lan 6. U ~lanu 33. u stavu 1. rije~i: "odobrio ministar zdravstva" zamjenjuju se rije~ima: "odobrila Vlada Federacije". ^lan 7. U ~lanu 35. stav 2., mijenja se i glasi: "Obim prava obaveznog zdravstvenog osiguranja iz ~lana 32. ovog zakona, kao i drugih prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja (u daljem tekstu: osnovni paket zdravstvenih prava), }e utvrditi Parlament Federacije, na prijedlog Vlade Federacije, najkasnije u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, uklju~uju}i pritom i: - posebne prioritetne federalne programe zdravstvene za{tite koja }e se sprovoditi na teritoriji Federacije; - prioritetne najslo`enije oblike zdravstvene za{tite iz odre|enih specijalisti~kih djelatnosti koji }e se pru`ati osiguranim licima na teritoriji Federacije." Iza stava 2. dodaje se novi stav 3., koji glasi: "Do dono{enja osnovnog paketa zdravstvenih prava, Vlada Federacije }e privremeno utvrditi prioritetne federalne programe zdravstvene za{tite i prioritetne najslo`enije oblike zdravstvene za{tite iz odre|enih specijalisti~kih djelatnosti, koji }e se pru`ati osiguranim licima na teritoriji Federacije". Dosada{nji stav 3. postaje stav 4. ^lan 8. U ~lanu 37. dodaje se novi stav 2., koji glasi: "Izuzetno od stava 1. ovog ~lana, Federalni zavod osiguranja i reosiguranja zaklju~uje ugovore sa zdravstvenim ustanovama koje obezbje|uju usluge zdravstvene za{tite iz ~lana 7. stav 2. alineja 1. i 2., ovog zakona, a koje se finansiraju iz sredstava federalne solidarnosti." ^lan 9. U ~lanu 38. u stavu 1., iza rije~i: "kantonalni zavod osiguranja", dodaju se rije~i: "odnosno Federalni zavod osiguranja i reosiguranja u slu~ajevima iz ~lana 8. ovog zakona." Stav 2. mijenja se i glasi: "Osnove, kriterije i mjerila za zaklju~ivanje ugovora iz ~lana 37. stav 1. ovog zakona utvr|uje vlada kantona na prijedlog kantonalnog ministra zdravstva (u daljem tekstu: kantonalni ministar), a osnove, kriterije i mjerila za zaklju~ivanje ugovora iz ~lana 8. ovog zakona utvr|uje Vlada Federacije na prijedlog federalnog ministra zdravstva (u daljem tekstu: federalni ministar)." U stavu 3., iza rije~i:"kantonalnog zavoda osiguranja", dodaju se rije~i:"odnosno Federalnog zavoda osiguranja i reosiguranja", a iza rije~i:"na~in kontrole vrste, obima i kvaliteta izvr{enih usluga", dodaje se zarez i rije~ "tro{kova". ^lan 10. U~lanu 56., iza stava 2. dodaju se novi st. 3. i 4., koji glase: "Pravna i fizi~ka lica iz stava 1. ovog ~lana obra~unavaju i ispla}uju osiguraniku naknadu pla}e i istekom 42 odnosno sedam dana bolovanja na teret sredstava kantonalnog zavoda osiguranja. Kantonalni zavod osiguranja obavezan je vratiti ispla}enu naknadu pla}e iz stava 3. ovog ~lana u roku od 45 dana od dana prijema zahtjeva za povrat." ^lan 11. U ~lanu 82. u stavu 1., iza rije~i: "kantonalnom zavodu osiguranja" dodaju se rije~i:"i u Federalnom zavodu osiguranja i reosiguranja". Stavovi 4., 5., 6., 7. i 8. mijenjaju se i glase: "U cilju osiguranja sredstava federalne solidarnosti u okviru jedinstvene stope doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje, Vlada Federacije, na prijedlog federalnog ministra, za svaku kalendarsku godinu, posebnom odlukom utvr|uje procenat izdvajanja sredstava od ukupnih prihoda ostvarenih po osnovu doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje, u federalni fond solidarnosti, o ~emu je du`na izvijestiti Parlament Federacije u roku od 15 dana od dana dono{enja odluke. Isti iznos sredstava obezbijedit }e se iz Bud`eta Federacije. Sredstva federalnog fonda solidarnosti se koriste namjenski za osiguranje jednakih uvjeta za sprovo|enje obaveznog zdravstvenog osiguranja u svim kantonima, za prioritetne federalne programe zdravstvene za{tite i prioritetne najslo`enije oblike zdravstvene za{tite iz odre|enih specijalisti~kih djelatnosti koji }e se pru`ati osiguranim licima na teritoriji Federacije i ne mogu se koristiti za druge namjene. Ukoliko se sredstva federalnog fonda solidarnosti u cijelosti ne iskoriste do kraja teku}e poslovne godine, neutro{eni iznos sredstava vra}a se kantonalnim zavodima zdravstvenog osiguranja srazmjerno njihovom u~e{}u u formiranju tih sredstava. Kriteriji i na~in kori{tenja sredstava federalne solidarnosti, utvr|uju se posebnom odlukom Vlade Federacije." ^lan 12. U ~lanu 87., iza stava 5., dodaju se novi st. 6., 7., 8., 9. i 10., koji glase: "Utvr|ena dugovanja po osnovu obaveze obra~una i uplate doprinosa realizuju se tako {to se obvezniku obra~una i uplate doprinosa, rje{enjem nala`e obaveza da uplati doprinos i rok u kome se ta obaveza treba izvr{iti. @alba na rje{enje kojim se nala`e obra~un i uplata doprinosa ne odla`e izvr{enje rje{enja i rje{enje je izvr{na isprava u postupku izvr{enja radi naplate nov~anih potra`ivanja. Federalni zavod osiguranja i reosiguranja prati redovnu uplatu sredstava za federalni fond solidarnosti svih obveznika uplate ovih sredstava, na na~in i u skladu sa ovim zakonom. Federalni zavod osiguranja i reosiguranja }e svojim op}im aktom utvrditi na~in vr{enja kontrole iz stava 8. ovog ~lana. Vlada Federacije }e donijeti propis o saradnji institucija zdravstvenog osiguranja i Porezne uprave Federacije u cilju postizanja redovne i potpune uplate doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje kao i uplate sredstava u federalni fond solidarnosti." Dosada{nji stav 6. bri{e se. ^lan 13. ^lan 90. mijenja se i glasi: "Parlament Federacije mo`e, u osnovnom paketu zdravstvenih prava, utvrditi maksimalni iznos neposrednog u~e{}a osiguranih lica u tro{kovima kori{tenja pojedinih vidova zdravstvene za{tite, uzimaju}i u obzir socijalne prilike osiguranih lica i njihov doprinos obaveznom zdravstvenom Srijeda, 20. februara/velja~e 2002. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 7 – Strana 219 osiguranju, kao i iznos raspolo`ivih sredstava za finansiranje obaveznog zdravstvenog osiguranja." ^lan 14. U ~lanu 95. stav 2., mijenja se i glasi: "Kantonalni zavodi osiguranja se mogu me|usobno udru`ivati radi ostvarivanja potreba iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, uz prethodno pribavljenu saglasnost Vlade Federacije i vlada kantona.". ^lan 15. U ~lanu 100. u stavu 1., ispred alineje 1. dodaju se nove alineje od 1. do 9., koje glase: "- prati politiku sprovo|enja i unapre|ivanja obaveznog zdravstvenog osiguranja i koordinira rad kantonalnih zavoda osiguranja u tom domenu; - obavlja poslove izrade projekcije sredstava neophodnih za sprovo|enje obaveznog zdravstvenog osiguranja; - planira i prikuplja sredstva federalnog fonda solidarnosti; - obavlja poslove u vezi sa izradom osnova za utvr|ivanje cijena i cjenovnika zdravstvenih usluga iz osnova obaveznog zdravstvenog osiguranja; - obavlja poslove u vezi sa zaklju~ivanjem ugovora, pra}enjem sprovo|enja, pla}anjem i kontrolom izvr{enih zdravstvenih usluga u skladu sa ~lanom 8. ovog zakona; - obavlja poslove u vezi sa izradom obra~una ukupnih sredstava ostvarenih i utro{enih u zdravstvu, sa izvje{tajem; - obavlja poslove u vezi sa izradom obra~una ukupnih sredstava ostvarenih i utro{enih za sprovo|enje obaveznog zdravstvenog osiguranja sa izvje{tajem; - obavlja poslove u vezi sa izradom obra~una sredstava federalnog fonda solidarnosti, po namjenama, sa izvje{tajem; - obavlja poslove u vezi sa nabavkama iz svoje nadle`nosti u skladu sa zakonom i podzakonskim aktima." Dosada{nje alineje 1. do 10. postaju alineje 10. do 19. ^lan 16. Iza ~lana 100. dodaje se novi ~lan 100a., koji glasi: "^lan 100a. Federalni zavod osiguranja i reosiguranja obavlja poslove izrade obra~una ukupnih sredstava ostvarenih i utro{enih u zdravstvu Federacije (u daljem tekstu: obra~un sredstava u zdravstvu). Obra~un sredstava u zdravstvu obuhvata obradu prikupljenih podataka o: - stanovni{tvu (demografska struktura); - zaposlenim, nezaposlenim, korisnicima penzije, korisnicima prava po osnovu socijalne za{tite i sl.; - iznosima pla}a, penzija i drugih li~nih primanja; - osiguranicima, licima koja od ovih izvode pravo na zdravstvenu za{titu, neosiguranim licima; - prihodima (po izvorima) i rashodima (po namjenama) kantonalnih zavoda zdravstvenog osiguranja, Federalnog zavoda osiguranja i reosiguranja, te institucija dobrovljnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja; - prihodima (po izvorima) i rashodima (po namjenama) zdravstvenih ustanova i zdravstvenih radnika u privatnoj praksi; - zaposlenosti po stepenu obrazovanja i zanimanja u institucijama zdravstvenog osiguranja i zdravstvenim ustanovama i u privatnoj praksi; - kapacitetima i iskori{}enosti kapaciteta u zdravstvenim ustanovama i u privatnoj praksi. Podaci iz stava 2. ovog ~lana sistematizuju se i obra|uju na nivou op}ina i kantona te se objedinjavaju za Federaciju kao cjelinu. Izvori podataka za obra~un sredstava u zdravstvu su zvani~ni izvje{taji o poslovanju odnosno zavr{ni ra~uni institucija zdravstvenog osiguranja, zdravstvenih ustanova, izvje{taji iz privatne prakse, te na zakonom propisani na~in objavljeni podaci Zavoda za statistiku Federacije Bosne i Hercegovine, Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno zavoda za javno zdravstvo kantona i dr. Pravilnikom o obra~unu sredstava u zdravstvu koga donosi federalni ministar pobli`e se ure|uju obaveze u~esnika u postupku i rokovi za obradu i analizu podataka, vrsta i sadr`aj izvje{taja o rezultatima obra~una sredstava u zdravstvu, na~in njegovog objavljivanja i dr." ^lan 17. U ~lanu 102. stav 2., mijenja se i glasi: "Upravni odbor Federalnog zavoda osiguranja i reosiguranja ima 11 ~lanova koje imenuje Vlada Federacije na prijedlog federalnog ministra, i to: - po jedan ~lan iz svakog kantona, kojeg predla`u kantonalna ministarstva zdravstva; - jedan ~lan iz Federalnog ministarstva zdravstva." Iza stava 3. dodaje se novi stav 4., koji glasi: "Upravni odbor donosi odluke ve}inom ukupnog broja ~lanova Upravnog odbora." ^lan 18. U ~lanu 104. u stavu 1. iza alineje 4. dodaju se nove alineje 5. do 11., koje glase: "- donosi projekciju sredstava neophodnih za sprovo|enje obaveznog zdravstvenog osiguranja; - utvr|uje prijedlog Pravilnika o osnovama, kriterijima i mjerilima za zaklju~ivanje ugovora iz ~lana 8. ovog zakona; - donosi op}i akt o osnovama za utvr|ivanje cijena sa cjenovnikom zdravstvenih usluga iz osnova obaveznog zdravstvenog osiguranja; - usvaja obra~une iz ~lana 15. stav 1. alineja 6., 7. i 8. ovog zakona i dostavlja ih Parlamentu Federacije na razmatranje; - donosi finansijski plan federalnog fonda solidarnosti; - priprema Prednacrt odluke o utvr|ivanju prioritetnih vertikalnih programa zdravstvene za{tite od interesa za Federaciju Bosne i Hercegovine i prioritetnih najslo`enijih oblika zdravstvene za{tite iz odre|enih specijalisti~kih djelatnosti koji }e se pru`ati osiguranim licima na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine, kao i Prednacrt odluke o kriterijima i na~inu kori{tenja sredstava fonda solidarnosti Federacije Bosne i Hercegovine; - raspore|uje sredstva federalne solidarnosti po utvr|enim namjenama; - prati izvr{enje prihoda i rashoda federalnog fonda solidarnosti i o tome dostavlja izvje{taje kantonalnim zavodima zdravstvenog osiguranja i Federalnom ministarstvu zdravstva svaka tri mjeseca; - donosi odluku o raspisivanju tendera za nabavku potro{nog materijala i lijekova i imenuje komisiju za provo|enje tendera i izbor najpovoljnijeg ponu|a~a; - utvr|uje ugovore koje Federalni zavod osiguranja i reosiguranja zaklju~uje sa zdravstvenim ustanovama za pru`anje zdravstvenih usluga koje se finansiraju iz sredstava solidarnosti i prati njihovo izvr{enje; - donosi druge akte neophodne za poslovanje federalnog fonda solidarnosti." Dosada{nje alineje 5. do 10. postaju alineje 12. do 17. Broj 7 – Strana 220 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 20. februara/velja~e 2002. ^lan 19. U~lanu 105. iza stava 2. dodaju se novi st. 3. i 4. koji glase: "Direktor Federalnog zavoda osiguranja i reosiguranja ima zamjenika. Direktor i zamjenik direktora Federalnog zavoda osiguranja i reosiguranja ne mogu biti imenovani iz istog konstitutivnog naroda u Federaciji." U dosada{njem stavu 3. koji postaje stav 5., iza rije~i "direktora" dodaju se rije~i: "i zamjenika direktora". ^lan 20. U roku od 30 dana, od dana stupanja na snagu ovog zakona, Vlada Federacije }e: - donijeti odluke iz ~lana 7. stav 3. i ~lana 11. st. 3. i 7. ovog zakona; - imenovati Upravni odbor, kao i direktora i zamjenika direktora Federalnog zavoda osiguranja i reosiguranja. U roku iz stava 1. ovog ~lana, vlada kantona i Vlada Federacije }e donijeti pravilnik iz ~lana 9. stav 2. ovog zakona, a federalni ministar pravilnik iz ~lana 16. stav 5. ovog zakona. Federalni zavod osiguranja i reosiguranja i kantonalni zavodi osiguranja uskladit }e statute i druge op}e akte u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. ^lan 21. Svi dosada{nji kantonalni i me|ukantonalni zavodi zdravstvenog osiguranja du`ni su izvr{iti svoju preregistraciju u skladu sa ovim zakonom. ^lan 22. Primjena odredbi ovog zakona, koje se odnose na prikupljanje i kori{tenje sredstava federalnog fonda solidarnosti, po~et }e u roku od 30 dana od dana dono{enja odluka Vlade Federacije iz ~lana 20. stav 1. alineja 1. i 2. ovog zakona. ^lan 23. Primjena odredaba ovog zakona, koje se odnose na uspostavu federalnog fonda solidarnosti, po~et }e nakon organizovanja i po~etka rada zavoda zdravstvenog osiguranja u svim kantonima na teritoriji Federacije, na na~in i u skladu sa odredbama ovog zakona. ^lan 24. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH prof. dr. Ivo Kom{i}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Ismet Briga, s. r. Na temelju ~lanka IV.B.7.a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU Progla{ava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju, a koji je donio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupni~kog doma od 31. sije~nja 2002. godine i na sjednici Doma naroda od 21. prosinca 2001. godine. Broj 01-3-8/02 12. velja~e 2002. godine Sarajevo Predsjednik Federacije BiH dr. Safet Halilovi}, v. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU ^lanak 1. U Zakonu o zdravstvenom osiguranju ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 30/97-u daljnjem tekstu: Zakon), ~lanak 6. mijenja se i glasi: "Obvezno zdravstveno osiguranje temelji se na na~elima uzajamnosti i solidarnosti osiguranika u okviru kantona i Federacije, u slu~ajevima i pod uvjetima utvr|enim u ovom zakonu. Obvezno zdravstveno osiguranje mo`e se temeljiti na na~elima uzajamnosti i solidarnosti i u okviru dva ili vi{e kantona, pod uvjetima utvr|enim ovim zakonom". ^lanak 2. U ~lanku 9. rije~ "fonda" zamjenjuje se rije~ju "sredstava". ^lanak 3. U~lanku 13., iza stavka 1. dodaju se novi st. 2. i 3., koji glase: "U cilju ostvarivanja jednakih uvjeta za sprovo|enje obveznog zdravstvenog osiguranja u svim kantonima, za odre|ene prioritetne vertikalne programe zdravstvene za{tite od interesa za Federaciju (u daljnjem tekstu: prioritetni federalni programi zdravstvene za{tite) i za pru`anje prioritetnih najslo`enijih oblika zdravstvene za{tite iz odre|enih specijalisti~kih djelatnosti, osiguravaju se sredstva federalne solidarnosti kod Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federalni zavod osiguranja i reosiguranja) od kojih se obrazuje fond solidarnosti Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: federalni fond solidarnosti). Sredstva federalne solidarnosti iz stavka 2. ovog ~lanka osiguravaju se iz doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje". Dosada{nji st. 2., 3. i 4. postaju st. 4., 5. i 6. ^lanak 4. U ~lanku 16. rije~i:"u daljnjem tekstu: Federalni zavod osiguranja i reosiguranja" i zagrada, bri{u se. ^lanak 5. U ~lanku 32. stavak 2. bri{e se. ^lanak 6. U ~lanku 33. u stavku 1. rije~i:"odobrio ministar zdravstva" zamjenjuju se rije~ima:"odobrila Vlada Federacije". ^lanak 7. U ~lanku 35. stavak 2., mijenja se i glasi: "Obim prava obveznog zdravstvenog osiguranja iz ~lanka 32. ovog zakona, kao i drugih prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja (u daljnjem tekstu: osnovni paket zdravstvenih prava), utvrdit }e Parlament Federacije, na prijedlog Vlade Federacije, najkasnije u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, uklju~uju}i pritom i: - posebne prioritetne federalne programe zdravstvene za{tite koja }e se sprovoditi na teritoriju Federacije; - prioritetne najslo`enije oblike zdravstvene za{tite iz odre|enih specijalisti~kih djelatnosti koji }e se pru`ati osiguranim osobama na teritoriju Federacije". Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3., koji glasi: "Do dono{enja osnovnog paketa zdravstvenih prava, Vlada Federacije }e privremeno utvrditi prioritetne federalne programe zdravstvene za{tite i prioritetne najslo`enije oblike zdravstvene za{tite iz odre|enih specijalisti~kih djelatnosti, koji }e se pru`ati osiguranim osobama na teritoriju Federacije." Dosada{nji stavak 3. postaje stavak 4. Srijeda, 20. februara/velja~e 2002. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 7 – Strana 221
Zakon o zdravstvenom osiguranju FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 30/97 25.12.1997 SN FBiH 61/22, SN FBiH 36/18, SN FBiH 48/11, SN FBiH 70/08, SN FBiH 07/02 zakon,zdravstvo,zdravstveno osiguranje,osiguranje 280 Na temelju poglavlja IV Odjeljak B, ~lanka 7a Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU Progla{ava se Zakon o zdravstvenom osiguranju koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupni~kog doma odr‘anoj 28. svibnja/maja 1997. godine i na sjednici Doma naroda odr‘anoj 1. oktobra 1997. godine. Broj 01-972/97 21. studeni/novembar 1997. godine Sarajevo Predsjednik mr Vladimir [olji}, v. r. ZAKON O ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU I - OSNOVNE ODREDBE ^lan 1. Zdravstveno osiguranje, kao dio socijalnog osiguranja gra|ana, ~ini jedinstveni sistem u okviru koga gra|ani ulaganjem sredstava, na na~elima uzajamnosti i solidarnosti, obavezno u okviru kantona osiguravaju ostvarivanje prava na zdravstvenu za{titu i druge oblike osiguranja na na~in koji je utvr|en ovim zakonom, drugim zakonima i propisima donesenim na osnovu zakona. U okviru Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), odnosno kantona, sredstva za zdravstveno osiguranje mogu se ulagati i na dobrovoljnoj osnovi. ^lan 2. Pod uvjetima utvr|enim ovim zakonom i drugim zakonima i propisima donesenim na osnovu zakona, gra|ani Federacije imaju pravo na zdravstveno osiguranje, koje obuhva}a: 1. obavezno zdravstveno osiguranje; 2. pro{ireno zdravstveno osiguranje, i 3. dobrovoljno zdravstveno osiguranje. ^lan 3. Pravo na obavezno zdravstveno osiguranje po ovom zakonu imaju lica u radnom odnosu i druga lica koja vr{e odre|ene djelatnosti ili imaju odre|eno svojstvo, a obuhva}ena su ovim zakonom. Obavezno zdravstveno osiguranje, odnosi se na sva lica iz stava 1. ovog ~lana (u daljem tekstu: osiguranici). ^lan 4. Pravo na obavezno zdravstveno osiguranje imaju i ~lanovi porodice osiguranika, kad je to ovim zakonom odre|eno. ^lan 5. Obaveznim zdravstvenim osiguranjem obezbje|uju se osiguranicima i ~lanovima porodice osiguranika (u daljem tekstu: osigurana lica) pravo na kori{}enje zdravstvene za{tite i pravo na nov~ane naknade i pomo}i po ovom zakonu. Obim prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja odre|en je odredbama ovog zakona i propisima donesenim na osnovu ovog zakona. ^lan 6. Obavezno zdravstveno osiguranje zasniva se na na~elima uzajamnosti i solidarnosti osiguranika u okviru kantona. Obavezno zdravstveno osiguranje mo‘e se zasnivati na na~elima uzajamnosti i solidarnosti u okviru dva ili vi{e kantona, odnosno Federacije, u slu~ajevima i pod uvjetima utvr|enim ovim zakonom. ^lan 7. Prava koja osiguranim licima pripadaju po ovom zakonu ne mogu se ugovorom mijenjati, ni prenostiti na druga lica, niti se mogu naslije|ivati. Izuzetno od odredbe iz stava 1. ovog ~lana nov~ana primanja iz obaveznog zdravstvenog osiguranja koja su dospjela za isplatu, a ostala su neispla}ena uslijed smrti osiguranog lica, mogu se naslije|ivati. ^lan 8. Radi osiguranja prava iz zdravstvene za{tite, odnosno obima prava koja nisu obuhva}ena obaveznim zdravstvenim osiguranjem, zakonodavno tijelo kantona mo‘e uvesti pro{ireno zdravstveno osiguranje. ^lan 9. Prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja ostvaruju se na teret fonda obaveznog zdravstvenog osiguranja, ako je njihovo Godina IV - Broj 30 ^etvrtak, 25. decembra/prosinca 1997. S A R A J E V O bosanski jezik hrvatski jezik kori{}enje u skladu sa na~inom utvr|enim zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona. ^lan 10. Pri kori{}enju odre|enih vidova zdravstvene za{tite, osigurana lica u~estvuju u sno{enju tro{kova, kad je to zakonom predvi|eno. ^lan 11. Sva osigurana lica imaju ravnopravan polo‘aj u pogledu ostvarivanja prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja. ^lan 12. Vidove zdravstvene za{tite i prava koja se ne osiguravaju obaveznim i pro{irenim zdravstvenim osiguranjem gra|ani mogu osigurati dobrovoljnim zdravstvenim osiguranjem. ^lan 13. Sredstva za ostvarivanje prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja osiguravaju se doprinosima od kojih se obrazuju fondovi zdravstvenog osiguranja kod zavoda zdravstvenog osiguranja kantona, saglasno odredbama ovog zakona i propisa donesenih na osnovu zakona. Sredstva za ostvarivanje prava iz pro{irenog zdravstvenog osiguranja osiguravaju se dodatnim doprinosima u skladu sa propisima kantona. Sredstva iz st. 1. i 2. ovog ~lana mogu se osiguravati i iz drugih izvora utvr|enih zakonom i drugim propisima donesenim na osnovu zakona (porezi, donacije, premije, takse, sredstva bud‘eta kantona i Federacije). Sredstva za dobrovoljno zdravstveno osiguranje obezbje|uju gra|ani li~no ili putem preduze}a, ustanova i na drugi na~in na koji sami odlu~e da udru‘uju sredstva za ovo osiguranje. ^lan 14. Za odre|ene rizike u provo|enju zdravstvenog osiguranja, u okviru Federacije se ustanovljava obavezno zdravstveno osiguranje i reosiguranje. ^lan 15. U cilju ostvarivanja prava i osiguravanja sredstava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja osniva se zavod zdravstvenog osiguranja kantona ( u daljem tekstu: kantonalni zavod osiguranja). ^lan 16. Radi obavljanja poslova i ostvarivanja prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja koja su od interesa za sve kantone, kao i provo|enja odre|enih prava po osnovu konvencija, drugih me|unarodnih ugovora ili zakona i obavljanja poslova obaveznog zdravstvenog reosiguranja osniva se Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federalni zavod osiguranja i reosiguranja). ^lan 17. U cilju ostvarivanja prava i osiguravanja sredstava za dobrovoljno zdravstveno osiguranje gra|ana, mo‘e se osnovati jedan ili vi{e zavoda dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja ili drugih oblika organiziranja u skladu sa zakonom. ^lan 18. Federalni zavod osiguranja i reosiguranja i kantanalni zavod osiguranja obavezni su, u okviru jedinstvenog informacionog sistema, organizirati pra}enje ostvarivanja i kori{}enja prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja i reosiguranja, pra}enje uplata i potro{nje, po obveznicima doprinosa, kao i drugih sredstava i li~no za svakog osiguranika. Odredba stava 1. ovog ~lana shodno se primjenuje i na zavode dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja. II - OBAVEZNO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE 1. Osigurana lica a) Osiguranici ^lan 19. Prema ovom zakonu osiguranici su: 1. lica koja su u radnom odnosu u preduze}ima, ustanovama, zadrugama i drugim oblicima organiziranja, kod radnika koji samostalno obavljaju djelatnost li~nim radom, sredstvima u svojini gra|ana, kod radnika koji li~nim radom, samostalno u vidu zanimanja, obavljaju profesionalnu djelatnost (u daljem tekstu: pravna i fizi~ka lica), na teritoriji Federacije, 2. lica u radnom odnosu kod pravnog ili fizi~kog lica sa sjedi{tem na teritoriji Federacije, upu}ena na rad ili stru~no usavr{avanje u inozemstvu, te lica na radu u doma}instvima osiguranika koji se nalaze na radu u inozemstvu, ako su dr‘avljani Federacije Bosne i Hercegovine, 3. lica koja su izabrana ili imenovana na stalne du‘nosti u odre|enim organima dr‘avne ili sudske uprave u Federaciji ili kantonu, ako za taj rad primaju pla}u, 4. dr‘avljani Federacije Bosne i Hercegovine, zaposleni u stranim ili me|unarodnim organizacijama i ustanovama, stranim konzularnim i diplomatskim predstavni{tvima sa sjedi{tem na teritoriji Federacije, 5. lica s prebivali{tem na teritoriji Federacije zaposlena u inozemstvu kod inozemnog poslodavca koja nemaju zdravstveno osiguranje inozemne ustanove, odnosno tijela u ~ijoj je nadle‘nosti provo|enje zdravstvenog osiguranja (u daljem tekstu: inozemni nosilac zdravstvenog osiguranja). 6. lica koja se nakon zavr{enog obrazovanja nalaze na obaveznom prakti~nom radu, ako rade s punim radnim vremenom, 7. lica koja na teritoriji Federacije obavljaju privrednu ili neprivrednu djelatnost li~nim radom, 8. lica koja su vlasnici privatnih preduze}a sa sjedi{tem na teritoriji Federacije, ako nisu zdravstveno osigurani po drugom osnovu, 9. zemljoradnici koji se na teritoriji Federacije bave zemljoradnjom kao jedinim ili glavnim zanimanjem, zemljoradnici koji su svoje poljoprivredno zemlji{te dali u zakup i lica koja su uzela poljoprivredno zemlji{te u zakup, ako nisu zdravstveno osigurana po drugom osnovu, 10. korisnici penzija i korisnici prava na profesionalnu rehabilitaciju i zapo{ljavanje po propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju Federacije, 11. korisnici penzija i invalidnina s prebivali{tem na teritoriji Federacije koji to pravo ostvaruju isklju~ivo od inozemnog nosioca penzijskog i invalidskog osiguranja, ako me|unarodnim ugovorom nije druga~ije odre|eno, 12. nezaposlena lica koja su prijavljena zavodu za zapo{ljavanje ako su: - se prijavila u roku od 30 dana nakon prestanka radnog odnosa, obavljanja djelatnosti ili nakon prestanka primanja naknade pla}a na koju imaju pravo prema ovom zakonu ili prema propisima donesenim na osnovu ovog zakona, - se prijavila u roku od 30 dana nakon slu‘enja vojnog roka ili nakon prestanka nesposobnosti za rad zbog koje su otpu{tena s te vojne slu‘be, Broj 30 - Strana 654 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak, 25. decembra/prosinca 1997. - se prijavila u roku od 30 dana nakon otpu{tanja iz ustanove za izvr{enje kaznenih i prekr{ajnih sanmkcija, iz zdravstvene ili druge spacijalizirane ustanove, ako je bila primijenjena mjera sigurnosti obaveznog psihijatrijskog lije~enja u zdravstvenoj ustanovi ili obaveznog lije~enja alkoholi~ara i narkomana, - na stru~nom osposobljavanju ili prekvalifikaciji koje organizira zavod za zapo{ljavanje, - se prijavila u roku od 30 dana, po povratku iz inozemstva i ako su prije odlaska u inozemstvo bila zdravstveno osigurana, - se prijavila u roku od 90 dana nakon zavr{etka {kolske godine u kojoj su zavr{ila redovna {kolovanja, odnosno od dana polo‘enog ispita ako su prije toga izgubila pravo na zdravstvenu za{titu, - se prijavila u roku od 90 dana nakon slu‘enja vojnog roka odnosno od dana prestanka nesposobnosti zbog bolesti radi koje su otpu{tena s te vojne slu‘be, ako su na slu‘enju vojnog roka stupila u roku od 60 dana od dana zavr{enog {kolovanja u odgovaraju}oj ustanovi, 13. djeca koja su navr{ila 15 godina ‘ivota, a nisu zavr{ila osnovno {kolovanje ili se po zavr{etku osnovnog {kolovanja nisu zaposlila, ako se u roku od 30 dana od dana navr{enih 15 godina ‘ivota, odnosno od dana zavr{etka {kolske godine prijave Zavodu za zapo{ljavanje, 14. lica koja su prema propisima o {kolovanju izgubila status u~enika, odnosno redovnog studenta ili su prekinula redovno {kolovanje, zadr‘avaju pravo na zdravstvenu za{titu u trajanju od jedne godine od dana prekida {kolovanja ako su se prijavila Zavodu za zapo{ljavanje u roku od 30 dana od dana prekida {kolovanja i ako pravo na zdravstvenu za{titu ne mogu ostvariti po drugom osnovu, 15. lica s prebivali{tem na teritoriji Federacije kojima je priznato svojstvo ratnog, mirnodopskog i civilnog invalida rata, odnosno status korisnika porodo~ne invalidnine saglasno pozitivnim propisima, ako nisu zdravstveno osigurana po drugom osnovu, 16. pripadnici Vojske Federacije uklju~uju}i i lica na redovnom odslu‘enju vojnog roka i pripadnici Federalnog ministarstva unutarnjih poslova ( u daljem tekstu: Federalna vojska i pripadnici FMUP-a), 17. pripadnici kantonalne policije, 18. lica koja su prekinula rad zbog toga {to ih je pravno lice uputilo na stru~no obrazovanje ili postdiplomski studij, 19. lica koja je pravno lice prije stupanja u radni odnos uputilo kao svoje stipendiste na prakti~an rad ili u drugo pravno lice radi stru~nog osposobljavanja ili usavr{avanja, 20. lica upu}ena u inozemstvo u sklopu me|unarodne prosvjetne, tehni~ke i kulturne saradnje, 21. vrhunski sportisti ako nisu osigurani po drugom osnovu. b) ^lanovi porodice osiguranika ^lan 20. Prema ovom zakonu ~lanovima porodice osiguranika smatraju se: 1. supru‘nik (bra~ni i vanbra~ni saglasno propisima o braku i porodici), 2. djeca (ro|ena u braku, van braka, usvojena ili pastor~ad) i druga djeca bez roditelja ako ih osiguranik izdr‘ava, 3. roditelj (otac, majka, o~uh, ma}eha, usvojitelji osiguranika) ako ih osiguranik izdr‘ava, 4. unuci, bra}a, sestre, djed i baka ako su nesposobni za samostalan ‘ivot i rad i ako nemaju sredstava za izdr‘avanje, pa ih osiguranik izdr‘ava. ^lanovi porodice osiguranika iz stava 1. ovog ~lana sti~u prava na obavezno zdravstveno osiguranje po osnovu ovog zakona, pod uvjetom da isto pravo ne ostvaruju po osnovu radnog odnosa ili obavljanja privredne ili neprivredne djelatnosti li~nim radom odnosno poljoprivrednom djelatno{}u. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada Federacije) }e sprovodbenim propisima utvrditi uvjete pod kojima se smatra da je lice nesposobno za samostalan ‘ivot i rad i nema vlastitih sredstava za izdra‘vanje. ^lan 21. Supru‘nik je zdravstveno osiguran kao: 1. supru‘nik umrlog osiguranika, koji nakon smrti supru‘ nika nije stakao pravo na porodi~nu penziju jer nije navr{io odre|ene godine ‘ivota, ako je u vrijeme smrti supru‘nika bio stariji od 40 godina (‘ena) odnosno 55 godina (mu{karac). Supru‘nik mla|i od 40, odnosno 55 godina, ukoliko propisima o penzijsko-invalidskom osiguranju nije druga~ije regulirano, produ‘ava kori{}enje prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja dok je prijavljen zavodu za zapo{ljavanje, ako se istom prijavi u roku od 90 dana nakon smrti supru‘nika, 2. razvedeni supru‘nik koji je sudskom odlukom stekao pravo na izdr‘avanje, ako je u vrijeme razvoda bio stariji od 45 godina (‘ena) odnosno 60 godina (mu{karac). Supru‘ nik koji je u vrijeme razvoda bio mla|i od 45 godina, odnosno 60 godina prodru‘ava kori{}enje prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, ako je potpuno i trajno nesposoban za rad saglasno propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju, 3. razvedeni supru‘nik mla|i od 45 godina (‘ena) odnosno 60 godina (mu{karac), kojem su sudskom odlukom povjerena djeca na ~uvanje i odgajanje, dok je prijavljen zavodu za zapo{ljavanje, ako se istom prijavi u roku od 90 dana nakon razvoda braka i dok djeca imaju pravo na izdr‘avanje. ^lan 22. Djeca osiguranika su zdravstveno osigurana do navr{ene 15 godine, a ako su na srednjem odnosno visokom {kolovanju, do kraja redovnog {kolovanja, a najdu‘e do navr{ene 26 godine ‘ivota. Djeca osiguranika koja su zbog bolesti ili povrede prekinula redovno {kolovanje, imaju pravo na zdravstveno osiguranja i za vrijeme trajanja bolesti odnosno povrede. Djeca osiguranika iz stava 2. ovog ~lana kao i djeci osiguranika koja su zbog slu‘enja vojnog roka prekinula redovno {kolovanje, produ‘ava se kori{}enje prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja za vrijeme nastavka redovnog {kolovanja za onoliko vremena koliko je trajao prekid redovnog {kolovanja. Djeca osiguranika koja postanu potpuno i trajno nesposobna za rad saglasno posebnim propisima prije navr{ene 15 godine ‘ivota, odnosno za vrijeme trajanja redovnog {kolovanja, imaju pravo na zdravstveno osiguranje tokom trajanja te nesposobnosti. Pravo na zdravstveno osiguranje tokom trajanja nesposobnosti pripada i djeci osiguranika koja postanu potpuno i trajno nesposobna za rad, saglasno posebnim propisima, poslije isteka razdoblja iz stava 4. ovog ~lana ako ih osiguranik izdr‘ava. ^etvrtak, 25. decembra/prosinca 1997. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 30 - Strana 655 Djeca koju je osiguranik uzeo na izdr‘avanje imaju pravo na zdravstveno osiguranje, ako su bez roditelja. Djeca koja imaju jednog ili oba roditelja ako ih je osiguranik uzeo na izdr‘avanje, imaju pravo na zdravstveno osiguranje ako su roditelji te djece zbog svog zdravstvenog stanja ili drugih razloga ne mogu brinuti o djeci i njihovom izdr‘avanju. ^lan 23. Dr‘avljani Federacije Bosne i Hercegovine zaposleni u inozemstvu kod inozemnog posodavca ~iji ~lanovi porodice (supru‘ nik i djeca) nisu zdravstveno osigurani kod inostranog nosioca zdravstvenog osiguranja, a prije odlaska u inozemstvo su bili zdravstveno osigurani, obavezni su zdravstveno osigurati svoje ~lanove porodice. c) Druga lica osigurana u odre|enim okolnostima ^lan 24. Pravo na zdravstvenu za{titu u obimu koji pripada osiguranicima imaju: 1. lica koja u~estvuju u organiziranim javnim radovima na teritoriji Federacije, 2. lica koja ispunjavaju obavezu u~estvovanja u civilnoj za{titi ili obavezu u~estvovanja u slu‘bi osmatranja i obavje{tavanja, 3. lica koja kao ~lanovi operativnih sastava dobrovoljnih vatrogasnih organizacija vr{e du‘nosti po propisima o za{titi od po‘ara. ^lan 25. U~enici srednjih {kola i redovni studenti vi{ih i visokih {kola te fakulteta koji su dr‘avljani Federacije Bosne i Hercegovine i imaju prebivali{te na teritoriji Federacije, a nisu zdravstveno osigurani kao ~lanovi porodice osiguranika, imaju pravo na zdravstvenu za{titu u istom obimu kao i ~lanovi porodice osiguranika. ^lanovi porodice u~enika i redovnih studenata iz stava 1. ovog ~lana (supru‘nik i djeca) imaju pravo na zdravstvenu za{titu u obimu utvr|enom za ~lanove porodice, ako im zdravstvena za{tita ne pripada po drugom osnovu. Pravo na zdravstvenu za{titu iz st. 1. i 2. ovog ~lana pripada licima dok imaju svojstvo u~enika, odnosno redovnog studenta. ^lan 26. Lica s prebivali{tem na teritoriji Federacije koja su nesposobna za samostalan ‘ivot i rad i nemaju sredstva za izdr‘avanje saglasno propisima o socijalnoj pomo}i, obavezno su osigurana na zdravstvenu za{titu u obimu utvr|enom za ~lanove porodice osiguranika, ako im se zdravstvena za{tita ne osigurava po drugom osnovu. ^lan 27. Lica sa prebivali{tem na teritoriji Federacije koja imaju sredstva za izdr‘avanje, obavezna su se osigurati na zdravstvenu za{titu u obimu utvr|enom za ~lanove porodice osiguranika, ako im se zdravstvena za{tita ne osigurava po drugom osnovu. Lica iz stava 1. ovog ~lana ostvaruju pravo na zdravstvenu za{titu pod uvjetima da je upla}en doprinos za obavezno zdravstveno osiguranje, od dana prestanka svojstva osiguranika, odnosno najmanje 6 mjeseci unazad. ^lan 28. Pravo na zdravstvenu za{titu zbog povreda na radu i oboljenja od profesionalnih bolesti imaju: 1. u~enici i studenti koji u~estvuju na prakti~noj nastavi, prakti~nom radu i na stru~nim putovanjima, 2. lica koja su nakon zavr{enog {kolovanja na prakti~nom radu bez obzira da li primaju naknadu, 3. djeca i omladina sa smetnjama u tjelesnom i du{evnom razvoju na prakti~noj nastavi ili na obaveznom prakti~nom radu kod pravnog lica za osposobljavanje, 4. lica koja poma‘u policijskim slu‘bama u obavljanju poslova iz njihove nadle‘nosti, 5. lica koja u~estvuju u organiziranim akcijama spa{avanja ili za{titi i spa{avanju u slu~aju prirodnih i drugih nepogoda, 6. lica koja na poziv dr‘avnih i drugih ovla{}enih organa obavljaju du‘nosti, 7. sportisti, treneri ili organizatori u sklopu organizirane sportske djelatnosti, odnosno lica koja u~estvuju u sportskim akcijama, 8. lica koja kao ~lanovi gorske slu‘be spa{avaju ili ronioci obavljaju zadatke spa{avanja ‘ivota ili otklanjanja, odnosno spre~avanja opasnosti koje neposredno ugro‘avaju ‘ivot ili imovinu gra|ana, 9. lica koja kao ~lanovi terenskih sastava u~estvuju u spa{avanju i zdravstvenoj za{titi u prirodnim i drugim nesre}ama (poplave, potresi, nesre}e u rudnicima i sl.). Pod povredom na radu, odnosno oboljenjem od profesionalne bolesti, u smislu ovog zakona, smatra se povreda odnosno oboljenje saglasno propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju. Pravna i fizi~ka lica obavezna su da za svaki slu~aj povrede na radu i oboljenja od profesionalne bolesti radnika dostave kantonalnom zavodu osiguranja prijavu, u roku od tri dana od dana povrede odnosno utvr|ivanja oboljenja od profesionalne bolesti. ^lan 29. Korisnicima nov~ane naknade za tjelesno o{te}enje prema propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju, ako nemaju pravo na zdravstvenu za{titu po drugom osnovu, pripada zdravstvena za{tita samo kad je u vezi s povredom ili bole{}u koja je prouzrokovala tjelesno o{te}enje po kojem im pripada pravo na nov~anu naknadu za to o{te}enje. ^lan 30. Stranim dr‘avljanima i licima bez dr‘avljanstva osigurava se zdravstvena za{tita pod istim uvjetima kao i dr‘avljanima Federacije Bosne i Hercegovine, ako me|unarodnim sporazumom nije druga~ije odre|eno. 2. Prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja ^lan 31. Obaveznim zdravstvenim osiguranjem , u slu~ajevima i pod uvjetima odre|enim ovim zakonom, osigurava se: 1. Osiguranicima: a) zdravstvena za{tita, b) naknada pla}a, c) naknada putnih tro{kova u vezi sa kori{}enjem zdravstvene za{tite; 2. ^lanovima porodice osiguranika: a) zdravstvena za{tita, b) naknada putnih tro{kova u vezi sa kori{}enjem zdravstvene za{tite. 3. Zdravstvena za{tita ^lan 32. Zdravstvena za{tita koja se ovim zakonom osigurava, obuhva}a: - hitnu medicinsku pomo}, Broj 30 - Strana 656 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak, 25. decembra/prosinca 1997. - lije~enje zaraznih bolesti, - lije~enje akutnih, hroni~nih bolesti u slu~ajevima i stanjima kada ugro‘avaju ‘ivot, - zdravstvenu za{titu djece do navr{ene 15 godine ‘ivota, - zdravstvenu za{titu redovnih u~enika i studenata, - otkrivanje i lije~enje endemske nefropatije, - lije~enje malignih oboljenja i inzulo ovisnog dijabetisa, - zdravstvenu za{titu u trudno}i i materinstvu, - zdravstvenu za{titu du{evnih bolesti koji zbog prirode i stanja bolesti mogu da ugroze svoj ‘ivot i ‘ivot drugih lica, ili o{tete materijalna dobra, - zdravstvenu za{titu oboljelih od progresivnih neuromi- {i}nih oboljenja, paraplegije, kvadriplegije, cerebralne paralize i multipleks skleroze, - provo|enje obavezne imunizacije provi dje~ijih zaraznih oboljenja, - lije~enje povreda na radu i profesionalnih oboljenja, - zdravstvenu za{titu gra|ana iznad 65 godina ‘ivota, pod uvjetom da po ~lanu doma}instva nemaju prihode ve}e od prosje~ne pla}e na podru~ju Federacije, ostvarene u prethodnom mjesecu, - lije~enje narkomanije, - slu‘bu prikupljanja krvi. Parlament Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Parlament Federacije), }e po osnovu stava 1. alineja 3. ovog ~lana, na prijedlog Vlade Federacije za svaku godinu odrediti "paket zdravstvenih prava". ^lan 33. Osigurana lica, pored prava iz ~lana 32. ovog zakona imaju pravo, u skladu a utvr|enom medicinskom indukcijom, na kori{tenje ortopedskih i drugih pomagala, stomatolo{ko-protetsku pomo} i stomatolo{ko-protetske nadomjestke, kao i pravo na kori{}enje lijekova ~ije je stavljanje u promet odobrio ministar zdravstva, a nalaze se na listi lijekova koji se osiguranicima mogu propisati na teret sredstava kantonalnog zavoda osiguranja. Obim prava iz stava 1. ovog ~lana utvrdit }e se kantonalnim propisima. ^lan 34. Zdravstvena za{tita koja se ovim zakonom osigurava, provodi se kao: - primarna, - specijalisti~ko-konsultativna i - bolni~ka. ^lan 35. Pravo na zdravstvenu za{titu obuhva}eno obaveznim zdravstvenim osiguranjem podrazumijeva osiguranje zdravstvenog standarda pod jednakim uvjetima za osigurana lica u zadovoljavanju potreba u primarnoj, specijalisti~ko-konsultativnoj i bolni~koj zdravstvenoj za{titi s odgovaraju}om medicinskom rehabilitacijom. Obim prava obaveznog zdravstvenog osiguranja iz ~lana 32. ovog zakona, za svaku kalendarsku godinu utvrdit }e Parlament Federacije. Standarde i normative zdravstvene za{tite iz obaveznog zdravstvenog osiguranja i Pravilnik o na~inu ostvarivanja prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja donosi ministar zdravstva. ^lan 36. Kod povreda na radu, ili oboljenja od profesionalne bolesti, osiguranicima se obavezno osigurava: 1. zdravstvena za{tita i sprovo|enje mjera otkrivanja i spre~avanja povreda na radu i oboljenja od profesionalne bolesti, 2. odgovaraju}a medicinska pomo} i pravo na ortopedska pomagala radi lije~enja i medicinske rehabilitacije od posljedica povreda na radu i oboljenja od profesionalnih bolesti radi uspostavljanja radne sposobnosti, 3. naknada putnih tro{kova u vezi s kori{}enjem zdravstvene za{tite i rehabilitacije prouzrokovane povredom na radu, odnosno oboljenjem od profesionalne bolesti, 4. naknada pla}e za svo vrijeme trajanja bolovanja prouzrokovanog povredom na radu, odnosno oboljenjem od profesionalne bolesti. ^lan 37. Zdravstvena za{tita iz ~lana 34. ovog zakona pru‘a se osiguranim licima u zdravstvenim ustanovama i kod privatnih zdravstvenih radnika s kojima je kantonalni zavod osiguranja zaklju~io ugovor o pru‘anju zdravstvene za{tite. ^lan 38. Ugovorima iz ~lana 37. utvr|uju se: vrsta, obim i kvalitet zdravstvenih usluga koje zdravstvena ustanova pru‘a osiguranim licima, naknade koje kantonalni zavod osiguranja pla}a za pru‘anje ugovornih usluga, na~in obra~unavanja i pla}anja usluga i druga uzajamna prava i obaveze ugovora~a. Osnovne, kriterije i mjerila za zaklju~ivanje ugovora iz ~lana 37. ovog zakona odredit }e se kantonalnim propisima. Osnovama, kriterijima i mjerilima iz stava 2. ovog ~lana osigurava se zakonito i pravilno uspostavljanje ugovornih odnosa izme|u kantonalnog zavoda osiguranja i zdravstvenih ustanova, utvr|uju elementi koje moraju sadr‘avati ti ugovori, ure|uje na~in iskazivanja vrste, obima i kvaliteta zdravstvenih uzluga, na~in utvr|ivanja naknada, na~in kontrole, vrste, obima i kvaliteta izvr{enih zdravstvenih usluga i drugo. ^lan 39. Ugovori zaklju~eni izme|u kantonalnog zavoda osiguranja i zdravstvenih ustanova na njegovom podru~ju va‘e, u pogledu ugovornih naknada za zdravstvene usluge, a sve kantonalne zavode osiguranja ~ija osigurana lica koriste usluge tih zdravstvenih ustanova. ^lan 40. Zdravstvenim ustanovama sa kojima kantonalni zavod osiguranja nije zaklju~io ugovor o pru‘anju zdravstvene za{tite, mogu se na teret fonda kantonalnog zavoda osiguranja isplatiti samo tro{kovi medicinske pomo}i pru‘ene osiguranim licima u hitnim slu~ajevima i drugi tro{kovi u vezi sa pru‘anjem te pomo}i. ^lan 41. Osigurano lice ima pravo na lije~enje u inozemstvu pod uvjetima i na na~in utvr|en posebnim propisima ako je u pitanju oboljenje koje se ne mo‘e lije~iti u Federaciji Bosne i Hercegovine, a u zemlji u koju se osigurano lice upla}uje postoji mogu}nost za uspje{no lije~enje tog oboljenja. Osigurano lice ima pravo da koristi zdravstvenu za{titu u inozemstvu za vrijeme rada odnosno boravka u inozemstvu pod uvjetima i na na~in utvr|en posebnim propisima. Propise iz ovog ~lana donosi ministar zdravstva. 4. Nov~ane naknade i pomo}i a) Naknada pla}e ^lan 42. Osiguranici iz ~lana 19. ta~. 1. do 7. i ta~. 16. i 17. ovog zakona imaju pravo na nakandu pla}e za vrijeme privremene sprije~enosti za rad (u daljem tekstu: naknada pla}e), ako su: ^etvrtak, 25. decembra/prosinca 1997. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 30 - Strana 657 1. privremeno sprije~eni za rad zbog bolesti ili povrede odnosno radi lije~enja ili medicinskih ispitivanja smje{teni u zdravstvenu ustanovu, 2. privremeno sprije~ni za rad zbog odre|enog lije~enja ili medicinskog ispitivanja koje se ne mo‘e obaviti izvan radnog vremena osiguranika, 3. izolovani kao klicono{e ili zbog pojave zaraze u njihovoj okolini, 4. odre|eni za pratioca bolesnika upu}enog na lije~enje ili ljekarski pregled u najbli‘e mjesto, 5. odre|eni da njeguju oboljelog supru‘nika ili djeteta pod uvjetima propisanim ovim zakonom. Naknada pla}e pripada osiguraniku samo za dane za koje bi mu pripadala plata ili naknada pla}e u smislu propisa o radnim odnosima. Osiguranicima kod kojih sprije~enost za rad nastupi dok se nalaze na nepla}enom odsustvu, pripada naknada pla}e samo po isteku nepla}enog odsustva, ako u to vrijeme jo{ postoji privremena sprije~enost za rad. ^lan 43. Naknada pla}e u slu~ajevima iz ~lana 42. ovog zakona pripada osiguraniku od prvog dana privremene sprije~enosti za rad i dok ta sprije~enost traje. Privremena sprije~enost za rad traje dok izabrani doktor medicine primarne zdravstvene za{tite u zdravstvenoj ustanovi odnosno privatnoj praksi ili ljekarska komisija, ne utvrdi da je uspostavljena radna sposobnost ili dok se pravosna‘nim rje{enjem nadle‘nog organa po propisima iz penzijskog i invalidskog osiguranja ne utvrdi da postoji invalidnost. ^lan 44. Osiguraniku kojem je za vrijeme privremene sprije~enosti za rad prestao radni odnos, odnosno obavljanje djelatnosti li~nim radom, pripada naknada pla}e najvi{e 30 dana nakon prestanka radnog odnosa, odnosno obavljanja djelatnosti li~nim radom. Izuzetno, u slu~aju privremene sprije~enosti za rad zbog povrede na radu ili oboljenja od profesionalne bolesti, osiguraniku pripada naknada pla}e i nakon prestanka radnog odnosa, sve do ponovnog uspostavljanja radne sposobnosti, odnosno kona~ne ocjene radne sposobnosti ili invalidnosti, a ne du‘e od 12 mjeseci. ^lan 45. Osiguranik nema pravo na naknadu pla}e ako: - svjesno prouzrokuje privremenu nesposobnost za rad, - namjerno sprje~ava ozdravljenje, odnosno osposobljavanje, - prima pla}u ili obavlja drugu djelatnost, - se bez opravdanog razloga ne odazove na poziv za ljekarski pregled izabranog doktora medicine primarne zdravstvene za{tite, - izabrani doktor medicine primarne zdravstvene za{tite, odnosno kontrolor kantonalnog zavoda osiguranja utvrde da se ne pridr‘ava uputa za lije~enje, odnosno bez dozvole izabranog doktora medicine otputuje iz mjesta prebivali{ ta, - se u roku od tri dana nakon po~etka bolesti ne javi izabranom dokroru medicine primarne zdravstvene za{tite da je obolio. Osiguraniku ne pripada naknada pla}e od momenta kada su nastupile okolnosti iz stava 1. ovog ~lana, pa sve dok one traju. ^lan 46. Naknada pla}e utvr|uje se od osnovice za naknadu koju ~ini pla}a ispla}ena osiguraniku za mjesec koji prethodi mjesecu u kojem nastupi slu~aj na osnovu kojeg se sti~e pravo na naknadu. Ako u mjesecu koji prethodi mjesecu u kojem je nastupio slu~aj na osnovu koga se sti~e pravo na naknadu osiguranik nije ostvario pla}u, kao osnovica za naknadu uzima se prosje~na pla}a na nivou kantona za odgovaraju}i mjesec. Kada osiguranik prima naknadu pla}e neprekidno du‘e od tri mjeseca, osnovica za utvr|ivanje naknade iz st. 1. i 2. ovog ~lana valotizira se saglasno prosje~nom porastu pla}a zaposlenih kod pravnog, odnosno fizi~kog lica, ako je taj porast ve}i od 5%. Naknada pla}e prema stavu 3. ovog ~lana, pripada osiguraniku od prvog dana idu}eg mjeseca po isteku tri mjeseca neprekidnog kori{}enja naknade pla}e, ako je ispunjen uslov za pove}anje naknade. Upravni odbro kantonalnog zavoda osiguranja }e op}im aktom bli‘e propisati na~in utvr|ivanja valorizacije osnovice za naknadu pla}e iz stava 3. ovog ~lana. ^lan 47. Naknada pla}e odre|uje se u visini od najmanje 80% osnovice za naknadu s tim da ne mo‘e biti ni‘a od iznosa minimalne pla}e va‘e}e za mjesec za koji se utvr|uje naknada. Naknada pla}e iznosi 100% od osnovice za naknadu: 1. za vrijeme privremene sprije~enosti za rad zbog povrede na radu ili odoljenja od profesionalne bolesti, 2. za vrijeme privremene sprije~enosti za rad zbog bolesti i komplikacija prouzrokovanih trudno}om i poro|ajem, 3. za vrijeme privremene sprije~enosti za rad zbog transplantacije ‘ivog tkiva i organa u korist druge osobe. Visinu naknade pla}e i najvi{i iznos naknade pla}e koja se ispla}uje na teret kantonalnog zavoda osiguranja utvr|uje upravni odbor kantonalnog zavoda osiguranja. b) Naknade putnih tro{kova u vezi s kori{}enjem zdravstvene za{tite ^lan 48. U ostvarivanju zdravstvene za{tite osigurana lica imaju pravo na naknadu putnih tro{kova u vezi s kori{}enjem zdravstvene za{tite. Pod tro{kovima iz stava 1. ovog ~lana ne podrazumijeva se prevoz kolima hitne pomo}i. ^lan 49. Osigurana lica imaju pravo na naknadu putnih tro{kova iz ~lana 48. ovog zakona; - ako su upu}ena doktoru medicine ili u zdravstvenu ustanovu u najbli‘e mjesto ako u mjestu u kojem rade ili u kojem imaju prebivali{te, odnosno boravi{te nema doktora medicine odgovaraju}e specijalnosti, odnosno zdravstvene ustanove, - ako ih izabrani doktor medicine primarne zdravstvene za{tite uputi ili pozove u mjesto izvan mjesta rada ili prebivali{ta, odnosno boravi{ta. ^lan 50. Naknada putnih tro{kova iz ~lana 48. stav 1. ovog zakona, pripada osiguranim licima za najkra}u udaljenost do doktora medicine, odsnosno zdravstvene ustanove i to u visini tro{kova prijevoza javnim prijevoznim sredstvom. Ukoliko nema javnog prijevoza ili zdravstveno stanje osiguranog lica zahtijeva drugu vrstu prijevoza, odobrava se odgovaraju}i prijevoz, odnosno naknada za kori{}enje istog. Broj 30 - Strana 658 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak, 25. decembra/prosinca 1997. Provedbene propise o visini, kriterijima i na~inu kori{}enja naknade tro{kova prijevoza iz st. 1. i 2. ovog ~lana donijet }e nadle‘ni organ kantonalnog zavoda osiguranja. ^lan 51. Pravo na naknadu putnih tro{kova ima pratilac osigurane osobe, ako je po ocjeni doktora medicine primarne zdravstvene za{tite, osiguranoj osobi u slu~aju iz ~lana 49. ovog zakona prijeko potreban pratilac za vrijeme putovanja. c) Ostale naknade i pomo} ^lan 52. Osiguranici imaju pravo na naknadu za pogrebne tro{kove. Provedbene propise o visini, uvjetima i na~inu kori{}enja naknada za pogrebne tro{kove donijet }e nadle‘ni organ kantonalnog zavoda osiguranja. 5. Ostvarivanje i za{tita prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja ^lan 53. Pravo iz obaveznog zdravstvenog osiguranja mo‘e ostvarivati samo lice kome je utvr|eno svojstvo osiguranog lica. Svojstvo osiguranog lica utvr|uje kantonalni zavod osiguranja, a dokazuje se posebnom ispravom. Provedbene propise o sadr‘aju i obliku isprave iz stava 2. ovog ~lana kao i na~inu njenog izdavanja, donijet }e ministar zdravstva. ^lan 54. Sva fizi~ka i pravna lica obavezna su dostaviti kantonalnom zavodu osiguranja sve podatke u vezi s prijavom i odjavom osiguranog lica, a radi ostvarivanja prava i obaveza iz obaveznog zdravstvenog osiguranja i izdavanja posebne isprave iz ~lana 53. stav 2. ovog zakona. Lica za koja pravno ili fizi~ko lice ne podnose prijavu iz stava 1. ovog ~lana mo‘e zahtijevati od kantonalnog zavoda osiguranja da im utvrdi svojstvo osiguranog lica. Ako kantonalni zavod osiguranja ne prihvati podnesenu prijavu ili utvrdi svojstvo osiguranog lica po nekom drugom osnovu, o tome donosi pismeno rje{enje koje dostavlja podnosiocu prijave i zainteresiranom licu. Protiv rje{enja iz stava 3. ovog ~lana mo‘e se izjaviti ‘alba nadle‘nom organu kantonalnog zavoda osiguranja. Protiv rje{enja donesenog po ‘albi mo‘e se pokrenuti upravni spor. Prestankom okolnosti na osnovu kojih je ste~eno svojstvo osiguranog lica, gubi se to svojstvo. Provedbene propise o na~inu prijavljivanja i odjavljivanja osiguranog lica iz stava 1. ovog ~lana donijet }e ministar zdravstva, uz prethodno pribavljeno mi{ljenje kantonalnih ministarstava zdravstva. ^lan 55. Privremenu sprije~enost za rad utvr|uje izabrani doktor medicine primarne zdravstvene za{tite u zdravstvenoj ustanovi, odnosno privatnoj praksi. O utvr|enoj ocjeni iz stava 1. ovog ~lana, izabrani doktor medicine obavje{tava osiguranika, pravno, odnosno fizi~ko lice kod kojeg je osiguranik zaposlen i nadle‘ni kantonalni zavod osiguranja. Osiguranik, pravno, odnosno fizi~ko lice kod kojeg je osiguranik zaposlen i kontrolor kantonalnog zavoda osiguranja mogu u roku od 48 sati od saop}enja ocjene ulo‘iti prigovor na ocjenu izabranog doktora medicine primarne zdravstvene za{tite iz stava 1. ovog ~lana. O prigovoru rje{ava ljekarska komisija kantonalnog zavoda osiguranja, s tim da se rje{enje ljekarske komisije smatra kona~nim. Za vrijeme privremene sprije~enosti za rad osiguranika odnosno za vrijeme kori{}enje prava na naknadu pla}e vr{i se nadzor. Nadzor iz stava 5. ovog ~lana vr{i kontrolor kantonalnog zavoda osiguranja i pravno odnosno fizi~ko lice za vrijeme za koje ono ispla}uje nakandu pla}e na teret svojih sredstava. Pravilnik o postupku i kriterijuma za utvr|ivanje privremene sprije~enosti za rad donosi Vlada Federacije na prijedlog ministra zdravstva. ^lan 56. Naknadu pla}e iz ~lana 42. ta~. 1. i 2. ovog zakona obra~unava i ispla}uje osiguraniku na teret svojih sredstava: 1. pravno ili fizi~ko lice za prvih 42 dana bolovanja kao i za vrijeme dok se osiguranik nalazi na radu u inozemstvu na koje ga je uputilo pravno ili fizi~ko lice, 2. preduze}e za profesionalnu rehabilitaciju i zapo{ljavanje invalida, odnosno pravno ili fizi~ko lice za rad osiguranika invalida za prvih sedam dana bolovanja. Visinu naknade pla}e iz stava 1. ovog ~lana utvr|uje op}im aktom nadle‘ni organ pravnog lica, odnosno fizi~ko lice. ^lan 57. Naknada pla}e u vezi s kori{}enjem zdravstvene za{tite iz ~lana 42. ta~. 3. do 5. ovog zakona ispla}uje se osiguraniku na teret sredstava kantonalnog zavoda osiguranja od prvog dana kori{}enja prava. Naknadu pla}e iz stava 1. ovog ~lana obra~unava i ispla}uje pravno odnosno fizi~ko lice, tim da je kantonalni zavod osiguranja obavezan vratiti ispla}enu naknadu u roku od 45 dana od dana prijema zahtijeva za povrat. Provedbene propise o na~inu ostvarivanja prava na naknadu pla}e iz stava 1. ovog ~lana donijet }e upravni odbor kantonalnog zavoda osiguranja. ^lan 58. Naknadu pla}e zbod povrede na radu ili oboljenja od profesionalne bolesti obra~unava i ispla}uje iz svojih sredstava pravno, odnosno fizi~ko lice kod kojeg je zaposlen osiguranik, sve dok osiguranik nije radno sposoban, odnosno do pravosna‘ nosti odluke nadle‘nog organa o utvr|ivanju invalidnosti osiguranika, osim u slu~aju ste~ajnog postupka kada naknadu ispla}uje kantonalni zavod osiguranja. ^lan 59. O pravu na naknadu pla}e pravno odnosno fizi~ko lice i kantonalni zavod osiguranja rje{ava po pribavljenoj ocjeni izabranog doktora medicine odnosno ljekarske komisije bez dono{enja formalnog rje{enja, ali su du‘ni izdati pismeno rje{enje ako to osiguranik tra‘i. U slu~aju kada osiguraniku pravno odnosno fizi~ko lice nije utvrdilo naknadu pla}e na na~in, u visini i rokovima utvr|enim ovim zakonom u provedbenim propisima donesenim na osnovu ovog zakona, osiguranik ima pravo ulo‘iti prigovor nadle‘nom organu kantonalnog zavoda osiguranja. Do dono{enja kona~ne odluke, isplatu naknade du‘an je osigurati kantonalni zavod osiguranja, saglasno ~lanu 46. stav 2. ovog zakona, s tim da je pravno odnosno fizi~ko lice du‘no vratiti ispla}enu naknadu u roku od 30 dana od dana naknade za privremenu sprije~enost za rad. ^lan 60. Ako bolovanje traje neprekidno ili u prekidima ukupno 12 mjeseci za istu bolest u toku dvije kalendarske godine, izabrani doktor medicine primarne zdravstvene za{tite obavezan je upititi ^etvrtak, 25. decembra/prosinca 1997. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 30 - Strana 659 osiguranika nadle‘nom organu penzijskog i invalidskog osiguranja koji donosi ocjenu radne sposobnosti i invalidnosti, najkasnije u roku od 60 dana od dana prijema prijedloga izabranog doktora medicine. Osiguranik ima pravo na naknadu pla}e na teret sredstava kantonalnog zavoda osiguranja odnosno na teret sredstava pravnog ili fizi~kog lica u slu~aju iz ~lana 58. ovog zakona, do navr{enih 14 mjeseci neprekidnog trajanja privremene sprije~enosti za rad. Ako nadle‘ni organ penzijskog i invalidskog osiguranja ne donese ocjenu radne sposobnosti i invalidnosti u roku iz stava 1. ovog ~lana, kantonalni zavod osiguranja }e i dalje ispla}ivati naknadu pla}e osiguraniku, ali je nadle‘ni organ penzijskog i invalidskog osiguranja obavezan vratiti ispla}enu naknadu kantonalnom zavodu osiguranja, najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva za povrat. U radu nadle‘nog organa penzijskog i invalidskog osiguranja za ocjenu radne sposobnosti i invalidnosti u~estvuju kao ~lan i predstavnik kantonalnog zavoda osiguranja. ^lan 61. Kad se utvrdi da postoje ~injenice iz ~lana 45. stav 1. ovog zakona, kantonalni zavod osiguranja odnosno pravno ili fizi~ko lice koje vr{i isplatu naknade pla}e na teret svojih sredstava, obustavlja isplatu te naknade. Akt o obustavi isplate naknade plate u smislu stava 1. ovog ~lana donosi kontrolor kantonalnog zavoda osiguranja odnosno pravnog ili fizi~kog lica koje vr{i isplatu naknade pla}e na teret sredstava, na osnovu mi{ljenja izabranog doktora medicine koji je utvrdio privremenu sprije~enost za rad. Akt iz stava 2. ovog ~lana izdaje se pismeno, u dva primjerka, od kojih se jedan uru~uje osiguraniku, a jedan kantonalnom zavodu osiguranja odnosno pravnom ili fizi~kom licu koje vr{i isplatu naknade pla}e na teret svojih sredstava, uz izvje{taj. Osiguranik kome je aktom iz stava 2. ovog ~lana obustavljena isplata naknade pla}e ima pravo u roku od tri dana od dana uru~enja akta zahtijevati da kantonalni zavod osiguranja odnosno pravno ili fizi~ko lice koje je ispla}ivalo naknadu pla}e na teret svojih sredstava, raspravi stvar rje{enjem. O ponovnom uspostavljanju isplate naknade plate obustavljene u smislu odredaba ovog ~lana rje{ava kantonalni zavod osiguranja odnosno pravno ili fizi~ko lice koje je ispla}ivalo naknadu pla}e na teret svojih sredstava, na zahtjev osiguranika, ako se za to steknu uvjeti. ^lan 62. Radi za{tite prava iz ovog zakona, osiguranim licima se u kantonalnom zavodu osiguranja osigurava dvostepenost rje{avanja u postupku koji je pokrenulo osigurano lice. Drugostepeno rje{enje kantonalnog zavoda osiguranja je kona~no i protiv njega se mo‘e pokrenuti upravni spor pred nadle‘nim sudom. ^lan 63. U postupku rje{avanja o pravima iz zdravstvenog osiguranja, primjenjuje se Zakon o op}em upravnom postupku, ako ovim zakonom nije druga~ije ure|eno. ^lan 64. Pri ostvarivanju prava na zdravstvenu za{titu, iz obaveznog zdravstvenog osiguranja prema odredbama ovog zakona, osigurano lice ima pravo na slobodan izbor doktora medicine i doktora stomatologije primarne zdravstvene za{tite. Osiguranik ima pravo na slobodan izbor zavoda osiguranja kod kojeg se mo‘e osigurati na pro{ireno zdravstveno osiguranje, u skladu a zakonom, a uz prethodno pribavljenu saglasnost obveznika uplate doprinosa i zavoda osiguranja koji provodi pro{ireno zdravstveno osiguranje. Osigurano lice bira doktora medicine i doktora stomatologije primarne zdravstvene za{tite na period od najmanje godinu dana. Provedbene propise o na~inu ostvarivanja prava na slobodan izbor doktora medicine i doktora stomatologije primarne zdravstvene za{tite donijet }e kantonalni ministar. 6. Naknada {tete ^lan 65. Osigurano lice obavezno je kantonalnom zavodu osiguranja nadoknaditi {tetu: 1. ako je ostvarilo primanje iz sredstava kantonalnog zavoda osiguranja na osnovu neistinitih ili neta~nih podataka za koje je znalo ili je moralo znati da su neistiniti, odnosno neta~ni ili je primanje ostvarilo na drugi protupravan na~in, odnosno u ve}em obimu nego {to mu pripada; 2. ako je ostvarilo primanje iz sredstava kantonalnog zavoda osiguranja uslijed toga {to nije prijavilo promjenu koja uti~e na gubitak ili obim prava, a znalo je ili je moralo znati za tu promjenu. ^lan 66. Kantonalni zavod osiguranja je obavezan zahtijevati naknadu prouzrokovane {tete od lica koje je prouzrokovalo bolest, povredu ili smrt osiguranog lica. Za {tetu koju je kantonalnom zavodu osiguranju u slu~ajevima iz stava 1. ovog ~lana po~inio radnik na radu ili u vezi s radom odgovara pravno lice ili fizi~ko lice, osim ako se doka‘e da je radnik postupio onako kako je trebalo. Kantonalni zavod osiguranja je obavezan u slu~ajevima iz stava 2. ovog ~lana zahtijevati naknadu {tete i neposredno od radnika ako je {teta prouzrokovana namjerno. Kada kantonalni zavod osiguranja zahtijeva naknadu {tete od pravnog odnosno fizi~kog lica i od radnika, oni odgovaraju za {tetu solidarno. ^lan 67. Osigurano lice kome je iz sredstava kantonalnog zavoda osguranja ispla}en nov~ani iznos na koji nije imao pravo, obavezan je vratiti primljeni iznos saglasno odredbama Zakona o obligacionim odnosima. ^lan 68. Kantonalni zavod osiguranja je obavezan zahtijevati naknadu prouzrokovane {tete od pravnog odnosno fizi~kog lica: 1. ako je {teta nastala zato {to nisu dati podaci ili {to su dati neistiniti ili neta~ni podaci o ~injenicama od kojih zavisi sticanje ili obim prava, 2. ako je isplata izvr{ena na osnovu neistinitih ili neta~nih podataka navedenih u prijavi o stupanju radnika na rad, 3. ako je isplata izvr{ena zbog toga {to nije podnesena prijava o promjenama koje uti~u na gubitak ili na obim prava radnika, odnosno prijava o istupanju radnika s rada ili ako je prijava podnesena poslije propisanog roka. Osigurana lica koja su obavezna sama podnositi prijave ili davati odre|ene podatke u vezi sa svojim pravima i obavezama, obavezna su u slu~ajevima iz stava 1. ovog ~lana sama kantonalnom zavodu osiguranja nadoknaditi {tetu koja je nastala ako prijava nije podnesena ili su dati neistiniti podaci. Za {tetu u slu~ajevima iz stava 1. ovog ~lana, odgovaraju pravna i fizi~ka lica osim ako doka‘u da se u datim okolnostima postupalo kako je trebalo, a osigurana lica u slu~ajevima iz stava 2. ovog ~lana odgovaraju za {tetu ako su znala ili morala znati da su dati podaci neistiniti ili neta~ni, odnosno ako su znala ili Broj 30 - Strana 660 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak, 25. decembra/prosinca 1997. morala znati za promjenu koja uti~e na gubitak ili obim prava, a te promjene nisu prijavila. ^lan 69. Kantonalni zavod osiguranja je obavezan zahtijevati naknadu prouzrokovane {tete od pravnog ili fizi~kog lica ako su bolest, povreda ili smrt radnika nastali zbog toga {to nisu provedene mjere za{tite na radu ili druge mjere za za{titu gra|ana. Kantonalni zavod osiguranja je obavezan zahtijevati naknadu prouzrokovane {tete od pravnog ili fizi~kog lica i kada je {teta nastala jer je radnik stupio na rad bez propisanog prethodnog zdravstvenog pregleda, a kasnije se zdravstvenim pregledom utvrdi da to lice prema zdravstvenom stanju nije bilo sposobno za rad na odre|enim poslovima. ^lan 70. Kantonalni zavod osiguranja obavezan je zahtijevati naknadu prouzrokovane {tete u slu~ajevima iz ~lana 66. ovog zakona i neposredno od pravnog lica za osiguranje imovine i lica kod koga su ova lica osigurana odgovornosti za {tetu prouzrokovanu tre}im licima, prema propisima o obaveznom osiguranju ovog rizika. ^lan 71. Kantonalni zavod osiguranja je obavezan zahtijevati naknadu {tete prouzrokovane u slu~ajevima iz ~lana 66. ovog zakona kada je {teta nastala upotrebom motornog vozila neposredno od pravnog lica za osiguranja imovine i lica kod koga je {tetnik sklopio ugovor o obaveznom osiguranju od odgovornosti za {tete pri~injene tre}im licima. Kantonalni zavod osiguranja je obavezan zahtijevati naknadu {tete prouzrokovane upotrebom vozila kojim se koristilo, odnosno kojim je upravljalo lice koje za to nije imalo ovla{}enje. Kantonalni zavod osiguranja je obavezan zahtijevati naknadu {tete prouzrokovane upotrebom vozila za koje nije sklopljen ugovor o osiguranju, odnosno upotrebom nepoznatog vozila od pravnog lica za osiguranje imovine i lica koje obavlja osiguranje autoodgovornosti u mjestu nestanka {tete. U slu~aju iz stava 3. ovog ~lana pravno lice za osiguranje imovine i lica, obavezno je isplatiti naknadu kao da je bio sklopljen ugovor o osiguranju. ^lan 72. Kantonalni zavod osiguranja je obavezan zahtijevati naknadu {tete prouzrokovane upotrebom vozila s inozemnom registracijom za koje postoji valjana me|unarodna isprava ili dokaz o postojanju osiguranja od bilo kog pravnog lica za osiguranje imovine i lica sa sjedi{tem na teritoriji Federacije. [tetu nastalu upotrebom vozila inostrane registracije koja nije obuhva}ena osiguranjem autoodgovornosti, nadokna|uje pravno lice za osiguranje imovine i lica sa sjedi{tem u mjestu nastanka {tete. ^lan 73. Kantonalni zavod osiguranja je obavezan zahtijevati naknadu {tete u slu~ajevima predvi|enim ovim zakonom, bez obzira na to {to je nastala isplatom davanja koja kao pravo pripadaju osiguranom licu iz sredstava kantonalnog zavoda osiguranja. ^lan 74. Pri utvr|ivanju prava na naknadu {tete prouzrokovane kantonalnom zavodu osiguranja primjenjuju se odgovaraju}e odredbe Zakona o obligacionim odnosima, kao i posebni propisi o naknadi {tete. ^lan 75. Potra‘ivanje naknade {tete, u smislu odredbi ovog zakona, zastarjevaju istekom rokova odre|enih Zakonom o obligacionim odnosima. Rokovi zastare potra‘ivanja naknade {tete u smislu odredbi ovog zakona, po~inju te}i: 1. u slu~ajevima iz ~lana 65. i ~lana 68. stav 1. ovog zakona, od dana kada je postalo kona~no rje{enje kojim je utvr|eno da ispla}eno primanje nije pripadalo ili je pripadalo u manjem obimu. 2. u slu~ajevima iz ~l. 66. i 69. ovog zakona od dana kada je postalo izvr{nim rje{enjem kojim je priznato pravo na primanje iz sredstava kantonalnog zavoda osiguranja. 3. u ostalim slu~ajevima kada se zahtijeva naknada za pojedina ispla}ena davanja iz ~lana 71. ovog zakona, od dana izvr{ene isplate svakog pojedinog davanja. ^lan 76. Kada se utvrdi da je nestala {teta, kantonalni zavod osiguranja }e uz navo|enje dokaza pozvati osigurano lice, pravno ili fizi~ko lice, pravno lice za osiguranje imovine i lica ili drugo lice koje je du‘no naknaditi {tetu da u odre|enom roku naknadi {tetu. Ako {teta ne bude nadokna|ena u odre|enom roku kantonalni zavod osiguranja potra‘ivanja ostvaruje tu‘bom kod nadle‘nog suda. Kantonalni zavod osiguranja ima pravo na zateznu kamatu po stopi propisanoj Zakonom o obligacionim odnosima, od dana nastale {tete. Kantonalni zavod osiguranja nema pravo, bez izri~itog pristanka osiguranika ili osiguranog lica, ostvariti naknadu {tete obustavom isplate ili ustezanjem od nov~ane naknade na koju osigurano lice ima pravo u vezi s kori{}enjem prava iz zdravstvenog osiguranja. III - PRO[IRENO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE ^lan 77. Ukoliko zakonodavno tijelo kantona, saglasno ~lanu 8. ovog zakona uvede pro{ireno zdravstveno osiguranje, odlukom }e odrediti vidove zdravstvene za{tite, odnosno prava i pogodnosti koja se osiguravaju pro{irenim zdravstvenim osiguranjem, visinu doprinosa za pro{ireno zdravstveno osiguranje, uvjete i na~in pristupanja pro{irenom obaveznom zdravstvenom osiguranju, kao i na~in poslovanja pro{irenog zdravstvenog osiguranja. Za provo|enje pro{irenog zdravstvenog osiguranja obrazuju se posebni fondovi ~ije se poslovanje vodi odvojeno od poslovanja ostalih fondova. IV - DOBROVOLJNO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE ^lan 78. Gra|ani-osiguranici mogu za sebe i za svoje ~lanove porodice dobrovoljnim zdravstvenim osiguranjem osigurati dodatna prava iz zdravstvene za{tite koja nisu obuhva}ala obaveznim zdravstvenim osiguranjem. Uvjete i na~in kori{}enja prava iz dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja utvr|uju zavodi dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja. ^lan 79. Zavodi dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja finansiraju se iz premija dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja koje pla}aju gra|ani, preduze}a ili druga pravna lica. V - OSIGURAVANJE SREDSTAVA 1. Finansiranje obaveznog zdravstvenog osiguranja ^lan 80. Sredstva za finansiranje prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja osiguravaju se iz: 1. doprinosa iz pla}a radnika koji su u radnom odnosu kod pravnog ili fizi~kog lica; 2. doprinosa na prihod lica koja obavljaju privrednu ili neprivrednu djelatnost li~nim radom; ^etvrtak, 25. decembra/prosinca 1997. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 30 - Strana 661 3. doprinosa iz penzija i invalidnina i drugih naknada iz penzijskog i invalidskog osiguranja, 4. doprinosa za nezaposlene gra|ane, 5. doprinosa koji se pla}a na stalnu nov~anu pomo} i za lica smje{tena u ustanovama socijalne za{tite, 6. doprinosa iz prihoda od samostalne estradne djelatnosti, izdavanja plo~a, audio i video kaseta, i na ulaznice za organizaciju sportskih, estradnih i drugih kulturnih javnih priredaba, 7. doprinosa za prihod od autorskih prava, patenata i tehni~ kih unapre|enja, 8. dodatnog doprinosa za kori{}enje zdravstvene za{tite u inozemstvu, 9. doprinosa iz dohotka od poljoprivredne djelatnosti, odnosno drugih prihoda ostvarenih obavljanjem poljoprivredne djelatnosti, kao i zakupnine za poljoprivredno zemlji{te, 10. doprinosa lica koja sama pla}aju doprinos, 11. naknada za zdravstvenu za{titu ~lanova porodice radnika zaposlenih u inozemstvu inostranih penzionera i ~lanova njihovih porodica, 12. sredstava bud‘eta kantona odnosno op}ine, 13. sredstava li~enog u~e{}a osiguranih lica u pokri}u tro{kova zdravstvene za{tite, i 14. prihoda od donacije, pomo}i, taksi, kamata, dividendi i drugih prihoda. Sredstva iz stava 1. ovog ~lana vode se i evidentiraju odvojeno. ^lan 81. Za povredu na radu i oboljenja od profesionalne bolesti osiguranika pravno ili fizi~ko lice osigurava u cijelosti sredstva za ostvarivanje prava iz ~lana 36. ovog zakona. Prava ili fizi~ka lica obavezna su da se reosiguraju radi rizika iz stava 1. ovog ~lana. ^lan 82. Sredstva obaveznog zdravstvenog osiguranja osiguravaju se u kantonalnom zavodu osiguranja, u skladu sa namjenama. Upravni odbor kantonalnog zavoda osiguranja, uz suglasnost kantonalnog ministra, sa~injava godi{nji plan prihoda i rashoda za finansiranje potreba iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, polaze}i od raspolo‘ivih sredstava, utvr|enog standarda zdravstvene za{tite i programa mjera za provo|enje obaveznog zdravstvenog osiguranja. Kantonalni zavod osiguranja je du‘an poduzeti potrebne mjere, ukoliko raspolo‘iva sredstva nisu dovoljna za pokri}e rashoda obaveznog zdravstvenog osiguranja u cilju osiguravanja dodatnih sredstava. U cilju osiguravanja dodatnih sredstava za pokri}e rashoda obaveznog zdravstvenog osiguranja, kantonalni zavod osiguranja mogu dogovorno, a koordinirano od Federalnog ministarstva zdravstva, udru‘ivati dio sredstava kod Federalnog zavoda osiguranja i reosiguranja. Dogovorom iz stava 4. ovog ~lana utvr|uje se visina i na~in udru‘ivanja sredstava, te kriterij i postupak za njihovo kori{}enje. Upravni odbor Federalnog zavoda osiguranja i reosiguranja odlu~uje o kori{}enju udru‘enih sredstava u skladu sa dogovorom iz stava 4. ovog ~lana. Predvi|ene mjere iz stava 3. ovog ~lana poduzima kantonalni zavod osiguranja uz prethodnu sigurnost kantonalnog ministra. 2. Osnovica i na~in obra~unavanja doprinosa ^lan 83. Kod utvr|ivanja osnovice, na~in obra~unavanja i uplate doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje iz pla}a radnika i s njima izjedna~enih osiguranika, primjenuju se propisi o porezima gra|ana. ^lan 84. Osnovicu, na~in obra~unavanja i uplate doprinosa iz ~lana 80. stav 1. ta~. 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12, 13. i 14. ovog zakona utvr|uje svojim propisima zakonodavno tijelo kantona na prijedlog kantonalnog zavoda osiguranja. ^lan 85. Stope za utvr|ivanje visine doprinosa iz ~lana 80. ovog zakona utvr|uje svojom odlukom zakonodavno tijelo kantona na prijedlog kantonalnog zavoda osiguranja. Osnov za dono{enje odluke iz stava 1. ovog ~lana predstavlja plan potrebnih sredstava za provo|enje obaveznog zdravstvenog osiguranja koji utvr|uje upravni odbor kantonalnog zavoda osiguranja polaze}i od utvr|ivanja standarda zdravstvene za{tite i predvi|enog programa mjera za provo|enje obaveznog zdravstvenog osiguranja. 3. Obveznici uplate doprinosa ^lan 86. Obveznici obra~unavanja i uplate dorpinosa za obavezno zdravstveno osiguranje su: 1. preduze}a, druga pravna i fizi~ka lica koja obavljaju privrednu i neprivrednu djelatnost - za radnike u radnom odnosu i s njima izjedna~ene osiguranike, za lica birana ili imenovana na funkcije u odre|enim organima dr‘avne ili sudske vlasti i uprave u Federaciji, kantonu i op}ini, za lica koja obavljaju rad po ugovoru prema propisima o radnim odnosima, za lica upu}ena na {kolovanje, stru~no usavr{avanje, postdiplomatski i doktorski studij ili na prakti~an rad, za lica na profesionalnim funkcijama u vjerskim i drugim registriranim udru‘enjima, za volontere, za dodatni doprinos za kori{}enje zdravstvene za{tite u inozemstvu, 2. Zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje - za korisnike penzija i korisnike drugih prava po osovu penzijskog i invalidskog osiguranja, 3. Zavod za zapo{ljavanje - za lica koja su privremeno nezaposlena i kod kojih su ta lica prijavljena, 4. Zavod za socijalnu za{titu - za lica koja primaju stalnu nov~anu pomo} i za lica smje{tena u ustanovama socijalne za{tite, 5. preduze}a i druga pravna lica odnosno nosioci investicija u okviru kojih se izvode radovi - za lica na javnim i drugim radovima, 6. lica zaposlena u inozemstvu - za ~lanove svojih porodica ~ije je prebivali{te na teritoriji kantona ako nisu osigurani po drugom osnovu, 7. nadle‘ni organ uprave u Federaciji odnosno kantonu-za pripadnike Federalne vojske, pripadnike F MUP-a i za pripadnike kantonalne policije, 8. nadle‘ni organ uprave kantona-za u~enike odnosno studente koji nisu osigurani po drugom osnovu, kao i za u~enike odnosno studente koji vr{e prakti~an rad u vezi s nastavom, 9. nadle‘ni organ uprave kantona odnosno op}ine - za socijalno ugro‘ena lica koja nisu osigurana po drugom os- Broj 30 - Strana 662 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak, 25. decembra/prosinca 1997. novu, i lica iz ~lana 19. ta~. 15. i 16. i ~lana 24. ta~. 1, 2. i 3. ovog zakona, 10. za strane dr‘avljane i lica bez dr‘avljanstva koja se {koluju ili stru~no usavr{avaju - davalac stipendije ako ugovorom o stipendiji nije predvi|eno da sami pla}aju doprinos, 11. osiguranik - zemljoradnik koji je starje{ina poljoprivrednog doma}instva, obveznik je uplate doprinosa za sebe i ~lanove svog porodi~nog doma}instva, 12. autorske agencije, udru‘enja gra|ana, druga profesionalna udru‘enja i sportski savez odnosno organizatori sportskih i drugih javnih priredaba - za u~esnike u tim priredbama odnosno za ~lanove svojih udru‘enja koji se bave profesionalnom i drugom djelatno{}u odnosno preko kojih ostvaruju prihod, kao i za vrhunske sportiste koji su kao takvi rangirani od Olimpijskog komiteta ili udru‘enja sportista na nivou Federacije. Ostala lica sama upla}uju doprinos na osnovu obra~una kantonalnog zavoda osiguranja. ^lan 87. Kantonalni zavod osiguranja obavlja preglede poslovnih knjiga i evidencija pravnih i fizi~kih lica, radi kontrole pravilnosti obra~unavanja i upla}ivanja sredstava za obavezno zdravstveno osiguranje. Kantonalni zavod osiguranja prati redovnu naplatu doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje svih obveznika pla}anja doprinosa. Kantonalni zavod osiguranja }e svojim op}im aktom utvrditi na~in vr{enja kontrole iz st. 1. i 2. ovog ~lana. Obvezniku uplate doprinosa, kod koga se utvrdi da nije uplatio doprinos obustavlja se dalje kori{}enje zdravstvene za{tite po ovom zakonu, izuzev hitne medicinske pomo}i. Pravo kori{}enja zdravstvene za{tite u cijelosti uspostavlja se danom podmirenja svih dospjelih, a neupla}enih sredstava kantonalnom zavodu osiguranja u skladu sa odredbama Zakona o obligacionim odnosima. Kantonalni zavod osiguranja utvr|uje kad su dospjela sredstva uredno upla}ena. ^lan 88. Organizacija ovla{}ena za obavljanje platnog prometa obavezna je na zahtjev kantonalnog zavoda osiguranja, a na osnovu izvr{enog platnog naloga, odnosno na osnovu izvr{ne sudske odluke, izvr{iti naplatu iznosa neupla}enog doprinosa s kamatama, prijenosom sa ra~una obveznika na ra~un kantonalnog zavoda osiguranja, po postupku za prisilnu naplatu doprinosa i poreza gra|ana. Naplata doprinosa zastarjeva za pet godina ne ra~unaju}i do kraja godinu u koju je dospjela obaveza pla}anja. 4. Sredstva bud‘eta ^lan 89. Sredstva iz bud‘eta kantona ili op}ine iz ~lana 80. stav 1. ta~ka 13. ovog zakona odobrava zakonodavno tijelo kantona ili op}ine na osnovu zahtjeva koji utvr|uje upravni odbor kantonalnog zavoda osiguranja polaze}i od plana potrebnih sredstava za sprovo|enje obaveznog zdravstvenog osiguranja. Sredstvima iz stava 1. ovog ~lana osiguravaju se: - pokri}e pove}anih tro{kova zdravstvene za{tite izazvanih ve}im odstupanjima u odnosu na planirana sredstva zdravstvenog osiguranja zbog odre|enih vanrednih ili drugih ote‘anih uvjeta sprovo|enja zdravstvene za{tite, - za pokri}e tro{kova zdravstvene za{tite lica starijih od 65 godina izvan nivoa obaveznog zdravstvenog osguranja zbog odre|enih vanrednih ili drugih ote‘anih uvjeta sprovo|enja zdravstvene za{tite, - za pokri}e tro{kova naknada pla}a iz ~lana 57. stav 1. ovog zakona, - za pokri}e tro{kova zdravstvene za{tite lica ~ije je prebivali{ te nepoznato, - sredstva za razvoj nau~noistra‘iva~ke djelatnosti, statisti~ kih istra‘ivanja u oblasti zdravstva koja su od interesa za kanton i zdravstveno informacionog sistema u kantonu. 5. Li~no u~e{}e osiguranika ^lan 90. Sredstva li~nog u~e{}a osiguranih lica iz ~lana 80. stav 1. ta~ka 13. ovog zakona mo‘e se utvrditi za odre|ene vidove kori{}enja zdravstvene za{tite na osnovu propisa koje donosi zakonodavno tijelo kantona na prijedlog kantonalnog zavoda osiguranja. Pri dono{enju propisa o visini iznosa, te kriterija i na~ina u~e{}a osiguranih lica u kori{}enju zdravstvene za{tite uzimaju se u obzir socijalne prilike osiguranih lica i obim raspolo‘ivih sredstava za finansiranje obaveznog zdravstvenog osiguranja. VI - OBAVEZNO ZDRAVSTVENO REOSIGURANJE ^lan 91. Obavezno zdravstveno reosiguranje organizira se i provodi u okviru Fedaracije. ^lan 92. Parlament Federacije odlukom utvr|uje rizike koji se obavezno reosiguravaju i uvjete pod kojima se priznaje da je nastupio slu~aj koji predstavlja osnov za naknadu, iznose premije za reosiguranje, naknade koje se osiguravaju u slu~aju nastupanja reosiguranih rizika i postupak za ostvarivanje ovih naknada. Kao rizici koji se obavezno reosiguravaju odre|uju se rizici koji nastaju uslijed elementarnih nesre}a (poplava, zemljotresa, po‘ara), i epidemije {irih razmjera. Parlament Federacije mo‘e utvrditi druge rizike koji se obavezno reosiguravaju. ^lan 93. Od sredstava ostvarenih premijama za reosiguranje obrazuje se kod Federalnog zavoda osiguranja i reosiguranja fond zdravtsvenog reosiguranja za Federaciju. Nakon godi{njeg obra~una Federalni zavod osiguranja i reosiguranja vr{i povrat premija reosiguranja, kantonalnim zavodima osiguranja, zavisno od procentulanog u~e{}a u reosiguranju. ^lan 94. Federalni zavod osiguranja i reosiguranja obavlja poslove u vezi sa pripremom i provo|enjem akata iz ~l. 92. i 93. ovog zakona. VII - KANTONALNI ZAVOD ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA I FEDERALNI ZAVOD ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA I REOSIGURANJA ^lan 95. Kantonalni zavodi osiguranja i Federalni zavod osiguranja i reosiguranja su pravna lica s pravima i obavezama te odgovorno{} u, utvr|enim ovim zakonom i statutima kantonalnih zavoda osiguranja i Federalnog zavoda osiguranja i reosiguranja. ^etvrtak, 25. decembra/prosinca 1997. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 30 - Strana 663 Kantonalni zavodi osiguranja se mogu me|usobno udru‘ivati radi ostvarivanja potreba iz obaveznog zdravstvenog osiguranja. ^lan 96. Statutom kantonalnog zavoda osiguranja odnosno statutom Federalnog zavoda osiguranja i reosiguranja utvr|uje se naro~ito: organizacija kantonalnog zavoda osiguranja, odnosno Federalnog zavoda osiguranja i reosiguranja, prava, obaveze i odgovornosti organa upravljanja, javnost rada, na~in obavljanja stru~no-administrativnih, pravnih i njima sli~nih poslova za kantonalni zavod osiguranja, odnosno Federalni zavod osiguranja i reosiguranja, kao i druga pitanja propisana zakonom od zna~aja za rad kantonalnog zavoda osiguranja odnosno Federalnog zavoda osiguranja i reosiguranja. Statut kantonalnog zavoda osiguranja, odnosno Federalnog zavoda osiguranja i reosiguranja donosi upravni odbor kantonanog zavoda osiguranja, odnosno Federalnog zavoda osiguranja i reosiguranja uz saglasnost zakonodavnog tijela kantona, odnosno Parlamenta Federacije. ^lan 97. Radi obavljanja stru~nih, administrativnih i drugih poslova kantonalni zavod osiguranja odnosno Federalni zavod osiguranja i reosiguranja osnivaju stru~ne slu‘be. Stru~ne slu‘be iz stava 1. ovog ~lana organiziraju se tako da se osigura nesmetano, racionalno i uspje{no obavljanje djelatnosti kantonalnog zavoda osiguranja odnosno Federalnog zavoda osiguranja i reosiguranja. Unutra{nja organizacija stru~ne slu‘be zavoda iz prethodnog stava utvr|uje se pravilnikom kojeg donosi rukovodilac, uz saglasnost vlade kantona, odnosno Vlade Federacije. ^lan 98. Kantonalni zavod osiguranja odnosno Federalni zavod osiguranja i reosiguranja imaju ‘iro-ra~un. ^lan 99. Kantonalni zavod osiguranja: - provodi politiku razvoja i unapre|ivanja zdravstvene za{tite koja se osigurava obaveznim zdravstvenim osiguranjem, - planira i prikuplja nov~ana sredstva obaveznog zdravstvenog osiguranja, te pla}a usluga zdravstvenim ustanovama i prihvatnim zdravstvenim radnicima, - obavlja poslove u vezi s ostvarivanjem prava osiguranih lica, brine se o zakonitom i blagovremenom ostvarivanju tih prava te im pru‘a stru~nu pomo} u ostvarivanju prava i za{tite njihovih interesa, - obavlja poslove ugovoranja sa zdravstvenim ustanovama i privatnim zdravstvenim radnicima, - odre|uje kriterije i na~in kori{}enja te visinu nov~anog isnosa za naknadu putnih tro{kova u vezi s kori{}enjem zdravstvene za{tite i naknadu za pogrebne tro{kove, - odre|uje visinu naknade pla}e i najvi{i iznos naknade pla}e na teret kantonalnog zavoda osiguranja, na~in valorizacije osnovice za naknadu pla}a za vrijeme bolovanja, - u~estvuje u izradi i provodi me|unarodne ugovore o socijalnom osiguranju u dijelu koji se odnosi na obavezno zdravstveno osiguranje, - vr{i obra~un dugovanja i potra‘ivanja tro{kova zdravstvenog osiguranja i druge poslove u skladu sa ovim ugovorima, - obavlja poslove u vezi sa ostvarivanjem zdravstvene za{tite u inozemstvu, i privatnih zdravstvenih radnika saglasno zaklju~enom ugovoru za teku}u godinu, - obavlja poslove izrade podzakonskih i op}ih akata u vezi sa ostvarivanja prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja za ~ije su dono{enje nadle‘ni organi kantona odnosno organi kantonalnog zavoda osiguranja, - ure|uje ostala pitanja vezana za ostvarivanje prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja. ^lan 100. Federalni zavod osiguranja i reosiguranja: - obavlja poslove vo|enja evidencija, u oblasti obaveznog zdravstvenog osiguranja, a po potrebi uvozi dodatna statisti~ ka ista‘ivanja od interesa za obavezno zdravstveno osiguranje, - osigurava vo|enje jedinstvenog informacionog sistema obaveznog zdravstvenog osiguranja, - vr{i poslove izrade izvje{taja o provo|enju obaveznog zdravstvenog osiguranja na teritoriji Federacije, - obavlja poslove izrade me|unarodnih ugovora o socijalnom osiguranju u dijelu koji se odnosi na obavezno zdravstveno osiguranje i provodi ih, - koordinira rad kantonalnih zavoda osiguranja u provo|enju ovih ugovora i neposredno u~estvuje u me|unarodnim dogovorima vezanim za ovu oblast, - obavlja poslove u vezi sa ostvarivanjem zdravstvene za{tite u inozemstvu za koje je ovla{}en propisima iz ~lana 41. stav 2. ovog zakona, - vr{i poslove u vezi s izradom standarda i normativa obaveznog zdravstvenog osiguranja, - obavlja poslove izrade podzakonskih akata u vezi sa ostvarivanjem prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, - obavlja poslove iz ~lana 94. ovog zakona, - obavlja i druge poslove utvr|ene zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona, kao i poslove koje mu povjere kantonalni zavodi osiguranja. Sredstva potrebna za rad Federalnog zavoda osiguranja i reosiguranja osiguravaju se iz sredstava kantonalnih zavoda osiguranja i sredstava reosiguranja srazmjerno vrsti i obimu poslova te kadrovskoj strukturi i broju uposlenih radnika potrebnih za kvalitetno i blagovremeno obavljanje planiranih poslova. Federalni zavod osiguranja i reosiguranja ostvaruje sredstva iz prethodnog stava na osnovu sporazuma sa kantonalnim zavodima osiguranja i na osnovu odluke Vlade Federacije o obavljanju poslova u vezi sa obaveznim zdravstvenim reosiguranjem. ^lan 101. Kantonalnim zavodom osiguranja upravlja upravni odbor. Upravni odbor se sastoji od devet ~lanova koje imenuje Vlada kantona na prijedlog kantonalnog ministra, i to: - tri ~lana iz reda osiguranika zdravstvenog osiguranja, - dva ~lana iz reda poslodavaca, - ~etiri ~lana iz reda zdravstvenih radnika. Predsjednika upravnog odbora imenuje vlada kantona prilikom imenovanja ostalih ~lanova upravnog odnora. Djelokrug, ovla{}enja i odgovornost upravnog odbora utvr|uju se statutom kantonalnog zavoda osiguranja. ^lan 102. Federalnim zavodom osiguranja i reosiguranja upravlja upravni odbor. Upravni odbor Federalnog zavoda osiguranja i reosiguranja ima sedam ~lanova koje imenuje Vlada Federacije na prijedlog ministra zdravstva i to: Broj 30 - Strana 664 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak, 25. decembra/prosinca 1997. - tri ~lana iz reda zdravstvenih radnika, - dva ~lana iz reda osiguranika zdravstvenog osiguranja, - dva ~lana iz reda poslodavaca. Predsjednika upravnog odbora imenuje Vlada Federacije prilikom imenovanja ostalih ~lanova upravnog odbora. ^lan 103. Upravni odbor kantonalnog zavoda osigurana: - utvr|uje program djelatnosti obaveznog zdravstvenog osiguranja i mjera za unapre|ivanje obaveznog zdravstvenog osiguranja, utvr|uje politiku kori{}enja sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, daje smjernice za funkcioniranje stru~ne slu‘be kantonalnog zavoda osiguranja radi pravilnog ostvarivanja prava osiguranih lica i racionalnog poslovanja, - donosi statut kantonalnog zavoda osiguranja uz saglasnost zakonodavnog tijala kantona i druge op}e akte za ~ije je dono{enje ovla{}en zakonom, - predla‘e saglasno zakonu stope doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje, - donosi finansijski plan i usvaja zavr{ni ra~un, - odlu~uje o osiguravanju dopunskih sredstava i o na~inu pokrivanja eventualnih gubitaka nastalih u poslovanju, - pretresa godi{nji izvje{taj o radu kantonalnog zavoda osiguranja i njegove stru~ne slu‘be, - razmatra izvje{taj o kontroli vrste, obima i kvaliteta izvr{enih zdravstvenih usluga, - provodi pro{ireno zdravstveno osiguranje ako je utvr|eno odlukom zakonodavnog tijela kantona, - sara|uje sa drugim kantonalnim zavodima osiguranja, Federalnim zavodom osiguranja i reosiguranja i drugim organima i irganizacijama u stvarima od zajedni~kog interesa - odre|uje predstavnike u drugim organizacijama i dr, - vr{i i druge poslove za koje je ovla{}en zakonom, podzakonskim aktima, op}im i drugim aktima. Upravni odbor mo‘e obrazovati odbore i komisije za izvr{avanje odre|enih zadataka. ^lan 104. Upravni odbor Federalnog zavoda osiguranja i reosiguranja: - utvr|uje program djelatosti Federalnog zavoda osiguranja i reosiguranja i daje smjernice za funkcioniranje Stru~ne slu‘be Federalnog zavoda osiguranja i reosiguranja, - donosi statut Federalnog zavoda osiguranja i reosiguranja, uz saglasnost Parlamenta Federacije i druge op}e akte, - donosi finansijski plan i usvaja zavr{ni ra~un, - razmatra probleme u vezi sa osiguranjem sredstava za provo|enje obaveznog zdravstvenog osiguranja i reosiguranja na teritoriji Federacije i predla‘e odgovaraju}e mjere, - razmatra izvje{taj o provo|enju obaveznog zdravstvenog osiguranja i reosiguranja na teritoriji Federacije i izvje{taj o radu Stru~ne slu‘be, - razmatra izvje{taj o provo|enju me|unarodnih ugovora o socijalnom osiguranju u dijelu koji se odnosi na obavezno zdravstveno osiguranje, - razmatra izvje{aj o ostvarivanju zdravstvene za{tite u inozemstvu, - priprema prijedloge akata iz oblasti obaveznog zdravstvenog osiguranja i reosiguranja koje u skladu sa zakonom donose ministar zdravstva odnosno Vlada Federacije, - u~estvuje u pripremi za zaklju~ivanje me|unaronih ugoovra o socijalnom osiguranju u dijelu koji se odnosi na obavezno zdravstveno osiguranje, - vr{i i druge poslove za koje je ovla{}en zakonom, podzakonom, op}im i drugim aktima. Upravni odbor mo‘e obrazovati odbore i komisije za izvr{avanje odre|enih zadataka. ^lan 105. Kantonalnim zavodom osiguranja odnosno Federalnim zavodom osiguranja i reosiguranja rukovodi direktor. Direktora kantonalnog zavoda osiguranja imenuje i razrje{ava vlada kantona na prijedlog kantonalnog ministra. Direktora Federalnog zavoda osiguranja i reosiguranja imenuje i razrje{ava Vlada Federacije na prijedlog ministra zdravstva. ^lan 106. Kantonalni zavodi osiguranja imaju rezervu koja se ostvaruje izdavanjem najmanje 5% ukupnih rashoda ostvarenih u protekloj godini. Nadzor nad kori{}enjem rezerve obavlja upravni odbor kantonalnog zavoda osiguranja. ^lan 107. Sredstva rezerve slu‘e za osiguravanje teku}e likvidnosti, za pokri}e gubitaka i mogu biti kori{}ena za komercijalne pozajmice. ^lan 108. Ukoliko vlada kantona utvrdi da su gubici kantonalnog zavoda osiguranja nastali iz objektivnih okolnosti, gubici se pokrivaju iz bud‘eta kantona kao pomo} za likvidnost u iznosu koji nedostaje. ^lan 109. U svrhu osiguranja podataka potrebnih za provo|enje obaveznog zdravstevnog osiguranja, te nadzor nad ostvarivanjem prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja u kantonalnom zavodu osiguranja odnosno Federalnom zavodu osiguranja i reosiguranja se vode evidencije. Provedbene propise o na~inu i mjestu vo|enja, obliku, sadr‘aju i rokovima evidencije te obaveznicima vo|enja evidencije, donijet }e upravni odbor kantonalnog zavoda osiguranja odnosno Federalnog zavoda osiguranja i reosiguranja. ^lan 110. Nadzoe nad zakonito{}u rada kantonalnog zavoda osiguranja odosno Federalnog zavoda osiguranja i reosiguranja obavlja nadle‘ni organ uprave kantona odnosno Federacije. VIII - KAZNENE ODREDBE ^lan 111. Nov~anom kaznom u iznosu od 500 do 2000 KM kaznit }e se za prekr{aj pravno odnosno fizi~ko lice: 1. ako ne obra~unava odnosno ne uplati doprinos za obavezno zdravstveno osiguranje iz pla}a radnika. (~lan 86. stav 1. ta~ka 1.) 2. ako ne obra~una odnosno ne uplati dodatni doprinos za zdravstvenu za{titu u inozemstvu, (~lan 86. stav 1. ta~ka 1.) 3. ako u zakonskom propisanom roku od dana povrede na radu odnosno utvr|ivanja profesionalnog oboljenja radnika ne dostavi prijavu kantonalnom zavodu osiguranja, (~lan 28. stav 3.) 4. ako onemogu}i pregled i nadzor, te finansijsku kontrolu poslovanja. (~lan 87. stav 1.) ^etvrtak, 25. decembra/prosinca 1997. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 30 - Strana 665 ^lan 112. Nov~anom kaznom u iznosu od 500 do 2000 KM kaznit }e se za prekr{aj pravno lice: 1. ako ne obra~una odnosno ne uplati doprinos za obavezno zdravstveno osiguranje korisnika penzija i korisnika drugih prava po osnovu penzijskog i invalidskog osiguranja (~lan 86. stav 1. ta~ka 2.) 2. ako ne obra~una odnosno ne uplati doprinos za obavezno zdravstveno osiguranje nezaposlenih lica koja su uredno prijavljena, (~lan 86. stav 1. ta~ka 3.) 3. ako ne obra~una odnosno ne uplati doprinos za lica smje{tena u ustanove socijalne za{tite i lica koja primaju stalnu nov~anu pomo}. (~lan 86. stav 1. ta~ka 4.) Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 250 do 500 KM i odgovorno lice u pravnom licu. ^lan 113. Nov~anom kaznom u iznosu od 500 do 2000 KM kaznit }e se za prekr{aj lice: 1. ako ne uplati doprinos za obavezno zdravstveno osiguranje koje je obavezno da samo uplati, (~lan 86. stav 2.) 2. ako onemogu}i pregled i nadzor te finansijsku kontrolu poslovanja. (~lan 87. stav 1.) ^lan 114. Nov~anom kaznom u iznosu od 250 do 400 KM kaznit }e se za prekr{aj zemljoradnik, odnosno zemljoradni~ko doma}instvo: 1. ako ne izvr{i uplatu doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje, (~lan 86. stav 1. ta~ka 11.) 2. ako ne dostavi nadle‘nom pravnom licu podatke u vezi sa prijavom i odjavom osiguranog lica, radi ostvarivanja prava i obaveza iz obaveznog zdravstvenog osiguranja. (~lan 54.) ^lan 115. Nov~anom kaznom u iznosu od 300 do 1500 KM kaznit }e se za prekr{aj pravno odnosno fizi~ko lice: 1. ako ne dostavi nadle‘nom kantonalnom zavodu osiguranju sve podatke u vezi sa prijavom i odjavom osiguranog lica, radi ostvarivanja prava i obaveza iz obaveznog zdravstvenog osiguranja. (~lan 54.) Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 250 do 500 KM i odgovorno lice u pravnom licu. ^lan 116. Nov~anom kaznom u iznosu od 250 do 500 KM kaznit }e se za prekr{aj izabrani doktor medicine primarne zdravstvene za{tite u zdravstvenoj ustanovi, odnosno privatnoj praksi ako utvrdi da osigurano lice ima pravo na kori{}enje bolovanja, a za to nema osnovu. (~lan 55. stav 1.) ^lan 117. Nov~anom kaznom u iznosu od 250 do 400 KM kaznit }e se za prekr{aj osigurano lice: 1. ako je svjesno prekora~ilo privremenu nesposobnost za rad, namjerno sprije~ava ozdravljenje odnosno osposobljavanje, obavlja drugu djelatnost, bez opravdanog razloga ne odgovori na poziv za ljekarski pregled izabranog doktora medicine primarne zdravstvene za{tite, ne pridr‘ava se uputa za lije~enje, odnosno bez dozvole doktora medicine otputuje iz mjesta prebivali{ta ili u roku od tri dana nakon po~etka bolesti, ne izvijesti izabranog doktora medicine primarne zdravstvene za{tite da je obolio, (~lan 45.) 2. ako je ostvario pravo na naknadu putnih tro{kova u vezi sa lije~enjem a za to nije imao pravnog osnova, (~lan 49.) 3. ako koristi ispravu kojom dokazuje status osiguranog lica na na~in suprotan odredbama ovog zakona i propisa donesenih na osnovu odredaba ovog zakona. (~lan 53.) ^lan 118. Do pu{tanja u opticaj KM nov~ane kazne predvi|ene u ~l. 111. do 117. ovog zakona, mogu se pla}ati u DEM ili u protuvrijednosti valute koje se koriste u platnom prometu Federacije po srednjem kursu koji objavljuje nadle‘na finansijska institucija na dan pla}anja. IX - PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 119. Ministarstvo zdravstva u suradnji sa kantonalnim ministarstvima zdravstva, preduzet }e sve mjere, osigurati uvjete i izvr{iti druge potrebne radnje za po~etak rada kantonalnih zavoda osiguranja i Federalnog zavoda osiguranja i reosiguranja. ^lan 120. Federalni zavod osiguranja i reosiguranja i kantonalni zavodi osiguranja preuzimaju rukovodne i ostale radnike koji su na dan stupanja na snagu ovog zakona bili uposleni na poslovima zdravstvenog osiguranja na teritoriji Federacije. Preuzimanje i raspore|ivanje radnika u smislu stava 1. ovog ~lana, izvr{it }e se na osnovu internog natje~aja prema potrebama procesa rada, te prema {kolskoj spremi i radnim sposobnostima radnika. ^lan 121. Kantonalni zavodi osiguranja odnosno Federalni zavod osiguranja i reosiguranja preuzimaju pripadaju}a prava i obaveze, poslovni prostor, opremu i inventar i druge stvari, arhivu, akte, predmete i drugu dokumenatciju i sredstva za rad koji su preuzeti u Ministarstvu zdravstva od Republi~kog fonda za zdravstvenu za{titu. Pored sredstava iz stava 1. ovog ~lana kantonalni zavodi osiguranja odnosno Federalni zavod osiguranja i reosiguranja preuzimaju prava, obaveze i sredstva ostvarena tokom rada na poslovima zdravstvenog osiguranja do dana po~etka rada kantonalnog zavoda osiguranja odnosno Federalnog zavoda osiguranja i reosiguranja. ^lan 122. Propise potrebne za provo|enje ovog zakona iz ~l. 35, 38, 41, 53, 54, 55, 64. i 92. nadle‘ni organi su du‘ni donijeti u roku od {est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. ^lan 123. Kantonalni zavod osiguranja i Federalbni zavod osiguranja i reosiguranja du‘ni su donijeti statute, planove rada i finansijske planove u roku od 60 dana, a druge op}e akte u roku od {est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. ^lan 124. Do dono{enja akata iz ~l. 122. i 123. ovog zakona primjenjivat }e se odgovaraju}i op}i akti koji su na snazi na podru~ju Federacije na dan stupanja na snagu ovog zakona. ^lan 125. Osigurana lica koja su zapo~ela ostvarivati prava na zdravstvenu za{titu i druga prava koja proizilaze iz obaveznog zdravstvenog osiguranja prije stupanja na snagu ovog zakona, od dana njegovog stupanja na snagu ostvaruju ta prava prema odredbama ovog zakona. Lica iz stava 1. ovog ~lana koje prema odredbama ovog zakona ne ispunjavaju propisane uvjete za kori{}enje prava priznatog prema dosada{njim propisima, nastavljaju zapo~eto Broj 30 - Strana 666 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak, 25. decembra/prosinca 1997. kori{}enje tog prava prema odredbama ovog zakona kao da ispunjavaju uvjete propisane ovim zakonom, odnosno na osnovu ovog zakona sve dok traje oboljenje i potreba lije~enja. Pravo na naknadu pla}e po osnovu porodiljskog odsustva, do dono{enja propisa u oblasti dje~ije za{tite, koji }e regulirati porodiljsko odsustvo, ostvaruje se u oblasti zdravstvenog osiguranja. Sredstva za naknadu pla}e po osnovu porodiljskog odsustva, osigurat }e se u bud‘etu kantona i ispla}ivat }e se u ivisini i na~in koji odredi zakonodavno tijelo kantona. ^lan 126. Do dono{enja propisa o stopama obaveznog zdravstvenog osiguranja i utvr|ivanja stope obaveznog zdravstvenog osiguranja, primjenjivat }e se odgovaraju}e stope koje su va‘ile na dan stupanja na snagu ovog zakona. Do uspostavljanja sistema zdravstvenog osiguranja i reosiguranja u smislu odredaba ovog zakona odnosno do uspostavljanja ekonomske osnove Federacije koja }e omogu}iti potpunu primjenu istog, sredstva za sprovo|enje zdravstvenog osiguranja mogu se osigurati iz bud‘eta kantona za mjere iz nadle‘nosti kantonalnih zavoda osiguranja, odnosno bud‘eta Federacije za mjere iz nadle‘nosti Federacije. ^lan 127. Sva pravna i fizi~ka lica u ostvarivanju prava i obaveza iz obaveznog zdravstvenog osiguranja du‘na su svoje poslovanje uskladiti sa odredbama ovog zakona u roku od {est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. ^lan 128. Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje primjena propisa koji su ure|ivali oblast zdravstvene za{tite i zdravstvenog osiguranja na teritoriji Federacije. ^lan 129. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu‘benim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju}i Doma naroda Mariofil Ljubi}, s. r. Predsjedavau}i Predstavni~kog doma Enver Kreso, s. r. ZAKON O ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU I - TEMELJNE ODREDBE ^lanak 1. Zdravstveno osiguranje, kao dio socijalnog osiguranja gra|ana, ~ini jedinstveni sistem u okviru kojega gra|ani- ulaganjem sredstava, na na~elima uzajamnosti i solidarnosti-obvezatno u okviru ‘upanije(u daljem tekstu: ‘upanija) osigurava ostvarivanje prava na zdravstvenu za{titu i druge oblike osiguranja na na~in koji je utvr|en ovim zakonom, drugim zakonima i propisima donesenim na temelju zakona. U okviru Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), odnosno ‘upanije, sredstva za zdravstveno osiguranje mogu se ulagati i na dobrovoljnoj osnovi. ^lanak 2. Pod uvjetima utvr|enim ovim zakonom i drugim zakonima i propisima donesenim na temelju zakona, gra|ani Federacije imaju pravo na zdravstveno osiguranje, koje obuhva}a: 1. obvezatno zdravstveno osiguranje; 2. pro{ireno zdravstveno osiguranje, i 3. dragovoljno zdravstveno osiguranje. ^lanak 3. Pravo na obvezatno zdravstveno osiguranje po ovom zakonu imaju osobe u radnom odnosu i druge osobe koje vr{e odre|ene djelatnosti ili imaju odre|eno svojstvo, a obuhva}ena su ovim zakonom. Obvezatno zdravstveno osiguranje, odnosi se na sve osobe iz stavka 1. ovog ~lanka (u daljem tekstu: osiguranici). ^lanak 4. Pravo na obvezatno zdravstveno osiguranje imaju i ~lanovi obitelji osiguranika- kad je to ovim zakonom odre|eno. ^lanak 5. Obvezatnim zdravstvenim osiguranjem obezbje|uju se osiguranicima i ~lanovima njihove obitelji (u daljem tekstu: osigurane osobe) pravo na kori{}enje zdravstvene za{tite i pravo na nov~ane naknede i pomo}i po ovom zakonu. Opseg prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja odre|eno je odredbama ovog zakona i propisima donesenim na temelju ovog zakona. ^lanak 6. Obvezatno zdravstveno osiguranje temelji se na na~elima uzajamnosti i solidarnosti osiguranika u okviru ‘upanije. Obvezatno zdravstveno osiguranje mo‘e temeljiti na na~elima uzajamnosti i solidarnosti osiguranika u okviru dvije ili vi{e ‘upanija odnosno Federacije- u slu~ajevima i pod uvjetima utvr|enim ovim zakonom. ^lanak 7. Prava koja osiguranim osobama pripadaju po ovom zakonu ne mogu se ugovorom mijenjati, ni prenostiti na druge osobe, niti se mogu naslije|ivati. Iznimno od odredbe iz stavka 1. ovog ~lanka nov~ana se primanja iz obvezatnog zdravstvenog osiguranja koja su dospjela za isplatu, a ostala su neispla}ena zbog smrti osigurane osobe, mogu naslije|ivati. ^lanak 8. Radi osiguranja prava, odnosno opsega prava koja nisu obuhva}ena obvezatnim zdravstvenim osiguranjem, zakonodavno tijelo ‘upanije mo‘e uvesti pro{ireno zdravstveno osiguranje. ^lanak 9. Prava iz obvezatnog zdravstvenog osiguranja ostvaruju se na teret fonda obvezatnog zdravstvenog osiguranja, ako je njihovo kori{tenje suklado na~inu utvr|enom zakonom i propisima donesenim na temelju zakona. ^lanak 10. Pri kori{}enju odre|enih vidova zdravstvene za{tite, osigurane osobe sudjeluju u sno{enju tro{kova, kad je to zakonom predvi|eno. ^lanak 11. Sve osigurane osobe imaju ravnopravan polo‘aj glede ostvarivanja prava iz obvezatnog zdravstvenog osiguranja. ^lanak 12. Vidove zdravstvene za{tite i prava koja se ne osiguravaju obvezatnim i pro{irenim zdravstvenim osiguranjem gra|ani mogu osigurati dragovoljnim zdravstvenim osiguranjem. ^lanak 13. Sredstva za ostvarivanje prava iz obvezatnog zdravstvenog osiguranja osiguravaju se doprinosima od kojih se obrazuju fondovi obvezatnog zdravstvenog osiguranja kod zavoda zdravstvenog osiguranja ‘upanije, sukladno odredbama ovog zakona i propisima donesenim na temelju zakona. ^etvrtak, 25. decembra/prosinca 1997. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 30 - Strana 667

KONTAKT INFORMACIJE

Udruženje poslodavaca u Federaciji Bosne i Hercegovine (UPFBiH)
Maršala Tita 6
71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 (33) 264-830
Fax: +387 (33) 552-461

Mail: info@upfbih.ba
ID: 4200019920007

UDRUŽENJE POSLODAVACA

Udruženje poslodavaca u FBIH osnovano je 2002. godine kao dobrovoljna neprofitna i nezavisna organizacija poslodavaca u FBiH. UPFBiH štiti i zastupa prava i interese svojih članova radeći na stvaranju uslova za povoljnije poslovno okruženje.

POSJETITE NAS

SOCIAL MEDIA

Copyright © 2019 - Udruženje poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine - Sva prava zadržana